Večeras, sa ponovljene projekcije filma „Roda“, šaljemo jasnu poruku - Crna Gora jeste i mora ostati građansko društvo u kojem se njeguje sloboda umjetničkog izraza, kulturna raznolikost i međusobno uvažavanje, saopštio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Prema njegovim riječima, ovaj sjajan crnogorski film, snimljen na albanskom jeziku, koji tretira univerzalne teme, pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada. &nbsp; - U zemlji u kojoj se svi jezici, kulture i vjere poštuju i uvažavaju, nema mjesta podjelama. Samo tako možemo graditi modernu, demokratsku i evropsku Crnu Goru - poručuje Milatović.&nbsp; Kultura je, kako ističe, prostor spajanja, a ne razdvajanja.&nbsp; - I zato netrpeljivost i netolerancija ne smiju da pobijede. Nikada - zaključuje Milatović.&nbsp; Podsjećamo, grupa mladića je u srijedu veče prekinula projekciju filma „Roda“, koji je emitovan na albanskom jeziku, na Džada film fest-u u Ulici 27. marta u podgoričkom naselju Zabjelo.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907220948_964f0a2b2f9837bab8f2eeed2c333e2290bc561c9622671933556972e4d68a0e" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Film Roda "> </figure>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Fim "Roda" pokazuje bogatstvo našeg multietničkog sklada

Projekciju su prekinuli ekstremni srpski nacionalisti, a to me nimalo ne iznenađuje - poručio je reditelj filma Roda Isa Ćosja u izjavi za kosovske medije nakon što je grupa mladića na Džada film festu prekinula njegovo emitovanje.
To, cijeni on, govori da oni nemaju tolerancije ni prema jeziku drugog naroda, a kamoli prema narodu, prostorima ili kulturi.
Kako piše <a href="https://www.koha.net/en/kulture/nacionalizimi-serb-ne-mal-te-zi-con-krye-perballe-filmit-shqip">Koha</a>, Ćosja ističe da mu je žao zbog crnogorske javnosti koja je taj film doživjela sa divljenjem.
- Mnogi filmofili, sineaste i intelektualci iz Crne Gore su me kontaktirali. Žao im je zbog toga što se dogodilo, ali su oduševljeni filmom. On je već imao premijeru u Podgorici i dočekan je uz ovacije - naglasio je Ćosja, koji smatra kako je prekid orkestrirala Srbija.
Film Roda biće prikazan večeras u Crnogorskoj kinoteci, tokom zatvaranja Džada film festa. Događaj će početi u 20 sati.

Ćosja: Projekciju mog filma u Podgorici prekinuli ekstremni srpski nacionalisti, nijesam iznenađen

Nova Demokratska Snaga - Forca najoštrije osuđuje incident koji se dogodio u Podgorici, u okviru filmskog festivala “Džada Fest”, gdje je tokom prikazivanja filma “Roda” poznatog albanskog reditelja Isa Ćosje, grupa ljudi kojoj je zasmetao film na albanskom jeziku, prekinula prikazivanje koristeći uvredljive riječi i agresivno ponašanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ovakvi napadi nijesu samo usmjereni protiv jednog umjetničkog djela, već predstavljaju direktan atak na identitet i ustavom zagarantovana prava Albanaca u Crnoj Gori - ocijenili su oni.
Takvo nedopustivo ponašanje je, podvlače oni, u suprotnosti, sa osnovnim vrijednostima suživota, poštovanja i multietničnosti na kojima počiva savremena Crna Gora.
- Forca poziva nadležne institucije da odlučno reaguju i identifikuju odgovorne, kako bi se spriječilo ponavljanje govora mržnje i netrpeljivosti prema albanskom identitetu i jeziku - zaključili su oni.

Forca: Nedopustivo ponašanje na Zabjelu je atak na zagarantovana prava Albanaca, nadležni da odlučno reaguju i identifikuju odgovorne

To što je projekcija filma „Roda“, u režiji Ise Ćosje, u okviru Džada Film Fest-a prekinuta, prema riječima reditelja Branka Baletića, nije slučajni incident ni mali mangupluk, već kontinuitet dešavanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Poražavujaća je, naglašava Baletić, spremnost mladih ljudi da učestvuju u takvim radnjama.
- Ako pogledate čak i kontekst vremena i situacije u regionu, neki hrabri mladi ljudi u Srbiji odlučuju da preuzmu u svoje ruke sopstvenu sudbinu, a vidite čime se mi ovdje bavimo - dodaje Baletić.
On je podsjetio i na dešavanja na Kanli kuli kada je, najavljen kao humanitarni događaj, održan skup koji je prerastao u četničko orgijanje sa nacionalističkim pjesmama i slavljenjem ratnog zločinca Pavla Đurišića. A sve to, kako dodaje, prošlo je ispod radara.
- To je prošlo gotovo nezapeženo, kao što nije bilo ni krajnjih rezultata ni oko one akcije 'Nož, žica, Podgorica', te je očigledno da je neko manipulisao sa tim mladim ljudima. Ali, ja i dalje mislim da je najtužnija ta spremnost mladih ljudi u ovome. A paralelno slušam dok se to dešava izjave nekih nedovršenih ljudi iz vlasti kako blebeću da samo to nijesmo ušli u Evropsku uniju. Pa čekajte, ko ulazi? Ne ulaze propisi, ulazi kompletno društvo. To društvo treba da pokaže određenu zrelost, a ne da se vraćamo u devedesete godine, koje su nama izgleda sudbina i limit još neki period - ističe sagovornik Antene M.
Najgore je, naglašava Baletić, što izostaje reakcija nadležnih institucija. A cilj je, objašnjava, urušavanje slike o građanskoj Crnoj Gori.
- Izvanredna je slika kad vidite da neki ljudi izlaze na ulice, sjede jedni pored drugih, uživaju u tom zajedničkom događaju, gledanju filma. I onda se tom narodu zbog tog zajedništva ovo i radi. Da se ta priča o građanskoj Crnoj Gori ospori. Gdje je reakcija na društva? To je ključno pitanje. Za ove i očigledno buduće slične događaje, koji će se dešavati - ističe sagovornik Antene M.
Znajući raspoloženje jednog dijela javnosti, neke stvari su se, naglašava Baletić, mogle i predvijeti.
- Mi stalno govorimo o posljedicama, a ne o tome da nešto spriječimo. Ako se pojavi na kraju krajeva reakcija, pa mi saznamo ko su ti ljudi imenom i prezimenom, za neke buduće stvari. Ja vam tvrdim biće većina onih koji su još i onda učestvovali u “Nož, žica, Podgorica”. Čućemo mi još te mlade ljude u nekim sljedećim akcijama, jer posljedica nije bilo - kaže Baletić.
Situacija se, kaže, neće promijeniti, jer ne postoji niti svijest niti spremnost, a mišljenja je da sve ovo dobrim dijelom potiče od ljudi koji vrše vlast u Crnoj Gori.
- Možda su neki od tih koji treba da se izjasne i kolovođe i naručioci ovih stvari - upozorava Baletić.
Kako bi se ova situacija iole popravila, ključna je, kategoričan je Baletić, reakcija institucija.
&nbsp;- A postoji odgovornost - ne samo na izvođačima radova, nego i na onima koji su morali da vode računa da do ovoga uopšte ne dolazi više - naglašava Baletić.
Važno je da i ovaj događaj ne ode u sjutrašnji zaborav, kaže Baletić dodajući da je sve ovo što se dešava mnogo ozbiljnije nego što izgleda.&nbsp;
Potebno je, kaže, o ovome govoriti, ali i, kako zaključuje, izvršiti pritisak na institucije da odrade svoj posao do kraja.

Baletić: To što je projekcija filma „Roda“ prekinuta je kontinuitet dešavanja, najgore je što izostaje reakcija nadležnih

Najoštrije osuđujem nasilni prekid projekcije crnogorskog filma “Roda” reditelja Ise Ćosje na Džada Film Festivalu u Podgorici. Taj čin predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost samo zato što je film, čija je radnja smještena u gusinjskom selu Vusanje, snimljen na albanskom jeziku - kazala je savjetnica predsjednika Crne Gore za kulturu i protokol Milena Pejović Eraković.
Posebno je paradoksalno, kako dodaje, da se u Crnoj Gori ne može javno prikazati film čiji je većinski producent iz Crne Gore.
- Isključivost u bilo kojem obliku zatvara vrata dijalogu, guši slobodu izraza i postavlja granice tamo gdje ih ne bi smjelo biti. Kada se netrpeljivost ispoljava na javnim mjestima i udara na umjetnički izraz, to nije tek pojedinačni incident - to je alarm da temeljne društvene vrijednosti trpe ozbiljan udar - ističe Pejović Eraković.
Zato očekuje od Uprave policije i nadležnog tužilaštva da bez odlaganja identifikuju počinioce i obezbijede njihovo procesuiranje, kako se ovakvi događaji više nikada ne bi ponovili.&nbsp;
- Podjednako je važno omogućiti ponovnu javnu projekciju prekinutog filma, jer je to jedini jasan način da poručimo da nasilje ne može pobijediti umjetnost, kulturnu raznolikost i međuetnički sklad - zaključila je Pejović Eraković.

Pejović Eraković osudila prekid filma "Roda": Taj čin predstavlja grubu diskriminaciju i otvorenu netrpeljivost

Tokom prikazivanja filma “Roda” našeg sjajnog reditelja Isa Ćosje prekinuto je ono što nikada ne bi smjelo biti prekinuto - pravo autora da ispriča priču. Pravo publike da je čuje. Pravo filma da bude prikazan. U tom trenutku, bez dileme, donijeli smo odluku. Taj film, koji je neko pokušao da utiša, biće film koji će zatvoriti ovogodišnju Džadu - poručila je izvršna direktorica Džada film festa Nina Lončar.
- Dragi prijatelji Džade i svi građani Podgorice, svi vi koji nas podržavate, ali i vi koji nas osuđujete. Kada smo počeli da pripremamo ovogodišnje jubilarno izdanje Džada film festivala, nismo ni slutili da ćemo morati govoriti o ovakvim temama i ovakvim stvarima - navela je Lončar.
Ušli su u desetu godinu sa entuzijazmom.
- Sa ponosom na sve što smo do sad izgradili zajedno sa publikom, autorima, komšijama, i filmskim stvaraocima iz cijelog svijeta. Pripremili smo izuzetno bogat takmičarski program i filmove koji su promišljeni, hrabri, nježni i važni. I sve je išlo onako kako smo zamislili…do jednog trenutka - rekla je Lončar.
Zato poziva sve da se pridružite na zatvaranju festivala u nedjelju, u 20 sati, u Crnogorskoj kinoteci.&nbsp;
- Prikazaćemo film koji nije samo film. On je poruka. On je tačka i on je naš odgovor. Zatvorićemo jubilarnu Džadu dostojanstveno, hrabro i onako kako jedino znamo - zajedno - istakla je Lončar.
Zahvalila se svima koji su reagovali, jer te reakcije potvrđuju da ravnodušnosti nema i ne smije je biti.&nbsp;
- A Džada nije ravnodušna već punih 10 godina i to jako dobro znaju ljudi koji nas prate i znaju da festival ne podržava nikakav oblik nasilja, a ponajmanje nacionalne netrpeljivosti. Rekla bih da je Džada kolateralna šteta, društvenih devijacija kojima bi trebalo da se bave pa i institucije koje nas i danas prozivaju. Festival ovih razmjera organizije mali tim ljudi koji se godinama trudi da bez dovoljnih finansijskih sredstava organizuje 10. izdanje u ovom obimu i sve prvenstveno za dobrobit zajednice, a ne ličnu - navela je Lončar.
Iskreno se nada da će svako na mikro i makro nivou zastati na trenutak i promisliti o važnosti uvažavanja i poštovanja različitosti.
- Da će crnogorsko društvo, ali posebno institucije pokazati želju i volju da se bore protiv primitivnih učenja i ideologija kojima nema mjesta nigdje, a ponajmanje u kulturi. Možda će baš Roda na Zabjelu doprinijeti tome - zaključila je Lončar.

Lončar o prekidanju filma "Roda": Prekinuto ono što nikada ne bi smjelo - pravo autora da ispriča priču

Stranka evropskog progresa najoštrije osuđuje prekid projekcije filma „Roda“ u Podgorici, ocjenujući da je prekid ovog filma samo zato što je snimljen na albanskom jeziku opasan čin, koji vrijeđa i umjetnost i osnovne vrijednosti Crne Gore.
Podgorica, kako ističu, nije i nikada ne smije biti mjesto cenzure, mržnje i nasilja, već grad slobode, kulture i različitosti.
- Ponižavanje umjetnika i osporavanje prava građana da čuju službeni jezik, albanski, direktan je udar na građanski i multietnički identitet naše države. To je opasna poruka koja vodi ka podjelama, netoleranciji i fašizaciji društva - ističu iz Stranke evropskog progresa.
Albanski narod je utemeljen u kulturnom, istorijskom i državnom biću Crne Gore, kao i njihov jezik i kultura kao dio naše zajedničke tradicije.
- Pitamo se: Da li je prekid filma na Džada festivalu odraz naivnog revizionizma devedesetih i buđenja starih antagonizama? Ono što sigurno znamo jeste da ovakav čin ne priliči ni državi ni građanima koji streme Evropskoj uniji, a čiji je moto „Ujedinjeni u različitosti“. Da li smo zaista dostojni tog bogatstva različitosti, ako se ovako odnosimo prema jezicima, kulturama i ljudima koji su stoljećima dio milenijumskog trajanja Crne Gore - zaključuju iz Stranke evropskog progresa.

Stranka evropskog progresa najoštrije osudila prekid projekcije filma „Roda“: Opasan čin koji vrijeđa osnovne vrijednosti Crne Gore

Incident na Zabjelu je ozbiljna prijetnja slobodi umjetničkog izraza i na samu ideju zajedništva u našem gradu. Umjesto da Podgorica bude simbol otvorenosti i različitosti, svjedočimo atmosferi zastrašivanja, prijetnji i nacionalne netrpeljivosti - ocijenili su iz Kluba odbornika Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada.
U reagovanju je povodom incidenta na Džada Film Festivalu, kada je na Zabjelu nasilno prekinuta projekcija filma „Roda“ na albanskom jeziku, naveli su da je posebno sramotno što se o ovakvom događaju nije oglasio gradonačelnik Saša Mujović.
- Na ovakav napad reagovali su civilni sektor i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, dok gradonačelnik Mujović koji je prvi pozvan da štiti vrijednosti evropske Podgorice ostaje nijem. Njegovo ćutanje šalje poruku da nasilje i nacionalizam mogu da imaju prednost nad kulturom i slobodom - ističu odbornici Evropskog saveza.
Kako dodaju, zabrinjavajuće je i odsustvo reakcije vladajuće većine u Skupštini Glavnog grada.&nbsp;
- Još poraznije je to što ni konstituenti vladajuće većine nijesu našli za shodno da osude ovakvo ponašanje. Partije koje čine vlast u Podgorici tako pokazuju da im je politički komfor važniji od elementarne odbrane građanskog i evropskog identiteta našeg grada - navodi se u saopštenju.
Evropski savez je pozvao gradonačelnika i partije vlasti da se jasno i nedvosmisleno odrede prema ovom događaju.
- Vrijeme je da konačno stanu u odbranu umjetnika, festivala i građana koji imaju pravo da uživaju u kulturi bez prijetnji i straha. Nedopustivo je da Podgorica postane prostor u kojem se nacionalizam i primitivizam tolerišu, dok se kultura i sloboda guše - poručili su iz kluba odbornika Evropskog saveza.

Evropski savez: Sramotno ćutanje gradonačelnika Mujovića na incident na Zabjelu

- Najviši pravni akt Crne Gore, posebnim manjinskim pravima jemči zaštitu identiteta pripadnicima /ama manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica. Ovakvi postupci predstavljaju grubo kršenje ljudskih prava i sloboda i u direktnoj su suprotnosti sa multinacionalnim i multikulturalnim karakterom Crne Gore - navode u saopštenju iz ovog resora na čijem je čelu Fatmir Đeka.
Prekid projekcije filma na albanskom jeziku, ističu oni, direktno ugrožava i slobodu umjetničkog izražavanja i pravo na kulturnu raznolikost.
- Ministarstvo poziva nadležne organe da hitno reaguju, utvrde identitet počinilaca i preduzmu sve zakonom propisane mjere kako bi se osiguralo da se ovakvi incidenti ne ponavljaju - navedeno je u saopštenju.
Takođe, apeluju na sve građane da se suzdrže od govora mržnje i podjele, da poštuju jednako prava svih.
- Umjetnost i kultura moraju biti slobodne od pritisaka i nasilja. Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava će nastaviti da pruža punu podršku svim kulturnim manifestacijama koje promovišu različitost, suživot i ljudska prava - zaključuju u saopštenju iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava osudilo prekidanje projekcije filma na Džada festivalu: Nadležni da reaguju i utvrde identitet počinilaca

Zbog ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkog koljača (Pavla Đurišića) i mnogih drugih primjera, ništa drugo se nije moglo ni očekivati - poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković nakon što je grupa mladića prekinula projekciju filma „Roda“ na albanskom jeziku na Džada film festu na Zabjelu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fincident-na-dzada-film-festu-grupa-mladica-prekinula-projekciju-filma-roda-na-zabjelu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Očuvanje građanske Crne Gore mora, podvlači on, biti tačka oko koje će se saglasiti sve napredne snage u državi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fdrjevtoerakovic%2Fstatus%2F1963847221880770830%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nakon profašističkog istupa režimskog profesora na Javnom servisu, juče se nastavilo sa isto takvom reakcijom na Zabjelu i prekidom filma na albanskom jeziku od strane organizovanih nasilnika. Ovom zlu se mora stati na kraj - zaključio je Eraković.

Eraković o incidentu na Džada film festu: Ništa drugo se nije moglo ni očekivati nakon ćutanja tužilaštva i policije na „skladištenje“ spomenika fašističkom koljaču

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: dzada-film-fest