Danilovgradska policija podnijela je krivičnu prijavu protiv J.M. koja je zatečena u prodaji duvanskih proizvoda bez akciznih marki i od koje je oduzeto 411 paklica, 11 papirnih i četiri fabrička pakovanja duvana.
- Od nje su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad prikupljena obavještenja na zapisnik te je tužilac koji je upoznat sa događajem kvalifikovao krivično djelo nedozvoljena trgovina. Protiv J.M. je podnijeta krivična prijava u redovnom postupku - kazali su u Upravi policije.
Kontrolisana je i S.G. od koje je oduzeto pet kilograma duvana i 102 paklice cigareta.
- Od nje su prikupljena obavještenja na zapisnik, te je policija izvršila pretres stana i drugih prostorija koje ovo lice koristi. Tom prilikom pronađeno je 19 komada petardi, 119 pakovanja od po pola kilograma rezanog duvana, ukupne težine 59,5 kilograma, 60 paklica cigareta, 81 pakovanje kafe i 107 kutija filtera za cigarete - naveli su u policiji.
I protiv S.G. će u redovnom postupku, po nalogu tužioca, biti podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršila krivično djelo nedozvoljena trgovina.
Od S.Ć. je oduzeto 27 komada paklica cigareta. Ona se tereti prekršajno.
- Od nje su u službenim prostorijama Odjeljenja bezbjednosti Danilovgrad prikupljena obavještenja na zapisnik, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koja se izjasnila da se u radnjama S.Ć. ne stiču elementi krivičnog djela već prekršaja, te će ona biti prekršajno procesuirana - naveli su u policiji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dvije krivične i jedna prekršajna prijava Danilovgrađankama: Policija oduzela 600 paklica cigareta

Broj korisnika duvana u svijetu se smanjuje, evropski region, kojem pripada i Crna Gora, i dalje bilježi najvišu stopu upotrebe duvanskih proizvoda, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).
Povodom Nacionalnog dana kontrole duvana, u IJZ-u podsjećaju javnost na važnost zajedničkog djelovanja u očuvanju zdravlja i stvaranju okruženja koje podržava zdrave životne stilove. 
- Prevencija i kontrola upotrebe duvana i duvanskih proizvoda ostaje jedan od najefikasnijih javnozdravstvenih pristupa za smanjenje obolijevanja i smrtnosti od nezaraznih bolesti, uključujući rak i hronične bolesti respiratornog i kardiovaskularnog sistema - poručuju iz IJZ-a.
Najnoviji globalni izvještaj Svjetske zdravstvene organizacije pokazuje da se broj korisnika duvana u svijetu smanjuje: sa 1,38 milijardi u 2000. na 1,2 milijardi u 2024. godini. Međutim, evropski region, kojem pripada i Crna Gora, i dalje bilježi najvišu stopu upotrebe duvanskih proizvoda, sa 24,1 odsto odraslih korisnika.
- Posebno zabrinjava podatak da više od 40 odsto svih žena pušača na svijetu živi upravo u ovom regionu, kao i podatak da adolescenti u Evropi prednjače po korišćenju e-cigareta jer čak 14,3 odsto mladih uzrasta 13-15 godina koristi ove proizvode - ističe se u saopštenju.
Uprkos izazovima, u IJZ-u ocjenjuju da postoji prostor za optimizam. 
- Više evropskih zemalja već je na dobrom putu da ostvare ciljeve održivog razvoja u oblasti kontrole duvana. Iskustva pokazuju da dosljedna primjena mjera iz Okvirne konvencije SZO o kontroli duvana (čija je potpisnica i Crna Gora od 2006. godine), uključujući: visoke poreze, zabranu reklamiranja, podršku za prestanak pušenja i stvaranje prostora bez duvanskog dima, donosi mjerljive rezultate već u periodu od pet godina - navode u toj ustanovi.
Poručuju da će Institut za javno zdravlje nastaviti da bude pouzdan partner u ovom procesu - osluškujući potrebe zajednice, promovišući naučno utemeljene politike i podstičući dijalog među svim relevantnim akterima.
- Institut prepoznaje izazove i ostaje posvećen unapređenju međusektorske saradnje i promociji zdravih izbora, posebno među mladima. Vjerujemo da zajedničkim koracima možemo stvoriti zdravije okruženje za sve generacije. Zdravlje je vrijednost koju gradimo zajedno - korak po korak naprijed, dim po dim manje - poručuju u IJZ-u.

Manji broj pušača u svijetu, ali u Evropi i dalje najviša stopa upotrebe duvanskih proizvoda

Ukupna težina uništenog duvana i duvanskih proizvoda, u periodu od 23. juna do 16. septembra ove godine, je 1.745.126 kilograma, a proces je sproveden uz poštovanje ekoloških standarda, bez negativnih uticaja na zdravlja ljudi i okolinu, navedeno je u Informaciji o realizaciji Odluke o uništenju duvanskih proizvoda oduzetih shodno Odluci o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda na teritoriji Slobodne zone „Luka Bar“ koju je Vlada usvojila na današnjoj sjednici.
Odlukom je propisano da će duvanski proizvodi biti oduzeti na osnovu zabrane na teritoriji Slobodne zone, osim duvanskih proizvoda koji su predmet istrage u postupcima Specijalnog državnog tužilaštva, uništiti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ove odluke, u skladu sa zakonom. 
Kako je saopšteno iz Vlade, postupak je sproveden transparentno, uz monitoring međunarodnih partnera (HMRC, EUROL 4). 
- Uništene su sledeće količine duvana i duvanskih proizvoda: cigarete – 130.003 paketa, odnosno 1.326.330.000 cigareta (određeni broj paketa nije bio standardne veličine od 10.000 cigareta); 526 paketa rezanog duvana (težine oko 100kg po paketu); 1.134 paketa duvana za nergile; šest paketa elektronskih cigareta - navedeno je u saopštenju Vlade.
Kako je rečeno, Uprava za državnu imovinu je zadužena da duvanske proizvode koji su dokazni materijal u krivičnim postupcima (oko 10.811 paketa cigareta) preuzme na upravljenje u skladu sa članom 5 stav 3 Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću.

Za skoro tri mjeseca uništeno više od 1,7 miliona kg zaplijenjenih duvanskih proizvoda

U okviru kontinuiranih aktivnosti usmjerenih na suzbijanje prekograničnog kriminala i nedozvoljene trgovine akciznim robama, službenici Sektora granične policije zaplijenili su veću količinu cigareta i rezanog duvana ukupne tržišne vrijednosti od oko 19.000 eura, te procesuirali dva lica zbog sumnje u izvršenje krivičnih djela. Službenici Regionalnog centra granične policije „Jug“ kontrolisali su K.M. (53) iz Ulcinja, kod kojeg su – u vozilu i na improvizovanom štandu – pronašli i oduzeli 124 šteke cigareta različitih marki, sa kosovskim akciznim markicama i bez akciznih obilježja, kao i sedam kilograma rezanog duvana. Vrijednost zaplijenjene robe procijenjena je na oko 4.000 eura. Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Baru, protiv K.M. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina. Istovremeno, pripadnici Regionalnog centra granične policije „Sjever“ su na putnom pravcu Rožaje–Petnjica kontrolisali putničko vozilo barskih registarskih oznaka, kojim je upravljao G.Š. (56) iz Berana. Detaljnom kontrolom u preuređenim dijelovima automobila pronađeno je 6.176 paklica cigareta sa kosovskim akciznim markicama, čija se vrijednost procjenjuje na oko 15.000 eura. Protiv G.Š. je, po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, podnijeta krivična prijava zbog sumnje u izvršenje krivičnog djela krijumčarenje. Iz Uprave policije poručuju da će aktivnosti na sprečavanju sive ekonomije i zaštiti zakonitog tržišta biti nastavljene intenzivno i bez kompromisa, uz punu primjenu zakonskih ovlašćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250617100640_e71ad7050305df53ccd9c62c1cc21d69d800992132ffc68d509e75e9072935f3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250617100640_e71ad7050305df53ccd9c62c1cc21d69d800992132ffc68d509e75e9072935f3" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="up"> </figure>  &nbsp;

Granična policija zaplijenila duvanske proizvode vrijedne oko 19.000 eura

Po istraživanjima broj odraslih koji konzumiraju duvanske proizvode je 20.000, a broj djece koja su konzumenti je uvećan duplo, te se očekuje u narednom periodu da raste broj konzumenata, posebno takozvanih novih duvanskih proizvoda, kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, nacionalna koordinatorka za kontrolu pušenja prof. dr Agima Ljaljević.
- Tu su elektronske cigarete, iqos-i, shishe, i svi drugi proizvodi koje ubrajamo u ove proizvode. Ono što je jako zabrinjavajuće je da nama u populaciji raste broj žena, djece, mladih koji koriste duvanske proizvode, i to je na zabrinjavajućem nivou - rekla je Ljaljević.
Poseban izazov su mladi, objašnjava Ljaljević, i naglašava da su mladi ciljne grupe duvanskim industrijama, jer duvanska industrija bira nove konzumente za svoje proizvode.
- Stari konzumenti duvanskoj industriji nijesu više interesantni, ali to je mjesto gdje mi treba da djelujemo, naravno, preventivne mjere mogu da učine jako puno, ali je važno da u tom smislu svi uzmemo svoju poziciju sa aspekta ingerencija. Vrlo je važno da se uključe svi sektori, kako zdravstveni, tako i prosvjetni, sektor ekonomije, finansija, i tako dalje. Vrlo je bitno da svi zajednički djelujemo, kako bismo smanjili broj korisnika duvanskih proizvoda - poručila je Ljaljević.
Snus se nudi kao zdravija varijanta, kao pomoć pri odvikavanju od cigareta, ali podjsjeća Ljaljević nijesu zdravija varijanta, i ne pomažu, kako tvrdi, u odvikavanju od upotrebe duvana.
Novi duvanski proizvodi su opasni po zdravlje, poručuje Ljaljević, iako još nijesu dostupne iscrpne analize kao kod tradicionalnih duvanskih proizvoda.
- Imamo veliki broj istraživanja koja ukazuju na negativno djelovanje tradicionalnih duvanskih proizvoda, a u ovom slučaju nemamo toliko istraživanja, ali pouzdano možemo da tvrdimo da oni negativno djeluju na zdravlje, posebno na zdravlje mladih ljudi, jer kod njih proces razvoja još uvijek nije završen, manja je tjelesna masa, pa uslijed toga djeluju i značajnije ti negativni efekti iz duvanskog dima- zaključila je Ljaljević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DHksHUPVOfaA&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Ljaljević: Mladi su ciljne grupe duvanskim industrijama

U Budilniku na Televiziji E bavimo se problemom upotrebe alkoholnih i duvanskih proizvoda u Crnoj Gori. Saznajte što donosi peticija organizacije ADP Zid kojom se traže izmjene Zakona o igrama na sreću.
Da li će radnici sa nepovezanim stažom imati novu šansu da ostvare svoja prava, provjerićemo u Uniji poslodavaca, a što treba učiniti za bolje saobraćajne uslove za bicikliste i pješake saznaćemo od predstavnika NVO <a href="http://biciklo.me/" target="_blank">Biciklo.me</a>.
U novoj epizodi emisije Srećan dan, od devet do 11 sati, govorićemo o ljepotama i izazovima radijskog novinarstva, a naše gošće biće radijske novinarke Jelena Ćetković i Danijela Palević.
Družićemo se i sa muzičarom Danijelom Popovićem, koji će govoriti o novom spotu za duetsku pjesmu "Utopija", a novosti iz Nacionalnih parkova Crne Gore donosi Srđan Lubarda, načelnik Službe za promociju, marketing i turizam.

Budilnik na TV E: Problem alkohola i duvanskih proizvoda, izmjene Zakona o igrama na sreću, saobraćajni uslovi za bicikliste...

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: duvanski-proizvodi