Ministarstvo saobraćaja obavještava javnost da je regionalni put R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac pušten u saobraćaj, u skladu sa ranije datim obećanjem ministarke saobraćaja Maje Vukićević mještanima ovog kraja.
Kako je saopšteno iz ministarstva, otvaranje ove saobraćajnice potvrđuje ispravnost odluke da put koji je u tom momentu bio rizičan, tokom turističke sezone ostane zatvoren, kako bi se radovi na sanaciji klizišta na lokalitetu Sokolovina izveli temeljno, kvalitetno i bez kompromisa po pitanju bezbjednosti.
- Upravo takav pristup omogućio je završetak svih ključnih konstruktivnih elemenata, radova na hidroizolaciji i izradi nadslova nad galerijom, čime su stvoreni uslovi za bezbjedno odvijanje saobraćaja - stoji u saopštenju.
Ministarka saobraćaja je, kako se navodi, ranije ove godine tokom razgovora sa lokalnim stanovništvom jasno poručila da će put biti otvoren čim se za to steknu tehnički i bezbjednosni uslovi, a današnje puštanje u saobraćaj predstavlja dokaz da data riječ nije bila samo obećanje, već odgovorna odluka zasnovana na dugoročnom interesu građana.
- Svjesni smo koliki je problem predstavljalo klizište na regionalnom putu Đurđevića Tara - Mojkovac, zbog toga je Ministarstvo saobraćaja u saradnji sa Upravom za saobraćaj i izvođačem radova bilo potpuno posvećeno zadatku da se ovo klizište trajno sanira. Završeni radovi garantuju veću bezbjednost, trajnost i stabilnost saobraćajnice, što je bio naš prioritet od prvog dana - poručuju iz Ministarstva saobraćaja.
Dodaje se da će, čim vremenski uslovi dozvole, biti realizovani i završni asfalterski radovi, koji se nisu mogli realizovati u trenutnim vremenskim uslovima, kao i kompletna horizontalna i vertikalna saobraćajna signalizacija.
- Puštanje ove dionice u saobraćaj ima poseban značaj za lokalno stanovništvo, ali i za turizam, imajući u vidu da predstavlja važnu saobraćajnu vezu ka sjeveru Crne Gore i ski-centru na Durmitoru u zimskom periodu. Ministarstvo saobraćaja apeluje na sve učesnike u saobraćaju da vožnju prilagode uslovima na putu i da poštuju privremenu i stalnu saobraćajnu signalizaciju - navodi se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sanirano klizište Sokolovina, saobraćaj pušten na dionici Đurđevića Tara – Mojkovac

Regionalni put R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac biće ponovo otvoren za saobraćaj sjutra, 31. decembra, nakon završetka glavnih radova na sanaciji klizišta u mjestu Sokolovina.
Izvedeni su svi konstruktivni i zaštitni radovi, uključujući hidroizolaciju i izradu nadsloja nad galerijom, čime su ispunjeni uslovi za bezbjedno puštanje saobraćaja. Asfalterski radovi i ugradnja kompletne saobraćajne signalizacije biće završeni čim vremenski uslovi to omoguće.
Odluka o ponovnom otvaranju donijeta je imajući u vidu očekivano povećanje intenziteta saobraćaja tokom predstojećih praznika, kao i značaj ove dionice kao ključne veze prema ski-centru na Durmitoru u zimskom turističkom periodu.
Ponovno uspostavljanje saobraćaja od posebnog je značaja i za lokalno stanovništvo, jer olakšava svakodnevno kretanje i pristup osnovnim uslugama – od zdravstvenih do obrazovnih.
Nadležni apeluju na sve vozače da prilagode vožnju trenutnim uslovima na putu, budu oprezni na dionicama gdje su radovi izvođeni i strogo poštuju privremenu saobraćajnu signalizaciju.

Sjutra se pušta u saobraćaj put Đurđevića Tara – Mojkovac

U saobraćajnoj nesreći u mjestu Đurđevića Tara (opština Pljevlja) stradao je motociklista, potvrđeno je Anteni M iz OKC-a Uprave policije.&nbsp;
Kako je iz policije rečeno, prijavljeno je da se udes dogodio u 15 sati i 47 minuta.
Saobraćaj je u prekidu.
PV Informer nezvanično saznaje da je do nesreće došlo usljed kontakta motocikla kojim je upravljao mađarski državljanin i kombi vozila pljevaljskih registarskih oznaka.

Đurđevića Tara: U saobraćajnoj nesreći poginuo motociklista

&nbsp;Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su gradnju dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja kroz selo Đurđevića Tara tako što su trasu izmjestili u odnosu na prvovitni plan i ona sada prolazi kroz imanja mještana koji su prihvatili da im prodaju parcele. - CGES uništava Taru. Uništili su život u Đurđevića Tari i budućim naraštajima koji je trebalo da ostanu ovdje i razvijaju ovaj kraj, prije svega kroz turističku ponudu. Mi smo rodoljubi ove države i želimo da je sačuvao i unaprijedimo u bolje mjesto za život. Ali, od naše mukotrpne borbe, sastanaka, blokade mosta, obećanja bivšeg ministra Janka Odovića da će ići podzemni kabal i bivšeg ministra Saše Mujovića da dalekovod neće ugroziti nikoga, ostala je prazna priča i uništavanje naljepšeg i najpoznatijeg sela sa velelepnim mostom na Tari – ogorčen je predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. On podsjeća da je most na Đurđevića Tari drugo najposjećenije mjesto u Crnoj Gori, te da će uskoro, nakon okončanja rekonstrukcije, „zasijati novom ruhu, sa uređenim pristupnim putevima, parkingom, osvetljenjem, ali će dalekovod trajno uništiti ambijent“. - Dalekovod će vizuelno uništiti Taru. Posječen je veliki broj stabala, probijeni su novi putevi u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, urađena je velika devastacija. Nama - mještanima ne daju da napravimo ni pomoćni objekat, ne daju doznaku za ogrijevno drvo. Pa, pitamo se kakve koristi mi to imamo od uprave ovog nesrećnog nacionalnog parka, kad nijesu „mrdnuli prstom“ da zaštite selo i Park od ovih metalnih strašila – kaže za Portal ETV Ostojić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908230956_ce655b81b0fa6c89734792f8830f74c5973814bd2fca5ce703528a25b9c116b7" data-rendition-name="original" width="1080" height="1128" loading="lazy" alt="Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari"> <figcaption>Ošegana stabla na trasi dalekovoda u Đurđevića Tari</figcaption> </figure>  Smatra da je trebalo „striktno da daju dozvolu da može da prođe samo podzemni kabal kroz Nacionalni park“. - Ali nije njih briga bilo za mještane i prirodu. I pitamo se zašto su ovo dozvolili Nacionalni parkovi znajući da je Tara pod zaštitom Uneska. Mi nijesmo branili selo da bi zaustavili projekat od velike važnosti za Crnu Goru, samo smo tražili da se ono zaobiđe ono ili da postave podzemni kabal. A, moglo je – dodaje Ostojić.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2F-gSGl7UACzw%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sagovornik Portala ETV podsjeća da je „bivši ministar Odović bio obećo, ali je onda rečeno da nije izvodljivo zbog nedostatka para“. - Pitamo, kako je mogao kabal kroz čitavu Italiju, preko mora da prođe podzemno, kroz Tivat i Lastvu 6,7 kilometara, a kroz Taru nije moglo 2,5 kilometara. I da se sačuva predivno selo, Nacionalni park i stanovništvo koje tu živi. Ovaj dalekovod će stopirati život u selu kuda je prošao. Tu života više nema. Ogromna zračenja, magnetna polja koja utiču na biljni i životinjski svijet. Dobijaće se leukemije i kanceri, uticaće na raspoloženje ljudi. Pogođeno je direktno oko 15 domaćinstava – objašnjava Ostojić. Neki mještani, kako kaže, podlegli su „ogromnom pritisku mešetara CGES-a, koji su nudili ogromne pare i išli od kuće do kuće“.&nbsp; - Imali su informacija dosta, koga mogu kupiti i nijesu žalili novac. Nažalost, pojedini su poklekli kad su im ponudili ogromne cifre. Ipak, te proklete pare su uništile selo. Ništa više neće biti isto. Uništili su međuljudske odnose, slogu među mještanima. I to će imati trajne posljedice. Poremećeni su zanavijek komšijski, rođački i kumovski odnosi. Selo je bilo složno, jedni drugima smo pomagali kad je trebalo. Toga nikad više neće biti. Ti koji su prodali Italijanima zemlju, trebalo je prvo da je ponude komšijama i rođacima, ako su im pare bile potrebne. Naši su se borili za ovu zemlju i živote davali, a mi je prodajemo „Terni“ italijanskoj – ogorčen je Ostojić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250908230956_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>NEKI MJEŠTANI PODLEGLI OGROMNOM PRITISKU: Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Njegov i život njegove porodice, ističe on, ugrozio je CGS, jer „žice prolaze oko 40 metara od mjesta“, đe on i familija borave po 15-20 sati dnevno.&nbsp; - I biznis koji sam stvarao godinama i zapošljavao veliki broj radnika je ugrožen. I druge porodice uz liniju prokletog dalekovoda su ugrožene. Tuda će utihnuti sve. Bio sam optimista i nadao sam se da će podzemni kabal proći ili da će dalekovod zaobići selo. Bile su neke informacije da nemaju drugog izbora, ali pare i „Brankovići“ su učinili svoje! Više Tara neće biti ista – zaključio je Ostojić. Biolog Vuk Iković kazao je u maju za Portal ETV da dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, te da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane - mještani i lokalni preduzetnici. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – bio je decidiran Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja nekoliko godina je u fokusu, jer su se mještani Đurđevića Tare usprotivili da trasa prođe kroz njihovo selo, u znak protesta u više navrata blokirali su i most na Tari, ali, sudeći prema informacijama da su neki od njih, ipak, prodali zemlju, otpora više neće biti.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FvMVpoZQy2F0%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Posljednji put proteste su organizovali u martu ove godine, nakon čega su ekipe CGES-a obustavile radove u zoni sela. Iković je u razgovoru za Portal ETV kazao da dalekovodi mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. Bio je kategoričan da ukoliko se ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. Jedan od najglasnijih protivnika gradnje dalekovoda u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ bio je predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, a Skupština grada u decembru 2023. godine čak je, na njegovu inicijativu, usvojila zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp; Vraneš je tada u lokalnom parlamentu tvrdio da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko ne odustane od zaključaka koje je inicirao.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250908230956_f87f0f75bbab9f8348c27ace8c6da98367e04934cecb6b64766880956ac3973f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1080" loading="lazy" alt="Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom "> <figcaption>Trasa dalekovoda kroz Đurđevića Taru znatno izmijenjena, označeno crvenom bojom </figcaption> </figure>  Od zaključaka te 2023. nije odustao, ali 2025. kada je CGES nastavio radove, ne pominje ni zaključke SO, niti se glaska na ovu temu.&nbsp; Na pitanje odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića na sjednici 27. marta što se desilo u međuvremenu, kratko je odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, ali da on i njegovi saradnici nijesu.&nbsp; Koliko je 2023. Vraneš ozbiljno doživio pritiske kojima je, kako je govorio u lokalnom paralemntu, bio izložen, svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Kaćuša Krsmanović

Ostojić: Tu života više nema

Dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, smatra biolog i ekološki aktivista Vuk Iković, koji za Portal ETV ističe da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane, što znači i mještani i lokalni preduzetnici, od procjene uticaja na društvo i turizam do uticaja na životnu sredinu. Poručuje da proizvodnja električne energije jeste javno dobro, ali da su i pitka voda, čist vazduh i zdrava hrana, takođe, javno dobro. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – decidiran je Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja već nekoliko godina je u fokusu, jer se mještani Đurđevića Tare protive da trasa prođe kroz njihovo selo, upozoravajući da će to značiti kraj za turističku valorizaciju ovog područja, ali i da će pogubno uticati na životnu sredinu, pa i život ljudi nastanjenih u tom kraju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="protest dalekovod"><figcaption>Mještani Đurđevića Tare ne žele dalekovod kroz selo</figcaption></figure>  Oni su organizovali seriju protesta, a nakon posljednjih u martu ove godine, ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema, ipak su nastavile radove početkom aprila, ali u međuvremenu opet su obustavljeni u zoni koja prolazi kroz selo. - Bilo koja infrastruktura, pa i dalekovodi za elektro-mrežu, treba da budu postavljeni tako da dugoročno ne štete uslovima života i da su mještani od samog početka uključeni u proces planiranja, projektovanja i izvođenja radova. Nije prihvatljivo da vam dalekovod prođe kroz vaše poljoprivredno gazdinstvo od kojeg živite, a da o tome nijeste informisani i da vam država na kraju ponudi nadoknadu od koje ne možete pokrenuti novo gazdinstvo – smatra Iković. Sagovornik Portala ETV podsjeća da Crnu Goru posjećuju turisti zbog njene jedinstvene atraktivnosti i šarma, i upozorava da te vrijednosti ne smijemo izgubiti izgradnjom bilo koje infrastrukture. - Ukoliko preduzeće koje se bavi projektovanjem dalekovoda ne razumije procese životne sredine i njene usluge, onda treba da se pridržava odluka i mjera koje su propisale institucije koje se bave zaštitom životne sredine – dodaje on. Dalekovodi, kako kaže, mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. - Zato je proces planiranja koridora najbitniji u cilju održivosti investicije i očuvanja zdravlja građana i životne sredine – dodaje naš sagovornik. Ukoliko se, ističe on, ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. - Tim prije ako se radi o zaštićenom području i uz činjenicu da smo Ustavom definisani kao ekološka država. U slučaju da tehnički nije moguće postaviti podzemni kabal, onda se bira trasa koja ostavlja najmanji ožiljak na prostoru. Najveću odgovornost u ovome ima Agencija za zaštitu životne sredine, koja treba da spriječi loša projektna rješenja i da ponudi alternativna – ali to još nije slučaj – katagoričan je Iković. Objašnjava da se „najveće štetne posljedice po ekosisteme najčešće javljaju na udaljenosti od kilometar lijevo i desno od same trase dalekovoda“. - Da bi pojedine vrste prešle iz jednog u drugi dio šume – iz hranilišta do mjesta reprodukcije – one moraju biti predugo izložene suncu, što je za pojedine vrste smrtonosno. Najviše su pogođene vrste koje brzo gube vodu, kao što je slučaj sa daždevnjacima. Ako su te vrste na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, onda treba naći tehnička rješenja za njihovu zaštitu – upozorava Iković. Da bismo znali koliki negativni uticaji se mogu desiti, ističe sagovornik Portala ETV, prvo se mora istražiti područje i procijeniti koliki će biti gubici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac" data-rendition-name="original" width="1200" height="1087" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Ekipe CGES-a u aprilu nastavile radove</figcaption></figure>  - Ako uklonite šumu i napravite brisani prostor, šumske vrste će doživljavati stres, a pojedine se neće usuditi da pređu sa jedne na drugu stranu svog staništa. Ukoliko ptice migriraju kroz taj prostor ili ako se na tom prostoru nalaze kolonije pčela, dalekovod će ometati njihovu migraciju, povećati smrtnost, a time i smanjiti proizvodnju meda – naglašava Iković. Infrastruktura, bilo putna ili za transport električne energije, prema njegovim riječima, može biti pogubna za populacije životinja na dva načina: direktno, u smislu stradanja jedinki, i indirektno – cijepanjem staništa, što može dovesti do izolacije populacija i rezultirati smanjenjem veličine i zdravlja populacije određene vrste. - Iz ovih razloga, prilikom projektovanja infrastrukture ili održavanja već postojeće, planeri treba da znaju gdje životinje pokušavaju preći koridor i da iskoriste njihove migracione navike za smanjenje smrtnosti. Dalekovodi ometaju orijentaciju i kretanje pčela, a time uzrokuju pad proizvodnje meda. Pojedina istraživanja pokazuju da se na područjima gdje su dalekovodi u košnicu vraća manje pčela nego na mjestima gdje ih nema – objašnjava Iković. Upozorava i da ako dalekovod uzrokuje gubitak vizuelnog identiteta, to dovodi do smanjenja prihoda lokalne zajednice od turizma. - Fotografski turizam je posebno osjetljiv u ovakvoj situaciji. Dalekovodi dovode do gubitka autentičnosti i osjećaja mira, što smanjuje broj posjetilaca, a time i lokalne prihode – zaključio je Iković. Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić ranije je za Portal ETV izjavio da mještani neće dozvoliti da dalekovod prođe kroz selo Đurđevića Tara. - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra – poručio je on. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1326" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije</figcaption></figure>

Iković: Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu

Crnogorski elektroprenosni sistem nastavio je radove na samom ulazu u selo Tara. Mešetari CGES-a idu po selu i ubjeđuju narod obmanama kako su svi potpisali i nude pare kako bi prošli kroz srce sela. Hoće da unište turizam i selo – kaže za Portal ETV predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić. Kategoričan je da će stanovništvo biti prisiljeno da se iseli ako dalekovod prođe kroz sela. <h2>Gvozdeno strašilo</h2> - Kako znamo da kreće rekonstrukcija mosta od strane Kine u vrijednosti preko sedam miliona eura, osvjetljava se most i dobiće novo ruho, a pored će biti gvozdeno strašilo, vizuelno, koje će da zrači i uništava stanovništvo. Krenuće iseljavanje, jer tu više nema života – pribojava se on.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041908040_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"><figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption></figure>  Naš sagovornik je kategoričan da „su imali rješenje da zaobiđu selo“. - Mogli su i podzemno, ali nijesu imali sluha, nego su išli kako lakše da prođu i unište život u Tari. Dosta stanovništva se bavi stočarstvom, voćarstvom i pčelama i sve će biti uništeno. A da ne pričamo o turizmu gdje ima dosta smještaja, kampova, restorana, tri zip lajna, štandova. Kad pušte dalekovod u rad, onda može da se ugasi život u selu. Bahatost CGES-a je prevršila svaku mjeru. Od bivših ministara - Odovića imali smo obećanje podzemno kablo kroz selo, od Mujovića da neće ugroziti mještane, da će zaobići selo. Od tog obećanja baš ništa – zaključio je Ostojić. Portalu ETV mještani su prije nekoliko dana dostavili video zapis i fotografije koji potvrdđuju da je CGES nastavio sa postavljanjem stubova za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja. Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta, poslije čega su radovi stali, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo. Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavile su sa postavljanjem stubova. <h2>Novac i pritisci</h2> Sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je 2023. bio kategoričan da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025041908044_f606d3419e41cc58bb68e6d256c3178efb7dc313d6b419888790fb340e9ff912" data-rendition-name="original" width="1050" height="820" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"><figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption></figure>  Na to ga je, na sjednici Skupštine opštine Pljevlja 27. marta, podsjetio odbornik Demokratske partije socijalista Marko Tošić i pitao ga što je bilo sa zaključcima koje su jednoglasno usvojili 8. decembra 2023. godine o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. - Vi ste predložili te zaključke, a mi izglasali – podsjetio je Tošić. Istakao je i da je Vraneš na toj sjednici saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. - Da li Vas je neko od te sjednice 8. decembra 2023. pozvao da pojasnite izjavu i da li ste u saznanju da je ministar Mujović, ministar Odović ili neko treći iz 44. Vlade uzeo novac, jer se stubovi postavljaju u dijelu NP „Durmitor“ koji pripada Opštini Pljevlja – pitao je Tošić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025041908040_c77e10de7953e77ddfe2c3c9f4f41a3ce8f2e42f12f92342daa4b98c7c6ed6dd" data-rendition-name="original" width="960" height="636" loading="lazy" alt="Marko Tošić"><figcaption>Marko Tošić(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Vraneš je bio kratak – „da li je neko uzeo pare ne znam, ali znam da ja nijesam i da nije niko od mojih saradnika“. - Ono što je bilo u našoj moći, našoj ingerenciji mi smo uradili, najviše smo uradili što smo mogli, a to je da donesemo ove odluke, kako će se dalje stvar odvijati to ne zavisi od nas. Ali, da mi budemo čisti pred našim građanima i javnosti što je do nas mi smo sve uradili – odgovorio je Vraneš na pitanja Tošića. Na pitanja Portala ETV koje smo mu uputili prije nekoliko dana nije odgovorio, a pitali smo da li i dalje podržava mještane i smatra da dalekovod ne treba da prolazi kroz Đurđevića Taru i da li će nešto preduzeti, nakon što je CGES nastavio radove. Pitali smo i da li je prijavio policiji ili tužilaštvu lobije i interesne grupe koji su mu, kako je rekao na sjednici SO Pljevlja 8. decembra 2023, nudili novac, stanove, nekretnine i prijetili mu smjenom ako ne odustane od inicijative da lokalni parlament donese zaključke protiv gradnje dalekovoda kroz Đurđevića Taru. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023. A Vraneš je sa te sjednice poručio „gospodi iz raznih lobija da“ ga „ne interesuju njihove pare, stanovi, nekretnine osim interesi građana Pljevalja“ i zahvalio i mještanima Đurđevića Tare „što su ostali dosljedni i što su se oduprili raznim mešetarima koji su im nudili novac i ucjenjivali ih, ali oni su ostali čvrsti i ne daju svoju đedovinu“. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš. Nije smijenjen, a zaključci SO Pljevlja usvojeni na njegovu inicijativu, ispostavilo se, nijesu bili od koristi. <h2>Neispunjena obećanja</h2> Pokazalo se da su prevara bila i obećanja dva bivša ministra - prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janka Odovića i energetike i rudarstva Saše Mujovića, da će biti pronađeno alternativno rješenje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025041908044_78e374bb0cf34601230cde67a6a2ad4332a33daa3bea9087cd534c7e88bd9ae5" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Janko Odović"><figcaption>Janko Odović(Photo: Pobjeda/Mara Babović)</figcaption></figure>  Odović je u februaru prošle godine podržao zahtjev mještana Đurđevića Tare i bio decidiran – „što se tiče nas, vjerujte da ćete imati punu podršku da upravo taj dalekovod prođe podzemno gdje god to bude bilo moguće, pa i ako to bude bilo malo skuplje“. Samo tri mjeseca kasnije, u maju, Odović se predomislio. - Nakon analize svih potencijalnih rješenja došli smo do zaključka da je planirana osnovna trasa (sa određenim manjim modifikacijama) jedino realno i izvodijivo rješenje, posebno ako se ima u vidu činjenično stanje sa svim pravosnažnim aktima koji su na snazi, kao i međunarodne obaveze naše države – saopštio je on tada mještanima Đurđevića Tare, ističući da je postavljanje podzemnog kabla kroz selo teško izvodljivo i nije prihvatljivo iz više razloga.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025041908044_fe4b218c26cba9af57634588742931501c693da0e631d9eaf293abd3a960f4e9" data-rendition-name="original" width="800" height="514" loading="lazy" alt="Saša Mujović"><figcaption>Saša Mujović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Mujović je, takođe u maju prošle godine, mještanima obećao da će pokušati da nađu alternativno rješenje. Odović i Mujović više nijesu ministri i, vjerovatno, ne haju za obećanja koja su davali mještanima Đurđevića Tare. A, zaćutao je i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš. Ili je ućutkan. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).

Vraneš sada ćuti, kaže da nije ucijenjen i da nije uzeo pare

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavljaju sa postavljanjem dalekovoda u zoni Đurđevića Tare, bez obzira na oštro protivljenje mještana, koje su podržale i lokalne vlasti.
Portalu ETV mještani su dostavili video zapis i fotografije i, kako kažu, ogorčeni su, što ova elektroenergetska kompanija odbija da čuje glas građana i nastavlja da postavlja stubove za viskonaposnki dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja.
Oni su ranije podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj.
Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka Durmitor Veljko Ostojić nedavno je u izjavi za Televiziju Vijesti pitao - ko je dao dozvolu da se kroz Nacionalni park i zaštićeno područje gradi ovakav dalekovod.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOosf0rC8Ib0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Osim što će ugroziti zaštićeno područje i prirodu, kako biljni, tako i životinjski svijet, mještani su zabrinuti da će dalekovod ozbiljno narušiti i njihovo zdravlje.
Oni su u više navrata blokirali most na Tari u znak protesta, a raniji ministar energetike Saša Mujović obećao im je da će država pokušati da nađe alternativno rješenje i da dalekovod zaobiđe selo.
Bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavio je i mogućnost ukopavanja kabla ispod sela, ali umjesto toga, ekipe CGES-a nastavljaju sa postavljanjem stubova.
Javnosti su se nedavno saopštenjem obratili i mladi iz Đurđevića Tare, kako su potpisali reagovanje, s porukom da su odlučni, ne samo da ostanu da žive u selu, već i da se suprotstave gradnji dalekovoda.
Oni su u martu saopštili da su posebno ogorčeni ponašanjem poslovodstva CGES-a.
- Odrasli smo u ovom selu, koje je naš dom, i gdje su naši očevi, đedovi, svojim rukama obrađivali zemlju koju sada nasleđujemo. Naši preci su nam ovu zemlju ostavili u amanet da je čuvamo, poštujemo i štitimo, kao i tradiciju koju su gradili tokom generacija. Zemlja koju obrađujemo nije samo puka imovina, ona je simbol naše prošlosti, identiteta, naše povezanosti sa prirodom i našom istorijom. Svaka njiva, svaki kamen, svaka staza podsjeća nas na živote koji su ovdje vođeni prije nas, i na sve ono što želimo da ostavimo našim budućim generacijama. Uprkos tome, suočavamo se sa prijetnjama koje dolaze od izgradnje 400 kV dalekovoda na postojećoj trasi bespravno izgrađenog 110 kV dalekovoda – saopštili su u martu mladi iz Đurđevića Tare.
Pitali su da li nečiji interes može biti važniji od njihovih života i prava na opstanak u sopstvenoj zemlji, ističući da je dalekovod moguće izgraditi tako što će se zaobići selo.
- Mi nijesmo protiv izgradnje dalekovoda, samo želimo da on ne ide preko naših kuća, voćnjaka, livada, vrtova, izvora vode, pčelinjaka i ostalih pomoćnih objekata, već da se traži rješenje koje neće ugroziti naš život, zdravlje i opstanak u selu, što je i navedeno u predviđenom prostornom planu dalekovoda – saopštili su oni.

(VIDEO) CGES nastavlja sa postavljanjem stubova za dalekovod u zoni Đurđevića Tare, mještani ogorčeni

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: durdevica-tara