Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Sjedinjene Američke Države (SAD), uprkos ulozi koju su odigrali u postizanju novog sporazuma o prekidu vatre u Gazi, nema planove za raspoređivanje američkih trupa u Gazi ili Izraelu, kazao je potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.
&nbsp;- Ne planiramo staviti čizmu na teren- rekao je Vens za NBC u intervjuu koji je emitovan danas, dodajući da se ovo odnosi i na Gazu i na Izrael.
&nbsp;On je naveo da SAD ima Centralnu komandu - CENTCOM, koji pokriva Bliski istok.
&nbsp;Oni će, kako je naveo Vens, pratiti uslove prekida vatre i osigurati da humanitarna pomoć teče.
&nbsp;On je rekao da bi prije roka u ponedjeljak, preostali izraelski taoci u Gazi mogli biti pušteni "svakog trenutka".
Vens je za ABC rekao da se očekuje da će 20 živih talaca biti pušteno u naredna 24 sata.
&nbsp;Egipatsko predsjedništvo saopštilo je da samit u Šarm el-Šeikhu u Egiptu, kojim kopredsjedavaju Tramp i egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi, kojem će prisustvovati više od 20 država, ima za cilj "okončanje rata u Pojasu Gaze, jačanje napora za uspostavljanje mira i stabilnosti na Bliskom istoku i uvođenje nove faze regionalne sigurnosti i stabilnosti“.
&nbsp;Američki predsjednik Donald Tramp prošlog mjeseca je predstavio plan prekida vatre za Gazu od 20 tačaka, koji uključuje oslobađanje svih izraelskih zarobljenika u zamjenu za oko dvije hiljade palestinskih zatvorenika, trajno primirje i postepeno povlačenje izraelskih snaga iz cijelog Pojasa Gaze.
&nbsp;Druga faza predviđa uspostavljanje novog mehanizma upravljanja u Gazi bez učešća Hamasa, formiranje bezbjednosnih snaga sastavljenih od Palestinaca i trupa iz arapskih i islamskih zemalja, te razoružanje Hamasa.&nbsp;
&nbsp;Plan predviđa arapsko i islamsko finansiranje nove administracije i rekonstrukcije Pojasa, uz ograničeno učešće Palestinske uprave.
&nbsp;Očekuje se da će se o formiranju bezbjednosnih snaga razgovarati tokom samita u Egiptu, jer arapske države žele da Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odredi mandat snaga, uslijed izraelskog protivljenja tome, tvrdeći da bi to ograničilo njihovu vojnu slobodu djelovanja.
&nbsp;Arapske i muslimanske države su, uglavnom, pozdravile plan, ali neki zvaničnici su takođe rekli da mnogi detalji u njemu zahtijevaju diskusiju i pregovore kako bi se u potpunosti implementirali.
&nbsp;Od oktobra 2023. godine, u izraelskim napadima ubijeno je više od 67,6 hiljada Palestinaca u enklavi, većinom žena i djece.

Vens: SAD neće rasporediti trupe u Gazu ili Izrael

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da je spreman da preuzme predsjedničku dužnost "ako se, ne daj Bože, dogodi nekakva strašna tragedija Donaldu Trampu", prenijeli su danas američki mediji.
Međutim, u opširnom intervjuu za USA TODAY, Vens je rekao da je uvjeren da će predsjednik Tramp nastaviti da obavlja predsjedničke dužnosti do kraja svog mandata.
Mediji prenose da su internet preplavile spekulacije o zdravlju američkog predsjednika Donalda Trampa nakon što su korisnici društvene mreže X počeli da postavljaju pitanja o njegovom nestanku iz javnosti u posljednjih nekoliko dana, kao i o tvrdnjama da nije zdrav.
Tema je dodatno dobila na značaju nakon što su korisnici X-a primijetili veliku modricu koja se ponovno pojavila na Trampovoj desnoj ruci, a potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio kako je "spreman da postane predsjednik" u slučaju da se Trampu dogodi "strašna tragedija".
- Tramp ima nevjerovatnu energiju - on je osoba koja posljednja telefonira noću i prvi je koji se budi ujutru. Događaju se strašne tragedije, ali vrlo sam uvjeren da je predsjednik Sjedinjenih Država u dobroj formi, da će odslužiti ostatak svog mandata i učiniti velike stvari za američki narod- izjavio je Vens.

Vens: Spreman sam da preuzmem predsjedničku dužnost "ako se, ne daj Bože, dogodi nekakva strašna tragedija Donaldu''

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je danas da je i dalje uvjeren da SAD mogu da posreduju u okončanju rata između Rusije i Ukrajine, uprkos zastojima koji su se pojavili poslije sastanka predsjednika SAD Donalda Trampa sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na Aljasci.
- U posljednjih nekoliko nedjelja već smo vidjeli neke značajne ustupke sa obje strane. Na kraju ćemo biti uspješni, ili ćemo udariti u zid. A ako udarimo u zid, nastavićemo pregovore, ali ćemo pojačati pritisak. Ovo je energična diplomatija koja će okončati rat - rekao je Vens u intervjuu za EnBiSi njuz (NBC News).
Na pitanje o kakvom pritisku je riječ, ako SAD ne žele Rusiji da uvedu nove sankcije, Vens je odgovorio da je Tramp već upozorio da će primijeniti „agresivnu ekonomsku mjeru“, kao što su „sekundarne carine Indiji, kako bi pokušao da oteža Rusima da se bogate od prodaje nafte“.
Vens je ponovio Trampove riječi da Amerika neće slati svoje vojnike u Ukrajinu da pomognu u sprovođenju bilo kakvog mirovnog sporazuma.
- Neće biti naših vojnika u Ukrajini, ali ćemo nastaviti da igramo aktivnu ulogu u pokušaju da osiguramo da Ukrajinci imaju bezbjednosne garancije i samopouzdanje koje im je potrebno da zaustave rat sa svoje strane i da, s druge strane, Rusi znaju da mogu da dovedu rat do kraja - rekao je Vens.
Američki potpredsjednik je odbacio tvrdnje da Putin obmanjuje Trampa.
- Rusi su napravili značajne ustupke prvi put za tri i po godine ovog sukoba. Oni su, zapravo, bili spremni da budu fleksibilni po pitanju nekih od svojih ključnih zahtjeva kada su Tramp i Putin razgovarali o tome šta bi bilo neophodno da se okonča rat - naveo je Vens.
Iako je priznao da su se poslije sastanka Trampa i Putina 15. avgusta pojavili neki problemi, Vens je izrazio optimizam da će istrajnost donijeti rezultate.
- Pregovori imaju uspone i padove. Ponekad osjećamo da smo postigli veliki napredak sa Rusima, a ponekad smo veoma frustrirani, ali nastavićemo da radimo ono što moramo da bismo ovo završili. Ne mislim da će se to desiti preko noći, ali vjerujem da ćemo nastaviti da napredujemo. Na kraju krajeva, da li će ubijanje prestati zavisiće od toga da li će Rusi i Ukrajinci uspjeti da pronađu neki kompromis - kazao je Vens.
Na pitanje kako u Bijeloj kući tumače to što je Putin odbacio sve pozive, uključujući i Trampove, da prihvati prekid vatre, Vens je istakao da niko ne kaže da je Rusija popustila u svemu.
- Ali ono u čemu su popustili je priznanje da će Ukrajina imati teritorijalni integritet poslije rata i prihvatili su da neće moći da instaliraju marionetski režim u Kijevu - kazao je Vens.
Na pitanje o neslaganjima oko toga koliko će Rusija biti uključena u uspostavljanje bezbjednosnih garancija za Ukrajinu, Vens je istakao da je sada rano da se to predvidi.
- Prije svega, ne govorimo o bezbjednosnim garancijama dok se rat ne završi, a Rusi će, naravno, biti dio razgovora o njegovom okončanju, što znači da će imati određenog udjela u tome - zaključio je Vens.

Vens: SAD mogu da posreduju u okončanju rata između Rusije i Ukrajine, uprkos zastojima

Potpredsjednik SAD Džejms Dejvid Vens izjavio je danas da su najnoviji napadi na Iran dali Teheranu novu šansu za pregovore sa Vašingtonom.
General vazduhoplovstva Den Kejn i načelnik Združenog generalštaba, rekli su ranije na konferenciji za novinare u Pentagonu da je cilj operacije pod nazivom "Operacija Ponoćni čekić", uništavanje nuklearnih postrojenja u Fordu, Natanzu i Isfahanu, postignut.
Vens je u televizijskom intervjuu za EnBiSi (NBC) rekao da, iako neće govoriti o "osjetljivim obavještajnim podacima", osjeća da su veoma uvjereni da su značajno odložili njihov razvoj nuklearnog oružja. 
- Mislim da će sada proći mnogo, mnogo godina prije nego što Iranci budu u stanju da razviju nuklearno oružje - rekao je Vens.
On je rekao da su SAD "agresivno pregovarale" sa Iranom kako bi pokušale da pronađu mirno rješenje i da je Tramp donio odluku nakon što je procijenio da Iranci nisu djelovali "u dobroj vjeri".
- Mislim da to pruža priliku da se odnosi i pregovori resetuju i da se dovedemo u situaciju gdje Iran može da odluči da ne bude prijetnja svojim susjedima i SAD, a ako su spremni na to, SAD će ih slušati - rekao je on.
- Iranci mogu krenuti putem mira ili mogu krenuti putem finansiranja terorizma, pokušaja izgradnje nuklearnog oružja, a to jednostavno nije nešto što Sjedinjene Države mogu da prihvate - dodao je Vens.
Dok su američki zvaničnici naglašavali da je Vašington ciljao samo nuklearne objekte, Iran je kritikovao te akcije kao kršenje njegovog suvereniteta i međunarodnog prava. 
Iranski ministar spoljnih poslova, Abas Arakči, izjavio je da je Vašington "u potpunosti odgovoran" za sve akcije koje Teheran preduzme kao odgovor.
I Rusija i Kina su osudile američki napad.
Arakči je rekao da će kasnije danas otputovati u Moskvu kako bi se sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Saopštenje turskog Ministarstva spoljnih poslova upozorilo je na rizik od širenja sukoba van Bliskog istoka na "globalni nivo".

Vens: Iran ima novu šansu da nastavi putem mira nakon američkog napada

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens izjavio je danas u Rimu da je Evropa “važan saveznik”, ali je priznao da postoje neslaganja oko trgovine, tokom sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.
Taj razgovor, prvi na tako visokom nivou od povećanja carina Donalda Trampa biće početak dugoročnih trgovinskih pregovora i dugoročnih trgovinskih koristi između Evrope i SAD”, rekao je Vens na početku sastanka koji se održava usred carinskog rata između Evropske unije (EU) i SAD.
- Evropa je važan saveznik SAD, pojedinačne evropske zemlje su važni saveznici SAD, ali naravno imamo neka neslaganja, kao što ponekad imaju i prijatelji, oko pitanja poput trgovine- istakao je Vens u sjedištu italijanske vlade u prisustvu premijerke Đorđe Meloni, prenosi Beta.
Predsjednica Evropske komisije kazala je da cijeni odnos sa SAD.
- Svi znaju da je đavo u detaljima, ali ono što nas ujedinjuje jeste da na kraju zajedno želimo da postignemo dobar dogovor za obje strane- rekla je Ursula fon der Lajen.
Vens i Ursula fon der Lajen danas su prisustvovali u Rimu prvoj misi novog poglavara Rimokatoličke crkve, pape Lava XIV.

Džej Di Vens sa Fon der Lajen o carinskim mjerama

Pape koje odaberu ovo ime obično su progresivni reformatori. Ako Donald Tramp i Džej-Di Vens misle da imaju saveznika u Vatikanu, mislim da se varaju, ocjenjuje u analizi za Guardian Ketrin Pepinster, nekadašnja urednica časopisa The Tablet.
Šta znači ime? Kada je u pitanju papa – znači sve. Bijeli dim iz Sikstinske kapele sinoć je obavijestio svijet da je izabran novi papa koji će naslijediti Franja, a po prvi put, papa je iz Sjedinjenih Država.
Međutim, ako Donald Tramp i njegov katolički konvertit, potpredsjednik Džej-Di Vens, misle da imaju razlog za slavlje, trebali bi malo da preispitaju. Kardinal Robert Prevost odabrao je ime Leo XIV – a ako nosiš papinsko ime Leo, obično si reformator na progresivnom kraju katolicizma. Odlučivši se za ime Leo XIV, Prevost će natjerati katolike da pomisle na posljednjeg Lea – Leona XIII – i njegovu encikliku iz 1891. godine, Rerum Novarum, koja je utvrdila prava radnika na fer platu, sigurne radne uslove i pravo na članstvo u sindikatima. Ako je papa Franjo bio Papa naroda, Leo XIV će biti Papa radnika.
Katolička crkva u SAD je duboko podijeljena. S jedne strane, postoje oni koji su podržali Trampa na posljednjim izborima i koji se slažu s Vensovim mišljenjem da postoji poredak ljubavi u kojem je porodica na prvom mjestu, zatim komšiluk, a daleko nakon toga ostatak čovječanstva. S druge strane, tu su oni koji su saglasni s papom Franjom da je ovo pogrešno tumačenje hrišćanstva – Leo XIV će vjerovatno biti na istoj liniji kao njegov prethodnik.
Jer Prevost je Amerikanac s razlikom: sveštenik koji je veći dio svog života proveo u inostranstvu. Iako je rođen u Čikagu, pridružio se redovnicima Augustincima, zatim postao jedan od njihovih misionara u Peruu, a kasnije je od strane pape Franja postavljen za biskupa u toj zemlji. To iskustvo mu je dalo sasvim drugačiju perspektivu na Amerike i ulogu SAD u svijetu – razumijevanje toga kako Latinska Amerika može gledati svog ogromnog susjeda s oprezom, kao i činjenicu da je za mnoge Latinoamerikance crkva simbol oslobođenja, a ne slijepo pridržavanje rigidnih tradicija.
Za kardinale u konklavi koji su razmatrali ko bi trebao biti sljedeći lider Katoličke crkve, bili su uzeti u obzir liderstvo, pastoralno iskustvo, poznavanje Vatikana i snaga karaktera. Robert Prevost ima sve ovo u izobilju. Predvodio je svoj red kao prior general, radio je u biskupiji, a od 2023. godine vodi vatikansko odjeljenje koje bira biskupe. Smatra se da je pri odabiru biskupa prioritet imao saosjećajni i pastoralni pristup.
Biće onih koji će se zabrinuti da je Prevost napravio grešku u načinu na koji je postupao sa krizama zlostavljanja u Peruu. Seksualno zlostavljanje djece i ranjivih osoba i dalje ostaje mrlja na Katoličkoj crkvi, a način na koji se nosi s tim biće jedan od njegovih velikih testova.
Iako su neke LGBTQ+ organizacije primijetile da je, prije nego što je papa Franjo izabran, Prevost iskazivao zabrinutost zbog onoga što je nazvao "homoseksualnim načinom života", primjetno je da je jedan od vodećih zagovarača prava gej osoba unutar Katoličke crkve, američki isusovac Džejms Martin, izbor Prevosta opisao kao "briljantni odabir", naglasivši da je Prevost "ljubazan, otvoren i iskren".
Imaće i drugih izazova: rješavanje pitanja koja su kardinali iznosili na svojim pre-konklavnim sastancima, poznatim kao opšte kongregacije. Na 12 sastanaka ukazano je na potrebu da se nastavi realizacija ambicija pape Franje za crkvu koja bi laicima omogućila veći uticaj – poznate kao sinodalnost; crkva treba da i dalje bude glasna u zaštiti Božijeg stvaranja u vrijeme ekološke krize; i treba da nastavi da traži ulogu za žene u crkvi.
Papa Franjo je imenovao nekoliko žena na visoke vatikanske pozicije, ali dominacija muškaraca u crkvi bila je previše očigledna proteklih dana, kada je 133 izabranih kardinala muškaraca ušlo u Sikstinsku kapelu da glasa za vođu 1,4 milijarde katolika širom svijeta.
Ali ako su kardinali bili sigurni u jednu stvar tokom svojih pre-konklavnih sastanaka, to je da novi papa mora biti oličenje pontifexa – starog naziva za papu, koji znači mostograditelj. U njegovim riječima sa balkona bazilike Svetog Petra, papa Lav XIV je poručio pred 40.000 okupljenih i milionima katolika širom svijeta: "Moramo biti crkva koja gradi mostove". Novi papa samo treba da pogleda u svoju domovinu, SAD, da bi vidio koliko podjela mogu biti štetne – a sigurno je svjestan i kako podjele unutar crkve mogu biti razorne. Papa radnik mora biti i papa jedinstva.&nbsp;

Tramp i Vens se varaju ako misle da sada imaju saveznika u Vatikanu

Upravo sam saznao za smrt pape Franje. Moje srce je uz milione hrišćana širom svijeta koji su ga voljeli - poručio je potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens, koji je posljednji svjetski zvaničnik koji se sastao sa preminulim papom Franjom na Uskrs.
Vens je, na mreži Iks (X), kazao da je srećan što ga je juče vidio, iako je očigledno bio veoma bolestan.
-- Ali uvijek ću ga pamtiti po donjoj besjedi koju je održao u ranim danima kovida. Bilo je zaista lijepo. Neka mu Bog upokoji dušu - kazao je Vens.

Vens povodom smrti pape Franje: Moje srce uz milione hrišćana koji su ga voljeli

Potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens ipak se sastao s papom Franjom u nedjelju ujutro na kratkom privatnom sastanku.
Sastanak je uslijedio nakon samita s vatikanskim zvaničnicima u subotu, ali ne i sa samim Papom do sada, što je podstaklo neke da sugerišu da je potpredsjednika SAD poglavar Katoličke crkve "odbacio".
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 59.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpapa-franjo-odbio-sastanak-sa-potpredsjednikom-sad&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vens je uskrsni vikend proveo u Rimu sa svojom porodicom, a prisustvovao je bogoslužju Velikog petka u bazilici svetog Petra nakon sastanka s italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, izvijestio je Asošijejted pres.
Vens se u subotu u Apostolskoj palati sastao s državnim sekretarom kardinalom Pjetrom Parolinom i ministrom vanjskih poslova nadbiskupom Paulom Galagerom.
Prema kabinetu potpredsjednika, Vens i Parolin "razgovarali su o njihovoj zajedničkoj vjerskoj vjeri, katolicizmu u Sjedinjenim Američkim Državama, nevolji progonjenih hrišćanskih zajednica širom svijeta i predanosti predsjednika SAD Donalada Trampa ponovnom uspostavljanju mira u svijetu".
Papa Franjo nije bio prisutan sastanku, a njegova su pojavljivanja smanjena zbog ozbiljnih zdravstvenih problema. Papa je ranije ove godine bio hospitaliziran zbog obostrane upale pluća. Vens je kršten u Katoličkoj crkvi 2019. godine.

Papa Franjo se ipak sastao s potpredsjednikom SAD

Potpredsjednik Amerike Džej Di Vens posjetio je Italiju, a tamo je trebalo da ima sastanak s papom Franjom, međutim, on je odlučio da, umjesto njega, susret održi s kardinalom Pietrom Parolinom i ministrom vanjskih poslova Paulom Galagerom.
Vens i i njihova delegacija razgovarali su o brojnim temama i imali "razmjenu mišljenja" o migracijama, situaciji u svijetu te pitanju zatvorenika, saopštio je Vatikan.
- Došlo je do razmjene mišljenja o međunarodnoj situaciji, posebno u vezi sa zemljama pogođenim ratom, političkim napetostima i teškim humanitarnim situacijama, s posebnim osvrtom na migrante, izbjeglice i zatvorenike. Na kraju je izražena nada za mirnu saradnju između države i Katoličke crkve u SAD-u, čija je vrijedna služba najugroženijim osobama prepoznata - saopšteno je iz Vatikana.
Kako prenose američki mediji, iako je sastanak bio "srdačan", došlo je do ozbiljne rasprave po pitanjima gdje sagovornici nisu istog mišljenja. Posebno je to bio slučaj kod migracija, gdje je kardinal Parolino kritikovao Vensa i trenutno liderstvo SAD.
S druge strane, iz Vensovog kabineta je saopšteno da se razgovaralo o "katoličkoj vjeri, problemima katolika u svijetu te želji predsjednika Donalda Trampa da uspostavi mir u svijetu."
Papa Franjo je u prošlosti kritikovao Trampov stav u vezi s migracijama, a to pitanje je ponovo u fokusu zbog još strožeg stava koji je zauzeo u drugom mandatu.
Papi je, što je vidljivo kroz izjave, sporan proces deportacija desetina hiljada ljudi, kojeg je pokrenuo Tramp, ali i njegovo ukidanje pomoći kroz gašenje Američke agencije za međunarodni razvoj i pomoć (USAID).

Papa Franjo odbio sastanak sa potpredsjednikom SAD

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

Tag: dzej-di-vens