Dan ekološke države jedan je od najvažnijih datuma u savremenoj istoriji Crne Gore - poručila je potpredsjednika Skupštine Crne Gore Zdenka Popović tokom svečanog obilježavanja završetka aktivnosti povodom 34. godišnjice proglašenja Crne Gore ekološkom državom. Ona je istakla da je tada postavljen uzvišen cilj. - Bila je to vizija dalekosežna i smjela, rođena iz potrebe da prirodu stavimo u središte svih politika, ne kao luksuz, već kao preduslov opstanka, kvaliteta života i održivog razvoja - poručila je Popović cijeneći da ta ideja danas, kada smo suočeni sa klimatskim promjenama, zagađenjem i neodrživim upravljanjem resursima, ima još veću relevantnost. Ona je podvukla da ekološka država ne predstavlja samo formalnu deklaraciju, već kulturu odnosa prema prostoru, prirodi i jednih prema drugima. - Ona traži promjenu ponašanja, sistemsku podršku i političku hrabrost -istakla je Popović. Dodala je da Dan ekološke države treba da bude poziv na odgovornost, ali i inspiracija da Crna Gora nastavi putem ekološke održivosti, pravde i budućnosti dostojne generacija koje dolaze. <h2>Dugoročna posvećenost i velika ulaganja</h2> Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić rekao je da Skupština Crne Gore ne ostaje samo u svojoj osnovnoj zakonodavnoj ulozi, već da preuzima i dio odgovornosti kroz aktivno učešće na terenu, u svojstvu partnera i inicijatora akcija. To je, cijeni on, dobar primjer i snažna motivacija za sve - da radimo više i bolje. Dodao je da je Ministarstvo sa velikim zadovoljstvom učestvovalo u brojnim aktivnostima u Mojkovcu, Danilovgradu i Kotoru, gdje su se građani odazvali u značajnom broju, te podsjetio da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ima posebnu odgovornost u ispunjavanju obaveza iz Poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene. - To je jedno od najsloženijih i najzahtjevnijih poglavlja koje od nas traži promjenu pristupa, dugoročnu posvećenost i velika ulaganja - istakao je Ćulafić, naglašavajući da je Ministarstvo već u prethodnoj godini ostvarilo značajne rezultate na tom polju. Ovim programom je, kažu u Skupštini, simbolično potvrđena posvećenost institucija, građana i stručne zajednice zajedničkom djelovanju u pravcu zaštite životne sredine i održivog razvoja. <h2>Obaveza da napredak nikad ne bude suprotan prirodi</h2> Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dejan Đurović podsjetio je da se Crna Gora prije više od tri decenije proglasila ekološkom državom, obavezavši se da njen napredak nikada neće biti suprotan prirodi. - Ta obaveza danas dobija novu snagu i novo značenje - naglasio je Đurović, dodajući da je jedno od najvažnijih poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom Poglavlje 27 - životna sredina i klimatske promjene. Kako je istakao, to nije tehničko pitanje, već pitanje svakodnevnog života građana - vazduha koji dišu, vode koju piju i pejzaža koje ostavljaju svojoj djeci. On je posebno ukazao na aktivnosti sprovedene u okviru obilježavanja Dana ekološke države, među kojima su i stručni paneli organizovani u opštinama. Đurović je podsjetio da je imao čast da bude panelista u Mojkovcu, zajedno sa prof. dr Milutinom Lješevićem, na temu „Zelena vizija Mojkovca između nasljeđa i mogućnosti“. - Siguran sam da su uvidi i razmjena mišljenja o lokalnim ekološkim izazovima dali dodatnu vrijednost projektu i otvorili prostor za dalje zajedničko promišljanje i djelovanje u pravcu održivog razvoja i zaštite životne sredine - kazao je Đurković. <h2>„Vrt oprosta i novog rasta“ Milene Živković</h2> Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, predstavio je izvještaj o sprovedenim aktivnostima u okviru pilot-projekta realizovanog od 9. do 20. septembra 2025. godine. Projekat je, kako su kazali u Skupštini, imao za cilj unapređenje politika zaštite životne sredine kroz konkretne mjere i uključivanje svih relevantnih aktera - od institucija i lokalnih samouprava, do civilnog sektora i građana. Posebnu pažnju prisutnih privukla je, dodaju u saopštenju, ekološko-umjetnička instalacija „Vrt oprosta i novog rasta“ autorke Milene Živković, koja je simboličkim prikazom spojila prirodu i prostor političke odgovornosti. - Instalacija, sačinjena od pažljivo odabranih biljnih elemenata, simbolizuje život, rast, različitost i prolaznost, podsjećajući na kolektivnu obavezu očuvanja prirodnog ambijenta - naveli su u Skupštini.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250925160928_d5cbc035c8bb9f4f70ba9cc27ef1b5c9691f973e40535910ae06fa77485460bb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250925160928_d5cbc035c8bb9f4f70ba9cc27ef1b5c9691f973e40535910ae06fa77485460bb" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="„Vrt oprosta i novog rasta“ autorke Milene Živković"><figcaption>Foto: Skupština Crne Gore</figcaption></figure>  Završnom programu prisustvovali su poslanici, predstavnici ministarstava, institucija, lokalnih samouprava, partnerskih organizacija i civilnog sektora, čime je još jednom potvrđen inkluzivan i multisektorski pristup daljem razvoju Crne Gore kao ekološke države.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ekološka država nije samo formalna deklaracija nego kultura odnosa prema prostoru, prirodi i jednih prema drugima

Ambasador Evropske uniije u Crnoj Gori Johah Satler na današnjoj akciji čišćenja sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre u okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, je istakao važnost vodoizvorišta, jer odatle dolazi kompletno vodosnabdijevanje za primorje - voda za 200.000 ljudi, naročito ljeti, kada su tu i turisti.&nbsp;
- Ono što ovdje radimo jeste da pokažemo koliko je važno da zaštitimo ono što imamo, ali isto tako – i zbog toga sam ovdje, i drago mi je što je potpredsjednik Bečić s nama – da se sagledaju bezbjednosni aspekti, da se vidi šta se dešava kada je vodosnabdijevanje ugroženo. A tome smo mogli da svjedočimo dugi niz godina – ovdje se iz korita rijeke Morače vadio šljunak, čime je ugroženo vodosnabdijevanje čitavog Primorja - poručio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Satler je istakao i da je zadovoljan što se stvari sada pomjeraju s mrtve tačke.&nbsp;
- Drago mi je što sam čuo od potpredsjednika da u okviru policije postoji jedinica koja se 24/7 bavi ekološkim kriminalom, jer jedno je edukacija – što je vrlo važno – ali drugi važan aspekt je sprovođenje zakona, kako bi se zaštitila voda, i kako bi oni koji krše zakon, oni koji ilegalno vade šljunak, bili izvedeni pred lice pravde. To je izuzetno važno - naglasio je Satler.&nbsp;
Sve ovo je, kako je naveo, dio kampanje „Čuvaj da te čuva“, koja je pokrenuta prije dva mjeseca.&nbsp;
- Drago mi je što sada imamo veliku grupu – koaliciju voljnih – koju čine institucije na nacionalnom nivou, ministri, ali i predsjednici opština. No, posebno mi je drago što su s nama brojni građani. Imamo mlade ljude, imamo građane iz svih slojeva društva koji su nam se pridružili, i to je jako važno, jer ono što želimo da postignemo u naredne dvije-tri godine – i uvjeren sam da ćemo uspjeti u tome – jeste da Crnu Goru uvedemo u Evropsku uniju kao državu spremnu u svakom pogledu. I u ekološkom smislu – da je očistimo i da konačno ispunimo ono što ste stavili u svoj Ustav prije 30 godina – da postanete ekološka država - zaključio je Satler u svom govoru.&nbsp;
Pored Satlera, prisutni su bili i potpredsjednik Vlade Aleksa Bečićem, ministar Damjan Ćulafić i zapošljeni Vodovoda.&nbsp;

Satler: Voda za 200 hiljada ljudi mora biti zaštićena - Crna Gora da uđe u EU kao ekološka država

Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić i ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler zvanično su u Podgorici pokrenuli nacionalnu kampanju za zaštitu životne sredine pod sloganom „Čuvaj da te čuva“.
Sa podgoričkih Skalina poslata je jasna poruka posvećenosti članu 1 Ustava – da je Crna Gora ekološka država.
- Nažalost, između te ustavne titule i realnosti postoji veliki jaz. Vrijeme je da to promijenimo. Došlo je doba u kojem smo odlučni da ispunimo evropske standarde, primijenimo napredne zakone i prekinemo sa lošim praksama. Čas je za istinski ekološku i evropsku Crnu Goru - poručio je premijer Spajić, ističući da je cilj članstvo u EU do 2028. godine.
Kampanja, čija su zaštitna lica fudbaleri Stevan Jovetić i Vasilije Adžić, učenica Itana Zvizdojević i glumac Milivoje Obradović, obuhvatiće niz konkretnih mjera – od uklanjanja divljih deponija, preko pooštravanja borbe protiv ekološkog kriminala, do smanjenja upotrebe plastičnih kesa i promovisanja održivih alternativa.
- Uskoro stiže i specijalna mašina za preradu starih automobilskih guma u sirovinu za izvoz. Vrijeme simbolike je prošlo – vrijeme konkretne akcije je počelo - poručio je Spajić.
Konferencija je upotpunjena panel diskusijama posvećenim jačanju svijesti i afirmaciji zaštite životne sredine, uz prisustvo predstavnika institucija, civilnog sektora i međunarodne zajednice.

Kampanja „Čuvaj da te čuva“: Spajić najavio zaokret ka istinski ekološkoj i evropskoj Crnoj Gori

Drugog dana zasijedanja Parlamentarne skupštine OEBS-a u Dablinu, poslanici iz skoro 60 zemalja razmatrali su teme klimatskih promjena i migracija.&nbsp;
U okviru sesije posvećene rješavanju klimatske krize i ulozi parlamentaraca u ispunjavanju globalnih obaveza uoči predstojeće UN konferencije o klimatskim promjenama, govorio je član crnogorske delegacije Amer Smailović.
Poslanik Smailović podsjetio je na jedinstvenu poziciju Crne Gore u kontekstu ekološke održivosti, naglasivši da je Crna Gora prva država u svijetu koja se proglasila ekološkom, usvajanjem Deklaracije o ekološkoj državi 1991. godine.
- Ovaj hrabar čin, donesen u izazovnim vremenima, bio je iskorak ka priznavanju značaja zaštite prirode i životne sredine. Međutim, posvećenost ugrađena u Ustavu Crne Gore nije dovoljna sama po sebi - kazao je tom prilikom.
Govoreći o hitnosti klimatske krize, Smailović je istakao da ovo nije prijetnja budućnosti, već aktuelni problem sa kojim se svi suočavamo. On je naglasio da parlamentarci imaju ključnu ulogu kao posrednici između globalnih obaveza i konkretnih akcija na nacionalnom nivou.&nbsp;
- Klimatske promjene ne poznaju granice, zato je naša odgovornost kao parlamentaraca da gradimo koalicije, dijelimo znanje i međusobno podržavamo ispunjavanje ambicioznih ciljeva postavljenih globalnim sporazumima, poput Pariškog sporazuma i predstojećih ciljeva na COP29 konferenciji - poručio je Smailović.
Na kraju svog obraćanja, Smailović je apelovao na svoje kolege da ne zaborave koliko su današnje odluke važne za buduće generacije, naglasivši da je obaveza parlamentaraca da predvode s odlučnošću i osiguraju da vlade budu odgovorne za klimatske akcije.
- Zajedno možemo izgraditi održiviju budućnost za sve - zaključio je Smailović.
Šefica delegacije Jelena Nedović obratila se tokom druge sesije na temu upravljanja migracijama i njihove povezanosti sa održivim razvojem, ističući važnost ovog pitanja ne samo za prosperitet i stabilnost OEBS regiona, već i za budućnost naše planete.
Poslanica je naglasila da migracije, ukoliko su pravilno upravljane, mogu poslužiti kao pokretač ekonomskog rasta, inovacija i kulturne razmjene. Ipak, kako je navela, izazovi i dalje postoje, te je ključno zajednički raditi na kreiranju politika koje podstiču integraciju, štite prava migranata i unapređuju opšte blagostanje kako migranata, tako i zajednica koje ih primaju.
- Za Crnu Goru, migracije su imale dubok uticaj na ekonomiju, kulturu i društveni život - dodala je Nedović.&nbsp;
&nbsp;Crna Gora je, kako je rekla, kroz protekle decenije svjedočila značajnim migracionim tokovima.
- Naši građani su često tražili bolje prilike u inostranstvu, ali smo istovremeno postali i dom za migrante iz različitih krajeva svijeta, a najnoviji primjer toga su izbjeglice iz Ukrajine. Kao odgovorna učesnica OEBS-a, Crna Gora je sa velikim srcem prihvatila izbjeglice, pružajući im ne samo podršku, već i prijateljsko i saosjećajno okruženje - naglasila je šefica skupštinske delegacije.
Ona je istakla da je, srazmjerno broju stanovnika, Crna Gora primila najveći broj izbjeglica iz Ukrajine od početka ruske agresije, čime je još jednom dokazala svoju posvećenost međunarodnim humanitarnim naporima.
Nedović je istakla spremnost Crne Gore da doprinese naporima OEBS-a kako bi se unaprijedilo upravljanje migracijama, ne samo unutar svojih granica, već i širom regiona. „Moramo osigurati da migracije budu snaga dobra, koja koristi pojedincima i društvima, podržavajući ciljeve inkluzivnog i održivog razvoja za sve“, zaključila je poslanica.&nbsp;
Uz učešće oko 200 parlamentaraca, zaključen je tematski dio dablinskog zasijedanja obraćanjem predsjednika Senata Irske Džerija Butimera, šefa irske delegacije Majkla Krida te najvišeg rukovodstva Parlamentarne skupštine - predsjednice Pie Kaume i generalnog sekretara Roberta Montele. Međunarodni parlamentarni skup nastavlja sjutra sastankom Mediteranskog foruma PS OEBS-a.
Delegaciju Skupštine Crne Gore čine šefica delegacije Jelena Nedović, Amer Smailović, Jevrosima Pejović, Momčilo Leković i Jevto Eraković.&nbsp;

Smailović: Usvajanje Deklaracije o ekološkoj državi bio iskorak, ali to nije dovoljno samo po sebi

Crna Gora danas slavi 33 godine od proglašenja ekološke države, a suočavamo se s realnošću koja nas podsjeća koliko smo daleko od ispunjenja te vizije. Umjesto čistih rijeka, šuma i zaštićenih područja, suočeni smo sa problemima divljih deponija, neodrživom urbanizacijom i urušavanjem naših prirodnih bogatstava - poručila je kandidatkinja za odbornicu liste „I riječju i djelom!“ – dr Nermin Abdić, Maša Vučinić.
Naša je, kaže, dužnost, kao građana ekološke države, da biramo one koji će odgovorno i s vizijom pristupiti zaštiti prirode.
- Politike koje zanemaruju zaštitu prirodnih resursa ne smiju više biti prihvatljive. Samo ljudi koji razumiju da očuvanje prirodnih vrijednosti nije luksuz, već nužnost, mogu nas povesti ka održivoj budućnosti - navela je ona.
Poručila je da je zato 29. septembar prilika da biramo pametno.
- I da izaberemo ljude koji će se odgovorno odnositi prema našoj životnoj sredini i osigurati da Crna Gora konačno postane ono što je trebala biti - prava ekološka država - zaključila je Vučinić.

Vučinić: Naša dužnost je da biramo one koji će odgovorno pristupiti zaštiti prirode

U Crnoj Gori danas će biti obilježene 33 godine od proglašenja ekološke države. 
 
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. 
 
U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje te zemlje da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema. 
 
Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) najavljeno je da će Dan proglašenja Crne Gore ekološkom državom biti obilježen, na Trgu nezavisnosti u Podgorici. 
 
Kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, dio programa će biti posvećen djeci, kako bi se od malih nogu podstakla njihova svijest o zaštiti životne sredine. 
 
Navodi se da će, u sklopu radionice „Mjuziklaže“, u saradnji sa Muzičkim centrom, mališani praviti muzičke instrumente od recikliranih materijala, usavršavajući motoričke i kreativne vještine. 
 
Iz MERS-a su rekli da će Nacionalni parkovi Crne Gore organizovati „Likovnu edukativnu radionicu sa rendžerom“, gdje će se djeca upoznati sa nacionalnim parkovima i simbolima kroz crtanje i bojanke. 
 
- A Agencija za zaštitu životne sredine kroz „Ozi ozon“ radionicu naučiće djecu kako da se bezbjedno uživa na suncu i kako da doprinesu očuvanju ozonskog omotača - rekli su MERS-a. 
 
Kako je najavljeno, nakon dječijeg programa, govoriće ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, Tamara Brajović iz Direktorata za klimatske promjene i direktora Eko-fonda Draška Boljevića. 
 
Iz MERS-a su kazali da će nakon toga biti prikazan kratki film „Da li ti nedostajem?“, a za kraj će biti upriličen nastup KIC pop hora.

Danas 33 godine od proglašenja ekološke države

Ne razumijem optužnicu, nijesam napravio to što mi se stavlja na teret jer sam bio u zatvoru i suludo je da sam nabavljao i slao kriptovane telefone. Ne želim da odgovaram na pitanja - jer za ovih 20 godina nikada nijesam imao pošteno suđenje, a zakoni su se mijenjali na moju štetu - kazao je Damir Mandić kojem se sudi zbog sumnje da je bio dio grupe koja je švercovala 2,5 tone kokaina.
On je kategričan bio da ni zrno droge nije prodao.
Mandić je pred sudskim vijećem sutkinje Nade Rabrenović kazao da je odležao svaki dan kazne iako nije kriv.
- Ne vidim da će se suditi po zakonu, makar meni pošto sam ja i moja porodica građani drugog reda - kazao je Mandić.
On je dodao da se tako pokazalo do sada i da se 20 godina borio, dokazivao ali je sve uzaludno bilo.
- Odlučeno je bilo na vrhu da me osude. Od mene neće biti nikakve opstrukcije samo mi dozvolite na prisustvujem ročištima jer me ovo podsjeća na raniji period - kazao je Mandić.
On je obrazložio da na taj način će poštedjeti porodicu maltretiranja.
Damir Mandić je, podsjetimo, osuđen na 19 godina zatvora kao saučesnik u ubistvu glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista Dan Duška Jovanovića.
Specijalno državno tužilaštvo u ovom predmetu koji je u javnosti poznat kao General označilo je Vasa Ulića ali i Radoja Zvicera i Slobodana Kašćelana, koji prema evidenciji bezbjednosnih službi slove za vođe kavačkog kriminalnog klana da su organizovali grupu čiji članovi su postali još 17 optuženih te i da su švercovali skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike u Evropu i Australiju.
Na optužnici osim njih i Madića su i Ulićev sin, Nikola, Vukan Čoković Matić, Viktor Drešaj, Radomir Dobriša, Petar Miranović, Marinko Prelević, Veselin-Paro Pavličić i Mileta Božović, zatim, Vuk Vulević, Radule Božović, Ivan Delić, Leon Drešaj i Dragan Pavličević. Na optuženičkoj klupi su i bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović, zatim, Vjekoslav Lambulić i Radovan Pantović.

Damir Mandić: Zrno droge nijesam prodao, za 20 godina nijesam imao pošteno suđenje -

Crna Gora dobiće još jedan Centar za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu na Božaju.
Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je javni oglas za izgradnju Prihvatnog centra, vrijedan
<table><tbody><tr><td>690.000 EUR</td><td></td></tr></tbody></table>690.000 eura bez PDV-a.
U tu cijenu su uračunati građevinski radovi, adaptacija zgrade i završni završni građevinski radovi. Javni oglas je otvoren do 2. februara.
Prilikom najave izgradnje ovog centra, iz Ministarstva unutrašnjih poslova je rečeno da će se time višestruko poboljšati i povećati smještajni kapaciteti.
Crna Gora ima centre za prihvat stranaca koji traže međunarodnu zaštitu u Spužu i na Božaju koji su dio sistema upravljanja migracijama i azilom, uz podršku UNHCR-a, IOM-a i EU, a pružaju privremeni smještaj, zdravstvenu zaštitu i podršku migrantima. 
Postojeći Centar za prihvat stranaca na Božaju, koji može da primi 60 osoba, otvoren je 2020. godine. Njegovu izgradnju finansirale su Vlada Crne Gore sa 470.000 eura i Evropska unija koja je iz fondova pretpristupne pomoći (IPA) opredijelila 400.000 eura za rekonstrukciju bivše karaule „Božaj“ i izgradnju centra.
T.K.

Raspisan konkurs: Za gradnju Centra za prihvat stranaca na Božaju 690.000 eura

Nacionalni ekspert za zaštitu potrošača i doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović ocijenio je da je zabrinjavajuće i poražavajuće to što su u dva skijališta Žarski i Cmiljača, u periodu od 2014 do 2025. godine, uložena 32 miliona eura, a da je njihova operativnost nula. - To znači da se jednostavno ta skijališta ne koriste, nije još počela njihova operativna upotreba... Što znači da jednostavno smo neđe zastali i da to treba pod hitno mijenjati - naglasio je on gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E. Kada su u pitanju dva velika skijališta, na toj strani Bjelasice, ona su, ističe Rabrenović, po mnogo čemu bolja i imaju konkurencijske prednosti u odnosu na kolašinsku stranu. - Država je u tom nekom periodu, evo već 11 godine, uložila 32 miliona i 22.647 eura. To alocirano na dva skijališta dođe u nekom odnosu da je u skijalište Žarske uloženo blizu 15 miliona eura, a da je Cmiljača skijalište koji je isključivo u Opštini Bijelo Polje oko 17,22 miliona, znači radi se o nekim sasvim solidnim ulaganjima u taj dio... Počela je zimska sezona, počeo je snijeg, padavine, počela su skijališta, kakva takva, da nam rade. I u suštini da izvršimo jednu rekapitulaciju propuštenih šansi, ne zbog toga da bi bili kritizeri, nego iskreno kritičari svega negativnog i nezavršenog, zato što želimo da ova država bude uspješna i da bude bolja, a ne da je jednostavno iz godine u godinu zatiču razne sezone koje su neuspjele i koje ne donose nikakav efekt - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112120152_393fb9b479909feec812b682a8507b38bb30d6df546dce83943f85820dde19b1" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Godine 2019. i 2020. su, kaže, ključne godine kada su u pitanju ulaganja na ova dva skijališta - Cmiljača i Žarski. - 2019. godine velika su ulaganje bilo u skijalište Cmiljača koje je u bjelopoljskoj opštini, oko 9,4 miliona. U toj godini je u skijalište Žarski uloženo oko 2,5 miliona. Ono što je bilo naredne 2020. godine, malo je drugačija slika. U mojkovačko skijalište Žarski uloženo je oko 6,7 miliona, a u Cmiljaču oko 3,6 miliona - naveo je Rabrenović. Očekivalo se, kaže, da će skijališta zaživjeti, da će to krenuti mnogo brže i da se neće zustaviti te 2020. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112120152_5ddc2e79e4d06c69e14e0897510a3dccd7a7e3175a4eed17515221e8dfccbeb3" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Mada eto kasnije bilo je nekih manjih ulaganja, koja su doista bila vrlo mala, ako izuzmemo 2,4 miliona u skijalište Žarski u 2021. godini, ostala ulaganja u 2022. do 2025. godine pa skoro da nije bilo. Informacije koje se dobiju sa terena, kada su u pitanju ova skijališta, nijesu ni malo pozitivne, čujemo dosta negativnih komentara - da je i ta oprema koja se nalazi na terenu dosta devastirana, da je nešto od nje vjerovatno i otuđeno nestalo - istakao je Rabrenović. Dosta su, cijeni on, kontradiktorne informacije i prosto je kontroverzan čitav taj projekat. - Kontroverzan projekat i nadam se da će ljudi koji rade na donošenju odluka da će pokrenuti nešto i da će pogurati da se ova dvaj skijališta završe. Mada, kada vidimo koliki je kapitalni budžet Crne Gore u ovoj godini i koliko je izdvojeno za sve te projekte, bojim se da su naše nade i želje daleko od toga. Nama je danas migracija upravo iz područja Mojkovca, Kolašina, Bijelog Polja, strahovito velika ka centralnim djelovima Crne Gore i primorju, uključujući naravno tu i ostatak sjevera i Žabljak i Pljevlja, što je potpuni apsurd. Umjesto razvoja skijališta i razvoja potencijala, mi idemo u drugu krajnost, seljenje stanovništa, prebacivanja po gradovima po Crnoj Gori, što je velika šteta za ovu državu ako misli da se razvija, ako misli da živi - naglasio je Rabrenović. On je stava da je nevjerovatno da investicije u 2025. godini svodimo na nekih 258.000 eura koliko je realizovano do juna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112120152_1f1536c8f6c39e44c8cc004017920440c044ff28746fbc7fea652bebeb560575" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Jovo Rabrenović analiza"> <figcaption>Stop kadar(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  - Pričam o zvaničnom izvještaju, nijesu nikakvi proizvojni podaci, nego su sve autentični dokumenti vlade Crne Gore i svih njenih resornih ministarstva, uključujući i sve ostale lokalne službe, u kojima postoje ova skijališta - dodao je Rabrenović. U izvještaju koji je imala Vlada Crne Gore, do juna mjeseca prethodne godine se, ukazuje on, vidi da je za Žarski bilo predviđeno nekih 635,000 eura, a da je realizovano nekih 258,502 eura do tog perioda. - Računam da je do kraja godine i ostatak utrošen i realizovan. Iskreno ne radi se o nekim značajnim sredstvima i do juna mjeseca to je nekih 40,7 odsto iskoristivosti tog budžeta koji je bio planiran za skijalište Žarski, a za Cmiljaču, nažalost, nemamo ni jedan euro ni je opredijeljen. Odnosno planirano je bilo dva miliona i 300 hiljada eura, međutim to nije realizovano - naveo je Rabrenović. Nije, napominje, realizovano iz nekih razloga koji su i objektivni i subjektivni. - I to je u dokumentaciji vidljivo da postoje problemi sa lošim planiranjem, sa nekim stanicama koje su na pogrešnim mjestima planirane, tako da se mora raditi revizija jednog djela projekta, da se moraju te stanice izmiještati, spuštati i mijenjati njihova nadmorska visina - rekao je Rabrenović. Kod Cmiljače i jednim dijelom kod Žarskog su, kaže, problematični ti neriješeni imovinsko-pravni problemi i ekspropriacije. - I to je i dalje najveća boljka svih crnogorskih projekata, pogotovo kada su u pitanju infrastrukturni objekti od puteva, pa do skijališta, da država ulazi u neki posao, ulazi u realizaciju nekih velikih projekata, a da pri tome nije rješila ono što je osnovno ključno, bazično, a to su imovinsko-pravni odnosi, i nije objezbijedila čistu lokaciju, u smislu da ne postoje nikakvi tereti i ograničenja koja mogu spriječiti izgradnju i prosto biti teret tim projektima. Upravo se to evo dešava u ovom dijelu ova dva skijališta - naveo je Rabrenović. Ono što je bitno prije svega je, kaže, da se Vlada Crne Gore i sve nadležne institucije, opštine i lokalne zajednice pokrenu i da odrade ono što je najvažnije: da se riješe problemi koji su urgentni i koji su trenutno aktuelni i koji prosto sputavaju i onemogućavaju da se nastave radovi. - Znači potrebna je brza i efikasna reakcija u Vladi Crne Gore kada je ovo u pitanju i prije svega utvrđivanje i ko će biti nosilac i ko će biti vlasnik, da li će biti skijališta Crne Gore vlasnici ova dva skijališta, ili će to biti neko drugi. Jednostavno se mora naći model koji će omogućiti da se ova dva skijališta što je moguće prije dovedu u upotrebu. Prema našim procjenama koje su konzervativne i realistične, to je najranije 2029. godina. Bojim se da prije tog perioda, Crna Gora ma koliko se trudila, izgleda da neće imati skijališta operativna - zaključio je Rabrenović.

Rabrenović: Zabrinjavajuće i poražavajuće što je u skijališta Žarski i Cmiljača uloženo više od 32 miliona - a da je njihova operativnost nula

Osnovni sud u Podgorici odbio je kao preuranjenu tužbu bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprječavanje korupcije, radi naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva.
Đukanović je tužbom tražio naknadu štete u iznosu od 5.000 eura, a povredu prava bazira na tvrdnji da je nezakonita Odluka Agencije, kojom je utvrđeno da nije dostavio izvještaj o prihodima i imovini u toku 2019. godine, koji se odnosi na uvećanje imovine, u zakonom propisanom roku u iznosu od 16.741,24 eura.&nbsp;
- Na taj način je, kako to navodi u tužbi, predstavljen kao kriminalna i bahata osoba, nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i Crnoj Gori, iako je više od dvije i po decenije bio predsjednik i premijer Crne Gore, koje dužnosti je obavljao časno, savjesno i sa najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama, na koji način se odnosio i prema tuženoj agenciji - navedeno je u saopštenju Osnvnog suda.
S obirom na to da je da se odluka ASK-a i njena zakonitost razmatraju pred Upravnim sudom Crne Gore, prvostepeni sud ocijenio je da je njegov tužbeni zahtjev preuranjen i kao takvog ga odbio.&nbsp;
- U obrazloženju prvostepene presude je navedeno i da bi upuštanjem u odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete, u trenutku dok je upravni spor u toku, nužno dovelo parnični sud u situaciju da posredno ocjenjuje zakonitost upravnog akta, što nije dopušteno - navedeno je u saopštenju suda.
Sud je ocijenio i da je tužbeni zahtjevu dijelu koji se tiče javnog objavljivanja odluke ASK-a i izjave člana savjeta preuranjena, jer je sadržajno i uzročno povezan sa samom odlukom koja se osporava kroz upravni spor, a koji nije pravosnažno okončan.
Đukanović ima pravo da ponovo podnese tužbeni zahtjev za naknadu štete nakon pravosnažnog okončanja upravnog spora ili eventualnog poništenja osporene odluke, ako smatra da za to postoje osnovi.

Tag: ekoloska-drzava