Predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj Emina Čolović-Kajević istakla je da svi državljani Crne Gore, bez obzira na to gdje žive, nisu samo sporedni dio države, već njeni puni članovi sa odgovornošću za političke odluke.
- Država ne opstaje ćutanjem, relativizacijom ili popuštanjem pred pritiscima na identitet. Suverenitet se ne mjeri mjestom prebivališta, a dijaspora nije folklor već stvarna politička činjenica - kazala je Čolović-Kajević.
Ona je pozvala na prestanak selektivnog odnosa prema dijaspori, naglašavajući da građane ne treba dijeliti po etničkim i vjerskim osnovama.&nbsp;
- Takva politika slabi Crnu Goru, umjesto da je jača. Država koja svoje građane vrednuje po identitetu, a ne po pravima i obavezama, gubi svoju građansku suštinu - dodala je Čolović-Kajević.
Istakla je i da multietničnost predstavlja obavezu da se gradi funkcionalna, pravedna i pravno uređena država, a ne izgovor za političku neodgovornost.
- Evropske i evroatlantske integracije nisu tema dnevne politike, već strateški izbor Crne Gore. Svi koji taj put opstruiraju ili relativizuju, preuzimaju odgovornost za političku nestabilnost i nazadovanje institucija - poručila je Čolović-Kajević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Čolović-Kajević: Dijaspora punopravni dio države, država se ne čuva ćutanjem

Crna Gora je dom mnogima – dom i za više od 13.000 turskih državljana koji svakodnevno doprinose našoj ekonomiji i društvu. Ako svaki od njih potroši makar 100 eura dnevno, to znači da Crna Gora ostvaruje prihod od preko 1,3 miliona eura dnevno. Taj prihod nije samo brojka – to je simbol povjerenja, suživota i prijateljstva između naroda, poručuje Emina Čolović Kajević, predsjednica Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj.
Oni sa dubokom zabrinutošću posmatraju kako neodgovorni pojedinci i institucije svojim ponašanjem nanose ogromnu štetu Crnoj Gori.
- Ovim postupcima uništen je međunarodni rejting Crne Gore kao sigurne i gostoljubive turističke destinacije. Gubi Crna Gora, gubi Turska – a jedino dobija srpska propaganda, koja profitira širenjem mržnje, podjela i netrpeljivosti. Ovo više nije puka provokacija, već opasan oblik radikalizma koji prijeti miru, zajedništvu i samom biću naše države- kazala je Čolović-Kajević.
Crna Gora je, ističe ona, oduvijek bila zemlja časti, poštenja i slobode. Stajala je na pravoj strani istorije – na strani antifašizma, pravednosti i dostojanstva. Danas, više nego ikada, dužni smo da te vrijednosti branimo, jer su one temelj našeg identiteta i ponosa.
Zato Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj zahtijeva hitne ostavke odgovornih čelnika koji su svojim izjavama, nečinjenjem ili neodgovornim postupcima doveli do narušavanja ugleda naše zemlje i produbljivanja društvenih podjela. Oni koji su dopustili da Crna Gora postane vijest zbog mržnje, umjesto zbog uspjeha, nemaju više moralni ni politički kredibilitet da je predstavljaju.
- Pozivamo državne organe i institucije da reaguju odlučno, ali neselektivno, i da spriječe svaku vrstu huliganstva i nasilja koje baca ružnu sjenku na našu zemlju - ističe Čolović Kajević.
Na kraju poručuju da Crna Gora ne smije biti talac mržnje, manipulacija i političkih obračuna.
- Svijet nas gleda – pokažimo da je Crna Gora i dalje zemlja mira, pravde i ljudskosti - zaključuje Čolović - Kajević.

Čolović Kajević: Crna Gora je dom prijateljstva, a ne mržnje – vrijeme je za ostavke čelnika

Vrijeme je da shvatite da ste vi servis dijaspore, a ne institucija pred kojom će se dijaspora klanjati i trčati - poručila je predsjednica udruženja „Savez Patriota Crne Gore“ Emina Čolović Kajević obraćajući se Ministarstvu dijaspore Crne Gore.
Ona je, u objavi na društvenoj mreži Fejsbuk, podvukla da su prošla „vremena zategnutih kravata i praznih osmijeha“.
- Prošla su vremena bahatosti, samovolje i partijskih imenovanja koja su dijasporu pretvarala u posmatrača, a ne u partnera. Mi se borimo i borićemo se da na čelu Ministarstva dijaspore Crne Gore bude čovjek iz dijaspore, kojeg će dijaspora izabrati – neko ko zna kako se živi, radi i stvara van domovine, ali s Crnom Gorom u srcu – navela je ona.
Dosta je, kaže, onih koji ruku saradnje pružaju samo pojedincima, dok narod ostaje po strani.
- Dijaspora nije vaš projekat. Dijaspora je Crna Gora – rasuta po svijetu, ali neraskidivo povezana. Mi smo ambasadori svoje zemlje, gospodo. U svakom gradu, na svakom kontinentu, mi predstavljamo Crnu Goru. Naša djeca su školovana, naše porodice izgrađene, naše žene uspješne i dostojanstvene.
Više nijesmo narod koji odlazi s torbom u ruci – danas se vraćamo s ponosom, u svoje domove koje smo izgradili radom, poštenjem i ljubavlju prema domovini – navela je ona.
Zato je, podvlači, vrijeme da na čelu Ministarstva dijaspore Crne Gore budu ljudi koji dolaze odatle.
- Koji su dio našeg puta, naših žrtava i naših uspjeha. Ne želimo one koji ne razumiju našu borbu, koji u fotelji traže status, a ne službu narodu. Mi smo taj vrh, gospodo! Mi smo oni koji su ime Crne Gore nosili na svojim leđima decenijama – radeći, stvarajući, podižući generacije koje nikada nijesu zaboravile ko su i odakle su – naglasila je Čolović Kajević.
Dodala je da, iz dužnog poštovanja prema sebi i svima koji dijele ovu borbu, nikada neće sarađivati sa onima koji fotelju smatraju tronom, a narod teretom.
- Ministarstvo dijaspore mora služiti narodu – a ne obratno – dodala je ona.
Obraćajući se dijaspori je istakla da oni nijesu treća klasa.&nbsp;
- Mi smo narod koji uspijeva gdje god da živi. Narod koji se ponosi svojim porijeklom, koji čuva svoj jezik, kulturu i vjeru – i koji se uvijek vraća svojoj zemlji, makar mislima i srcem. Budimo jedinstveni.
Birajmo ljude iz naših redova – one koji znaju da se dijaspora ne vodi naredbama, već povjerenjem. Jer samo onaj ko je daleko od kuće zna koliko domovina vrijedi – zaključila je Čolović Kajević.

Čolović Kajević: Borićemo se da na čelu Ministarstva bude čovjek iz dijaspore, neko ko zna kako se živi i stvara van domovine - a sa Crnom Gorom u srcu

Uloga Patriotskog saveza dijaspore u Njemačkoj je da sačuvamo referendumske tekovine iz 2006. godine, da sačuvamo nezavisnost Crne Gore, kao i njenu multivjersku, multinacionalnu i multikulturalnu vrijednost – saopštila je predsjednica ovog novoosnovanog udruženja iseljenika Emina Čolović Kajević.
&nbsp;
Portal ETV je izvijestio da je 15. marta u Hanoveru održana Osnivačka skupština, a kako je saopštila Čolović toga dana su donešena i programska načela Saveza i izabrani organi udruženja.
- Donijeti su osnovni principi na kojima će djelovati Savez – istakla je ona.
U naredne četiri godine Patriotskim savezom dijaspore u Njemačkoj predsjedavaće Emina Čolović Kajević, potpredsjednik je Dragan Đurović, kao i Mersudin Redžović koji će biti i koordinator sa maticom. Potpredsjednici su i Anna Rajsel i Mirsad Kolić, dok je Miloš Bukilić izabran za generalnog sekretara.
- Pošto smo u kompleksnom trenutku i u samoj Crnoj Gori i na globalnom nivou, Skupština je donijela i odluku da savjetnik presjednice bude Šefkija Redžematović – saopštila je Čolović Kajević.
Podsjetila je i da su osnivačkoj skupštini prisustvovali gosti iz domovine i iskazala uvjerenje da će Savez „svakim danom rasti i djelovati u interesu naše Crne Gore“.

Kaćuša Krsmanović

Čolović Kajević: Želimo da sačuvamo referendumske tekovine

Crnogorski iseljenici osnovali su Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj, a osnivačkoj skupštini u Hanoveru prisustvovalo je oko 100 zvanica, među kojima su bili poslanici crnogorske Skupštine Abaz Dizdarević i Oskar Huter, kao i predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta Sead Šahman i generalni sekretar Demokratske partije socijalista Aleksandar Bogdanović. Osnivačka skupština počela je minutom ćutanja za 23 nevino stradale osobe u dva masovna ubistva na Cetinju – 2022. i u januaru ove godine. Predsjednica novoosnovanog udruženja Emina Čolović Kajević saopštila je Portalu ETV da dijaspora ima značajnu ulogu za društveno-političke procese u Crnoj Gori i naglasila važnost boljeg organizovanja crnogorskih iseljenika koji žive u Njemačkoj.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230340_d8d74af739fe8bd1e699d1cff705027ac5f9c22711ed030ec72e826e0a6577d3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250317230340_d8d74af739fe8bd1e699d1cff705027ac5f9c22711ed030ec72e826e0a6577d3" data-rendition-name="original" width="437" height="848" loading="lazy" alt="Savez patriota Crne Gore"><figcaption>Predsjednica Udruženja Emina Čolović Kajević sa gostima iz Crne Gore(Photo: Savez patriota Crne Gore)</figcaption></figure>  Savez patriota Crne Gore u Njemačkoj, kako je kazala, želi da okupi sve naše iseljenike bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. - Imala sam čast da budem predložena i izabrana za predsjednicu, što mi predstavalja odgovornost da snažnije radim na uspostavljanju veza između dijaspore i našeg zavičaja – istakla je ona. Pismo podrške uputio je iseljenik iz Rožaja Mersudin Foćka Redžović, jedan od osnivača Saveza patriota Crne Gore u Njemačkoj, s porukom da je cilj da se dijaspora okupi kako bi jačala i održala zajedništvo, istoriju, kulturu, tradiciju svoje domovine. Istakao je da je prema njihovim procjenama čak 73.000 građana i građanki Crne Gore aktivno radno u inostranstvu i skoro 60.000 sezonski. Osvrnuo se i na aktuelnu društveno-političku zbilju u našoj zemlji ocjenjujući da se u Crnoj Gori odvijaju zabrinjavajući procesi, a da je bezbjednosna situacija loša. - O rezultatima njihove petogodišnje vladavine suvišno je govoriti, ostavili su trag ,,epskog zla“, razorenih institucija, narušenih međuvjerskih i međunacionalnih odnosa, desetine nevino stradalih u Prijestonici u dva masovna zločina u dvije godine a da pritom niko iz vlasti nije snosio odgovornost za stravične zločine – istakao je Redžović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230340_06b2f52eb48883152c74111636f6e1e74bbec350cc02d9f25679aad465e96f62.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250317230340_06b2f52eb48883152c74111636f6e1e74bbec350cc02d9f25679aad465e96f62" data-rendition-name="original" width="1080" height="1440" loading="lazy" alt="Savez patriota Crne Gore"><figcaption>Cilj osnivanja Udruženja učvršćivanje veza sa domovinom(Photo: Savez patriota Crne Gore)</figcaption></figure>  Apostolska vlast, kako je napisao, utemeljila je na svim državnim pozicijama unuke četničkih vojvoda. - Kao primjer imamo Nikšić, Pljevlja i naravno aktuelnog presjednika Skupštine Crne Gore. Sve ovo nam govori kakva nam je bezbjedonosna i politička situacija u zemlji, a što se odrazilo i na nas u dijaspori – naglasio je on. Prokomentarisao je i podršku partija manjinskih naroda aktuelnim vlastima, izuzev hrvatske manjine, koje su, kako je napisao, „stale rame uz rame sa četničkim vojvodama, neprijateljima naše države, a sve zarad ličnih interesa, ne obazirući se na posljedice po državu i njenu budućnost“. - Zbog aktuelne vladajuće koalicije, ili bolje rečeno aktuelne hunte, naše udruženje pokrenuće potuno novi koncept djelovanja, kako ovdje u dijaspori, tako i u našoj državi Crnoj Gori – poručio je on, uz ocjenu da se u prethodnih pet godina pokazalo „da je jedini faktor održivosti i stabilnosti države Crne Gore - Demokratska partija socijalista“. Osnivačkoj skupštini nove organizacije iseljenika u Hanoveru prisustvovao je i potpredsjednik Crnogorsko-američke asocijacije Cetinje Predrag Marković koji je poručio da ne spori „značaj diplomatskih predstavništava ili asocijacija zaduženih za saradnju sa dijasporom“, ali i istakao da niko bolje od njih, iseljenika ne može predstavljati Crnu Goru u zemljama u kojima žive i rade.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250317230340_bab805bc41430288943c015adce6c2770f9cbd16365fb30b2140bee4398f2605.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250317230340_bab805bc41430288943c015adce6c2770f9cbd16365fb30b2140bee4398f2605" data-rendition-name="original" width="645" height="867" loading="lazy" alt="Predrag Marković u ime američke dijspore pozdravio osnivanje nove iseljeničke organizacije u Njemačkoj"><figcaption>Predrag Marković u ime američke dijspore pozdravio osnivanje nove iseljeničke organizacije u Njemačkoj(Photo: Savez patriota Crne Gore)</figcaption></figure>  - Naš zajednički cilj je svakako da Crna Gora postane dio razvijenih svjetskih demokratija i da kao takva ne bude ona koja se treba prilagođavati bilo kome i učiti se poštovanju ljudskih i demokratskih prava, već da može „ruku pod ruku“ stupiti u planetarno civilizovano društvo – istakao je on. Naglasio je da se danas u Crnoj Gori nacionalnim Crnogorcima/kama osporava jedno od osnovnih ljudskih prava - vjerska sloboda. - ...iako se zna da je Crna Gora gotovo tri vijeka bila država u kojoj su vladike (crkveni poglavari) obavljale i crkvenu i svjetnovnu, odnosno državnu vlast. Iščupati tu komponentu iz državnog tkiva Crne Gore, i nadomjestiti je tradicijom tuđe države, značilo bi narušiti njen državni kontinuitet dubok i širok tri vijeka, što predstavlja veliki problem za sve građane Crne Gore, kako god da se oni nacionalno ili vjerski iskazuju. To dobro znaju oni koji gladni političke moći (Dritan Abazović, Andrija Mandić, Aleksa Bečić i ostala svetosavska sekta) sve čine da naprave što dublji jaz među nacionalnim i etničkim zajednicama u Crnoj Gori, kao i oni koji su u vjerskoj netrpeljivosti doživjeli najužasnije zločine, genocid, etnička čišćenja. Ali na nama je, putem saradnje na globalnom nivou, da takve zloslutne i šovinističke namjere prepoznamo i smjestimo tamo đe i pripadaju: Na smetlište istorije – poručio je Marković.

Redžović: Za pet godina razorene institucije, narušeni međuvjerski i međunacionalni odnosi

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: emina-colovic-kajevic