Službenici NCB Interpol-a Podgorica uz asistenciju policijskih službenika Republike Albanije i angažovanje Posebne jedinice policije realizovali su danas, iz Grčke u Crnu Goru, ekstradiciju crnogorskih državljana Đ.Đ. (26) i S.K. (35) članova visokorangirane kriminalne grupe, za kojima je Crna Gora raspisala crvenu međunarodnu potjernicu, saošteno je iz Uprave policije.
Naime, službenici policije u Grčkoj, su prethodno, u julu ove godine, postupajući po međunarodnim potjernicama NCB Interpola Podgorica, u Atini locirali i lišili slobode pomenuta lica, koja su se u Grčkoj skrivala pod lažnim identitetom i koristila lažne isprave.
- Za licem S.K. iz Podgorice, raspisana je međunarodna potjernica na osnovu tri naredbe Višeg suda u Podgorici, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se vode zbog sumnje da je izvršio tri krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja- navodi se u saopštenju.
Kako iz policije dodaju, za licem Đ.Đ. iz Podgorice, raspisana je međunarodna potjernica na osnovu naredbe Osnovnog suda u Podgorici, radi vođenja krivičnog postupka, zbog sumnje da je izvršio krivično djelo kriminalno udruživanje u sticaju sa krivičnim djelom teška krađa.
- Imenovani su danas sprovedeni Osnovnom i Višem sudu u Podgorici na dalju nadležnost i postupanje- zaključuje se u saopštenju policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMjXmvvLWKtw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

UP: Iz Atine izručeni crnogorski državljani koje Podgorica potražuje zbog teškog ubistva, kriminalnog udruživanja i stvaranja kriminalne organizacije

Pripadnik jedne organizovane kriminalne grupe iz Urugvaja, Baranin Ardijan Ajdarpašić (27) izručen je sinoć Crnoj Gori, nakon što je 2023. godine uhapšen u operaciji „Virtus“ kada je zaplijenjeno 1,2 tone kokaina.
Za Ajdarpašićem je raspisana međunarodna potjernica NCB Interpol-a Podgorica na osnovu naredbe Osnovnog suda u Baru radi izdržavanja dvogodišnje zatvorske kazne na koju je pravosnažno osuđen zbog krivičnog djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga Krivičnog zakonika Crne Gore.
Ajdarpašić je uhapšen u Urugvaju 23. marta 2023. godine u operaciji kodnog naziva „Virtus“, kada je nacionalna policija te zemlje zaplijenila više od 1.200 kilograma kokaina. Tom prilikom je uhapšeno 10 osoba, među kojima i dva državljanina Crne Gore - Ajdarpašić i S.D.&nbsp;
- A.A. je po odležanoj kazni zatvora u Urugvaju, uhapšen po međunarodnoj potjernici NCB Interpol-a Podgorica, te je izvršena njegova ekstradicija iz Urugvaja u Crnu Goru od strane službenika NCB Interpol-a Podgorica uz asistenciju Posebne jedinice policije - navedeno je u saopštenju Uprave policije.

Urugvaj izručio Crnoj Gori člana OKG: Ajdarpašić uhapšen zbog šverca 1,2 tone kokaina

Policijski službenici NCB Interpola Podgorica i Posebne i Specijalne jedinice policije izvršili su juče ekstradiciju visokorangiranog člana jedne organizovane kriminalne grup,e državljanina Crne Gore, Aleksandra Ljumovića (43) iz Bugarske u našu državu, saopšteno je iz Uprave policije.
Za njim je, kako navode u saopštenju, NCB Interpol Podgorica raspisao međunarodnu potjernicu na osnovu naredbi Višeg suda u Podgorici, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnim postupcima koji se vode zbog sumnje da je izvršio tri krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-bugarskoj-uhapsen-visokorangirani-clan-okg-aleksandar-ljumovic-lociran-u-elitnom-kvartu-sofije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- A. Lj. je uhapšen u Bugarskoj 14. aprila 2025. godine. On se vodi kao visokorangirani pripadnik jedne organizovane krimininalne grupe koja djeluje na teritoriji Crne Gore i u inostranstvu - navodi se u saopštenju.
Nakon izručenja sproveden je Višem sudu u Podgorici na dalju nadležnost.

1250x600

1084x550

Izvršena ekstradicija visokorangiranog člana OKG Aleksandra Ljumovića iz Bugarske u Crnu Goru

Službenici NCB Interpol-a Podgorica realizovali su danas ekstradiciju crnogorskog državljanina N.B. (53), iz Španije u Crnu Goru.
Za N.B. je bila raspisana međunarodna potraga na osnovu naredbe Višeg suda u Podgorici, radi obezbjeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
On je danas predat na dalju nadležnost Višem sudu u Podgorici.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala – NCB Interpola Podgorica nastavljaju sa intenzivnom međunarodnom obavještajnom saradnjom u cilju realizacije aktivnosti na lociranju i lišenju slobode međunarodno traženih lica - poručuju iz Uprave policije.

Španija izručila Crnoj Gori osumnjičenog za prodaju droge

U Višem sudu u Podgorici danas je održano ročište povodom zahtjeva Kazahstana za izručenje kazahstanske aktivistkinje Dinare Smailove na kojem se i tužilaštvo izjasnilo protiv njenog izručenja Kazahstanu.&nbsp;
Njen pravni zastupnik, advokat Dalibor Tomović, naveo je da su u sudnici iznijeti brojni argumenti protiv ekstradicije, ukazujući da je slučaj politički motivisan i da bi Smailovoj u matičnoj zemlji prijetila tortura.
- Radi se o procesu koji je isključivo političko-represivne prirode i ima za cilj osvetu nad Dinarom, u slučaju da bude izručena Kazahstanu - rekao je Tomović nakon ročišta.&nbsp;
On je istakao da nijedan od navoda kazahstanskih vlasti ne ukazuje na konkretno krivično djelo koje bi se Smailovoj moglo staviti na teret.
- Nismo vidjeli nijedan razuman argument od strane države molilje. Zato smatramo da Crna Gora mora poštovati princip zabrane protjerivanja, koji je zagarantovan kako domaćim zakonodavstvom, tako i međunarodnim konvencijama - kazao je Tomović.
Neočekivani obrt na današnjem ročištu bio je i stav crnogorskog tužilaštva koje se, kako je saopštio advokat, izjasnilo protiv izručenja.&nbsp;
- Bili smo prijatno iznenađeni. Smatramo da je time i tužilaštvo prepoznalo da se radi o politički motivisanom postupku - dodao je Tomović.
Odluku o izručenju donijeće vanraspravno vijeće Višeg suda, nakon što sudija za istragu iznese mišljenje o osnovanosti zahtjeva za ekstradiciju. Tomović je naveo da očekuje odluku u roku od dvije sedmice.
Dinara Smailova, koja je ranije zatražila azil u Crnoj Gori, izjavila je da vjeruje u pozitivan ishod.
- Očekujem da neću biti izručena jer je moj advokat iznio mnogo argumenata. Jedan od njih je da je moj slučaj u Kazahstanu isključivo politički, a postoji i opasnost da budem izložena torturi. Takođe, podnijela sam zahtjev za status izbjeglice pola godine prije nego što je slučaj protiv mene uopšte počeo - rekla je Smailova za medije nakon ročišta.
Dodala je i da vjeruje da je suđenje prošlo dobro, te da joj dodatnu nadu uliva činjenica da se i tužilaštvo izjasnilo protiv njenog izručenja.
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvisi-sud-tretirao-aktivistkinju-iz-kazahstana-kao-kriminalku-spajiceva-vlada-ocutala-zahtjev-ujedinjenih-nacija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Duško Mihailović

Marija Žižić

Neočekivani obrt na ročištu: Tužilaštvo se izjasnilo protiv izručenja Smailove

Službenici NCB Interpol-a Podgorica su danas, uz asistenciju službenika Posebne jedinice policije, realizovali ekstradiciju državljanina Republike Srbije A. R. (27) iz Crne Gore u Srbiju.
Za njim je, kako se navodi u saopštenju, NCB Interpol Beograd raspisao međunarodnu potragu radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 15 godina i osam mjeseci zbog više izvršenih krivičnih djela.
To su, kako je precizirano, razbojništvo u saizvršilaštvu, mučenje učinjeno u saizvršilaštvu, ilegalna proizvodnja i promet opojnih droga, obljuba sa djetetom, krađa i razbojništvo, propisana Krivičnim zakonikom Republike Srbije, a shodno presudama Osnovnog suda u Somboru.
- Službenici Sektora za borbu protiv kriminala - NCB Interpola Podgorica nastavljaju sa intenzivnom međunarodnom obavještajnom saradnjom sa ciljem realizacije aktivnosti na lociranju i lišenju slobode međunarodno traženih lica - poručili su iz Uprave policije.

Realizovana ekstradicija državljanina Srbije koji se potražuje zbog više krivičnih djela

Crnogorski državljanin S.R. uhapšen je u Srbiji po međunarodnoj potjernici koju je za njim raspio NCB Interpol Podgorica.
Međunarodna potjernica za S.R. je raspisana na osnovu naredbe Osnovnog suda u Podgorici zbog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi protiv njega zbog sumnje da je počinio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti. 
- S.R. je od strane Višeg suda u Beogradu određen ekstradicioni pritvor, a uslijediće i dalja komunikacija između nadležnih organa Crne Gore i Srbije u vezi sa postupkom ekstradicije - saopšteno je iz Uprave policije.

Crnogorski državljanin uhapšen u Srbiji, određen mu ekstradicioni pritvor

Kazahstanska aktivistkinja za ljudska prava Dinara Smailova kazala je danas ispred Višeg suda u Podgorici da &nbsp;je već devet godina izložena progonu u svojoj zemlji zbog borbe za prava žena i djece žrtava nasilja
- U Kazahstanu sam od samog početka svojih aktivnosti bila progonjena zbog raznih krivičnih slučajeva koje su mi podmetale vlasti – kazala je Smailova novinarima, navodeći da je članica jednog fonda za zaštitu ljudskih prava od 2014. godine.
Ona je podsjetila da je 16. oktobra 2023. godine u Crnoj Gori zatražila politički azil, ali da do danas nije dobila status izbjeglice. Prema njenim riječima, do sada su vođena dva intervjua, ali bez konkretnog rezultata.
- Juče popodne sam iznenada uhapšena i privedena u policijsku stanicu u Budvi, gdje sam provela dan u ćeliji. Danas su me sa lisicama na rukama odveli na sud - ispričala je Smailova.
Kazala je da prilikom hapšenja nije imala ni advokata ni prevodioca, te da je potpisivala dokumenta ne znajući šta u njima piše. Tek je kasnije, kako je navela, dobila pravnu pomoć i mogućnost da razgovara sa advokatom.
- Sud je odlučio da mi oduzme pasoš, ali da me pusti na slobodu. Odluka o ekstradiciji još nije donešena. Sada čekamo da mi se dodijeli status političke izbjeglice - kazala je Smailova.
Ona se zahvalila sunarodnicima i pristalicama koji su je podržavali sve ove godine.&nbsp;
- Ovo je bila prava ženska revolucija u Kazahstanu. Zbog toga sam i progonjena. Molim vas, ne ćutite. Nastavite da podržavate fond i borbu za ljudska prava – poručila je Smailova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-ostaje-na-slobodi-dok-crna-gora-odluci-o-zahtjevu-za-azil&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Smailova: Prošla sam kroz progon i hapšenje, čekam odluku o azilu

Službenici NCB Interpol-a Podgorica su danas realizovali ekstradiciju crnogorskog državljanina Dragana Pavličevića (65) iz Turske u Crnu Goru, za kojim je raspisana međunarodna potjernica zbog sumnje da je izvršio krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćena proizovdnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, saopšteno je iz Uprave policije.
Akcija je, kako ističu, realizovana uz asistenciju službenika Posebne jedinice policije i uz pojačane mjere obezbjeđenja.
- Za D.P. je NCB Interpol Podgorica raspisao međunarodnu potjernicu radi obezbeđenja njegovog prisustva u krivičnom postupku koji se vodi pred Višim sudom u Podgorici - ističu iz Uprave policije.
On je, kako dodaju, bio nedostupan crnogorskim organima za sprovođenje zakona sve do 27. jula prošle godine kada je, na osnovu operativnih i obavještajnih podataka Uprave policije, lociran i uhapšen u Instanbulu.
- D. P. je kao član organizovane kriminalne grupe, obuhvaćen optužnicom sa R. Z, L. D, I. D, V. V. i R. B, zbog članstva u kriminalnoj organizaciji koja je vršila krijumčarenje narkotika na međunarodnom planu i koji su obuhvaćeni optužnim predlogom Specijalnog državnog tužilaštva u akciji kodnog naziva „General“ - precizirali su iz Uprave policije.
On je priveden na dalju nadležnost Višem sudu u Podgorici.

Realizovana ekstradicija Pavličevića iz Turske u Crnu Goru, priveden Višem sudu u Podgorici

Na podgoričkom aerodromu danas je realizovana ekstradicija državljanina Srbije M.S. (33), koji se sumnjiči za trgovinu drogom, za Austriju.
Za njim je, kako je saopšteno iz Uprave policije, 3. marta 2023. godine &nbsp;NCB Interpol Beč raspisao međunarodnu potjernicu.
- M.S. je lociran ciljanim traganjem FAST timova Crne Gore i Austrije i isti je uhapšen od strane službenika crnogorskog FAST tima, u Baru, 3.7.2024 godine - istakli su u policiji.
On će biti predmet rada nadležnih organa Austrije u tekućim istragama koje sprovodi tamošnja kriminalistička policija - imajući u vidu da su kod njega pronađena i dokumenta drugih država.

Na podgoričkom aerodromu realizovana ekstradicija državljanina Srbije za Austriju

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: ekstradicija