Bugarska od 1. januara uvodi euro i tako će postati 21. zemlja u eurozoni.
Kreatori politike u Briselu i Sofiji nadaju se da će to podstaći bugarsku ekonomiju i učvrstiti njenu prozapadnu putanju, prenosi Capital.ba.&nbsp;
Predsjednik Evropske komisije Ursula von der Lajen rekla je da će zahvaljujući euru Bugarska imati više trgovine, investicija i kvalitetnih poslova i realnih prihoda.
&nbsp;Tokom nedavne posjete Sofiji, komesar za ekonomiju Valdis Dombrovskis rekao je da je taj potez ključan u vrijeme rata Rusije sa Ukrajinom, rastućih geopolitičkih tenzija i globalne ekonomske neizvjesnosti, što su faktori koji ističu važnost evropskog jedinstva.
&nbsp;- Većina evropskih zemalja, uključujući Bugarsku, suviše je mala da bi sama oblikovala današnji svijet. One mogu da dobiju neophodnu težinu samo potpunom integracijom u veće političke i ekonomske strukture EU - rekao je Dombrovskis.
&nbsp;Gardijan piše da su, uprkos naglašenim prednostima, Bugari daleko od ujedinjenja. Nedavno istraživanje Ministarstva finansija pokazalo je da je 51 odsto građana bilo za ulazak u zonu jedinstvene valute, a 45 odsto protiv.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Bugarska od 1. januara uvodi euro

Deset velikih evropskih banaka postiglo je dogovor da preko zajedničkog preduzeća Kivalis stvore novu stabilnu kriptovalutu - stablecoin vezanu za euro, kako bi izgradili alternativu američkim kriptovalutama vezanim za dolar koje su dominantne na tržištu.
Kompaniju Kivalis sa sjedištem u Amsterdamu podržavaju banke BNP Paribas, ING, Danska banka i još sedam finansijskih organizacija, a cio projekat će biti pod nadzorom centralne banke Holandije i poslovati u skladu sa novom regulativom EU o kriptovalutama (MiCA), javlja EUobserver.
Očekuje se da će nova kriptovaluta biti predstavljena u drugoj polovini naredne godine, ali za sada nije jasno da li će biti dostupna građanima ili samo finansijskim institucijama i institucionalnam investitorima, prenosi Tanjug.
- Evropski stablecoin nije samo praktično rješenje, već i pitanje monetarne autonomije u digitalnoj eri - rekao je novoimenovani izvršni direktor Kivalisa, Jan-Oliver Sel.
Stablecoini su digitalne valute vezane za realnu imovinu, poput državne valute ili robe, što bi trebalo da smanji oscilacije njihove vrijednosti na tržištu.
U ovom trenutku je oko 70 odsto svih stabilnih kriptovaluta vezano za američki dolar, a oni predstavljaju čak 99 odsto ukupne tržišne vrijednosti u ovom segmentu.
Evropski ministri finansija su još u oktobru razgovarali o ulozi stablecoina u finansijskom sistemu i tom prilikom konstatovali da su tradicionalne institucije sve više zainteresovane za ovu vrstu imovine.
Studija Evropskog parlamenta (EP) iz juna ipak ukazuje na uzdržan stav eksperata prema novoj tehnologiji. Oni ne očekuju da će stablecoini uskoro uzdrmati postojeći finansijski sistem i čak su izrazili strah da bi evropska stabilna kriptovaluta mogla da poljulja povjerenje u euro zbog loše reputacije tržišta kriptoimovine u nekim krugovima.

Evropski bankarski giganti prave novu kriptovalutu vezanu za euro

Bugarske banke su potvrdile da će svi bankomati u zemlji od 1. januara naredne godine isplaćivati eure, čime zvanično počinje prelazak na zajedničku evropsku valutu.&nbsp;
Član Upravnog odbora Udruženja banaka Bugarske, Nikola Bakalov, kazao je da će građani već od prvog jutra nastupajuće godine moći da podižu eure direktno sa bankomata, javlja portal Novinite.&nbsp;
On je podsjetio javnost da građani koji posjeduju velike količine bugarskih leva u gotovini mogu da ih uplate na svoje račune.&nbsp;
Depoziti će biti automatski konvertovani u eure po zvaničnom kursu od 1,95583 leva za euro, u ponoć između 31. decembra i 1. januara, prenosi Tanjug.&nbsp;
Ovaj pristup omogućava građanima da bez napora i besplatno zamijene svoje leve za eure.&nbsp;
- Konverzija će biti besplatna i poslije 1. januara i po istom fiksnom kursu, ali građani zbog gužvi ne treba da čekaju do posljednjeg trenutka - &nbsp;napomenuo je Bakalov.&nbsp;
Do kraja godine, kako je naglasio, bugarski lev ostaje zvanična valuta u Bugarskoj, a sve transakcije i plaćanja mogu se bezbjedno obavljati u levima.&nbsp;
U Evropskoj centralnoj banci (ECB) smatraju da će Bugarska usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU).

Bugarske banke spremne za euro

Bugarska će usvajanjem eura od početka naredne godine ostvariti veći prosperitet i sigurnost i ojačati svoju ulogu u Evropskoj uniji (EU), saopštila je predsjednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard.
Prema njenim riječima, prosječan bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Bugarske porastao je u periodu od 2015. do ove godine sa trećine na gotovo dvije trećine prosjeka eurozone.&nbsp;
Lagard je napomenula i da je 65 odsto bugarskog izvoza usmjereno ka EU, a 45 odsto ka zemljama eurozone, prenosi Tanjug.
- Firmama će nestanak troškova konverzije donijeti uštedu od oko milijardu leva godišnje - dodala je Lagard.
Euro, kako je objasnila, takođe obezbjeđuje stabilnost i zaštitu od valutnih šokova. Za male i otvorene ekonomije, poput Bugarske, izloženost fluktuacijama može biti jaka, a članstvo u eurozoni pruža punu zaštitu od promjena kursa i jača konkurentnost bugarskih kompanija.
Lagard je konstatovala da se dio bugarske javnosti boji gubitka suvereniteta i rasta cijena.
Ona je poručila da Bugarska neće izgubiti kontrolu nad monetarnom politikom, jer guverner Narodne banke Bugarske dobija pravo glasa u Odboru guvernera ECB, dok će privremeni porast cijena tokom zamjene valuta iznositi između 0,2 i 0,4 odsto.
- Prihvatanjem eura, Bugarska potvrđuje svoj evropski identitet i stabilnost, jača institucionalnu otpornost i stvara povoljne uslove za razvoj malih i srednjih preduzeća, čime se dugoročno podiže životni standard građana - zaključila je Lagard.

Velike koristi za Bugarsku od uvođenja eura

Mađarska ne bi trebalo da usvoji euro jer se Evropska unija "raspada" i Mađarska ne bi trebala svoju sudbinu čvršće vezati uz blok - rekao je premijer te zemlje Viktor Orban u intervjuu za ekonomsku stranicu EconomX.
Mađarska, koja većinom svoje trgovine zavisi od bloka od 27 članica i modernizovala je svoju ekonomiju milijardama eura sredstava EU-a otkako se pridružila prije dvije decenije, trenutno ne ispunjava uslove za uvođenje eura.
Za razliku od Danske, Mađarska nema zakonsko izuzeće od pridruživanja valutnom bloku. Neki od njenih susjeda u istočnom krilu EU-a, uključujući Poljsku, Češku i Rumuniju, takođe ostaju izvan eurozone, barem zasad.
Orban, na vlasti od 2010. godine, postao je sve glasniji kritičar EU-a, koji je obustavio milijarde eura sredstava za Mađarsku zbog reformi vladavine prava nacionalističkog vođe.
- Mađarska ne bi trebalo svoju sudbinu čvršće vezati uz Evropsku uniju nego sada, a uvođenje eura bila bi najbliža moguća veza - rekao je Orban.
Orbanovi komentari bili su u oštroj suprotnosti s političkim programom njegovog rastućeg opozicionog suparnika Petera Mađara, koji vodi kampanju s obećanjem odmrzavanja suspendovanog novca EU i približavanja jednog od siromašnijih ekonomija EU usvajanju eura.
Parlamentarni izbori održaće se u proljeće 2026. Datum još nije određen.
Iako Orban izbjegava izravne komentare o politici centralne banke otkako je Mihali Varga, njegov bivši ministar finansija, preuzeo dužnost u aprilu, u ponedjeljak je rekao da je glavna kamatna stopa banke od 6,5 odsto, najviša u EU, "viša nego što bi mogla biti".
Banka je u septembru zabilježila jednogodišnju pauzu u ublažavanju kamatnih stopa, što je pomoglo forinti da ojača na 15-mjesečni maksimum u odnosu na euro, dok banka nastoji zaustaviti odliv domaće štednje prema stranim valutama, uključujući euro.

Orban: Evropska unija se raspada, Mađarska ne treba uvesti euro

Evropska komisija objavila je danas da je Bugarska ispunila uslove za usvajanje jedinstvene evropske valute euro od 1. januara 2026. godine, čime će ona postati 21. članica euro zone, tri godine poslije Hrvatske.
Zvaničnu odluku o tome treba da donesu 8. jula ministri finansija EU, ali se ne očekuje nikakvo protivljenje, pošto ta zemlja sa 6,4 miliona stanovnika ispunjava sve tehničke uslove, prenosi Beta.&nbsp;
Evropska centralna banka (ECB) takođe je danas dala pozitivno mišljenje za uvođenje eura u Bugarskoj.

Evropska komisija: Bugarska spremna za uvođenje eura od 1. januara

Bugarski predsjednik, Rumen Radev, saopštio je da će podnijeti zahtjev parlamentu za održavanje referenduma o tome da li će zemlja usvojiti euro kao svoju valutu.
- Bugarska, kao punopravna članica Evropske unije (EU), suočava se sa strateškom odlukom – uvođenjem jedinstvene evropske valute - rekao je Radev u svom nacionalnom obraćanju.
On je istakao da će referendum biti test demokratije Narodne skupštine i da će pokazati ko slijedi principe demokratije, a ko Bugarima uskraćuje pravo da određuju svoju budućnost, prenosi Capital.ba.
- Referendum će biti koristan za bugarsku demokratiju - rekao je Radev.
Put ka eurozoni nije bio lak za Bugarsku. Evropska centralna banka (ECB) je prošle godine objavila da zemlja ne može da se pridruži valutnoj uniji, jer je inflacija u zemlji previsoka.

Bugarska uskoro referendumom odlučuje o uvođenju eura

Vrijednost dolara prema korpi valuta ove sedmice oštro je pala, pri čemu je kurs eura u odnosu na američku valutu skočio više od četiri odsto, najviše u posljednjih 16 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je ove sedmice 3,4 odsto na 103.90 bodova, najniži nivo od novembra, prenosi SEEbiz.
Kurs eura prema dolaru skočio je 4,4 odsto na 1.0830 USD.
Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, 1,7 odsto, pa je njen kurs skliznuo na 148,04 JPY.
Najveći sedmični pad dolarovog indeksa od novembra 2022. godine posljedica je znakova slabljenja američke valute i nesigurnosti ulagača u vezi trgovinske politike predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
U utorak je Tramp uveo carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih deset posto, na ukupno 20 odsto. Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.
Samo dan kasnije Tramp je odlučio da će na mjesec odložiti carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec odložio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.
Takvi nagli zaokreti uznemirili su ulagače.
S druge strane, zbog visoke inflacije, američka centralna banka mogla bi da zadrži kamatne stope na sadašnjim nivoima duže nego što se očekivalo.
Doduše, ulagači se nadaju da će Fed uskoro nastaviti da smanjuje kamate, jer većina posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta privrede. Predsjednik Feda Džeroum Pauel poručio je da centralna banka ne treba da žuri s popuštanjem monetarne politike i da će čekati pokazatelje kako Trampove politike utiču na ekonomiju i inflaciju.
Najviše je prošle sedmice u odnosu na dolar ojačao euro – 4,4 odsto, što je njegov najveći sedmični dobitak od marta 2009. godine.
I to, iako je Evropska centralna banka prošle sedmice smanjila kamatne stope dodatnih 0,25 procentnih bodova kako bi podstakla rast privrede eurozone.
Smanjenje kamata obično negativno utiče na valutu, no u ovom slučaju euro je ojačao zahvaljujući vijesti da su u Njemačkoj stranke koje će najvjerovatnije formirati novu vladu dogovorile popuštanje fiskalnih pravila kako bi se podstaknuo rast privrede i povećala ulaganja u odbranu.
Golema budžetska sredstva koje bi njemačka Vlada investirala u privredu trebalo bi da ubrzaju rast.
Osim toga, euro je ojačao, jer se smatra da je ECB pri kraju s ciklusom smanjenja kamata, dok bi američki Fed u idućem periodu trebalo nastaviti smanjivati kamatne stope.

Euro prema dolaru ostvario najveći sedmični rast u 16 godina

Evropski berzanski indeksi su danas uglavnom u porastu, a zajednička evropska valuta je ojačala u odnosu na dolar nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj i pobjede konzervativnih demohrišćana na čelu sa Fridrihom Mercom.
Fridrih Merc je najavio da će nova vlada biti formirana u roku od dva mjeseca.
Njemačka se suočava sa ekonomskom stagnacijom i trgovinskim tenzijama zbog najave američkog predsjednika Donalda Trampa da će uvesti uvozne carine, a očekuje se da će nova vlada u Berlinu reformisati "kočnicu duga" da bi obezbijedila dodatna sredstva, prenose mediji.
Indeks frankfurtske berze DAX je u 9:15 sati porastao na 22.360,59 poena, britanski FTSE 100 na 8.662,15 poena, moskovski MOEX na 3.302,85 poena, dok je francuski CAC 40 pao na 8.107,32 poena.
Vrijednost američkog berzanskog indeksa Dow Jones je pred današnje otvaranje berzi u Sjedinjenim Američkim Državama pala na 43.428,02 poena, indeks S&amp;P 500 na 6.013,13 poena, a vrijednost indeksa Nasdaq na 19.524,01 poen.
Prema aktuelnim podacima sa berzi, cijena sirove nafte je pala na 70,106 dolara, a cijena nafte Brent na 74,162 dolara. Evropski fjučersi gasa za mart su se na otvaranju berze TTF prodavali po cijeni od 46,520 eura za megavat-sat.
Cijena zlata je porasla na 2.943,18 dolara za uncu, a cijena pšenice pala na 5,8219 dolara za bušel (bušel iznosi 27,216 kg).
Vrijednost eura u odnosu na dolar na valutnoj berzi Forex iznosi 1,04853, što je otprilike za 0,25 odsto više nego u petak.

Euro skočio nakon izbora u Njemačkoj

Na valutnim tržištima vrijednost dolara prema korpi valuta pala je i ove sedmice, druge zaredom, pri čemu je kurs eura skočio više od 1,5 odsto jer bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je 1,2 odsto na 106,80 bodova, prenosi Hrportfolio.
Kurs eura prema dolaru skočio je 1,6 odsto, na 1,0490 USD.
Američka valuta je ojačala prema japanskoj, 0,6 odsto, pa je njen kurs dostigao 152,30 JPY.
Snažan rast eura prema dolaru najviše se zahvaljuje nadi ulagača da bi uskoro mogao završiti rat između Rusije i Ukrajine, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Tramp razgovarao s predsjednicima obje zemlje i najavio mirovne pregovore.
Smirivanju tržišta doprinijelo je i odlaganje uvođenja carina
Naime, nedavno je Tramp najavio uvođenje carina na uvoz iz svih zemalja koje naplaćuju carine na uvoz američkih proizvoda.
Očekivalo se da će to učiniti ove sedmice, ali Bijela kuća je poručila da se još analizira kojim bi zemljama trebalo uvesti ili povećati carine te da će zaključci biti poznati uskoro.

Euro prema dolaru skočio više od 1,5 odsto

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: euro