Opština Bar svečano obilježava Dan opštine i Dan oslobođenja – datum koji zauzima posebno mjesto u istoriji grada, simbolišući trijumf nad fašizmom, istrajnost i trajnu vrijednost slobode. Tim povodom, danas je održana svečana sjednica Skupštine Opštine Bar, na kojoj je još jednom odato poštovanje herojskom nasljeđu generacija koje su se borile za ideale antifašizma, saopšteno je iz Opštine Bar.
Nakon intoniranja državne himne i minuta ćutanja u slavu onih koji su dali svoj život za slobodu, sjednicu je zvanično otvorio predsjednik Skupštine opštine Bar, Branislav Nenezić.
- Danas je više od osam decenija od istorijske, herojske borbe naših predaka protiv najvećeg zla 20. vijeka za slobodu svojih domova i u obavezi smo podsjetiti se svih njih, posebno onih koji su svoje živote dali i čijom zaslugom mi danas imamo priliku i privilegiju da živimo u modernom i građanskom Baru. Baru koji nikada nije zaboravio na svoju antifašističku prošlost, Baru koji je uvijek bio primjer očuvanja i poštovanja istorije, a sa ponosom možemo reći da je to Bar i danas - kazao je on.
On je upozorio na savremene pokušaje relativizacije istorijskih činjenica i izjednačavanja ideologija koje to ne zaslužuju, ističući da takvi trendovi dodatno obavezuju društvo.
- Ne prema onima koji zbog pošasti i koristi žele buditi sjene prošlosti, već zbog onih koji dolaze – onih koji rastu – da bi oni nastavili ispravnim putem kojim su nas učili, da bi naš Bar i dalje bio ono što je sada i što je bio uvijek. Grad različitosti, ali grad jedinstva, grad oslobodilaca, grad revolucionara, grad odvažnih, hrabrih, ali dostojanstvenih. Grad koji ako mora da bira, umjesto podjela uvijek će se odlučiti na slogu i pogled i put u budućnost - poručio je Nenezić.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, na početku svog obraćanja istakao je da današnji datum nosi duboko simboličko značenje za Bar i Crnu Goru.
- Danas obilježavamo 81. godišnjicu oslobođenja Bara od fašizma, ideologije zla koja nikada ne miruje i protiv koje se borba nikada ne završava. Najveći udarac takvim idejama zla i mržnje jeste upravo slika kakvu danas šaljemo, slika sloge i jedinstva oko ideje slobode, antifašizma i ujedinjenosti u različitostima koje baštinimo - kazao je on.
Podsjetio je na 24. novembar 1944. godine, kada su se, povlačeći se pred naletima Narodnooslobodilačke vojske, okupator i njegovi saradnici odlučili da poruše most na rijeci Rikavac: „I tada, kao i danas, ideologije zla ruše mostove, dok mi u Baru obnavljamo i gradimo mostove – prema svakom čovjeku, prema drugom i drugačijem, i mostove prema Evropi”.
Raičević je poručio da Opština Bar daje snažan i kontinuiran doprinos evropskom putu Crne Gore, te da je Bar jedan od najuspješnijih gradova ne samo države, već i regiona, kada je u pitanju međunarodna saradnja i iskorišćenost predpristupnih fondova EU.
- Zajedno sa gradovima partnerima, obnavljamo i valorizujemo značajan broj kulturno-istorijskih objekata ali i unaprijeđujemo lokalnu infrastrukturu, privredu i digitalizujemo upravu. Uz sve to, već drugu godinu za redom nalazimo se na vrhu liste najtransprarentijih lokalnih uprava u Crnoj Gori, dok smo od ove godine i ponosni nosioci BFC sertifikata , kojim se pozitivno ocjenjuje poslovni ambijent na lokalnom nivou u Jugoistočnoj Evropi - naglasio je predsjednik Opštine.
Da je evropska agenda u Baru živa i živahna, prema riječima Raičevića, potvrdila je i Delegacija Evropske unije otvaranjem prve Evropske kuće van teritorije glavnog grada, a konkretan doprinos Bara evropskoj agendi Crne Gore, gdje se posebno ističe poglavlje 27 - zaštita životne sredine, ogleda se u pioniskom projektu koji realizuje barska lokalna uprava.
- Želim da vam zvanično najavim završetak projekta koji sprovodimo sa sanitarnom deponijom ‘ Možura ‘, a to je izgradnja prve energane na gas, koja će proizvoditi električnu energiju snage 1mW iz obnovljivih izvora, čime Bar još jednom upisujemo medju lidere odrzivog i zelenog razvoja u ovom dijelu Evrope - naglasio je Raičević.
U svom obraćanju, Raičević se osvrnuo i na najvažnije aktivnosti lokalne uprave realizovane tokom prethodne godine, među kojima se izdvajaju izgradnja novog objekta dječjeg vrtića na Topolici u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Minstarstvom javnih radova, rekonstrukcija regionalnog puta R29 preko Mrkojevića, izgradnja nove fiskulturne sale u OŠ “Mrkojevići” i rekonstrukcija postojećih u osnovnim školama “Jugoslavija”, “Srbija” i “Meksiko”, kao i prva temeljna rekonstrukcija Dvorca kralja Nikole nakon pola vijeka koji će građanima i turistima biti dostupan sa punim muzejskim sadržajem u narednih 90 dana.
- Ono što mora pratiti taj rast jeste i briga o svakom čovjeku u Baru, razvoju lokalne privrede, obrazovanja, kulture, ali i najosjetljivijim grupama u društvu, a po čemu je Bar čini mi se prepoznat ne samo u Crnoj Gori već i šire. Sprovodeći odgovorne socijalne politike kroz lokalne akcione planove i mjere subvencija naredne godine biće obezbijedjeno preko 2 miliona eura za podršku našim sugradjanima i njihovim porodicama - kazao je Raičević.
Da bi se obezbijedila održivost vizije razvoja Bara, prema riječima prvog čovjeka Opštine, potrebna je podrške države i centralne uprave, posebno u domenu velikih infrastrukturnih projekata koje je lokalna uprava jasno prepoznala i delegirala kao prioritetne.
- Tu prije svega mislim na projekat autoputa Luka Bar - Boljari, koji mora stvoriti uslove da Bar nastavi da se razvija kao saobraćajno, ekonomsko i trgovinsko čvorište ovog dijela Jadrana. Upravo zato sam i posebno naglasio Luka Bar a ne Bar, jer Luka jeste žila kucavica ovoga grada i ključni prioritet je njeno saobraćajno uvezivanje i dostupnost. Očekujemo da Vlada Crne Gore uloži sve napore u smislu revitalizacije i jačanja kapciteta Luke Bar jer bez jedinstvene Luke Bar i rekonstruisane željezničke pruge, mi nemamo održivu perpsketivu razvoja i značajnog ekonomskog napretka - posebno je naglasio Raičević.
Obraćajući se prisutnima, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović čestitao je građanima Dan oslobođenja Bara i podsjetio na istorijsku ulogu grada u antifašističkoj borbi.
- Ovdje, na barskom Viru, zapaljena je iskra ustanka koja je potvrdila da vrijednosti slobode, nepokornosti i antifašizma nemaju cijenu - istakao je Milatović, naglašavajući da Bar ostaje simbol hrabrosti i istrajnosti.
- Bar je jedinstven grad u Crnoj Gori. Spojio je more i jezero. Rumiju i dolinu. Zvono i ezan. U Baru se pričaju legende, povezuju kulture i rađaju heroji i heroine. U Baru se, dragi prijatelji, diše i živi Crna Gora u svojoj punoj raskoši - naglasio je predsjednik države.
Milatović je posebno je ukazao na potrebu zajedničkog rada i jasnog plana razvoja ističući da uspješan razvoj Bara mora počivati na pet stubova: snažnoj saobraćajnoj infrastrukturi, kvalitetnim javnim službama, modernom turizmu, zaštiti kulturnog nasljeđa i jačanju veza sa dijasporom.
- Udružimo snage i učinimo Bar evropskom lukom, gradom koji zadržava svoju omladinu, valorizuje prirodne i kulturne potencijale i gradi mostove sa ljudima i državama - poručio je Milatović.
On je naglasio i važnost projekata poput modernizacije Luke Bar, unapređenja stanja u oblasti zdravstva i obrazovanja, razvoja turizma kako na morskoj tako i na jezerskoj obali, kao i adekvatne valorizacije Starog Bara.
- Istorija Bara daje vam mnogo razloga za ponos, ali i veliku odgovornost. Stara maslina svjedoči dolaske i odlaske carstava, pohode i obnove... Mi odlučujemo kakva će biti naša priča, i po čemu će nas Stara maslina upamtiti - zaključio je Milatović.
Na svečanosti je uručena i posebna zahvalnica šefu Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, gospodinu Johanu Satleru, kao i njegovom zamjeniku gospodinu Rikardu Seriju, kao znak priznanja za kontinuiranu saradnju i podršku evropskom putu Bara i Crne Gore koja se ogleda i u uspostvaljanju Evropske kuće u Baru. Osim toga, zahvalnice za izuzetne uspjehe ostvarene u oblasti robotike i promociju Bara na svjetskoj sceni nauke i inovacija dodijeljene su učenicima OŠ “Anto Đedović” – Mili Lalević, Aleksanderu Okulovu i MIkhailu Nikolajevu, kao i njihovoj mentorki, profesorici Vesni Čabarkapi.
Svečana sjednica bila je i prilika da Opština Bar predstavi aktivosti koje se tiču osnivanja IT Huba, kao centralnog mjesta gdje će se okupljati stručnjaci iz oblasti tehnologije, učenici, lokalna preduzeća i pojedinci sa ciljem razmjene znanja i ideja, uz prezentaciju dosadašnjih uspjeha u oblasti elektronskih sportova i podrške gamingu kao industriji budućnosti.
Uz bogat kulturni i muzički program, svečanoj sjednici prisustvovali su i čelnici brojnih crnogorskih opština, predstavnici Vlade Crne Gore, brojni ministri, poslanici, predstavnici diplomatskog kora, kulturnog i javnog života, što je dodatno potvrdilo značaj ovog datuma za Bar i za cijelu državu. Njihovo prisustvo dalo je posebnu težinu obilježavanju, ističući Bar kao važan centar regionalne saradnje, dijaloga i evropskih perspektiva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Raičević: Očekujemo da Vlada uloži sve napore u revitalizaciju i jačanje kapciteta Luke Bar

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević uputio je čestitku povodom 24. novembra – Dana oslobođenja Bara, sa porukom da ovaj datum predstavlja „sublimaciju milenijumske slobodarske i antifašističke istorije grada“ i snažan podsjetnik na vrijednosti na kojima Bar i danas počiva.
Raičević je naglasio da 24. novembar nije samo važan istorijski dan, već i savremeni putokaz koji oblikuje Bar kao grad „otvorenog duha, solidarnosti i međusobnog uvažavanja“.
- Bar je danas mjesto i način života. Grad čiji su građani uvijek znali da ispruže ruku kada je to potrebno, da grade mostove onda kada ih drugi ruše, da njeguju različitosti onda kada to drugi doživljavaju kao manu- poručio je Raičević.
On je kazao da se Bar neprestano razvija i povezuje, te da su evropske vrijednosti duboko ukorijenjene u lokalnoj zajednici. Prema njegovim riječima, te vrijednosti Bar živi decenijama, što gradu daje posebnu odgovornost prema onome što 24. novembar simbolizuje.
Obilježavajući 81. godišnjicu oslobođenja, Bar, kako je istakao, potvrđuje da ostaje dosljedan svojim korijenima, a istovremeno snažan, moderan i odvažan da predvodi procese koji Crnu Goru vode ka članstvu u Evropskoj uniji.
 
- U Baru evropski duh nije samo ideal – on je svakodnevnica- poručio je Raičević.
Predsjednik Opštine zahvalio je svima koji doprinose razvoju grada i očuvanju njegovih najvažnijih vrijednosti – ljudi, tradicije i duha koji Bar krase vijekovima.
- Neka nas i ovaj 24. novembar podsjeti da je sloboda najveća obaveza, a antifašizam naša neuništiva vrijednost- zaključio je Raičević, čestitajući sugrađanima Dan opštine i Dan oslobođenja Bara.

Raičević: U Baru evropski duh nije samo ideal – on je svakodnevnica

U susret 24. novembru koji se u Baru obilježava kao Dan Opštine i Dan oslobođenja, predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević osvrnuo se na značajne rezultate postignute u 2025. godini. Raičević je u razgovoru za medijsku agenciju Media Biro istakao da se preduslovi za uspješno djelovanje lokalne samouprave dominantno ogledaju u finansijskoj stabilnosti.
- Ono što mogu sa zadovoljstvom da istaknem jeste da smo u godini za nama nastavili pozitivan trend finansijske stabilnosti, fiskalne odgovornosti i konstantnog uvećanja budžeta Opštine Bar. Raduje nas da je budžet za narednu, 2026. godinu koncipiran na iznos od preko 65 miliona eura, uprkos jednoj ishitrenoj odluci Vlade Crne Gore i izmjeni indeksa razvijenosti po kojem je Opštini Bar umanjen iznos sredstava od skoro pet miliona eura koje smo projektovali da ćemo ostvariti u narednoj godini. Uprkos svemu tome, bilježimo rekordni budžet i nastavljamo sa jednim pozitivnim trendom uvećanja budžeta. Ono što posebno raduje mene i moje saradnike jeste da ja gotovo 60 posto ukupnog budžeta Opštine Bar namijenjeno za kapitalne investicije. Time još jednom potvrđujemo da naš budžet dominantno jeste razvojni i da ima izraženu razvojnu komponentu - naveo je Raičević.
Raičević je saopštio da su sa uspjehom nastavili sa realizacijom značajnih projekata u oblasti infrastrukture koji mijenjaju percepciju Bara kao perspektivnog grada za razvoj biznisa i turizma.
- Dominantno, pažnja je bila usmjerena na poboljšanje saobraćajne infrastrukture, izgradnju novih saobraćajnica koje kao takve treba da omoguće lakši i komforniji život u samom gradu. Ono na čemu smo takođe vrijedno radili u prethodnoj godini jeste nastojanje i da konačno ponudimo kvalitetno rješenje za rješavanje izrazite saobraćajne problematike, a tiče se Jadranske magistrale. Pri kraju su idejna rješenja za izgradnju bulevarskih saobraćajnica od Sutomora do Šušanja i od Biskupade do tunela Ćafe. Mi smatramo da saobraćajna problematika, koja je sveprisutna u toku ljetnjih mjeseci, tako može da se značajno umanji - istakao je on.
Kao najznačajniji infrastrukturni projekat koji se trenutno realizuje na području barske opštine Raičević izdvaja radove na regionalnom putu R29 od Bara preko Mrkojevića do graničnog prelaza Sukobin. Taj značajan projekat realizuje se u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i Upravom za saobraćaj.
- Raduje da dinamika radova na regionalnom putu R29 ide zaista dobrim tempom. Vrijednost investicije je oko 13 miliona eura. Važan doprinos realizaciji tog projekta u prethodnoj godini smo dali osiguravanjem značajnih sredstava za eksproprijaciju zemljišta. Kumulativno sa ranijim
iznosima koje je Opština opredijelila, preko tri miliona eura iz lokalnog budžeta je opredijeljeno za eksproprijaciju zemljišta. Želim da vjerujem da možemo okončati sa svim onim radovima na rekonstrukciji ovog regionalnog putnog pravca po planiranom roku koji je definisan na period od dvije godine - &nbsp;ispričao je predsjednik Opštine.
Značajna ulaganja u godini za nama bila su izdvojena za oblast obrazovanja.
- Konačno smo riješili jednu višegodišnju problematiku – započeti su radovi na izgradnji novog vrtića u Baru koji bi djelimično trebao da riješi sveprisutnu problematiku smještaja djece u predškolske ustanove. Radovi se odvijaju poželjnom dinamikom. S druge strane, kroz memorandum koji smo potpisali sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, došli smo do pozicije da udružimo snage i da sa sredstvima koja su opredijeljena iz lokalnog budžeta značajno doprinesemo poboljšanju uslova u obrazovnim institucijama. Naša pažnja će biti usmjerena na rekonstrukciju tri školske sportske sale u osnovnim školama “Jugoslavija”, “Meksiko” i “Srbija”. Vrijednost tih radova bi trebala da bude preko milion i po eura.
Posebna pažnja posvećena je i valorizaciji i rekonstrukciji svih objekata kulturno-istorijskog značaja. Raičević napominje da su sve aktivnosti sa nivoa lokalne samouprave i Kulturnog centra Bar usmjerene upravo u valorizaciju i relizaciju mnogih projekata unutar zidina Starog Bara.
- S druge strane, privodimo kraju radove i na jednom od najznačajnijih projekata rekonstrukcije kulturno-istorjskih spomenika našeg grada – Dvorcu kralja Nikole. Riječ je o prvoj temeljnoj rekonstrukciji ovog objekta nakon gotovo 50 godina. Sa zadovoljstvom mogu da najavim da će svi oni planirani radovi u dijelu građevinskih radova i uređenja samog enterijera Dvorca kralja Nikole biti završeni do kraja ove godine. Time ćemo stvoriti pretpostavke da u narednih par mjeseci izvršimo instalaciju muzejske postavke i da do početka naredne turističke sezone stavimo u punu funkciju Zavičajni muzej na Topolici - najavio je prvi čovjek Bara.
Značajna sredstva iz budžeta opštine izdvajaju se i za socijalne izdatke i subvencije.
- Izuzetno sam zadovoljan zbog činjenice da smo u nacrtu budžeta Opštine Bar za narednu godinu dostigli iznos od skoro dva miliona eura koje ćemo opredijeliti za različita socijalna izdvajanja iz lokalnog budžeta i programe subvencija koji kao takvi jesu jedinstveni u Crnoj Gori. Opredjeljujemo skoro 500.000 eura podrške za razvoj preduzetništva. Imamo dva sjajna programa lokalna akciona plana za socijalnu dječju zaštitu kojim nastojimo da pružimo mnogo bolju perspektivu za djecu iz socijalno ugroženih porodica kroz nabavku školskog pribora, kroz subvenciju članarine u sportskim klubovima, kroz nabavku školskog obroka ili kroz neformalno obrazovanje. Nismo zaboravili ni druge ranjive kategorije našeg društva poput RE populacije koja je zastupljena kroz lokalni akcioni plan koji u obimu od preko 100.000 eura osigurava kontinuitet izdvajanja iz lokalnog budžeta za RE populaciju. Mladi su uvijek u vrhu prioriteta rada lokalne uprave. U prethodnoj godini smo osigurali preko 300.000 eura za stipendije najboljim studentima iz našeg grada. Opredijelili smo i stipendije za deficitarna zvanja koja smo kao takva definisali u komunikaciji sa Savjetom za lokalni ekonomski razvoj. Svi đaci, učenici i penzioneri u našem gradu imaju besplatan javni prevoz..
Raičević je takođe istakao da je investiciona klima u Baru izuzetno dobra, te da su prisutne značajne investicije ne samo u oblasti stanogradnje, već i kada je riječ o izgradnji novih i rekonstrukciji starih hotelskih kapaciteta.
- U prethodnim godinama, prvi od takvih projekata je završen u Virpazaru. Početkom naredne godine očekujemo i završetak radova na rekonstrukciji nekadašnjeg kompleksa Ineks – Zlatna obala u Sutomoru. Svjetski poznati brend Iberostar će preuzeti upravljanje nad novoizgrađenim hotelskim kompleksom koji će značajno doprinijeti samom turističkom pozicioniranju opštine Bar. Naša obaveza je da zbog tih investicija koje se realizuju u Čanju, Sutomoru i na Velikom pijesku osiguramo sve dalje pretpostavke za stavljanje u punu funkciju tih objekata. Za lokalitet Čanj smo dobili podršku Ministarstva javnih radova koje je u ovoj godini opredijelilo značajna sredstva za izgradnju novih saobraćajnica, eksproprijaciju zemljišta. Takve saobraćajnice bi značajno trebale da unaprijede sve ono što jesu turistički potencijali lokaliteta Čanj, vodeći računa da se na ovom lokalitetu realizuje jedan od najznačajnijih projekata u oblasti turizma na području naše opštine, ali i šire, gdje očekujemo da ćemo u narednom periodu svjedočiti otvaranju novog hotelskog kapaciteta InterContinental grupacije - naveo je on.
Osim kroz unapređenje hotelskih kapaciteta, Opština Bar u saradnji sa Turističkom organizaciom Bar nizom drugih aktivnosti teži da produži turističku sezonu u Baru.
- Sve te aktivnosti koje zajedno sprovodimo daju ozbiljne pozitivne efekte i mijenjaju percepciju o Baru kao gradu u kojem se može boraviti duže od tri ili četiri dana. Već za novogodišnje praznike pripremamo zaista jedan sjajan višednevni program. Sa nivoa lokalne uprave i lokalne turističke organizacije nastojimo da naš posao odradimo u najboljoj mjeri mogućeg i mislim da se to primjećuje. Siguran sam da će Bar u narednim godinama biti pokretač turističkog razvoja Crne Gore, jer potencijali za tako nešto postoje, ne samo u dijelu obale Jadranskog mora, već su tu i značajni potencijali koji još uvijek čekaju valorizaciju u dijelu obale Skadarskog jezera koje jeste jedan od primarnih generatora turističkih posjeta na području barske opštine - kazao je Raičević.
Predsjednik opštine dodaje da bi se do produžetka ljetnje sezone moglo doći i uz uz ulaganja u sportski turizam.
- Turistička sezona koja u Baru sada već traje šest mjeseci može trajati duže – minimum devet mjeseci, upravo kroz formu sportskog turizma, vodeći računa da sportska infrastruktura kao takva zadovoljava određene pretpostavke i da su klimatski uslovi vrlo povoljni. U narednom periodu u saradnji sa hotelijerima trebamo da istražimo sve one mogućnosti koje se tiču dodatnog doprinosa u oblasti valorizacije svih potencijala sportskog turizma - poručio je Raičević.

Raičević: Bar će u narednim godinama biti pokretač turističkog razvoja Crne Gore

U okviru proslave Dana opštine i Dana oslobođenja Bara, a povodom obilježavanja Međunarodnog dana studenata, večeras je u Kući maslina upriličena svečana dodjela stipendija najboljim barskim visokoškolcima koji se usavršavaju na univezitetima u Crnoj Gori, ali i širom svijeta.
Njih 142 je ostvarilo pravo na mjesečne stipendije lokalne uprave koje se dodjeljuju na period od deset mjeseci po osnovu nekoliko kategorija. Tako je za studijsku 2025/2026. dodijeljeno ukupno 95 stipendija za izvrsnost, od čega 11 studenata ima prosječnu ocjenu 10,00 i stipendiju u iznosu od 300 eura, 38 studenata ima prosječnu ocjenu od 9.50 do 9.99 i stipendiju od 250 eura, dok je 46 visokoškolaca ostvarilo prosječnu ocjenu od 9.00 do 9.49 i steklo pravo na stipendiju u iznosu od 200 eura.
Dobitnici stipendije za studijsku 2025/2026. godinu
Stipendije za izvrsnost:
I Stipendisti sa prosječnom 9-9.49
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Melanija Kuvelja &nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Lara Šekularac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Arsenije Brajović &nbsp;
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Luka Mijač &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Helena Marković &nbsp;
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Nikola Kojičić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jovan Orlandić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Kenin Suljević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Isidora Radunović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Slavica Radenović (Perović) &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Marija Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
12. &nbsp;&nbsp;Minea Čobić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
13. &nbsp;&nbsp;Đorđe Lukić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
14. &nbsp;&nbsp;Nora Vuksanović &nbsp;
15. &nbsp;&nbsp;Nejla Kovačević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
16. &nbsp;&nbsp;Armina Useinović
17. &nbsp;&nbsp;Sara Drašković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
18. &nbsp;&nbsp;Davor Marstijepović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
19. &nbsp;&nbsp;Baldo Skurla &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
20. &nbsp;&nbsp;Ksenija Adžić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
21. &nbsp;&nbsp;Ajla Šukurica &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
22. &nbsp;&nbsp;Amar Adrović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
23. &nbsp;&nbsp;Jovana Šobić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
24. &nbsp;&nbsp;Korina Perović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
25. &nbsp;&nbsp;Amina Bahović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
26. &nbsp;&nbsp;Radmila Škuletić &nbsp;&nbsp;
27. &nbsp;&nbsp;Tijana Vukšić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
28. &nbsp;&nbsp;Ena Pepić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
29. &nbsp;&nbsp;Miljana Vlahović &nbsp;&nbsp;
30. &nbsp;&nbsp;Maryna Kolomiietes &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
31. &nbsp;&nbsp;Anđela Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
32. &nbsp;&nbsp;Lazar Kuburović &nbsp;&nbsp;&nbsp;
33. &nbsp;&nbsp;Anastasija Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
34. &nbsp;&nbsp;Emir Muhović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
35. &nbsp;&nbsp;Anesa Sinanović &nbsp;&nbsp;
36. &nbsp;&nbsp;Nikola Jovović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
37. &nbsp;&nbsp;Aleksa Knežević &nbsp;&nbsp;&nbsp;
38. &nbsp;&nbsp;Sava Drobnjak &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
39. &nbsp;&nbsp;Jovana Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
40. &nbsp;&nbsp;Sara Stević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
41. &nbsp;&nbsp;Dragica Bogetić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
42. &nbsp;&nbsp;Jovana Vukčević &nbsp;&nbsp;
43. &nbsp;&nbsp;Dajana Vujović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
44. &nbsp;&nbsp;Jasmin Suličić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
45. &nbsp;&nbsp;Milica Bojović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
II Stpendisti sa prosječnom ocjenom 9.5-9.99
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Miloš Nišavić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Jovan Joksimović &nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anastasija Smolović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Staša Krivokapić &nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Divna Ratković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Elena Tomanović &nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Iva Pavlović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Danijela Janković &nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Elma Raičević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Aleksandar Novaković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Luka Stanković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
12. &nbsp;&nbsp;Milica Perišić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
13. &nbsp;&nbsp;Nora Hupka &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
14. &nbsp;&nbsp;Damjan Ranitović
15. &nbsp;&nbsp;Mirela Šabotić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
16. &nbsp;&nbsp;Irina Savić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
17. &nbsp;&nbsp;Rialda Alić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
18. &nbsp;&nbsp;Klim Siratskiy &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
19. &nbsp;&nbsp;Lara Stojanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
20. &nbsp;&nbsp;Dario Marstijepović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
21. &nbsp;&nbsp;Kristina Pejović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
22. &nbsp;&nbsp;Amar Hot &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
23. &nbsp;&nbsp;Ines Muslić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
24. &nbsp;&nbsp;Anđela Đokvučić &nbsp;
25. &nbsp;&nbsp;Lucija Ulićević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
26. &nbsp;&nbsp;Ivana Milošević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
27. &nbsp;&nbsp;Jovana Popović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
28. &nbsp;&nbsp;Lejla Hasanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
29. &nbsp;&nbsp;Andrijana Mumović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
30. &nbsp;&nbsp;Anastasija Jovanović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
31. &nbsp;&nbsp;Iva Obradović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
32. &nbsp;&nbsp;Aleksandar Joličić
33. &nbsp;&nbsp;Edona Kraja &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
34. &nbsp;&nbsp;Jovan Tomašević &nbsp;
35. &nbsp;&nbsp;Dušanka Jaramaz
36. &nbsp;&nbsp;Dino Alibašić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
37. &nbsp;&nbsp;Enesa Sukić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
38. &nbsp;&nbsp;Emira Ljiković &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;
III Stipendisti sa prosječnom ocjenom 10:
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Đorđe Đonović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vukosava Krivokapić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anica Igumanović
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Iva Zgradić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Božana Zlatičanin
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Avram Božović &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Rikardo Janes &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Dušan Simić &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Tadija Klikovac &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
10. &nbsp;&nbsp;Vana Pavićević &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
11. &nbsp;&nbsp;Vasilije Basarab &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;
&nbsp;
IV Stipendisti koji se obrazuju za deficitarne kvalifikacije
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Luka Janić
2. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Milena Dakić
3. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Zana Barjaktarević
4. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Ognjen Piskulić
5. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Miloš Škerović
6. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vasilije Stanišić
7. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Katarina Vujačić
8. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Lazar Janičić
9. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Anida Bosović
10. &nbsp;&nbsp;Milena Nedović
11. &nbsp;&nbsp;Mersiha Zverotić
12. &nbsp;&nbsp;Sara Mijović
13. &nbsp;&nbsp;Tina Truš
14. &nbsp;&nbsp;Milana Šćekić
15. &nbsp;&nbsp;Milisav Vuković
16. &nbsp;&nbsp;Pavle Baltić
17. &nbsp;&nbsp;Danilo Vučković
18. &nbsp;&nbsp;Haris Peročević
19. &nbsp;&nbsp;Teodora Fatić
20. &nbsp;&nbsp;Nikola Stanojević
21. &nbsp;&nbsp;Faris Alibašić
22. &nbsp;&nbsp;Adnan Vukić
23. &nbsp;&nbsp;Ana Kljakić
24. &nbsp;&nbsp;Nikoleta Jevtović
25. &nbsp;&nbsp;Saša Lekić
26. &nbsp;&nbsp;Katarina Nikočević
27. &nbsp;&nbsp;Ermin Čengić
28. &nbsp;&nbsp;Vladimir Smolović
29. &nbsp;&nbsp;Lana Novčić
30. &nbsp;&nbsp;Sara Lukšić
31. &nbsp;&nbsp;Nikša Karanikić
32. &nbsp;&nbsp;Zdravko Matić
33. &nbsp;&nbsp;Anja Ćalasan
34. &nbsp;&nbsp;Jovana Đoković
35. &nbsp;&nbsp;Milica Ćorić
36. &nbsp;&nbsp;Mia Crnčević
37. &nbsp;&nbsp;Koča Šišević
38. &nbsp;&nbsp;Tijana Nedeljković
39. &nbsp;&nbsp;Aleksa Marković
40. &nbsp;&nbsp;Jakša Fatić
41. &nbsp;&nbsp;Jovan Pantoš
42. &nbsp;&nbsp;Bogdan Jeknić
43. &nbsp;&nbsp;Špiro Ognjenović
44. &nbsp;&nbsp;Vuk Mastilović
45. &nbsp;&nbsp;Dušan Vučićević
46. &nbsp;&nbsp;Hana Peročević
V Stipendista po osnovu primjene principa afirmativne akcije:&nbsp;
1. &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;Vasvija Tusha
Stipendija od 200 eura dodijeljena je i za 46 studenata koji se obrazuju za deficitarna znanja u rangu visokog obrazovanja, a isti iznos je pripao i studentkinji koja dolazi iz jedne od marginalizovanih društvenih grupa, po osnovu primjene principa afirmativne akcije.
Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević je prilikom uručenja stipendija poručio da se radi o rekordnom broju podržanih studenata do sada.
- Posebno nas raduje činjenica da od broja studenata koji su ostvarili pravo na stipendije po osnovu izvrsnosti više od 50% je onih kojih su ostvarili prosječnu ocjenu veću od 9,50. To dovoljno govori da ovdje, među vama, stasava jedna nova budućnost našeg grada i države- kazao je Raičević.
On se osvrnuo na brojne izazove sa kojima su se studenti susreli prethodne godine kada su se mnogi borili za svoja prava, pravednije i odgovornije društvo kako u regionu, tako i širom Evrope ističući da upravo na temeljima tih vrijednosti studenti grade svoju ličnost i čine sebe spremnima za sve izazove koje ih očekuju nakon završetka studija.
Raičević je posebno poručio studentima da u Opštini Bar i lokalnoj administraciji imaju partnere, podršku i ljude koji su spremni da čuju i razumiju ono što su njihove potrebe.
- Naše preference jesu da budete na raspolaganju tržištu rada u Baru i da na taj način djelimično uzvratite za podršku koju ste dobili od svog grada- zaključio je predsjednik Opštine i uputio čestitku svim roditeljima ističući da su stipendije pokušaj lokalne uprave da pruži doprinos njihovim naporima i podijeli teret u izazovnom ekonomskom momentu.

Raičević poručio studentima: Među vama stasava jedna nova budućnost našeg grada i države

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, primio je danas novoimenovanog komandanta Mornarice Vojske Crne Gore, komodora Darka Vukovića, koji je 19. septembra 2025. godine preuzeo dužnost od kapetana fregate Milana Jevtovića.
- Raičević je zahvalio komandantu Vukoviću na posjeti i naglasio da je saradnja sa Mornaricom u kontinuitetu na visokom nivou i od posebnog značaja za Opštinu Bar, te istakao spremnost za pružanje podrške svim inicijativama koje su od zajedničkog interesa - navode &nbsp;iz Opštine Bar.
U saopštenju zaključuju da je Raičević iskoristio priliku da ukaže na potencijal za saradnju u pogledu valorizacije pojedinih vojnih objekata koji bi mogli biti stavljeni u civilnu funkciju, naglašavajući da spremnost Opštine Bar da pruži maksimalan doprinos u tom pravcu.

Raičević sa novoimenovanim komandantom Mornarice VCG: Saradnja od posebnog značaja za Opštinu Bar

Vatrogasci su heroji 365 dana, a ne samo tokom ljetnjih mjeseci. Davno su, shodno izmijenjenom zakonskom rješenju, prevazišli okvire samog gašenja požara - oni su ti koji su prvi na licu mjesta kada treba pružiti pomoć nakon saobraćajnih nezgoda ili nekih drugih incidentnih situacija, recimo - poručio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
&nbsp;On je, u intervjuu za Radio Bar, poručio da će svakako biti adekvatno nagrađeni.
- Sa druge strane, mi u kontinuitetu ulažemo značajna sredstva u poboljšanje opreme sa kojom vatrogasci raspolažu. U prethodnim godinama smo uložili u nabavku novih vozila. Do kraja ove godine takođe očekujem nabavku još jednog specijalizovanog vozila, a na posljednjoj sjednici Skupštine sam najavio da nas naredne godine očekuje velika investicija - nabavka vatrogasnih ljestvi visine 32 metra, što podrazumijeva značajna sredstva iz budžeta - naveo je Raičević.
U ovom trenutku, kada imamo intenzivnu investicionu aktivnost i jako veliki broj novih objekata visoke spratnosti to je, podvlači Raičević, više nego neophodno.
- Međutim, želim da naglasim da tim ljudima najveća nagrada dolazi upravo kroz pohvale samih građana i svega što na terenu dožive radeći kvalitetno - istakao je on.

Raičević: Vatrogasci su heroji 365 dana, biće adekvatno nagrađeni

Gost &nbsp;&nbsp;u večernjem dijelu Ljetnjeg programa na Televiziji E, &nbsp;bio je predsjednik Opštine Bar - Dušan Raičević, koji je govorio o planovima za pozicioniranje Bara kao turističke destinacije, ali i o svojoj mladosti i hobijima.
U mladosti se oprobao u košarci, a malo je poznato da je bio uzdanica grada i na dječjem muzičkom festivalu ,, Naša radost” &nbsp;1994. i 1995. godine, a &nbsp;sada se bori da sačuva dug grada Bara, jer sa pozicije na kojoj se nalazi ima puno načina i da u tom cilju uspije.
Jun je bio turistički izuzetno dobar, kaže Raičević, dok je jul mjesec suočio sve sa određenim izazovima koji su pratili cjelokupnu pripremu turističke sezone koje ne smije da počne da se priprema u maju, već ranije.
- Ukazivali smo da je potrebno fokusirati svu našu pažnju na pripremu turističke sezone, dok su oni koji su donosioci odluka &nbsp;sa centralnog nivoa najavljivali tendere za zakup kupališta. Činjenica je da u Sutomoru, ili nekim drugim djelovima našeg grada, imamo kupališta koja još uvijek nijesu zakupljena, tenderske &nbsp;procedure nijesu okončane i sve to nas navodi na zaključak da kao država nijesmo dovoljno napora uložili da se izborimo sa svim onim, sad već možemo reći globalnim izazovima, koji utiču na turističku ponudu i turistički promet- kazao je Raičević.
Istakao je da vjeruje da će rezultati u avgustu biti dovoljno dobri da kompenzuju sve ono što su propusti i nedostaci iz jula.&nbsp;
- Moram biti optimista i zbog činjenice da mi u Baru, koji nije prepoznat kao turistička destinacija, bar nije bio, radimo sve što je u našoj moći da produžimo trajanje turističke sezone, da kroz različite sadržaje &nbsp;pozicioniramo visoko Bar na turističkoj mapi Crne Gore, regiona i Mediterana- rekao je Raičević.
U Baru turistička sezona počinje krajem marta i početkom aprila, objašnjava Raičević, dolaskom prvih kruzera, a dobar turistički promet turistički poslenici Bara očekuju i u septembru i oktobru.&nbsp;
- Bar može da ima turističku sezonu koja traje šest i više mjeseci i definitivno &nbsp;napori koji se ulažu iz Opštine Bar i lokalne Turističke organizacije daju određene rezultate i možemo biti optimisti da će &nbsp;plodovi našeg rada i u narednom periodu biti još kvalitetniji- zaključio je Raičević.
&nbsp;

Raičević: Pozicioniraćemo Bar visoko na turističkoj mapi Crne Gore, regiona i Mediterana

Prisustvo Evropske unije na jugu Crne Gore danas je ojačano kroz uspostavljanje novog zvaničnog prostora za komunikaciju sa građanima, svečanim otvaranjem Evropske kuće u Baru - saopšteno je iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Oni su, u partnerstvu sa Opštinom Bar, otvorili ovu savremenu platformu koja će služiti kao institucionalni okvir za dijalog, informisanje i građanski angažman. Ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler rekao je da Evropska kuća u Baru nije samo nova adresa, već prostor gdje Evropa postaje stvarna, opipljiva i prisutna u životima građana ovog grada i čitavog primorja. - Želimo da evropske vrijednosti, prilike i podrška ne budu nešto daleko, već dio svakodnevnog života lokalnih zajednica. Ovo je mjesto susreta, dijaloga i promjena - važna tačka već opipljive evropske budućnosti, upravo ovdje u Baru - istakao je Satler.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025061821068_291412c26b8673f62ba7d887d1489f03d4a454cd546645667d6327add8922507" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Johan Satler"><figcaption>Johan Satler(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da otvaranje Evropske kuće u Baru dolazi u trenutku kada Crna Gora pokazuje punu posvećenost evropskoj integraciji. - Ova Vlada je, u kratkom vremenu, vratila evropsku agendu u središte političkog djelovanja. To prepoznaju i naši evropski partneri, koji sa više povjerenja i spremnosti ulažu u institucije, reforme i projekte širom zemlje. A to vide i građani Crne Gore - povjerenje u Evropsku uniju jedno je od najviših u regionu, što pokazuje da smo kao društvo čvrsto opredijeljeni za evropski put. To je dokaz da evropski put nije samo spoljnopolitički cilj, već duboka unutrašnja potreba našeg društva - istakla je Gorčević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025061821068_863c0d22b9db8f6ac93708c5bd31fb0db61ad439bd6b25894f69e92f2d936ab0" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Maida Gorčević"><figcaption>Maida Gorčević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da je Evropska kuća u Baru potvrda povjerenja koje Evropska unija ukazuje ovom gradu i lokalnoj upravi te da je u isto vrijeme, to i priznanje za posvećenost koju Bar pokazuje u usvajanju i implementaciji evropskih standarda i najboljih praksi. - Opština Bar već godinama uspješno sarađuje sa Evropskom unijom kroz 12 evropskih projekata u različitim oblastima koje se odnose na održivi razvoj, socijalnu inkluziju, očuvanje bogate kulturne i prirodne baštine, zelene politike, urbanu mobilnost koji su implementirani ili su u toku, a iznose preko dva miliona eura - naveo je Raičević. Evropska kuća je, prema njegovim riječima, simbol solidarnosti, jednakosti i poštovanja različitosti. - Upravo ove vrijednosti koje Evropa baštini, su i one koje mi ovdje u Baru već vjekovima živimo i čuvamo. Siguran sam da će Evropska kuća biti prostor susreta, razmjene ideja, dijaloga i razvoja. Neka bude most između građana Bara i evropskih institucija, između lokalnog i globalnog, između današnjih izazova i sjutrašnjih rješenja - zaključio je Raičević.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250618210612_62fac7e1399ce036d2c3e64fade32409408fed1f8a5c0bc5d4f039135476c490" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="Dušan Raičević"><figcaption>Dušan Raičević(Photo: Delegacija EU u Crnoj Gori)</figcaption></figure>  Smještena u zgradi Radio Bara, na Bulevaru 24. novembra, Evropska kuća u Baru je zamišljena kao otvoren prostor u kojem će se građanima približavati informacije o Evropskoj uniji, njenim politikama, programima i vrijednostima - kroz edukativne aktivnosti, javne debate, izložbe i kulturne sadržaje. Program otvaranja uključio je predstavljanje aktivnosti koje će se već od sjutra sprovoditi u Evropskoj kući. - Otvaranje je okupilo visoke predstavnike vlasti na državnom i lokalnom nivou, članove diplomatskog kora, medije, predstavnike civilnog društva i brojne građane, što je dodatno potvrdilo važnost ovog događaja za jačanje institucionalnog dijaloga i evropske integracije Crne Gore - ističu iz Delegacije EU u Crnoj Gori. U zemlji koja teži članstvu u Evropskoj uniji, prisustvo EU u lokalnim zajednicama ima poseban značaj. - Evropska integracija nije isključivo proces koji se odvija na državnom nivou - ona počiva na aktivnom učešću građana u svim dijelovima zemlje. Evropske kuće, poput ove u Baru, predstavljaju most između lokalnih sredina i evropskih institucija, omogućavajući građanima da se direktno informišu, uključe i doprinesu zajedničkoj evropskoj budućnosti - navodi se u saopštenju.

Evropska kuća otvorena u Baru: Novi institucionalni okvir za dijalog sa građanima i promociju evropskih vrijednosti

Na današnjoj sjednici Skupštine opštine Bar, odbornici koji čine vladajuću većinu (DPS, SD, SDP, Liberalna partija) odbili su prijedlog odbornice Građanskog pokreta URA Feride Peročević, da se dnevni red dopuni tačkom: „Informacija o projektima ponuđenim investitoru iz UAE – preispitivanje nadležnosti, ovlašćenja i interesa opštine Bar“, saopšteno je iz URA-e.
Prema informacijama dostupnim javnosti, ranije se predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević (DPS), bez prethodne saglasnosti Skupštine opštine Bar, sastao sa investitorom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata i prezentovao mu određene potencijalne projekte u Opštini Bar.
Iz barske URE ističu da su zbog toga željeli da se ovo pitanje otvori u Skupštini, jer građani Bara imaju pravo da čuju istinu.
- Da čujemo da li je Raičević kao predsjednik Opštine, kao predstavnik izvršne vlasti, imao zakonsko ovlašćenje da samostalno prezentuje strateške resurse opštine Bar bez prethodne saglasnosti Skupštine - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Odbijanjem ove inicijative, dodaju, odbornici vlasti su direktno spriječili da se na legalan i transparentan način provjeri da li je došlo do prekoračenja nadležnosti i mogućeg kršenja zakona.
Oni su se zahvalili kolegama iz opozicionih klupa koji su, za razliku od vladajuće strukture, pokazali da razumiju osnovne principe vladavine prava.
- Izvršna vlast, ma ko je činio, ne može samostalno donositi odluke koje zadiru u strateške resurse ili javnu imovinu bez prethodne saglasnosti zakonodavnog tijela, u ovom slučaju Skupštine opštine Bar. Građanski pokret URA će nastaviti da insistira na utvrđivanju odgovornosti i zaštiti javnog interesa. Nećemo se zaustaviti na ovom pokušaju, već ćemo kroz druge institucije i zakonom predviđene mehanizme pokrenuti pitanja da li je prekršen zakon i da li je došlo do prekoračenja nadležnosti predsjednika opštine - poručuju iz OO URA Bar.
Iz barske URE su zaključili da ostaju pri stavu da javnost mora znati ko, kada i u čije ime nudi javne resurse, posebno kada je riječ o potencijalnim projektima koji zadiru u državnu i opštinsku imovinu.&nbsp;
- Demokratsko i odgovorno vođenje lokalne samouprave ne podrazumijeva samovolju, već učešće i saglasnost svih izabranih predstavnika građana - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Barska URA: Vladajuća većina u SO Bar odbila inicijativu za raspravu o projektima ponuđenim investitoru iz UAE

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević donio je odluku o izmjeni Pravilnika o nagrađivanju učenika, sa fokusom na uvećanje novčanih iznosa namijenjenih nosiocima diplome Luča.
Kako je saopšteno iz Opštine Bar, Raičević je tu odluku donio imajući u vidu važnost činjenice da znanje, trud i posvećenost mladih predstavljaju najvrijedniji resurs zajednice.
- Izmjenama Pravilnika predviđeno je povećanje novčanih nagrada u svim kategorijama, pa će tako učenici srednjih škola koji su tokom cjelokupnog školovanja imali odličan uspjeh i primjereno vladanje iz svih nastavnih predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, umjesto dosadašnjih 130 eura, od sada primati nagradu u iznosu od 200 eura - navodi se u saopštenju.
Navodi se da će za učenike srednjih škola, koji su tokom školovanja imali odličan opšti uspjeh i primjereno vladanje u osnovnoj i srednjoj školi, nagrada iznositi 150 eura, umjesto dosadašnjih 100.
Iz Opštine Bar su rekli da će učenici osnovnih škola koji su postigli odličan uspjeh tokom svih razreda biti nagrađeni sa 100 eura, umjesto prethodnih 80.
- Opština Bar dodjeljuje i nagrade za dobitnike državnih i međunarodnih takmičenja iz nadležnosti Ispitnog centra i Centra za stručno obrazovanje u iznosu od 300 eura za prvo, 200 eura za drugo i 100 eura za treće osvojeno mjesto - precizirano je u saopštenju.
Navodi se da je uvećanje izdvajanja u skladu sa kontinuiranim nastojanjima Opštine Bar da poveća ulaganja u obrazovanje kroz stimulisanje i nagrađivanje onih koji u kontinuitetu postižu najbolje rezultate.
Iz Opštine Bar su podsjetili da su u prethodnoj godini značajno povećane i stipendije za najbolje studente za čak 150 odsto u odnosu na raniji iznos, čime je ukupno izdvajanje lokalnog budžeta povećano sa 100 hiljada na 250 hiljada eura.
Oni su rekli da lokalna uprava, takođe, izdvaja značajna sredstva za učenike osnovnih škola u vidu subvencija za neformalno obrazovanje, školski obrok i pribore, kao i članarinu u sportskim klubovima.
Za te namjene, kako su naveli, iz lokalnog budžeta je ove godine opredijeljeno 180 hiljada eura.
- Kroz zaokružen sistem podrške i nagrađivanja, Opština Bar nastoji da kreira podsticajno okruženje za obrazovanje i razvoj mladih u kojem se trud, zalaganje i uspjeh prepoznaju i nagrađuju, čvrsto vjerujući da ulaganje u znanje i mlade ljude predstavlja ulaganje u perspektivu našeg Bara - ističe se u saopštenju.

Opština Bar uvećala nagrade za nosioce diplome Luča

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: dusan-raicevic