Ministarstvo saobraćaja će do kraja decembra potpisati ugovore sa Evropskom investicionom bankom (EIB) za rekonstrukciju pruge Golubovci - Bar, dok se potpisivanje kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje početkom naredne godine.&nbsp;
Ukupna vrijednost projekta, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosi 230,8 miliona. Projekat će se, pored kreditnih sredstava EIB-a od 63 miliona, finansirati kombinacijom kredita EBRD-a od 50 miliona i novcem iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 112,62 miliona eura, ali i od sopstvenih sredstava od 5,18 miliona eura, pišu Vijesti.
Ugovori koji treba da se potpišu sa EIB-om usvojeni su na sjednici Vlade. Riječ je o ugovoru o kreditu za 63 miliona eura i ugovoru o WBIF grantu od 112,62 miliona.
U cilju unapređenja željezničke infrastrukture i modernizacije pruge Vrbnica - Bar, Ministarstvu saobraćaja je kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (ZIO), odobreno 112,62 miliona EUR u decembru 2023. godine, na sastanku Upravnog odbora ZIO. Taj novac namijenjen je za projekat rekonstrukcije oko 39,6 kilometara otvorene pruge od stanice Golubovci do stanice Bar, 17 kilometara staničnih kolosjeka i šest kilometara manevarskih kolosjeka, uključujući klizište Ratac i tunel Sozina.
Pruga Vrbnica - Bar predstavlja osnovnu željezničku liniju na teritoriji Crne Gore i dio je međunarodne željezničke linije Beograd - Bar, koja povezuje Crnu Goru i Luku Bar sa Zapadnim Balkanom i zemljama centralne Evrope, odnosno sa Transevropskom transportnom mrežom (TEN-T) i koridorima VII i X.&nbsp;
Zbog nedovoljnog održavanja, koje je dovelo do propadanja nadgradnje, brzina vožnje je smanjena na 70 kilometara na sat na najvećem dijelu dionice Golubovci – Bar. Pored toga, ograničenja od 20 i 50 kilometara na sat uvedena su na dionicama zahvaćenim klizištima, između Sutomora i Bara, odnosno Virpazara i Sutomora.
- S obzirom na to da se investicionim grantom dodjeljuju sredstva za finansiranje 50 odsto vrijednosti projekta, preostali iznos sredstava za realizaciju ove investicije neophodno je obezbijediti kroz zaključivanje ugovora o kreditu sa EIB-om i EBRD-om. Ugovor sa EIB neophodno je zaključiti do kraja ove godine, dok će ugovor sa EBRD-om biti potpisan početkom naredne - navodi se u Vladinoj dokumentaciji.
Realizacija projekta, kako je odjašnjeno, doprinijeće poboljšanju nivoa usluga, podsticanju modalnog preusmjeravanja sa drumskog na željeznički transport, unapređenju ukupne održivosti željezničkog sistema, kao i smanjenju troškova transporta.
U dokumentaciji se navodi da se kredit od 63 miliona može povući najviše u 12 tranši pri čemu minimalni iznos svake pojedinačne iznosi pet miliona, izuzev u situaciji kada je preostali raspoloživi iznos kredita manji od navedenog iznosa. Rok raspoloživosti, odnosno dostupnosti kreditnih sredstava iznosi pet godina od datuma potpisivanja ugovora.
Kamatna stopa će se definisati prilikom svakog pojedinačnog povlačenja novca, pri čemu Crna Gora može za svaku tranšu izabrati fiksnu ili varijabilnu stopu.
- Varijabilna stopa formira se na osnovu relevantnog EURIBOR-a uvećanog za marginu i ažurira na početku obračunskog perioda - kvartalnog ili polugodišnjeg. Visina kamatne stope zavisi od uslova na međunarodnom finansijskom tržištu u momentu povlačenja. Dodatno, ugovor predviđa i mogućnost naknadne revizije ili konverzije kamatne stope za svaku tranšu posebno, u skladu sa utvrđenim pravilima i procedurama - navodi se u dokumentaciji.
Očekivani rok završetka projekta je kraj juna 2030. godine.
Otplata kredita obavljaće se po tranšama, shodno amortizacionom planu koji će biti utvrđen za svaku pojedinačno. Prva rata otplate može dospjeti najranije 30 dana od planiranog datuma povlačenja tranše, a najkasnije šest godina od tog datuma.
Posljednja rata otplate kredita može dospjeti najranije četiri godine, a najkasnije 25 godina od povlačenja tranše, što ujedno predstavlja maksimalni rok otplate kredita.
Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Prema tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila bi 100 kilometara na sat, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići, pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na sat.
Projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na sat i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.
Za realizaciju ovog projekta biće zadužena Željeznička infrastruktura (ŽICG), koja je ranije projekat najavljivala za ovu godinu. Međutim, ključni preduslovi nijesu ispunjeni - potpisivanje finansijskog sporazuma sa finansijerima projekta i izrada glavnog projekta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Do kraja godine ugovori sa EIB-om za rekonstrukciju pruge

Savjeti direktora Evropske investicione banke (EIB) i Evropskog investicionog fonda (EIF) odobrili su ukupno 9,2 milijarde eura novog finansiranja s ciljem širenja inovacija u sektoru stanogradnje, jačanja energetske sigurnosti i podrške zdravstvenoj zaštiti i sistemima vodosnabdijevanja širom Evrope.
Odobreno je 400 miliona eura za inicijativu HousingTechEU, prvu te vrste, kao podršku preduzećima srednje kapitalizacije i velikim kompanijama na stambenom tržištu EU, kako bi se ubrzale industrijske, tehnološke i građevinske inovacije. Ovom novom inicijativom podržava se Akcioni plan Grupacije EIB za pristupačno i održivo stanovanje, čiji je cilj da se do 2025. godine izdvajanja za pristupačno i održivo stanovanje povećaju na više od četiri milijarde eura.
- Kvalitetna zdravstvena zaštita i pristup boljem stanovanju osnovni su stubovi socijalne infrastrukture koja podržava evropski način života - istakla je predsjednica Grupacije EIB Nađa Kalvinjo.
Ona je ocijenila da revolucionarna inicijativa za inovacije u stanogradnji pokazuje da Evropa radi u korist svojih građana.
Savjeti direktora Grupacije EIB pripremili su i teren za ukupno 13 projekata u okviru programa TechEU, namijenjenog podsticanju zelene i digitalne tranzicije Evrope. Istorijskim potezom u zdravstvenom sektoru, EIF je odobrio investiciju u prvi evropski fond preduzetničkog kapitala posvećen pedijatriji. Ta inicijativa će omogućiti da se najsavremenija istraživanja iz dječjih bolnica i akademskih institucija pretoče u revolucionarne terapije za rješavanje ključnih potreba u zdravstvenoj zaštiti djece. TechEU je do sada najveći finansijski program EU za podršku inovacijama i tehnološkom liderstvu.
EIB je takođe odobrila finansiranje za novi projekat pristupačnog stanovanja u Njemačkoj, novu bolnicu u Holandiji, vetroenergetske projekte u Njemačkoj i Portugalu, vodnu infrastrukturu u Italiji i Litvaniji, kao i održivi transport u Poljskoj.
Van granica EU, Savjet direktora EIF odobrio je novu transakciju namijenjenu privlačenju finansijskih sredstava od preko 200 miliona eura za mala i srednja preduzeća (MSP) u Ukrajini. Pored toga, odobreno je novo finansiranje za razvoj privatnog sektora u Africi i podršku vodoprivrednim projektima u Brazilu, bolnicama i energetskim mrežama u Srbiji, te geotermalnoj energiji na Islandu.
Pored odobrenja novih investicija, Savjet direktora EIB održao je i svoj godišnji seminar sa gotovo stotinu prijavljenih učesnika iz organizacija civilnog društva, kako bi, između ostalog, razmotrili kreditne aktivnosti u Ukrajini i saradnju s drugim multilateralnim razvojnim bankama.

500x500

1250x600

1084x550

Grupacija EIB odobrila 9,2 milijarde eura novog finansiranja za inovacije u stanogradnji, energetsku sigurnost i zdravlje djece

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: eib

Do kraja godine ugovori sa EIB-om za rekonstrukciju pruge

Grupacija EIB odobrila 9,2 milijarde eura novog finansiranja za inovacije u stanogradnji, energetsku sigurnost i zdravlje djece

BMW stabilizovao prodaju

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

PRATITE TVe UŽIVO