Oluja Goreti u Ujedinjenom Kraljevstvu i Francuskoj, snježna oluja Eli u Njemačkoj: dio Evrope pogođen talasom hladnoće suočen je s novim vremenskim nepogodama koje su izazvale prekide u snabdijevanju električnom energijom i poremećaje u saobraćaju.
U Francuskoj „vjetrovi slabe“, ali su „pljuskovi koji se formiraju u pozadini poremećaja praćeni snažnim udarima vjetra“, upozorio je Meteo Frans (Météo France).
Vlasti i dalje preporučuju ograničavanje kretanja, a brojna oborena stabla ometaju drumski i željeznički saobraćaj.
Prema upravljaču elektroenergetske mreže, u petak je 380.000 domaćinstava bilo bez električne energije.
Udar vjetra od 213 kilometra na sat zabilježen je u departmanu Manš (sjeverozapad), gdje su škole i dalje zatvorene.
Na sjeveru je jedna osoba teško povrijeđena.
<h2>Ujedinjeno Kraljevstvo</h2>
Oluja Goreti, praćena obilnim snježnim padavinama, zahvatila je od četvrtka uveče i Ujedinjeno Kraljevstvo. Udari vjetra koji su dostizali gotovo 160 kilometara na sat tokom noći su pogodili jugozapad Engleske i Vels, ostavljajući desetine hiljada domaćinstava bez struje, rušeći stabla i ometajući putovanja.
Nakon crvenog upozorenja zbog olujnih vjetrova u četvrtak za arhipelag Sili i veći dio Kornvola na jugozapadu Engleske, veći dio zemlje je u petak prešao na žuto upozorenje, uz očekivane obilne snježne padavine, poledicu i kišu u Škotskoj, Velsu, Sjevernoj Irskoj i sjevernoj Engleskoj.
Ipak, prema britanskoj meteorološkoj službi Met Office, uticaj ovih vremenskih prilika ne bi trebalo da bude naročito ozbiljan.
Oko 57.000 domaćinstava i dalje je bez električne energije, prema dobavljaču struje National Grid. Više od 250 škola i dalje je zatvoreno u Škotskoj. Svi vozovi u Kornvolu su obustavljeni.
London je izbjegao najgore. Oko pedeset letova otkazano je na aerodromu Hitrou.
<h2>Njemačka</h2>
U Njemačkoj je nekoliko sjevernih gradova, uključujući Hamburg i Bremen, zatvorilo škole zbog prolaska oluje Eli, praćene snijegom i snažnim udarima vjetra.
Njemačke željeznice Dojče Ban (Deutsche Bahn) prekinule su u petak „najmanje do podneva“ saobraćaj vozova na dugim relacijama na sjeveru, koji „više nije moguć“.
Najveći proizvođač automobila na kontinentu, Folksvagen (Volkswagen), zatvorio je u petak pogon u Emdenu (sjeverozapad), u kojem radi 8.000 radnika, saopštio je portparol kompanije.
Oluja bi posebno trebalo da pogodi sjever i sjeveroistok zemlje, gdje se očekuje do 15 centimetara snijega, uz stalne udare vjetra koji pogoduju stvaranju sniježnih nanosa, navodi nacionalna meteorološka služba (DWD).
Temperature bi tokom vikenda mogle pasti na 10 stepeni Celzijusa ispod nule, pa čak i lokalno do 20 stepeni ispod nule, prema DWD-u.
Prema pisanju dnevnog lista Bild, bolnice su pune ljudi povrijeđenih na zaleđenim putevima. List je izvijestio i o snažnim poremećajima u javnom prevozu i na putnoj mreži oko Hamburga.
<h2>Rusija&nbsp;</h2>
U Rusiji su obilne snježne padavine u petak ujutro zahvatile Moskvu. Više od 300 letova odloženo je ili otkazano na četiri aerodroma u moskovskoj regiji zbog obilnog snijega, objavila je agencija RIA Novosti.
<h2>Balkan</h2>
Na Balkanu, koji su početkom sedmice pogodili jak snijeg i bujične kiše, pri čemu su stradale najmanje dvije osobe, poplavne vode su se u petak počele povlačiti. Međutim, upozorenja na poledicu i snijeg i dalje su na snazi u većem dijelu regiona, uključujući Srbiju, gdje su neki zapadni krajevi već nekoliko dana bez struje nakon snježne oluje.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Oluje širom Evrope: Prekidi u snabdijevanju električnom energijom, poremećen saobraćaj

Američki potpredsjednik Džej Di Vens izjavio je da je Grenland od presudne važnosti za odbranu SAD-a i svijeta od potencijalnih ruskih ili kineskih raketnih napada, oštro kritikujući Evropu i Dansku jer „nijesu dobro obavile posao“ u obezbjeđivanju tog strateškog područja. Njegovi komentari dolaze u trenutku kada je Bijela kuća potvrdila da „aktivno“ razmatra opciju kupovine Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, piše BBC.
U intervjuu za Fox News, Vens je upitan koliko je daleko SAD spreman da ide kada je riječ o Grenlandu.
- Konačnu odluku donijeće predsjednik, ali iz Evrope dolazi mnogo negodovanja, pri čemu se Evropa nije suočila sa temeljnim argumentom koji iznose predsjednik i čitava administracija. Grenland je ključan – ne samo za našu nacionalnu bezbjednost, već i za bezbjednost cijelog svijeta. Ljudi toga nijesu svjesni - rekao je Vens.
On je dodao da cjelokupna infrastruktura protivraketne odbrane djelimično zavisi od Grenlanda.&nbsp;
- Ako, ne daj Bože, Rusi ili Kinezi – ne tvrdim da hoće – ali ako bi u budućnosti neko ispalio nuklearnu raketu prema našem kontinentu ili prema Evropi, Grenland je ključni dio tog odbrambenog sistema - istakao je Vens.
Postavlja se pitanje, navodi on, jesu li Evropljani, jesu li Danci, uradili dobar posao u obezbjeđivanju Grenlanda i osigurali da on i dalje može služiti kao oslonac svjetske bezbjednosti i protivraketne odbrane?&nbsp;
- Odgovor je, očigledno, da nijesu. Premalo su ulagali u bezbjednost. Nijesu adekvatno zaštitili to područje. Ono što stalno čujem od njih svodi se na prošlost. Kažu: borili smo se zajedno u Drugom svjetskom ratu ili u ratu protiv terorizma. Na tome smo zahvalni. Volimo imati takve saveznike. Ali to što si prije 25 godina uradio nešto pametno ne znači da danas ne možeš napraviti nešto glupo - naveo je Vens.
On je naglasio da predsjednik Sjedinjenih Američkih Država veoma jasno poručuje: "Ne radite dobar posao kada je Grenland u pitanju".&nbsp;
- Mi ćemo se pobrinuti da zaštitimo američke interese i smatram da je predsjednik spreman da ide onoliko daleko koliko je potrebno da to i učini - rekao je Vens.
Strateška važnost Grenlanda leži u njegovom položaju između Sjeverne Amerike i Arktika, što ga čini idealnim za sisteme ranog upozoravanja. SAD već decenijama ima vojnu bazu Pitufik, sa više od 100 stalno stacioniranih vojnika. Posljednjih godina raste interesovanje i za ogromne prirodne resurse ostrva, uključujući rijetke metale, uranijum i gvožđe, koji postaju dostupniji usljed topljenja leda.
<h2>Evropa stala uz Dansku</h2>
I Grenland i Danska, koja je članica NATO-a, više puta su jasno poručili da ostrvo nije na prodaju. Tramp je sličnu ponudu iznio i 2019. godine, tokom svog prvog mandata, ali je ona glatko odbijena. Danska je upozorila da bi bilo kakav pokušaj prisilnog preuzimanja značio kraj NATO saveza.
Evropski lideri stali su u odbranu Danske.&nbsp;
- Grenland pripada svom narodu i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa - navodi se u zajedničkoj izjavi lidera Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije, Poljske, Španije i Danske.
Oni su pozvali na poštovanje Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet i teritorijalni integritet, naglasivši da se bezbjednost na Arktiku mora ostvarivati „kolektivno“ unutar NATO-a.
<h2>Glas s Grenlanda: „Jasna prijetnja“</h2>
Aja Kemnic, jedna od dvije poslanice koje predstavljaju Grenland u danskom parlamentu, izjave Trampove administracije nazvala je „jasnom prijetnjom“.
- Potpuno je nepoštovanje sa strane SAD-a to što ne isključuju pripajanje naše zemlje i pripajanje druge NATO saveznice - kazala je za BBC.
Ipak, smatra da je aneksija malo vjerovatna, ali očekuje da će SAD „vršiti pritisak na nas kako bi s vremenom preuzeli Grenland“.

1250x600

1084x550

Vens napao Evropu: Nijesu obavili posao, premalo su ulagali u bezbjednost

Evropska unija je razgovarala o tome kako bi izgledao evropski odgovor ukoliko se pokaže da je američka prijetnja u vezi sa preuzimanjem Grenlanda, poluautonomne teritorije Danske, stvarna - izjavila je šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas.
- Poruke koje dobijamo u vezi sa Grenlandom izuzetno su zabrinjavajuće - rekla je Kalas novinarima na konferenciji za medije u Kairu, održanoj sa ministrom vanjskih poslova Egipta Badrom Abdelatijem.
Američki predsjednik Donald Tramp i dalje je posvećen NATO savezu, iako on i njegov tim za nacionalnu bezbjednost vode aktivne razgovore o mogućnosti da Sjedinjene Države kupe Grenland, izjavila je sinoć portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit.

Kalas: Evropa razmatra odgovor na američku prijetnju u vezi sa Grenlandom

Snijeg i jak vjetar izazvali su probleme u avio-saobraćaju na aerodromu Shiphol u Amsterdamu, a avio-kompanije su rano jutros najavile desetine otkazanih i stotine odloženih letova.
Avio-kompanije su otkazale 56 odlaznih letova, dok je na još 137 planiranih polazaka zabilježeno kašnjenje od nekoliko minuta do više sati, prenosi NL Tajms. Do 10 časova otkazano je i 58 dolaznih letova, dok je 197 kasnilo.
Problemi su zabilježeni i na drugim aerodromima u Holandiji.&nbsp;
Oko 15 letova, uglavnom odlaznih, bilo je odloženo na aerodromu Ajndhoven, dok je još osam polazaka pogođeno na aerodromu Roterdam-Hag, navodi se na zvaničnim internet stranicama tih aerodroma.
Eurokontrol je upozorio na "veoma velika kašnjenja", navodeći da će tokom dana vjerovatno biti pogođen sav vazdušni saobraćaj ka i iz Amsterdama.&nbsp;
Organizacija je saopštila da se očekuju nastavak problema zbog oluje Ana, koja donosi "zimske pljuskove i umjeren do jak vjetar" u djelovima zemalja Beneluksa, Poljske, Nemačke i Češke, prenosi B92.
- Padavine će u mnogim oblastima biti mješavina kiše i snijega, dok će u unutrašnjosti i na višim predjelima doći do stvaranja sniježnog pokrivača. Dodatne sniježne padavine očekuju se i u Švedskoj i Finskoj - navodi se u saopštenju.
Uprava aerodroma Shiphol pozvala je putnike da prije polaska provjere najnovije informacije o letovima ili kontaktiraju svoje avio-kompanije.&nbsp;

Božena Miljić

Evropski aerodromi u haosu: Stotine letova otkazano

Američki predsjednik ima povoljne ocjene kod svega oko trećine ljudi koji podržavaju stranke za koje Tramp želi da pobijede na vlasti u Francuskoj i Njemačkoj.
Predsjednik SAD Donald Tramp želi da ojača evropski desničarski populistički pokret, ali bi mogao imati više problema nego što očekuje u pridobijanju evropskih birača.
Lider MAGA (Make America Great Again) pokreta je nepopularan u Evropi, čak i među pristalicama desničarskih populističkih partija koje vidi kao saveznike, prema novoj anketi Politika (POLITICO) sprovedenoj u partnerstvu sa agencijom Public First, u kojoj je ranije ovog mjeseca ispitano više od 10.000 ljudi u pet zemalja. Njegovi najveći fanovi su u Velikoj Britaniji, gde je 50 odsto ispitanika bliskih partiji Reform imalo povoljno mišljenje o Trampu. Međutim, u Francuskoj i Njemačkoj, svega oko trećine ljudi koji su rekli da su podržavali desničarske partije izjavilo je da Trampa vidi u pozitivnom svjetlu.
Rezultati ankete dolaze nakon što je Trampova administracija predstavila novu strategiju nacionalne bezbjednosti usmjerenu na njegovanje „rastućeg uticaja patriotskih evropskih partija“, koje dobijaju sve veću podršku u Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, iako to još nije pretočeno u izborne pobjede.
Novi podaci iz ankete Politika predstavljaju potencijalno upozorenje za desničarske populističke partije koje pokušavaju da privuku širu podršku, a istovremeno se približe Trampu, jer su ljudi koji su rekli da bi danas glasali za takve partije imali negativnije mišljenje o Trampu nego oni koji su ih podržavali u prošlosti, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj.
Američki predsjednik je još nepopularniji u opštoj populaciji. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije trećine ispitanika imalo je negativno mišljenje o njemu. U Velikoj Britaniji, 55 odsto je izrazilo negativne stavove - tek nešto više nego u SAD, gde je 50 odsto reklo da ima negativno mišljenje. Tramp je najmanje popularan u Kanadi, gdje je 72 odsto ispitanika imalo negativan stav.
Pristalice „patriotskih“ desničarskih populističkih partija koje američka administracija pominje u svojoj bezbednosnoj strategiji znatno više podržavaju američkog predsjednika nego ostali, ali, što je ključno, čak ni one mu nisu dale snažnu podršku.

Politiko: Tramp nepopularan u Evropi - čak i među pristalicama desničarskog populizma

Konzumiranje alkohola uzrok je oko 800.000 smrtnih slučajeva godišnje u Evropi, što predstavlja jedan od svakih jedanaest smrtnih ishoda, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
U najnovijem izvještaju ističe se da Evropa ima najviši nivo konzumacije alkohola u svijetu, što u značajnoj mjeri doprinosi prijevremenoj smrtnosti i povređivanju.
Na osnovu podataka iz 2019. godine, posljednje dostupne godine, gotovo 145.000 smrtnih slučajeva usljed povreda u regionu može se pripisati alkoholu. Najzastupljenije kategorije bile su samopovređivanje, povrede u saobraćaju i padovi.
Prema izvještaju, alkohol je takođe usko povezan s međuljudskim nasiljem, uključujući napade i porodično nasilje, te predstavlja glavni faktor koji doprinosi nasilnim povredama širom regiona.
Mladi se suočavaju s posebnim rizicima, jer alkohol utiče na razvoj mozga i donošenje odluka tokom adolescencije i ranog odraslog doba.
SZO je saopštila da konzumiranje alkohola može narušiti pamćenje i sposobnost učenja, kao i povećati rizik od dugotrajnih posljedica, uključujući probleme mentalnog zdravlja.
Među adolescentima i mladim odraslim osobama alkohol ostaje vodeći faktor rizika za invaliditet i preranu smrt izazvanu povredama.
- Alkohol je toksična supstanca koja ne samo da uzrokuje sedam vrsta karcinoma i druge nezarazne bolesti, već i narušava rasuđivanje i samokontrolu, usporava vrijeme reakcije, smanjuje koordinaciju i podstiče rizična ponašanja - kazala je Karina Fereira Borhes, regionalna savjetnica za alkohol, nedozvoljene droge i zdravlje u zatvorima pri SZO/Evropa.
Ona je istakla da je upravo zbog toga alkohol odgovoran za veliki broj povreda koje se mogu spriječiti, kao i za smrtne ishode nastale usljed povreda.
Prema novim podacima, na zemlje istočne Evrope otpada oko polovine svih smrtnih slučajeva od povreda izazvanih alkoholom, u poređenju s manje od 20 odsto u zapadnim i južnim dijelovima regiona.
U Rusiji su se navike konzumiranja alkohola promijenile tokom posljednje dvije decenije, pri čemu se udio osoba koje ne konzumiraju alkohol gotovo udvostručio.
Podaci, takođe, pokazuju da pivo, a ne votka, ostaje najčešće konzumirano alkoholno piće.

Alkohol ubije 800.000 Evropljana godišnje, najčešće se konzumira pivo

Iranski predsjednik Masud Pezeškijan izjavio je u intervjuu objavljenom u subotu da se njegova zemlja nalazi u „totalnom ratu“ sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom.
- Po mom mišljenju, mi smo u totalnom ratu sa Sjedinjenim Američkim Državama, Izraelom i Evropom. Oni žele da našu zemlju bace na koljena - kazao je Pezeškijan za iranske državne medije.
Dodao je da je, prema njegovom mišljenju, sukob Irana sa Zapadom ozbiljniji od rata protiv Iraka, koji je Iran vodio tokom osamdesetih godina prošlog vijeka.
- Tokom rata sa Irakom, situacija je bila jasna: oni su ispaljivali projektile i mi smo tačno znali gdje ćemo odgovoriti, ali sada smo okruženi sa svih strana - rekao je Pezeškijan.
Govoreći o teškoj ekonomskoj situaciji, naveo je da zemlja trpi snažan ekonomski pritisak zbog sankcija, smanjenih prihoda od nafte i uticaja sukoba, ali je naglasio da je prioritet njegove vlade zaštita života građana.
Ipak, Pezeškijan je ocijenio da su iranske oružane snage nakon junskog rata sa Izraelom jače i bolje opremljene.
- Naše voljene oružane snage obavljaju svoj posao s odlučnošću i sada su, u pogledu opreme i ljudstva, uprkos svim problemima, jače nego prije napada. Ukoliko dođe do novog napada, suočiće se s odlučnijim odgovorom - poručio je on.
Predsjednik je naveo da je rat doprinio jačanju unutrašnjeg jedinstva, a ne slabljenju zemlje, ističući da su državne službe funkcionisale bez prekida tokom sukoba. Takođe je pozvao građane Irana na jedinstvo i izbjegavanje javnih nesuglasica, navodeći da neprijatelji Irana nastoje da iskoriste unutrašnje podjele.
Pezeškijan je predstavio ekonomsku strategiju u 20 tačaka, čiji je cilj stabilizacija cijena osnovnih proizvoda i podrška domaćinstvima sa nižim prihodima, uključujući širu primjenu vaučera.
Naglasio je i da vlada mora smanjiti rashode, donijeti štedljiv budžet i povećati efikasnost.
Jedan od glavnih ciljeva je smanjenje rasipanja, posebno u potrošnji vode, električne energije i goriva. Pezeškijan je naveo da koristi radnu lampu umjesto osvjetljavanja cijele prostorije, kako bi smanjio potrošnju električne energije.

Iranski predsjednik upozorio: Mi smo u totalnom ratu sa SAD-om, Izraelom i Evropom

Rusija se obraća Sjedinjenim Američkim Državama, a ne Evropi, u vezi s okončanjem rata u Ukrajini, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov, ocjenjujući da Evropa kao da želi da se rat nastavi.
- Evropljani igraju svoju igru i i dalje izgleda kao da žele da se rat nastavi. Ali u tom pogledu se više fokusiramo na naše kolege u Vašingtonu- rekao je Peskov, javlja agencija RIA Novosti.
Stav SAD-a o okončanju rata u Ukrajini Peskov je opisao kao pragmatičan i realističan, dodajući da Moskva ne bi bila zadovoljna ako bi Kijev potpisao mirovne sporazume, a zatim počeo da ih sabotira.
- Mora postojati određeni sistem garancija ne samo za bezbjednost, već i za ispunjenje ovih sporazuma- rekao je Peskov.
Portparol Kremlja istakao je da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski došao na vlast s mirovnim porukama, ali da je nastavio s kršenjem Sporazuma iz Minska i počeo da se „približava ratu“.
- Kada je Zelenski pobijedio na izborima protiv Petra Porošenka, došao je na vlast sa sloganima o miru. Umjesto toga, nastavio je da krši Minske sporazume, nastavio je da odugovlači s vremenom. Postalo je jasno da niko neće sprovesti Minske sporazume i, umjesto mira, počeo je da približava rat- rekao je Peskov.
On je reagovao i na komentare generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea o Drugom svjetskom ratu, ocijenivši ih kao neodgovorne.
- Nažalost, gospodin Rute, kada daje takve neodgovorne izjave, jednostavno ne razumije o čemu priča- rekao je Peskov.
Istakao je da je to izjava predstavnika generacije koja je zaboravila kakav je bio Drugi svjetski rat.
- Hvala Bogu, odrasli smo u zemlji u kojoj se pažljivo čuva sjećanje na ono što se dogodilo, na užas koji je bio i na ono što smo uspjeli da učinimo kako bismo spasili Evropu od fašizma- rekao je Peskov.
Na konferenciji za novinare s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u četvrtak, Rute je pozvao evropske zemlje da povećaju izdatke za odbranu kako bi bile spremne da se „bore protiv Rusa“, predlažući „prelazak na vojni način razmišljanja“, uz tvrdnju da će NATO biti „sljedeća meta Rusije“.

Peskov: O završetku rata u Ukrajini ćemo razgovarati sa SAD, ne sa Evropom

Poljski potpredsjednik Vlade, Radoslav Sikorski, komentarisao je posljednje izjave premijera Mađarske Viktora Orbana, koji otvoreno kritikuje &nbsp;Evropsku uniju, dok ima riječi razumijevanja za Rusiju.
- Viktor je zaista zaslužio Lenjinovu medalju- poručio je Sikorski na mreži X.
Na to je odgovorio mađarski šef diplomatije, &nbsp;Peter Sijarto, koji je istakao da Poljska želi rate Evrope protiv Rusije, ali da Mađarska neće dozvoliti da bude uvučena u njega.
- Osim kao Rusija ponovo ne izvrši invaziju, neće biti takvog rata, ali razumijemo da ćete u tom slučaju, vi biti na strani Rusije- poručio je Sikorski.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFM_Szijjarto%2Fstatus%2F2000164550633771216%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2000164550633771216%7Ctwgr%5E1ffce665d083256b0aaed1a48962b522101d8120%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sijarto: Poljska želi rat Evrope sa Rusijom; Sikorski: Mađarska u tom slučaju na strani Rusa

Generalni sekretar NATO Mark Rute pozvao je saveznike da pojačaju odbrambene napore kako bi sprečili rat koji vodi Rusija, a koji bi mogao biti "razmjera rata prošlih generacija", prenio je Rojters.
U govoru u Berlinu, Rute je rekao da previše saveznika vojnog saveza ne osjeća hitnost ruske prijetnje u Evropi i da treba brzo povećati izdatke i proizvodnju za odbranu kako bi sprečili rat razmjera onog koji su vidjele prošle generacije.
- Mi smo sljedeća meta Rusije. Bojim se da je previše njih tiho samozadovoljno. Previše njih ne osjeća hitnost. I previše njih vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za akciju je sada - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO-a je rekao da je sukob na vratima Evrope.
- Rusija je vratila rat u Evropu. I moramo da budemo spremni - dodao je on.
Rute je naveo da bi Rusija mogla da bude spremna da upotrijebi vojnu silu protiv NATO-a u roku od pet godina.

Rute upozorio saveznike da mogu da budu sljedecća meta Rusije: Sukob je na vratima Evrope

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

Tag: evropa