Crna Gora je tokom 2024. i 2025. godine ostvarila napredak ka daljem usklađivanju sa listom zemalja kojima je potrebna viza EU. Nakon regresije na početku 2025. godine, Crna Gora je kasnije ukinula sporazume o bezviznom režimu sa pet zemalja i smanjila broj sezonskih izuzeća od viza sa četiri na jedan, pa kao rezultat toga ukupan broj neslaganja između vizne politike Crne Gore i politike EU smanjena je sa 15 na devet, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Evropske komisije (EK) o viznoj politici.
Kako se navodi u izvještaju, 27. oktobra 2025. godine, kao odgovor na unutrašnji incident vezano za turske državljane, Vlada Crne Gore uvela je privremeni vizni režim za građane Turske, sa primarnim ciljem očuvanja javnog reda i bezbjednosti crnogorskih građana. Pošto je privremena (iako bez poznatog datuma isteka), dodaje se, ova mjera se trenutno ne može smatrati trajnim prekidom bezviznog režima Crne Gore sa Turskom.
- Komisija će pratiti situaciju kako se bude razvijala - &nbsp;piše u izvještaju EK.
Zemlje bez viza koje primjenjuju šeme državljanstva za investitore predstavljaju inherentne bezbjednosne rizike jer potencijalno dozvoljavaju državljanima trećih zemalja koji bi inače bili podložni viznim zahtjevima da zaobiđu standardne bezbjednosne provere i dobiju pristup Šengenskom prostoru sticanjem državljanstva, upozoreno je.
- Crna Gora je zvanično okončala svoj program 31. decembra 2022. godine. Ipak, vlasti su nastavile da obrađuju zahtjeve za državljanstvo podnijete prije zatvaranja programa. Ministarstvo unutrašnjih poslova je 2024. godine izdalo 1.282 odluke o dodjeli crnogorskog državljanstva podnosiocima zahtjeva i članovima njihovih porodica. Od aprila 2025. godine, 29 preostalih zahjteva je još uvijek bilo u obradi - piše u izvještaju.
Crna Gora je, ističe se, odgovorila na neke od prethodnih preporuka Komisije, posebno smanjenjem liste zemalja u režimu bez viza a kojima su inače potrebne vize za EU. Tu je i nastavak monitoringa preostalih zahtjeva za državljanstvo.
- Međutim, neka pitanja ostaju da se riješe - dodaje se.
Prvo je usklađivanje sa EU listom viza
- Crna Gora mora da uskladi svoju viznu politiku sa listom trećih zemalja kojima je potrebna viza. Crna Gora ne smije da odobrava više sezonskih ukidanja viza, uključujući i one zemlje koje su uklonjene sa stalne liste zemalja bez viza. Crna Gora bi takođe trebalo da uskladi svoje vizne procedure sa šengenskim standardima, posebno uvođenjem prikupljanja biometrijskih podataka (uključujući digitalnu fotografiju i otiske prstiju) kao dio ispitivanja zahtjeva za vize - navedeno je u izvještaju.
U međuvremenu, Crna Gora mora da sprovede ciljane bezbjednosne mere, kao što je pojačana provjera dolazaka iz država oslobođenih viza, i da dokumentuje njihovu efikasnost u smanjenju ilegalnih migracija i bezbjednosnih rizika.
Kada je u pitanju infrastruktura za podnošenje zahtjeva za vize, u pripremi za prelazak na revidiranu viznu politiku, Crna Gora bi trebalo da proširi svoje kapacitete za izdavanje viza kroz digitalizaciju elemenata procesa izdavanja, kako bi omogućila državljanima zemalja koje su trenutno oslobođene viza da podnesu zahjtev za vizu nakon što se izuzeće ukine.
- Ovo će olakšati administrativnu obradu i podržati usklađivanje politika. Crna Gora mora da obezbijedi da se pravni osnov šeme državljanstva za investitore ukine i da se svi zahtjevi koji su na čekanju u okviru sada ukinute šeme obrade u skladu sa najvišim bezbjednosnim standardima. Pored toga, mogući slučajevi dodjele državljanstava prethodno putem ove šeme licima koja su podložna međunarodnim restriktivnim jmerama moraju biti preispitani i poništeni gdje je to potrebno - zaključeno je u izvještaju Evropske komisije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

EK: Crna Gora nastavila da usklađuje viznu politiku sa EU, broj neusklađivanja smanjen sa 15 na devet

Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu dodatno nas ispunjava ponosom i ohrabrenjem, jer izvještaj potvrđuje izvanredne rezultate koje smo postigli u oblastima iz nadležnosti našeg ministarstva, saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija je visoko ocijenila napredak Crne Gore u Poglavlju 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga) i Poglavlju 6 (Privredno pravo), što predstavlja direktan rezultat uspješnog i predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja.
- Takođe, Evropska komisija je pozitivno ocijenila napredak u Poglavlju 7 (Pravo intelektualne svojine), koje smo privremeno zatvorili prošle godine. Ovo pokazuje da naši napori na usklađivanju sa svim standardima Evropske unije ne prestaju ni nakon zatvaranja poglavlja, čime dodatno potvrđujemo odlučnost Crne Gore da postane punopravna članica evropske porodice - rekao je Đeljošaj.
On je kazao da očekuje da se do kraja godine, između ostalog, zatvori i Poglavlja 3 i 6.
- Što znači da je Ministarstvo ekonomskog razvoja, u periodu kraćem od dvije godine, imalo direktnu i ključnu ulogu u zatvaranju rekordnih pet pregovaračkih poglavlja. To je najbolji dokaz da se jasnim i predanim radom otvaraju vrata Evropske unije - rekao je Đeljošaj.
On je najavio da će tokom 2026. godine fokus aktivnosti biti usmjeren na poglavlja 1 (Slobodno kretanje robe), 8 (Politika konkurencije) i 28 (Zaštita potrošača i zdravlja).
- Rad na ovim poglavljima odvija se u kontinuitetu, uz vidljiv napredak u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU u poglavljima 1 i 28, te napredak u jačanju zakonodavnog okvira u poglavlju 8 - kaže Đeljošaj.

Đeljošaj: Izvještaj Evropske komisije potvrđuje rezultate predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja

Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu napisan je u prepoznatljivo optimističnom i diplomatski obazrivom tonu, koji je u skladu sa sadašnjim opredjeljenjem Evropske unije (EU) da podstakne napredak Crne Gore ka članstvu - ocijenila je programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Milica Kovačević.
Ona ukazuje da se, ispod tog pažljivo oblikovanog jezika i diplomatskih formulacija, jasno vidi da Brisel prepoznaje iste one hronične probleme na koje civilno društvo u Crnoj Gori godinama upozorava.
- Da su institucije ozbiljnije slušale civilno društvo, dio kritika koje sada dolaze iz Brisela mogao je biti izbjegnut. Nadamo se da će ovaj izvještaj napokon biti shvaćen ozbiljno - ne kao potvrda propagandnog optimizma, već kao poziv da se realno sagledaju dometi i ograničenja dosadašnjih reformi - poručila je Kovačević.
<h2>STRATEŠKI DOKUMENTI SE NE SPROVODE U PLANIRANOM OBIMU</h2>
Evropska komisija konstatuje, kako je rekla, da se strateški dokumenti, koji su usvojeni tokom pripreme za dobijanje IBAR-a, ne sprovode u planiranom obimu.
- U izvještaju se navodi da „neke od planiranih aktivnosti za 2024. nijesu u potpunosti sprovedene“ u okviru Strategije reforme pravosuđa. Slična ocjena odnosi se i na Strategiju za borbu protiv korupcije, čija je implementacija „i dalje izazov“, jer monitoring i izvještavanje nijesu dovoljno funkcionalni. CDT je, još prilikom usvajanja, upozoravao da su ovi dokumenti nedovoljno kvalitetni i nedovoljno ambiciozni, a sada vidimo da se, čak ni oni ne sprovode dosljedno i u predviđenim rokovima - navela je Kovačević.
<h2>TRAŽI SE SPROVOĐENJE PREPORUKA VK, UKAZANO NA RIZIKE PO AUTONOMIJU TUŽILAŠTVA</h2>
U oblasti pravosuđa, kako je ustvrdila, Evropska komisija zahtijeva da se preporuke Venecijanske komisije sprovedu bez odlaganja i ponavlja primjedbe koje su godinama poznate, ali se ne rješavaju - poput sastava Sudskog i Tužilačkog savjeta, prostornih i tehničkih kapaciteta pravosuđa, te i nezavisnosti, efikasnosti i profesionalnosti pravosuđa. 
- Evropska komisija upozorava da otvorene kritike i lični napadi na Vrhovnog državnog tužioca i članove Tužilačkog savjeta u Skupštini „izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućih nedozvoljenih uticaja i rizika po autonomiju tužilaštva“ - naglasila je Kovačević.
CDT, kako je rekla, već duže vrijeme upozorava na težnju vlasti da zadrži političku kontrolu nad nezavisnim institucijama - pojavu koje je prepoznala i Evropska komisija.
<h2>POKUŠAJI UTICAJA NA AMU, USTAVNI SUD, TUŽILAŠTVO...</h2>
- U izvještaju se izričito ukazuje na pokušaje uticaja na Agenciju za audiovizuelne medijske usluge (AMU), Ustavni sud, državno tužilaštvo - dodala je Kovačević.
Navela je i da Komisija upozorava da pojedine reforme sprovedene radi dobijanja IBAR-a nijesu održive, te da problemi sa sprovođenjem zakona o medijima i imenovanjima u Savjetu AMU mogu imati implikacije na poglavlje 10.
- Dakle, ostvareni napredak dolazi u pitanje - parlament je višestruko probio zakonske rokove i tri puta nije uspio da imenuje članove Savjeta AMU, čime je onemogućena puna primjena zakona. Komisija podsjeća da sve buduće izmjene moraju biti sprovedene uz transparentne i inkluzivne konsultacije, kako bi se sačuvala nezavisnost AMU i javnog servisa - istakla je Kovačević.
<h2>IZBORNA REFORMA NETRANSPARENTNA</h2>
Kada je riječ o izbornoj reformi, Evropska komisija, prema njenim riječima, potvrđuje sve ono na šta je CDT javno upozoravao tokom cijelog procesa - da je reforma sprovedena netransparentno, bez stvarnih konsultacija i uz samo djelimično ispunjene preporuke VK, OSCE/ODIHR i GRECO.
- Iako je izborna reforma predstavljena kao važan korak ka ispunjavanju obaveza, u stvarnosti je sprovedena u žurbi i bez mišljenja stručnih tijela. Upravo zato danas Brisel konstatuje da izborno zakonodavstvo i dalje nije usklađeno sa evropskim standardima o inkluzivnim, transparentnim i otpornim izbornim procesima, da „nedostaju efikasne garancije protiv zloupotrebe državnih resursa“, kao i da okvir za finansiranje političkih partija i kampanja mora biti dodatno izmijenjen kako bi se obezbijedila stvarna kontrola partijskih troškova i uvele odvraćajuće sankcije - navela je Kovačević.
<h2>POLITIČKA I INSTITUCIONALNA NESTABILNOST</h2>
Izvještaj, cijeni ona, jasno ukazuje i na političku i institucionalnu nestabilnost koja usporava reforme.
- Iako Komisija konstatuje da Vlada „funkcioniše u stabilnom okruženju“, istovremeno primjećuje da ona ima neuobičajeno veliki broj ministarstava i da djeluje u okviru koalicije vrlo različitih partija, što otežava donošenje odluka i koordinaciju politika. Institucije su, kako se navodi, „krhke i podložne političkim krizama i potencijalnim institucionalnim blokadama“ - navela je Kovačević.
Iz izvještaja se, kaže Kovačević, jasno čita ocjena da reforma javne uprave napreduje sporo i sa nedovoljno rezultata.
- Iako se konstatuje da je novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima korak naprijed, ističe se da ne postoje precizni podaci o broju zaposlenih, njihovom angažmanu i kompetencijama, zbog čega ni ne postoji jasna slika o kapacitetima državne službe - istakla je programska direktorica CDT-a.
<h2>PRAVO NA PRISTUP INFORMACIJAMA POSTOJI SAMO FORMALNO</h2>
Evropska komisija, kako je rekla, u izvještaju potvrđuje i kritike civilnog društva koje se odnose na smanjenu transparentnost rada Vlade i neefikasan sistem ostvarivanja prava na pristup informacijama, uključujući i praksu Vlade da donosi odluke putem telefonskih sjednica. Istovremeno, Zakon o slobodnom pristupu informacijama i dalje čeka na usvajanje, dok se predmeti po ćutanju administracije gomilaju pred Upravnim sudom. Ona poručuje da takva praksa, na koju civilno društvo neprestano upozorava, pokazuje da pravo na pristup informacijama u Crnoj Gori postoji samo formalno.
- Evropska komisija u izvještaju upozorava na širenje dezinformacija, govora mržnje i radikalnog sadržaja, uz ocjenu da institucionalni odgovor ostaje slab i nekoordiniran. Izvještaj jasno upućuje da Crna Gora još nema održiv sistem za prevenciju radikalizacije. Posebno se ukazuje na nedostatak strategije i institucionalnu nestabilnost, jer je u tri godine imenovan četvrti nacionalni koordinator za borbu protiv ekstremizma i terorizma - naglasila je Kovačević.
Komisija, kako je rekla, poručuje i da Crna Gora mora znatno ojačati reakciju na dezinformacije i govor mržnje, ubrzati usklađivanje s evropskim digitalnim i medijskim zakonima, te „zatvoriti prostor za strane uticaje i informacione manipulacije“.
- Ove ocjene potvrđuju višegodišnja upozorenja CDT-a o nepostojanju održivog odgovora na dezinformacije, ekstremizam i maligni strani uticaj - podvukla je Kovačević.
<h2>I VIZNA POLITIKA BEZ ANALIZE I JAVNE RASPRAVE</h2>
Ukazuje se, kako je dodala, i da Crna Gora još nije uskladila svoju viznu politiku sa politikom Evropske unije, i podsjeća da je puno usklađivanje završno mjerilo u okviru poglavlja 24.
- Komisija traži da se to uradi „bez odlaganja“, da se ukinu izuzeća od viznog režima, koja nijesu u skladu sa EU politikama. I ovaj segment reformi Vlada sprovodi po ustaljenom obrascu – bez analize, javne rasprave i konsultacija sa stručnom i međunarodnom zajednicom. Nedavni događaji u vezi sa viznim režimom prema Turskoj najbolje pokazuju takav pristup, odluke koje direktno utiču na spoljnopolitičke odnose i bezbjednost donose se ad hoc, pod pritiskom političkih okolnosti - navela je programska direktorica CDT-a.
Ona je zaključila da Evropska komisija konstatuje da se saradnja s civilnim društvom u Crnoj Gori uglavnom svodi na formalne konsultacije bez stvarnog dijaloga, te upozorava na primjere izjava javnih funkcionera kojima se diskredituje rad i reputacija ljudskopravaških aktivista.

1250x600

1084x550

Kovačević: EK vidi napredak, ali i hronične probleme Crne Gore

Države članice EU glasale su danas u korist prijedloga Evropske komisije (EK) za uvođenje trgovinskih protivmjera protiv Sjedinjenih Američkih Država, sapšteno je iz EK.
Prijedlog Komisije je donijet kao odgovor na odluku SAD iz marta da uvede carine na uvoz čelika i aluminijuma iz EU.
EU smatra da su carine SAD neopravdane i štetne, jer nanose ekonomsku štetu objema stranama, kao i globalnoj ekonomiji. EU je jasno istakla da preferira pregovaračka rješenja sa SAD koja bi bila uravnotežena i obostrano korisna.
Današnje odobrenje država članica znači da će – nakon što se završe interni postupci Komisije i objavi sprovedbeni akt – protivmjere stupiti na snagu. Naplata carina počeće od 15. aprila.
Ove protivmjere mogu biti suspendovane u bilo kom trenutku, ukoliko SAD pristanu na pošten i uravnotežen pregovarački ishod.

Prijedlog EK za uvođenje trgovinskih kontramjera protiv SAD dobio podršku država članica EU, carine od 15. aprila

Potpredsjednica Evropske komisije i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas je u utorak pozvala SAD da "ne upadnu u ruske zamke" jer smatra da će Moskva pokušati da podijeli Zapad poslije rusko-američkih dogovora o Ukrajini u Rijadu.
- Zajedno sa evropskim ministrima spoljnih poslova razgovarala sam s državnim sekretarom SAD Markom Rubiom poslije njegovih razgovora u Rijadu - objavila je Kalas.
Smatra da će Rusija pokušati da ih podijeli.&nbsp;
- Ne upadajmo u njihove zamke - poručila je Kalas.

Kaja Kalas upozorila SAD da ne upadnu u ruske zamke

Vladavina prava je osnov za dalji napredak Crne Gore - u pristupnim pregovorima, ekonomskom rastu i kvalitetu života građana, zato ostaju prioritet Vlade - poručio je premijer Milojko Spajić na sastanku sa komesarom za demokratiju, pravdu i vladavinu prava Majklom Mekgratom.
Komesar je, kako je saopšteno iz Vlade, pohvalio dosadašnji napredak u poglavljima 23 i 24 i dobijanje IBAR-a, ali se mora nastaviti intenzivan rad na daljim reformama.
- Vladavina prava za nas ima prioritet. Proslavili smo dobijanje IBAR-a, ali sam siguran da to neće biti posljednji put kada ćemo slaviti potvrdu da smo napredovali na polju vladavine prava. Želimo da iskoristimo momentum i nastavimo da radimo na tom planu i siguran sam da ćemo uspjeti, jer za to postoji velika politička volja - naglasio je Spajić.
U saopštenju Vlade se navodi da su, u tom kontekstu, sagovornici ocijenili da je tužilaštvo ostvarilo značajan napredak, te da je za još efikasniju borbu protiv kriminalnih grupa neophodno uraditi i reforme u pravosuđu.
- Na tom planu, kako je istaknuto, Crna Gora će dobiti pomoć Evropske komisije i komesara Mekgraha, a uz to će se zajedno raditi da se država izbori i sa problemom korupcije - ističu u Vladi.
Jedna od tema sastanka bila je, dodaju oni, i aktuelna situacija u Ustavnom sudu, a komesar Mekgrat je na početku sastanka izrazio saučešće zbog tragedije na Cetinju u kojoj je ubijeno 13 ljudi.

Spajić sa Mekgratom: Vladavina prava, borba protiv korupcije i pravosudne reforme ostaju u fokusu Crne Gore i EK

Opozicija u Crnoj Gori ne prihvata crnogorski identitet kao svoje sredstvo za borbu sa onima koji ga negiraju - ocijenila je poslanica u Skupštini Opštine Nikšić Jelena Marković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.2607%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpicula-od-stranaka-iz-vladajuce-vecine-dolaze-opasne-inicijative&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Uvaženi gospodine Tonino Picula, hvala što ovako realno govorite! Opozicija u Crnoj Gori ne prihvata crnogorski identitet kao svoje sredstvo za borbu sa onima koji ga negiraju, mjesecima potenciram ali uzaludno... Nema Crne Gore bez crnogorskog identiteta - istakla je Marković na društvenoj mreži Iks (X).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fjmarkovic_%2Fstatus%2F1852819848855785980%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1852819848855785980%7Ctwgr%5E33ccf3439b554f32183382bea5d606ff4ea9cc3c%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Marković: Nema Crne Gore bez crnogorskog identiteta

Za dalji napredak Crne Gore prema Evropskoj uniji biće ključna posvećenost političkih aktera evropskoj agendi, ali i sposobnost rješavanja unutrašnjih blokada, upravo anticrnogorskih stranaka. Treba očekivati i neke dalje opstrukcije. To je za 24 sata Televizije E kazao doskorašnji izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, a od nedavno za Srbiju, Tonino Picula.
<h2>Izvještaj Evropske komisije</h2>
Novi Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, kaže Picula, kao i uvijek, markira propuste i propuštene prilike, ali i činjenicu da su evidentirani i neki uspjesi.
- Izvještaj, najčešće, koristi ocjenu o umjerenoj pripremljenosti najvećeg broja poglavlja. Ukupna ocjena je, čini mi se, nešto bolja nego ranijih godina. U slučaju pravosuđa, koje, ipak, ostaje početna i završna tačka cijelog procesa, Komisija registruje neke preporuke koje su ispunjene, ali, istovremeno, naglašava da je potrebno raditi na onim preporukama koje nisu ispunjene. Recimo, prioritet je imenovanje predsjednika Vrhovnog suda i drugih visokih funkcionera. Ono što zabrinjava su nepopunjena mjesta u pravosuđu i tužilaštvu. Ukratko, rekao bih napredak u ostvarivanju svih segmenata u poglavljima 23 i 24 ostaje ključan za uspješno dovršavanje pristupnog procesa, bilo koje zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, pa tako i Crne Gore &nbsp;- rekao je Picula.
<h2>Skepsa</h2>
Napominje da treba zadržati skepsku prema, kako kaže, uticaju političkih opcija u Crnoj Gori koje su sklone da negiraju crnogorski identitet i koče crnogorski napredak na evropskom putu.
- Jedan od takvih slučajeva je potez vladajuće većine, koji je ugrozio dobrosusjedske odnose sa Hrvatskom, ovog ljeta. Rekao bih da je to politikantsko nametanje teme koja je dovela u pitanje bilateralnu saradnju i dalji napredak Crne Gore na putu prema Evropskoj uniji. Uopšteno govoreći, za dalji napredak Podgorice prema Evropskoj uniji biće ključna posvećenost političkih aktera evropskoj agendi, ali i sposobnost rješavanja unutrašnjih blokada. Upravo od anticrnogorskih stranaka treba očekivati neke dalje opstrukcije - istakao je Picula.
<h2>Zabrinjavajuće poruke</h2>
Zabrinjavajuće je, poručuje Picula, što dio stranaka parlamentarne većine otvoreno djeluju na platformama koje, kako kaže, zagovaraju antievropske politike.
- Posebno su opasne inicijative poput promjene Ustava, Zakona o dvojnom državljanstvu, ali i pokušaj da se usvoji Zakon o stranim agentima, čime bi se, po mom mišljenju, direktno ugrozili temelji na kojima je izgrađena evropska perspektiva Crne Gore. Nadam se, da je premijer Spajić na to mislio kad je rekao da nikome neće dozvoliti da ugrozi evropski put Crne Gore - poručio je Picula.
<h2>Novi izvjestilac i vlast u Beogradu</h2>
Vijest o tome da je Picula novi izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, vlast u Beogradu dočekala je uz kritike i optužbe da je riječ o čovjeku koji vodi antisrpsku politiku. Komentarišući pokušaje diskreditacije srbijanskih vlasti, Picula poručje da kontinuirano vodi proevropsku, a nikako antisrpsku politiku i da je spreman da razgovara sa svima kojima je stalo do uspješnijeg puta Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Nikada i nikome se nijesam spreman izviniti za svoje političke stavove. Mislim da se radi o nekoj vrsti potrage za alibijem, za neke moguće buduće zastoje u pristupanju Srbije Evropskoj uniji. Evropske ambicije Srbije, sasvim sigurno, ne zavise od jednog jedinog predstavnika Evropskog parlamenta. Prije će biti da evropska budućnost Srbije zavisi od čovjeka koji ima stvarne poluge moći u toj zemlji i mogućnost, ako to želi, da podrži promjene koje su neizbježne, kako bi pregovarački proces ka Evropskoj uniji bio s uspjehom zaključen - rekao je Picula.
<h2>Podrška</h2>
On podjseća da dugo postoji nezadovoljstvo srbijanskog rukovodstva njegovim političkim stavovima, zbog čega je i došlo do burne reakcije vlasti i raznih, kako kaže, radikalnih skupina.
- Poručujem im da se uvredama i podmetanjima stanje u Srbiji, stvarno, ne može mijenjati na bolje. Da ne ostane neizgovoreno, moram reći da me izuzetno raduje velika podrška mnogih građana i organizacija koju dobijam iz Srbije, jer zaista mislim da ću opravdati očekivanja proevropskih građana Srbije i svih onih kojima je na srcu evropska Srbija - poručio je Picula.
Kao zastupnik u Evropskom parlamentu, podsjeća Picula, posljednjih deset godina aktivno je učestvovao u nadzoru pristupnog procesa država kandidatkinja sa Zapadnog Balkana. Bavio se Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom.
- Danas sam izvjestilac, za najuticajniju među zapadno balkanskim državama - Srbiju. Mnogi elementi nedovršene demokratske tranzicije Srbije itekako se osjećaju u nekim susjednim zemljama, pogotovo u Crnoj Gori. Zato će mi iskustvo evropskog izvjestitelja za Crnu Goru biti izuzetno važno u novom poslu - zaključio je Picula.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVnhAgS7gh5U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Picula: Od stranaka iz vladajuće većine dolaze opasne inicijative

Od pokretanje inicijative za nabavku brodova 2020. godine, nikada nije bila u opticaju opcija nabavke tih brodova iz Hrvatske - objavio je na mreži X nekadašnji načelnik Generalštaba VCG, admiral u penziji Dragan Samardžić. 
 
Naravno, kako navodi, da će opšti Sporazum o saradnji, koji spada u kategoriju međudržavnog sporazuma, ratifikovati Parlament Francuske, po standardnoj proceduri. Uostalom, napominje da u samom Sporazumu piše da stupa na snagu kada ga obije strane ratifikuju. 
 
- Tehnički aranžman neće ratifikovati francuski parlament niti Vlada Francuske jer ne spada u kategoriju međudržavnih sporazuma - ističe Samardžić.
Logično je, kaže Samardžić pitanje: Da je npr. Sporazum o saradnji ratifikovan zakonom prije godinu dana, da li bi Skupština Crne Gore sad Zakonom ratifikovala Tehnički aranžman?
- Navodi se da je MO tražilo ponude od 7 privatnih kompanija, da su dostavljene 3 ponude i da je Komisija Ministarstva odbrane vrednovala ponudu Kershipa kao najbolju. Logično pitanje: na osnovu čega je ovo rađeno i koja zakonska procedura je primjenjena, kad kako reče ministar, nije bilo tendera - navodi Samardžić. 
 
Francuska ga, kako nadalje ističe, očito tretira samo kao Komercijalni "jer ga Ministarstvo odbrane CG direktno zaključuje sa privatnom firmom Kership". To što država Francuska ima oko 28% vlasništva u Kershipu ne igra ulogu po pitanju tendera, pojašnjava admiral u penziji. 
 
- Ako Crna Gora ovaj ugovor o kupovini brodova tretira kao međudržavni (G2G), koji spada u posebne izuzetke i po Regulativi EU je oslobođen tendera, dužna je o sklapanju takvog ugovora izvjestiti Evropsku komisiju. Zamislite bruku kad mi izvjestimo Evropsku komisiju, a Francuska ne, jer za njih to nije G2G ugovor - zaključuje Samardžić.

Samardžić o kupovini brodova: Zamislite bruku kad mi izvjestimo EK, a Francuska ne

Evropska unija negirala je odgovornost za prekid internet veza 9. jula, koji je iskusilo više od 8,5 miliona korisnika platforme Windows.
U odgovoru na pitanje dvoje poslanika Evropskog parlamenta o navodnim tvrdnjama Majkrosofta da je sporazum iz 2009. godine spriječio kompaniju da reaguje na vrijeme i primijeni sigurnosne izmjene koje bi spriječile incident, potpredsjednica EK Margaret Vestaje kaže da to nije tačno i da ta kompanija ima punu slobodu da odlučuje o načinu na koji će jačati svoju bezbjednosnu strukturu.
- Djeluje da se komentari iz Majkrosofta odnose na jednostranu javnu obavezu o interoperabilnosti određenih proizvoda, među kojima je i Windows, a koju su sami preuzeli na sebe u julu 2009. Iako je EU Komisija pozdravila takvu inicijativu, radi se o jednostranom poduhvatu koji je neformalana u odnosu na Komisiju. Što je još važnije, naglašavamo da Majkrosoft ostaje slobodan da odlučuje o svom poslovnom modelu i da prilagodi svoju bezbjednosnu infrastrukturu radi odgovora na prijetnje, pod uslovom da se to uradi u skladu sa zakonima EU o konkurenciji i sajber bezbjednosti - navela je Vestaje u pisanom odgovoru.
Na pitanje o budućim koracima kako bi se spriječili slični incidenti, ona je podsjetila na Direktivu o jačanju sajbersigurnosti u EU iz decembra 2022. godine, navodeći da ona „podiže nivo ambicija u vezi sa sajber-bezbjednošću na način koji je spreman za budućnost, kroz širi obim, jasnija pravila i snažnije alate za nadzor“ i najavljuje dodatno jačanje oblasti.
- Predstojeći Zakon o sajber otpornosti će dodatno ojačati bezbjednost lanca snabdijevanja uvođenjem zahtjeva za sajber bezbjednost za sav hardver i softver koji je dostupan u EU. Pored toga, Komisija nastavlja da se bavi mapiranjem zavisnosti koje mogu predstavljati rizike za sajber bezbjednost - navela je potpredsjednica EU Komisije Margaret Vestaje u odgovoru na poslaničko pitanje.

Jasmina Beharovic

EU negirala odgovornost za pad interneta u julu

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: ek