The parliamentary group of the Democratic Party of Socialists (DPS) will submit a Draft law on the use of sign language today into parliamentary procedure, announced member of Parliament of this political party Elvir Zvrko.
He said, at a press conference, that Montenegro is the only country in the region that still does not have a law guaranteeing the right to sign language.
- There are more than 16.000 citizens in Montenegro with hearing impairments, over 1.000 of whom use sign language as their primary and only means of communication. However, they face numerous barriers and institutional invisibility on a daily basis - Zvrko said.
According to him, the country has remained silent toward their needs for far too long.
Zvrko recalled that the Government adopted the Strategy for the protection of persons with disabilities from discrimination and the promotion of equality for the period from 2022 to 2027.
- However, when it comes to sign language, nothing has been done since 2022 - Zvrko stated, adding that Montenegro is additionally bound in this area by the European Union’s Strategy for the Rights of Persons with Disabilities for the period from 2021 to 2030.
He said that work on the sign language law has been ongoing for some time and that the issue has been approached in a very systematic manner.
- First, an expert analysis was conducted through the Parliament’s Research Center in order to carry out a comparative analysis of similar legal solutions in the region and the EU and to identify important international standards - Zvrko said.
He added that they subsequently involved the Association of the Deaf and Hard of Hearing of Montenegro and took their suggestions into account, particularly regarding the definition of interpreters, licensing, and the role of the Association in administering examinations.
Zvrko said that the Association had informed them a few days ago that the Government plans to form a working group to draft a sign language law and that the Association would continue its work within that working group.
That decision, he said, is respected and understood as their choice to assess which institutional framework is most appropriate for their further engagement.
- However, as members of Parliament, we are obliged to work on improving the position of the most vulnerable groups in our society. That is precisely why we believe we have a responsibility to, in parallel with the discussions between the Association and the Government, open space in Parliament for further development of the legislative text - Zvrko said.
He stated that they are offering the Government, the Association, the professional community and members of Parliament a legislative text intended to serve as a platform for further work, so that in the next phases everyone can contribute to improving the text and achieving a higher-quality solution.
- The law we are submitting provides for the recognition of sign language as a language in official use, standards and procedures for taking proficiency exams in sign language and for licensing interpreters, and the obligation to ensure the availability of interpreters before public authorities in healthcare, education, the judiciary, and the media - Zvrko said.
As he explained, the law also provides funding from the country and local government budgets, as well as sanctions for obstructing access to communication and for non-compliance with legal provisions.
- The state must see and hear its most vulnerable citizens, our goal is inclusion, equality, and dignity. We are not seeking political points, we are offering legal certainty and equal rights for deaf and hard-of-hearing persons - Zvrko emphasized.
He said that this is why they are submitting the law into procedure and called on all interested parties to take part in improving the proposed text.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Zvrko: Montenegro is the only country in the region without a law guaranteeing the right to sign language

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) predaće danas u skupštinsku proceduru Predlog zakona o upotrebi znakovnog jezika, najavio je poslanik te stranke Elvir Zvrko.
On je, na konferenciji za novinare, kazao da je Crna Gora jedina zemlja u regionu koja još nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik.
- U Crnoj Gori ima više od 16 hiljada građana sa oštećenjem sluha, od kojih više od hiljadu koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije. Međutim, svakodnevno se suočavaju sa brojnim barijerama i institucionalnom nevidljivošću -rekao je Zvrko.
Prema njegovim riječima, država je već predugo nijema prema njihovim potrebama.
Zvrko je podsjetio da je Vlada usvojila Strategiju za zaštitu osoba sa invaliditetom od diskriminacije i promociju jednakosti od 2022. do 2027. godine,
- Međutim, po pitanju znakovnog jezika od 2022. nije ništa urađeno - naveo je Zvrko, navodeći da Crnu Goru dodatno na ovom polju obavezuje strategija Evropske unije (EU) za prava osoba sa invaliditetom za period od 2021. do 2030.
On je rekao da na izradi zakona o znakovnom jeziku rade određeni period, dodajući da su tom problemu prišli vrlo sistematično.
- Najprije je urađen stručna analiza kroz Istraživački centar Skupštine, kako bi se uradila komparativna analiza sličnih zakonskih rješenja u regionu i EU i prepoznali važni međunarodni standardi - naveo je Zvrko.
On je kazao da su nakon toga uključili Savez gluvih i nagluvih Crne Gore i uvažili njihove sugestije, posebno u dijeludefinicije tumača, licenciranja i uloge Saveza u polaganju ispita.
Zvrko je rekao da ih je Savez prije nekoliko dana obavijestio da Vlada planira da formira radnu grupu u cilju izrade zakona o znakovnom jeziku i da će Savez dalji rad nastaviti u okviru te radne grupe.
Tu odluku, kako je naveo, poštuju i razumiju kao njihov izbor da procijene koji je institucionalni okvir najprimjereniji njihovom daljem angažmanu.
- Međutim, nas kao poslanike obavezuje da radimo na unapređenju položaja najranjivijih grupa u našem društvu, upravo zato smatramo da imamo odgovornost da, paralelno sa razgovorima Saveza i Vlade, otvorimo prostor za nadogradnju zakonskog teksta u Skupštini - kazao je Zvrko.
On je rekao da nude Vladi, Savezu, stručnoj javnosti i poslanicima zakonski tekst koji treba da posluži kao platforma za njihov dalji rad, kako bi u narednim fazama svi mogli da doprinesu unapređenju teksta i kvalitetnijem rješenju.
- Zakon koji predajemo predviđa priznavanje znakovnog jezika kao jezika u službenoj upotrebi, standarde i način polaganja ispita za poznavanje znakovnog jezika i licenciranje tumača, obavezu dostupnosti tumača pred organima vlasti u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu i medijima - naveo je Zvrko.
Kako je rekao, zakon predviđa finansiranje iz budžeta države i lokalnih samouprava, kao i sankcije za onemogućavanje pristupa komunikaciji i nepoštovanje zakonskih odredbi.
- Država mora da vidi i čuje svoje najranjivije, naš cilj je inkluzija, ravnopravnost i dostojanstvo, ne tražimo političke poene, nudimo pravnu sigurnost i jednaka prava za gluve i nagluve osobe - istakao je Zvrko.
On je kazao da zato predaju zakon u proceduru, i pozvao je sve zainteresovane da se uključe u unapređenje predloženog teksta.

Zvrko: Crna Gora jedina u regionu nema zakon kojim se garantuje pravo na znakovni jezik

Član Glavnog odbora DPS-a dr Elvir Zvrko ocijenio je na mreži X da Crna Gora ulazi u period ekonomske usporenosti i rastućih fiskalnih rizika, dok, kako navodi, Vlada uporno odbija da tu realnost prizna.
Zvrko ističe da prihodi države slabe nakon reformi „Evropa sad“, dok rashodi rastu, a doprinosi za PIO bilježe značajan pad – sa 6,6% na 4,5% BDP-a:
– To nije slučajnost, to je rezultat loše ekonomske politike.
On ukazuje da, dok Albanija ostvaruje najdinamičniji postpandemijski rast turizma u regionu, Crna Gora stagnira bez jasne strategije razvoja.
Posebno upozorava na drastičan rast cijena nekretnina:
– Cijene nekretnina porasle su 128% od 2020. godine, a Vlada ni danas nema plan kako da zaštiti domaće građane od pregrijanog tržišta.
Zvrko podsjeća i na upozorenja Međunarodnog monetarnog fonda:
– MMF upozorava da se mora obuzdati rast plata u javnom sektoru, ali Vlada i dalje vodi politiku potrošnje bez pokrića.
Zaključuje da trenutni ekonomski kurs zemlje vodi pogoršanju ključnih fiskalnih pokazatelja:
– Ovo nije put održivog razvoja. Ovo je put ka većim deficitima, većem dugu i većoj nejednakosti. Crna Gora zaslužuje odgovornu ekonomsku politiku, a ne improvizaciju.

Zvrko: Crna Gora ulazi u ekonomsko usporavanje, a Vlada poriče rastuće fiskalne rizike

Bolnice bez ljekova i kadra, pacijenti bez terapije, a ministar zdravlja bez odgovora. Dok se nižu smrtni slučajevi i alarmi iz zdravstvenih ustanova, Vojislav Šimun službeno je odsutan i to polovinu mandata. Zdravstveni sistem, upozoravaju stručnjaci, sve dublje tone u krizu.
<h2>Tragične posljedice</h2>
Smrt porodilje Drite Tafe iz Ulcinja gotovo da je izblijedila iz javnog sjećanja. Skoro godinu kasnije, slovenačka komisija potvrdila je ono što su mnogi sumnjali, da su u njenom liječenju napravljeni propusti. I? Tišina. Ministar nastavlja da ćuti, a sistem da ponavlja iste greške.
U jednoj sedmici krajem oktobra, u nikšićkoj bolnici umrlo je novorođenče, a zatim 35-ogodišnja pacijentkinja. I opet se čeka nalaz komisije, a ministar je opet odsutan.
- Mi za sobom imamo puno smrtnih slučajeva, nekoliko preminulih beba, trudnice, djecu sa neprepoznatim endokarditisom, toliko alarma, ministar se nije udostojio ni da se pojave. Kad se desilo na Cetinju šta se desilo, ljekari su mi rekli da se nikad nije pojavio ni u Domu zdravlja, ni u bolnici. Sad u Nikšiću vidite direktora bolnice koji sam stoji i sam iznosi situaciju.. Šta je on uradio da se svi osjetimo malo sigurnije? Ništa. Dok su bili požari, ministar je ležao na plaži ispred Splendida, kad se desio masakr na Cetinju ministar se sakrio, kad se desilo ovo u Nkšiću ministar je bio u Kopenhagenu, pa u Budimpešti - kazala je u emisiji "Reflektor" na TV Vijesti doktorka Milena Popović Samardžić.
Na saslušanje skupštinskog Odbora za zdravstvo nije došao jer je, kako je rečeno, morao da prisustvuje međunarodnom forumu o vodi, koji je održan dva dana kasnije.
<h2>Davljenje u političkim vodama</h2>
Istovremeno, zdravstveni sistem davi se u političkim vodama. Fond za zdravstveno osiguranje traži dodatna sredstva, nestašice ljekova postaju svakodnevica, pacijenti terapiju plaćaju iz svog džepa. Na listama čekanja hiljade ljudi, mnogi mjesecima bez pregleda. Ljekari odlaze.
- Zdravstveni sistem više ne može da čeka, nije pitanje ima li problema, već koliko može da izdrži ovaj odnos vlasti. Svjedočilii smo da su najteži pacijenti ostajali bez terapije, da su ljekovi skuplji i da je veći skok nego u EU, a građani plaćaju iz svog džepa 40 odsto - kazao je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), doktor Elvir Zvrko.
Dok građani broje živote izgubljene u bolničkim sobama, zadnje pare za terapiju i mjesece do hitnog pregleda, ministar se bavi političkim kadrovanjem i putnim nalozima.
Smijenjeni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Vuk Kadić kazao je da iza nezakonite smjene vidi politički uticaj ministra zdravlja Vojislava Šimuna i istakao da je smjena povezana sa njegovim upozorenjima o lošem finansijskom stanju Fonda.
<h2>Sistem na aparatima</h2>
Fond nema novca, dugovi rastu, a sistem se održava na aparatima.
- Može se obezbjedjivati sve dok budu imali mogućnost za zaduživanje i zaduživaće se sve više, a zdravstveni sistem ne funkcioniše. Prošle godine imali smo kupovinu ljekova iz džepa u visini od 60 miliona eura, što je tri puta više nego par godina ranije. 2019. su privatne zdravstvene usluge radile s minusom, a sad imamo procvat privatnih zdravstvenih ustanova. Sve to govori da naš zdrvastveni sistem loše funkcioniše - ocijenio je bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.
Pacijenti u svemu postaju dio statistike države u kojoj je zdravlje postalo privilegija, a tragedije samo još jedna tačka u arhivi Ministarstva zdravlja.

Amra Tahirović

1084x550

Ministar ćuti i putuje, a zdravstveni sistem "na aparatima"

Glavni odbor Demokratske partije socijalista (DPS) usvojio je prijedlog predsjednika stranke Danijela Živkovića da za članove Predsjedništva budu izabrani poslanici prof. dr Elvir Zvrko i Zoja Bojanović-Lalović.
- Na sjednici GO DPS-a je posebno bilo riječi o aktuelnim dešavanjima uz poseban osvrt na selektivno postupanje Državnog tužilaštva i očiglednu namjeru da se zloupotrebom u postupanju, uz represivno djelovanje sektora bezbjednosti, nastoji nanijeti šteta rejtingu Demokratske partije socijalista - saopšteno je iz te stranke.
Kako je navedeno, na sjednici su razmatrane i ostale aktuelne teme i tom prilikom iskazana zabrinutost povodom narušene ekonomske situacije uz rast inflacije koja sistemski uništava životni standard građana, promašene migracione politike Vlade, kao i potencijalnih izazova koje stoje na putu punopravnog članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

1250x600

Zvrko i Bojanić Lalović novi članovi Predsjedništva DPS-a

Klub Demokratske partije socijalista (DPS) traži da skupštinski Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje hitno zakaže kontrolno saslušanje ministra zdravlja Vojislava Šimuna uz prisustvo ministra finansija Novice Vukovića, direktora Montefarma Aleksandra Bogavca, kao i čelnika Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuka Kadića - poručio je poslanik te partije Elvir Zvrko nakon što je jučerašnja sjednica otkazana.
&nbsp;Ministri Šimun i Vuković obavijestili su predsjednika skupštinskog Odbora Dražena Petrića da zbog službenih obaveza ne mogu prisustvovati sjednici, a direktor FZO nedugo zatim je rekao da se obaveze na koje aludira ministar zdravlja odnose na događaj pod pokroviteljstvom UNECE i WHO/Europe koji se održava od srijede 5. novembra u Mađarskoj. On je ironično poručio da je očigledno da je Šimun krenuo na put već u poneđeljak kako bi se „adekvatno pripremio“ za teme iz svog resora.
No, kako je Zvrko podvukao na današnjoj konferenciji, građani traže red u bolnicama, ljekove u apotekama i povjerenje u ljekare.&nbsp;
- To su tri stvari koje nijedan ministar ne smije da im uskrati, i zato nam je potrebno kontrolno saslušanje - jasan je Zvrko.
Zdravstveni sistem više, poručuje on, ne može da čeka.
- Danas više nije pitanje da li ima problema - već koliko dugo može da izdrži ovakav odnos vlasti prema zdravlju građana. Juče smo svjedočili odlaganju saslušanja na Odboru za zdravstvo, a svjedočimo oštrim kritikama direktora Fonda na račun ministra zdravlja - što jasno govori da ključni doniosici odluka u zdravstvenom sistemu ne funkcionišu kao tim. Zato su nam potrebna pojašnjenja ministra - ocijenio je Zvrko na današnjoj pres konferenciji.
<h2>Funkcionisanje sistema do kraja godine</h2>
Razlog za salsušanje je, kaže on, neadekvatno snabdijevanje zdravstvenih ustanova ljekovima.
- Na brojne zahtjeve Fonda, Vlada je reagovala tek 15. oktobra odobrivši 30 miliona eura za nabavku ljekova, medicinskog materijala i pomagala. Sigurni smo da tih 30 miliona eura nije dovoljno i zato su nam potrebna pojašnjenja: kako se vidi funkcionisanje zdravstvenog sistema do kraja godine - naveo je Zvrko.
Svjedočili smo, kako je ukazao, brojnim natpisima u medijima da su najteži pacijenti ostajali bez ljekova u prethodnom periodu.&nbsp;
- Blagovremeno smo ukazivali da će posebno biti problematično finansiranje zdravstvenog sistema u posljednjem kvartalu ove godine, ali vidimo da su reakcije Vlade bile kasne. Ljekovi su danas skoro 13 odsto skuplji nego na početku godine, a građani danas iz svog džepa plaćaju 40 odsto za usluge u zdravstvenom sistemu - rekao je poslanik DPS-a.
<h2>Odliv kadra</h2>
Idući problem je, navodi on, odliv kadra.
- Prema dostupnim podacima zdravstveni sistem napustilo je 250 radnika, među njima oko 70 specijalista. Sam direktor Kliničkog centra (KCCG) Aleksandar Radović kazao je da je danas konkurencija privatnih ustanova postala nelojalna i da se otvaranjem novih privatnih bolnica očekuje odliv ljekara i medicinskih sestara iz javnog sektora. Ovo treba svakoga da zabrine jer zdravstveni radnici napuštaju javni sektor jer ne funkcioniše adekvatno - istakao je Zvrko.
Ako direktor KCCG zna sve ovo i upozorava javnost, sigurno, cijeni on, zna i ministar zdravlja.
- A za nas je važno koje će korake preuzeti i da li će podržati naš prijedlog zakona za povećanje plata srednjem medicinskom kadru - koji će uskoro biti u proceduri - naglasio je on.
<h2>Falsifikovane diplome i liste čekanja</h2>
Dodatni problem, poručuje Zvrko, su lažne falsifikovane dipome.
- Imamo informaciju da je takvih najviše u zdravstvenom sektoru i obrazovanju, ali ne vidimo reakciju ministra zdravlja - dodao je poslanik DPS-a.
Pacijenti se, ukazuje on, susrijeću sa sve dužim listama čekanja.
- Prema zvaničnim podacima danas se na specijalističke preglede čeka do šest mjeseci, najduže na kardiolgiji, reumatologiji, endokrinologiji u KCCG, i sada možemo da zamislimo ako se toliko čeka u KCCG - koliko se čeka u bolnicama u unutrašnjosti Crne Gore - rekao je on.
<h2>Smrt novorođenčeta nije nemili događaj nego tragedija</h2>
On je poručio i da činjenica da je zdravo novorođenče preminulo u nikšićkoj bolnici ne može da se tretira kao nemili događaj.
- To je tragedija koja mora da pokrene čitav zdravstveni sistem. Od ministra očekujemo da se sprovedu procedure i da ispita odgovornost unutar sistema, kao i provjeru kvaliteta rada u porodilištima - decidan je Zvrko.
Ovakvi događaji, dodaje on, znaju da naruše povjerenje u zdravstveni sistem.
- I ne možemo da dozvolimo da građani gube povjerenje u ljekare i zdravstvene radnike - zaključio je on.

Anja Ivanović

Zvrko: Odbor da hitno zakaže kontrolno saslušanje Šimuna, zdravstveni sistem više ne može da čeka

Nefunkcionisanje jedne preglomazne Vlade oslikava se negativno na zdravstveni sistem - kazao je u jutarnjem programu Televizije E , Budilnik, profesor doktor Elvir Zvrko. 
Pojašnjava da su iz poslaničkom klubu Demokratske partije socijalista već nekoliko puta u Skupštini problematizovali prebacivanje odgovornosti, te se stiče utisak da svi donosioci odluka ne rade sinhronizovano i ne vode zajedno u rješavanje problema.
- Ono što je činjenica na koju smo ukazali, to je i kolega (Jevto) Eraković potencirao, a što su kolege iz vladajućih partija na Odboru za zdravstvo podržale, jeste da se pod hitno održi jedno konsultativno saslušanje donosioca odluka u zdravstvenom sistemu kako bi se analizirala situacija. Vidimo da Vlada prepoznaje taj problem, odobrava dodatnih 30 miliona sredstava za zdravstveni sistem, ali se plašim da to nije dovoljno - naveo je Zvrko. 
Podsjeća na situaciju u aprilu kada nije bilo dovoljno sredstava u budžetu i onkološki pacijenti su tada ostajali bez terapije.
- Imamo situaciju da je tada oko 40 pacijenata koji se liječe u Brezoviku, prema dostupnim informacijama iz medija, ostalo bez terapije. Zdravstveni sistem ne može da uđe u neke kolone koje postoje u eksel tabelama i da se samo prema zadatom broju liječe pacijenti, zato što dinamika nije nešto što je moguće uvijek predvidjeti. Liječenje u zdravstvenom sistemu ne može da ide kroz kvote - ističe Zvrko.
Podsjeća da su Ministarstvo finansijsa i Fond zdravstva prema priznanju iz KCCG uveli mjesečne kvote koliko neka zdravstvena ustanova može da ima sredstava za liječenje u toku određenog mjeseca i to je naravno izazvalo određene probleme. 
- Nerješavanje problema u proteklom periodu vodi ovoj kulminaciji i nedostatku sredstava. Vjerujem da ovih 30 miliona koji su opredijeljeni do kraja godine neće biti dovoljni da se podmire sve potrebe u zdravstvenom sistemu - rekao je Zvrko.
Želi da vjeruje da će medicina ostati atraktivna našim mladim generacijama. 
- Naši mladi koji trebaju da izaberu svoju profesiju vide stanje u zdravstvenom sistemu. Broj ljekara u Crnoj Gori jeste pocećan. Prema dostupnim podacima, 2010. je bilo nešto manje od 1.300 ljekara, a 2022. negdje oko 1.800 ljekara. Treba imati u vidu da ovaj broj nije dovoljan - ističe Zvrko.
Mi smo po broju ljekara, kada se preračuna po broju stanovnika prema evropskom standardu, ispod prosjeka. 
- Nama ne ide u prilog činjenica da mladi ljudi ne vide perspektivu u zdravstvenom sistemu u Crnoj Gori. Imamo sve više mladih koji poslije završenog fakulteta žele da napuste Crnu Goru i da profesionalno stvaraju u nekim drugim sredinama. To će se sigurno odraziti na naš zdravstveni sistem uklaskom u EU - ocijenio je Zvrko.
Nedavno je usvojen Zakon o označavanju i priznavanju kvalifikacija koji se odnosi na zdravstvene radnike, što će, kako dodaje, omogućiti slobodu kretanja u periodu koji je pred nama. 
- Upozoravam da taj zakon ne znači slobodu odlaska iz Crne Gore. Crna Gora ne smije da bude samo zemlja gdje će se ljekari školovati, a zatim ići iz zemlje. Moramo da budemo spremni na te izazove. Ne vidimo značajno angažovanje od Ministarstva zdravlja da ponude mjere kojima će motivisati ljekare da ostanu da rade u Crnoj Gori. Potrebne su i podsticajne mjere za mlade ljekare koji bi ostali, jer smo svjedoci da mnoge zdravstvene ustanove u unutrašnjosti imaju nedovoljan broj ljekara i zdravstvenih radnika - ističe Zvrko.
 To je problem sa kojim ćemo se sigurno značajnije sresti. 
- Prema dostupnim podacima, u protekle tri godine oko 2.590 zdravstvenih radnika je napustilo Crnu Goru, od kojih je oko 70 ljekara. Moramo da budemo spremni na sve izazove koji nas čekaju kako bi zadržali zdravstvene radnike u godinama koje su ispred nas - naglasio je Zvrko.
Pita šta će biti ako zdravstvene ustanove ostanu bez osnovnih sredstava za rad.
- O tom scenariju ne želim da razmišljam. Nestašice koje su bile u prethodnom periodu su se prevazilazile na određene načine, ali ne smijem da zamislim šta bi se zaista desilo. Želim da vjerujem da će u Ministarstvu finansija imati sluha za potrebe zdravstvenog sistema, kako bi se pravovremeno reagovalo - rekao je Zvrko. 
Ono što ne ohrabruje je, prema njegovim riječima, reakcija koja kasni.
- Već na početku godine kada je usvojen budžet se pričalo da će se u posljednjem kvartalu pojaviti nestašica. Od tada je Fond za zdravstveno osiguranje da će biti potreban rebalans budžeta. Mi smo kao opozicioni političari tada upozoravali da se mora pravovremeno reagovati kako ne bi bilo ugroženo funkcionisanje zdravstvenog sistema. Prva projekcija Fonda za zdravstveno osiguranje je da je potrebno oko 535 miliona u budžetu za 2025. Odobreno je nešto manje od 450 miliona. Da li je potrebna racionalizacija sredstava u zdravsrvenom sistemu? Apsolutno jeste - kategoričan je Zvrko.
Postoji više načina i mehanizama kako se može racionalizovati potrošnja, kako ona može biti efikasnija.
- Ono što nije dobro jeste kada se ne pristupa problemu sistematično. Onda se vremenom ti problemi nagomilavaju i dolazi do ovakve situacije. Mi smo nažalost i u prethodnom periodu imali pacijente koji su morali da kupuju ljekove u zemljama okruženja. Ovdje posebno ističem onkološle pacijente sa tumorima. Liječenje ovih pacijenata se vrši isključivo po protokolima koji su važeći. Tu ne smije biti odstupanja kako bi primijenjena terapija bila efikasna - naglaiso je Zvrko. 
Ne smije biti ciklusa prilikom primijene terapije. 
- Potreban je odgovoran pristup. Zdravstveni sistem zahtijeva povećanje sredstava. Sa jedne strane ljekovi su skuplji, procedure bivaju skuplje, uvode se nove procedure i tehnologije i sve su to razlozi za ovo. Neefikasan zdravstveni sistem u Crnoj Gori pokazuje da su troškovi građana između 36 i 40 odsto u liječenju. Standard bi trebao da bude oko 15 odsto. Procjenjuje se da svaki građanin godišnje troši 400 eura za liječenje od sopstvenih sredstava. To je problem koji zabrinjava i koji traži da mu se pristupi sistemski - naveo je Zvrko. 
Na taj način bi se, kako dodaje, eliminisao još jedan faktor koji doprinosi osiromašenju građana. 
- Lažnih diploma prema procjenama ima nažalost najviše u zdravstvenom sistemu. Ovo je izuzetan problem koji zahtijeva angažovanje više različitih sektora. To automatski znači i nedostatak kvaliteta u radu - kazao je Zvrko. 
Medicinski radnici, tehničari, zdravstveni radnici su nezamjenjiv dio zdravstvenog sistema i nosioci značajnog dijela posla. 
- U praksi smo imali da jedno neplansko uvećavanje plata i neujednačavanje različitih platnih razreda dovelo do toga da nisu povećanja plata bila podjednaka shodno kvalifikacijama i obrazovanju. Zato su se kasnije pojavljivali problemi. Na to smo ukazivali, ali nije imao ko da čuje. Podržavam da se radi na poboljšanju standarda naših medicinskih sestara i tehničara. Zalažem se za kvalitet u radu, što se odnosi na kvalitetnu edukaciju a to će dovesti da imamo kvalitetne profesionalce - zaključuje Zvrko. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DY1e7Xck2ZKM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Zvrko: Nefunkcionisanje jedne preglomazne Vlade oslikava se negativno na zdravstveni sistem

Klub poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) će inicirati izradu i usvajanje Zakona o znakovnom jeziku, saopštio je poslanik te partije u Skupštini Crne Gore i predsjednik Opštinskog odbora DPS Bijelo Polje Elvir Zvrko.&nbsp;
Prema njegovim riječima, Crna Gora je danas jedina zemlja u regionu koja još uvijek nema Zakon o znakovnom jeziku.&nbsp;
- Više od 16.000 građana sa oštećenjem sluha, od kojih oko 1.000 koristi znakovni jezik kao glavni i jedini način komunikacije, svakodnevno se suočava sa diskriminacijom i institucionalnom nevidljivošću, jer država ostaje nijema pred njihovim osnovnim potrebama - istakao je Zvrko.&nbsp;
Kako je kazao, zbog nepostojanja zakona, gluve osobe u Crnoj Gori nailaze na barijere na svakom koraku: u bolnicama nemaju prevodioce, u sudnicama ne mogu da prate postupke, u školama nemaju jednak pristup nastavi.&nbsp;
- Time su isključeni iz obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i medija, iako im ta prava garantuju Ustav i međunarodne konvencije koje je Crna Gora potpisala - pojasnio je Zvrko.&nbsp;
Kako je objasnio, ovim zakonom znakovni jezik biće priznat kao jezik u službenoj upotrebi, a gluvim i nagluvim osobama biće garantovan prevodilac u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu, državnim organima i medijima.
- Evropski put Crne Gore se ne mjeri samo otvorenim poglavljima, već i time da li država vidi i čuje svoje najranjivije. Dok nema zakona o znakovnom jeziku, država jasno poručuje da ne vidi i ne čuje hiljade svojih građana. Usvajanjem ovog zakona, Crna Gora će napraviti važan korak ka društvu jednakih šansi - zaključio je Zvrko.&nbsp;

Zvrko: Crna Gora jedina u regionu nema Zakon o znakovnom jeziku, pripremićemo to zakonsko rješenje

Da Vlada Crne Gore ne umije da vodi kapitalne projekte i dovrši planirane investicije, pokazuje i najnoviji slučaj Ski Centra Durmitor, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista, Elvir Zvrko.
- Vrijednost ovog projekta procijenjena je na 19 miliona eura, ali je u prvih šest mjeseci potrošeno svega 84,70 eura. Ovakvom dinamikom Vladi će trebati 111.000 godina da zavrsi projekat. Ništa paf-paf- skrenuo je pažnju Zvrko na mreži X.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzvrkoe%2Fstatus%2F1967999469779292671%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zvrko: Za projekat Ski centar Durmitor od predviđenih19 miliona, dosad utrošeno svega 84,79 eura

Seoske teme za odgovornog političara &nbsp;imaju za cilj unaprjeđenje života seoskog stanovništva kroz razvoj poljoprivrede, izgradnju infrastrukture, očuvanje sela i tradicije, komentarisao je poslanik Demokratske partije socijalista Elvir Zvrko današnju izjavu premijera Milojka Spajića.
- Djurišić je ratni zločinac, odlikovan 1944. od Hitlera i puno je više od seoske teme u . Ali, nije lako… iznošenjem stava treba naljutiti mentore i nalogodavce pa je bolje držati se seljačkih zadruga- poručio je Zvrko.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzvrkoe%2Fstatus%2F1965015471209459743%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zvrko o izjavi premijera: Bolje držati se seljačkih zadruga nego iznošenjem stava naljutiti mentore

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: elvir-zvrko