Ministarstvo saobraćaja će do kraja decembra potpisati ugovore sa Evropskom investicionom bankom (EIB) za rekonstrukciju pruge Golubovci - Bar, dok se potpisivanje kreditnog aranžmana sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) očekuje početkom naredne godine.&nbsp;
Ukupna vrijednost projekta, bez uračunatog poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosi 230,8 miliona. Projekat će se, pored kreditnih sredstava EIB-a od 63 miliona, finansirati kombinacijom kredita EBRD-a od 50 miliona i novcem iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) u iznosu od 112,62 miliona eura, ali i od sopstvenih sredstava od 5,18 miliona eura, pišu Vijesti.
Ugovori koji treba da se potpišu sa EIB-om usvojeni su na sjednici Vlade. Riječ je o ugovoru o kreditu za 63 miliona eura i ugovoru o WBIF grantu od 112,62 miliona.
U cilju unapređenja željezničke infrastrukture i modernizacije pruge Vrbnica - Bar, Ministarstvu saobraćaja je kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan (ZIO), odobreno 112,62 miliona EUR u decembru 2023. godine, na sastanku Upravnog odbora ZIO. Taj novac namijenjen je za projekat rekonstrukcije oko 39,6 kilometara otvorene pruge od stanice Golubovci do stanice Bar, 17 kilometara staničnih kolosjeka i šest kilometara manevarskih kolosjeka, uključujući klizište Ratac i tunel Sozina.
Pruga Vrbnica - Bar predstavlja osnovnu željezničku liniju na teritoriji Crne Gore i dio je međunarodne željezničke linije Beograd - Bar, koja povezuje Crnu Goru i Luku Bar sa Zapadnim Balkanom i zemljama centralne Evrope, odnosno sa Transevropskom transportnom mrežom (TEN-T) i koridorima VII i X.&nbsp;
Zbog nedovoljnog održavanja, koje je dovelo do propadanja nadgradnje, brzina vožnje je smanjena na 70 kilometara na sat na najvećem dijelu dionice Golubovci – Bar. Pored toga, ograničenja od 20 i 50 kilometara na sat uvedena su na dionicama zahvaćenim klizištima, između Sutomora i Bara, odnosno Virpazara i Sutomora.
- S obzirom na to da se investicionim grantom dodjeljuju sredstva za finansiranje 50 odsto vrijednosti projekta, preostali iznos sredstava za realizaciju ove investicije neophodno je obezbijediti kroz zaključivanje ugovora o kreditu sa EIB-om i EBRD-om. Ugovor sa EIB neophodno je zaključiti do kraja ove godine, dok će ugovor sa EBRD-om biti potpisan početkom naredne - navodi se u Vladinoj dokumentaciji.
Realizacija projekta, kako je odjašnjeno, doprinijeće poboljšanju nivoa usluga, podsticanju modalnog preusmjeravanja sa drumskog na željeznički transport, unapređenju ukupne održivosti željezničkog sistema, kao i smanjenju troškova transporta.
U dokumentaciji se navodi da se kredit od 63 miliona može povući najviše u 12 tranši pri čemu minimalni iznos svake pojedinačne iznosi pet miliona, izuzev u situaciji kada je preostali raspoloživi iznos kredita manji od navedenog iznosa. Rok raspoloživosti, odnosno dostupnosti kreditnih sredstava iznosi pet godina od datuma potpisivanja ugovora.
Kamatna stopa će se definisati prilikom svakog pojedinačnog povlačenja novca, pri čemu Crna Gora može za svaku tranšu izabrati fiksnu ili varijabilnu stopu.
- Varijabilna stopa formira se na osnovu relevantnog EURIBOR-a uvećanog za marginu i ažurira na početku obračunskog perioda - kvartalnog ili polugodišnjeg. Visina kamatne stope zavisi od uslova na međunarodnom finansijskom tržištu u momentu povlačenja. Dodatno, ugovor predviđa i mogućnost naknadne revizije ili konverzije kamatne stope za svaku tranšu posebno, u skladu sa utvrđenim pravilima i procedurama - navodi se u dokumentaciji.
Očekivani rok završetka projekta je kraj juna 2030. godine.
Otplata kredita obavljaće se po tranšama, shodno amortizacionom planu koji će biti utvrđen za svaku pojedinačno. Prva rata otplate može dospjeti najranije 30 dana od planiranog datuma povlačenja tranše, a najkasnije šest godina od tog datuma.
Posljednja rata otplate kredita može dospjeti najranije četiri godine, a najkasnije 25 godina od povlačenja tranše, što ujedno predstavlja maksimalni rok otplate kredita.
Ova dionica željezničke pruge puštena je u rad krajem novembra 1959. godine i koristi se za putnički i teretni saobraćaj. Prema tadašnjem projektu, maksimalna projektovana brzina bila bi 100 kilometara na sat, ali se zbog trenutnog stanja pruge ta brzina ne može postići, pa je najveća trenutno od 70 do 80 kilometara na sat.
Projekat je dio proširenja koridora glavne trans-evropske mreže između susjednih zemalja, kako bi se Luka Bar bolje povezala sa tim koridorima i Srbijom, jer pruga trenutno ne zadovoljava uslove kao što su instalacije, brzina od 100 kilometara na sat i prijem teretnih vozova dužih od 750 metara.
Za realizaciju ovog projekta biće zadužena Željeznička infrastruktura (ŽICG), koja je ranije projekat najavljivala za ovu godinu. Međutim, ključni preduslovi nijesu ispunjeni - potpisivanje finansijskog sporazuma sa finansijerima projekta i izrada glavnog projekta.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Do kraja godine ugovori sa EIB-om za rekonstrukciju pruge

&nbsp;Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) od 2024. godine u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB) na realizaciji projekta "Unapređenje crnogoskog obrazovanja /Montenegro education project/ " (MEP) obezbijedilo je 16,8 miliona eura bespovratnog novca, kazala je ministarka Anđela Jakšić Stojanović.
&nbsp;Ona je objasnila da su MPNI i EiB investicionim grantom kroz WBIF i od bilateralnih donora obezbijedili 11 miliona eura.
&nbsp;Jakšić Stojanović je rekla da je obezbijeđen ⁠EIB grant od dva miliona eura za računarsku opremu
&nbsp;Prema njenim riječima, obezbijeđen je i EIB grant od 2,3 miliona eura za podrsku projektu ,,Funkcionalna analiza crnogorskog obrazovanja” koji sprovode MPNI i UNOPS.
Jakšić Stojanović je navela da su obezbijeđeni grantovi od 1,2 miliona eura kroz ERI fond za tenhičku podršku kao i 300 hiljada eura za implementaciju Strategije digitalizacije obrazovanja za čiju implementaciju će biti zadužen UNICEF.
- Zahvaljujući intezivnoj saradnji sa EIB-om i pripremi novih zajedničkih aplikacija, nadamo se da ćemo ovu godinu zaključiti dobrim vijestima i novim bespovratnom grantom koji će omogućiti brže i efikasnije sprovođenje reformi u crnogorskom obrazovnom sistemu - poručila je Jakšić Stojanović.

500x500

Jakšić-Stojanović: Saradnjom sa EIB-om do sada obezbijeđeno 16,8 miliona eura bespovratnog novca za obrazovanje

Uspostavljanjem stalnog predstavništva Evropske investicione banke (EIB) u Podgorici, Crna Gora dobija direktan pristup jednoj od najvažnijih finansijskih institucija Evropske unije (EU), koja je decenijama sinonim za razvoj, inovacije i održivost, kazao je ministar finansija Novica Vuković.
Kako je saopšteno iz Ministarstva finansija, on je, na otvaranju EIB kancelarije u Podgorici, rekao da taj događaj nije samo administrativni čin, već da predstavlja važnu prekretnicu u ekonomskim i evropskim odnosima.
- Uspostavljanjem stalnog predstavništva EIB-a u Crnoj Gori, naša zemlja dobija direktan pristup jednoj od najvažnijih finansijskih institucija EU, instituciji koja je decenijama sinonim za razvoj, inovacije i održivost - naveo je Vuković.
On je istakao da je EIB već dugogodišnji partner Crne Gore i da je ta finansijska institucija kroz brojne projekte u oblasti infrastrukture, saobraćaja, energetike, vodosnabdijevanja, zdravstva i obrazovanja, doprinijela boljem kvalitetu života crnogorskih građana.
- Samo u posljednjih nekoliko godina, EIB je podržala projekte koji su povezali gradove, poboljšali pristup vodosnadbijevanja, unaprijedili bolničke kapacitete i pomogli razvoj obrazovnih institucija - kazao je Vuković.
On je naglasio da EIB, otvaranjem te kancelarije, postaje još prisutnija i dostupnija, ne samo državnim institucijama, već i lokalnim samoupravama, preduzećima i inovativnim kompanijama koje teže razvoju i konkurentnosti.
Crna Gora se, kako je rekao Vuković, nalazi u procesu dubokih ekonomskih i institucionalnih reformi.
- Naš cilj je da ojačamo otpornost ekonomije, unaprijedimo javne finansije i stvorimo uslove za održivi rast koji će donijeti nove šanse mladima i bolji život svim građanima - kazao je Vuković.
On je naglasio da je, u tom procesu, partnerstvo sa EIB-om izuzetno značajno.
- Zajedno dijelimo viziju razvoja zasnovanog na inovacijama, zelenoj tranziciji, digitalizaciji i društvenoj jednakosti. EIB, kao „banka EU“, svojim prisustvom u Podgorici potvrđuje povjerenje u našu zemlju i naš reformski put ka punopravnom članstvu u EU - kazao je Vuković.
On je istakao da kancelarija u Podgorici nije samo simbol saradnje, već most između Crne Gore i evropskih razvojnih politika, most koji će omogućiti efikasniju komunikaciju, bržu realizaciju projekata i veći uticaj investicija na ekonomski i društveni razvoj.
Vuković je kazao da je Crna Gora, u skladu sa međunarodnim pravom i svojim ustavnim nadležnostima, obezbijedila uslove za rad Predstavništva EIB-a.
Crna Gora, kako je dodao, time potvrđuje posvećenost transparentnom i odgovornom partnerstvu sa institucijama EU.&nbsp;
- Otvaranjem ove kancelarije, Crna Gora i EIB zajednički ulaze u novu fazu saradnje, fazu koja će, uvjeren sam, donijeti još više konkretnih projekata, novih radnih mjesta i dugoročnih koristi za naše društvo - kazao je Vuković.
On je, u ime Vlade, zahvalio EIB-u na povjerenju i dugogodišnjoj podršci.
- I izražavam spremnost da zajedno nastavimo da gradimo Crnu Goru kao moderniju, prosperitetniju i evropsku državu - naveo je Vuković.

1084x550

Evropska investiciona banka otvorila kancelariju u Crnoj Gori

Evropska investiciona banka (EIB Global) obezbijedila je 20,3 miliona EUR za crnogorski sektor obrazovanja, zahvaljujući čemu će brojne škole biti renovirane i modernizovane, dok će nova ulaganja istovremeno podstaći zaposlenost mladih i održivost crnogorske ekonomije, kazao je potpredsjednik EIB-a Robert de Grot. 
 
De Grot je, početkom jula u Luksemburgu sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović i zamjenicom izvršnog direktora Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) Kirstine Damkjaer, potpisao sporazum vrijedan 20,3 miliona EUR za unapređenje obrazovnog sektora u Crnoj Gori. 
 
Ta sredstva obuhvataju 18 miliona EUR zajma i 2,3 miliona EUR bespovratnih sredstva namijenjenih UNOPS-u za tehničku pomoć. 
 
De Grot je u intervjuu agenciji MINA kazao da će zahvaljujući novim ulaganjima biti poboljšana infrastruktura i uslovi za učenje u 13 obrazovnih institucija. 
 
On je rekao da će više od 500 osnovnih i srednjih škola širom Crne Gore dobiti novu digitalnu opremu i alate za razvoj modernih, tehnološki naprednih učionica, dok se zahvaljujući novim ulaganjima u naredne dvije godine očekuje proširenje kapaciteta za 1,7 hiljada novih mjesta za učenike. 
 
- Takođe, preko 11,5 hiljada učenika moći će da se školuje u poboljšanim uslovima, a stvoriće se prilike za otvaranje 530 radnih mjesta za nastavnike sa punim radnim vremenom. Time će se značajno ojačati obrazovni sistem zemlje- istakao je De Grot. 
 
Kako je pojasnio, zahvaljujući grantu od 2,3 miliona EUR, UNOPS će moći da izvrši procjenu postojeće obrazovne infrastrukture i pripremi ključne investicione projekte u sektoru obrazovanja, što će pomoći Ministarstvu da donese pravovremene odluke o potrebnim poboljšanjima. 
 
- Ovi napori će takođe doprinijeti boljem usklađivanju akademskih kvalifikacija sa zahtjevima tržišta rada, čime će se pomoći u rješavanju trenutne neusklađenosti između ponuđenih i potrebnih vještina- rekao je De Grot. 
 
To će, prema njegovim riječima, zauzvrat poboljšati zaposlenost mladih, povećati produktivnost i ojačati konkurentnost crnogorske ekonomije. 
 
- Nadamo se da će ovo postaviti temelje za razvoj novih projekata sa višestrukim uticajem koji će koristiti i školskim i univerzitetskim zajednicama, kao i široj ekonomiji- kazao je De Grot, ističući da su ove inicijative u skladu sa ciljevima EIB Global i Instrumenta za reforme i rast Evropske unije (EU). 
 
De Grot je naveo da je, kao banka EU u vlasništvu država članica, EIB Global udružila snage u okviru inicijative „Tim Evropa“ kako bi obezbijedila sveobuhvatni paket podrške za modernizaciju obrazovnog sistema Crne Gore, koji, kako je pojasnio, kombinuje kredite, grantove EU i tehničku pomoć za lakšu pripremu i sprovođenje strateških projekata u sektoru. 
 
On je rekao da su, novim sporazumima potpisanim u Luksemburgu, investicije EIB Global u crnogorski obrazovni sektor dostigle 55 miliona EUR, uključujući bespovratna sredstva od 11 miliona EUR iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) i gotovo osam miliona EUR grantova iz Inicijative za ekonomsku otpornost EIB-a. 
 
De Grot je kazao da je širom Evrope obrazovna infrastruktura često zapostavljena zbog nedovoljnog ulaganja, što rezultira niskim kvalitetom obrazovanja, dovodi do nezaposlenosti mladih i nesklada između vještina i potreba tržišta, na kraju i do niskog ekonomskog rasta, ali je istakao zadovoljstvo što svjedoči mnogim pozitivnim pomacima koji su, u tom kontekstu, već postignuti u Crnoj Gori. 
 
- Zahvaljujući produktivnom partnerstvu sa crnogorskom ministarkom prosvjete, nauke i inovacija, u mogućnosti smo da maksimalno iskoristimo raspoloživa sredstva za ciljanu, praktičnu podršku tamo gdje je najpotrebnija. Značajan napredak se postiže širom zemlje, uz brojne škole koje se renoviraju- istakao je De Grot. 
 
On je kao pozitivan primjer naveo novoizgrađenu školu "Vladimir Nazor" u Podgorici, koja nudi moderno okruženje za školovanje preko hiljadu učenika, kao i za nastavni rad, zahvaljujući izgradnji 29 potpuno opremljenih učionica, laboratorije, fiskulturne i multimedijalne sale. 
 
- Škola postavlja novi standard za obrazovnu infrastrukturu u Crnoj Gori. Na taj način će moći da učenicima pruži jednake mogućnosti za učenje i napredovanje u skladu sa najvišim raspoloživim standardima. Pored toga, zgrada je projektovana da troši 20 odsto manje energije i vode od drugih objekata takve vrste, uspostavljajući novi model energetske efikasnosti u javnim zgradama- rekao je De Grot. 
 
On je kazao da je vidljiv napredak kada je u pitanju digitalizacija škola u Crnoj Gori i podsjetio da je, kako bi dodatno podržao te napore, EIB Global u aprilu ove godine potpisao ugovor o dodjeli granta od dva miliona EUR u cilju nabavke tableta, laptopova, desktop računara i drugih digitalnih alata za škole. 
 
- Nadamo se da će ova nova oprema i unapređenje digitalnih vještina doprinijeti većoj stručnosti učenika i nastavnika, pružajući jednake mogućnosti za buduće zapošljavanje i cjeloživotno učenje- dodao je De Grot i poručio da EIB Global ostaje posvećen podršci obrazovnim projektima koji su ekonomski održivi i tehnički kvalitetni. 
 
Govoreći o planovima za proširenje svojih aktivnosti u Crnoj Gori, De Grot je kazao da je, istovremeno kada je potpisan sporazum o zajmu, sa Vukovićem potpisao i Sporazum o zemlji domaćinu. 
 
Time se, kako je naveo, formalizuje snažna podrška EIB Global Crnoj Gori, zasnovana na brojnim projektima koje je banka tokom godina podržala u različitim sektorima, u ukupnoj vrijednosti od preko 1,1 milijardu EUR. 
 
Prema njegovim riječima, cilj tih postigunuća, zajedno sa mogućnošću imenovanja predstavnika EIB-a u Crnoj Gori u bliskoj budućnosti, je jačanje ekonomske otpornosti zemlje i unapređenje njenog puta ka integraciji u EU, sa fokusom na povezanost, održivi razvoj i klimatske ciljeve, u skladu sa novim Planom rasta. 
 
- EIB je spremna da podrži Crnu Goru i njene građane u ovim naporima, kroz niz projekata koji su već u fazi pripreme- poručio je De Grot.

De Grot: EIB nastavlja da pomaže crnogorskom obrazovnom sistemu

Evropsko javno tužilaštvo istražuje moguću zloupotrebu fondova Evropske unije u vezi sa rekonstrukcijom Željezničke stanice u Novom Sadu, potvrdila je u utorak za RTS glavna evropska tužiteljka Laura Koveši.
Ona je navela da je riječ o zajmovima koje je za rekonstrukciju pruge i stanice dodijelila Evropska investiciona banka.
Osnov da otvore istragu, kako je objasnila, bila je pritužba privatnog lica. Dodala je da od tužilaštva u Srbiji očekuje saradnju u dostavljanju informacija i dokaza.
Koveši je objasnila da se Evropsko javno tužilaštvo neće baviti istragom same nesreće u kojoj je život izgubilo 15 ljudi, već da je nadležno isključivo za moguće pronevjere evropskih fondova.
Za postupak su nadležni sudovi u Belgiji ili Luksemburgu, jer je tu sjedište potencijalno oštećenih institucija, navela je Koveši.
Ona je objasnila da Evropsko tužilaštvo ima nadležnost i u trećim zemljama u situaciji kada se koristi novac EU i postoji potencijalna šteta za bilo koju od evropskih institucija.
- Mi ne istražujemo samu nesreću u Novom Sadu, ne istražujemo kako su ti mladi ljudi i žrtve poginuli. To nije naša nadležnost. Naša nadležnost je da vidimo da li je u ukupnoj sumi novca koja je dodijeljena kroz evropski projekat, bilo malverzacija sa novcem EU, korupcije ili pranja novca u odnosu na novac EU - navela je Koveši.
Glavna evropska tužiteljka je rekla da je Evropsko javno tužilaštvo 2022. godine počelo razgovor sa Javnim tužilaštvom Srbije kako bi potpisali radni aranžman koji ima za cilj unapređenje saradnje i uspostavljanje kontakt tačaka.
Kako je navela nakon što su poslali nacrt dokumenta Beogradu, još nisu dobili odgovor o njegovom potpisivanju.
- U međuvremenu moram da kažem da smo poslali tri zahtjeva u tri različita predmeta Javnom tužilaštvu i u svim tim slučajevima sa nama su sarađivali srpski tužioci - dodala je.
U Srbiji duže od četiri mjeseca traju protesti, koje predvode studenti u blokadi, sa zahtjevom za utvrđivanje krivične i političke odgovornosti za pad betonske nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je stradalo 15 i teško povrijeđeno dvoje ljudi.
Tragedija u Novom Sadu otvorila je sumnje građana na korupciju i nekvalitetno izvedene radove, što vlasti odbacuju.
Nadstrešnica je pala četiri mjeseca nakon svečanog otvaranja rekonstruisane zgrade Željezničke stanice, poslije trogodišnje rekonstrukcije.
Rekonstrukcija je bila dio projekta rekonstrukcije i modernizacije željezničke pruge Novi Sad – Subotica – državna granica sa Mađarskom. Projekat su izradili srpski ogranak kompanije China Railway Design Corporation i saobraćajni institut CIP iz Srbije.
Izvođenje radova povereno je kineskom konzorcijumu CRIC&amp;CCCC, koji čine kompanije China Railway International Co. Ltd i China Communications Construction Company Ltd.
Ugovor koji su za ovaj posao potpisale srpske vlasti sa kineskim partnerima nije javno dostupan.
Zbog pada nadstrešnice vodi se više postupaka. Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je 30. decembra podiglo optužnicu protiv 13 ljudi, pod sumnjom na propuste u rekonstrukciji nadstrešnice.
Među optuženima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić i njegova pomoćnica Anita Dimoski, kao i bivša direktorka javnog preduzeća "Infrastrukture željeznice Srbije" Jelena Tanasković.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu podiglo je optužnicu zbog propusta koji su doveli do pada nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal u Beogradu vodi predistražni postupak u vezi sa finansiranjem projekta renoviranja Željezničke stanice u Novom Sadu.

Koveši: Istražujemo kako se trošio novac EU, ne nesreću u Novom Sadu

Na događaju koji je održan danas u Podgorici Evropska investiciona banka (EIB Global) je sa Ministarstvom ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore potpisala ugovor o grantu u iznosu od 22,5 miliona eura, navedeno je u saopštenju Evropske kuće.&nbsp;
Ova sredstva obezbijedila je Evropska unija za razvoj održivog vodosnabdijevanja i sistema otpadnih voda u opštinama Kolašin, Rožaje i Mojkovac.&nbsp;
- Projekti imaju za cilj unaprjeđenje kvaliteta opštinskih vodovodnih i sanitarnih usluga, čuvajući i javno zdravlje i životnu sredinu. Poboljšanjem kvaliteta vode u oblastima nizvodno od rijeka Tare i Ibra, ovi napori će takođe promovisati održivi turizam i poboljšati uslove života za oko 30.000 ljudi - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Grant EU će, kako su kazali, omogućiti izgradnju i proširenje vodovodne i sanitarne infrastrukture u tri crnogorske opštine, sredstva obezbijeđena kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan će podržati građevinske radove i pružiti tehničku pomoć za realizaciju projekta.&nbsp;
Ovi napori će, kako je navedeno, poboljšati uslove života za oko 30 hiljada ljudi i podržati rast održive otpornosti na klimatske promjene.&nbsp;
- Grant Evropske unije, koji se realizuje kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan, podržaće građevinske radove i tehničku pomoć kako bi se osiguralo da implementacija projekata bude u skladu sa relevantnim nacionalnim i EU standardima. Ukupni troškovi procijenjeni na preko 34 miliona eura biće prvenstveno finansirani ovim grantom EU od 22,5 miliona eura, kao i prethodno odobrenim kreditom EIB-a od 10 miliona eura - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Šef regionalnog centra EIB za Zapadni Balkan Damien Sorel kazao je da mu je zadovoljstvo što su uspjeli da obezbijede ove finansijske i tehničke resurse zajedno sa Evropskom komisijom kao dio Tima Evropa za dobrobit građana Crne Gore.&nbsp;
- Ovaj investicioni grant i tehnička pomoć, obezbijeđen kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan, ne samo da će poboljšati upravljanje vodama i obezbijediti pouzdano snabdijevanje, već će doprinijeti i održivom korišćenju vodnih resursa i povećanju otpornosti na klimatske promjene u skladu sa Zelenom agendom EU, dok će istovremeno privući i nove investicije - kazao je Sorel.&nbsp;
Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevernog regiona Crne Gore, zahvalio se Evropskoj uniji i Evropskoj investicionoj banci na kontinuiranoj podršci u unapređenju infrastrukture u Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovi projekti su od velikog značaja za našu zemlju jer direktno utiču na poboljšanje kvaliteta života naših građana, zaštitu životne sredine i povećanje otpornosti na klimatske promjene. Ulaganjem u sisteme vodosnabdijevanja i kanalizacije u Kolašinu, Rožajama i Mojkovcu činimo značajan korak ka održivom razvoju sjevernog regiona i postavljamo temelje za budući ekonomski rast i ekološku stabilnost - dodao je Ćulafić.&nbsp;
Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, napomenuo je da je ovaj grant još jedan jasan primjer kontinuirane podrške EU Crnoj Gori u njenim naporima da ispuni standarde EU, istovremeno dajući prioritet kvalitetu života njenih građana.
- Delegacija EU u Crnoj Gori je ponosna što naši zajednički napori sa nacionalnim i lokalnim vlastima i EIB-om daju opipljive rezultate, posebno u sjevernom regionu koji je dugo bio zapostavljen. U narednom periodu očekujemo realizaciju daljih projekata otpadnih voda u opštinama Pljevlja, Nikšić, Ulcinj, Kotor i Tivat. Uvjereni smo da će ovi projekti ne samo približiti Crnu Goru Evropskoj uniji i njenoj agendi za pristupanje i poboljšati živote njenih građana, već će dati značajan doprinos naporima na ublažavanju klimatskih promjena - istakao je Satler.&nbsp;
U okviru projekta, investicija podržava izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za 6.000 stanovnika i proširenje vodovodne i kanalizacione mreže u Kolašinu. Opština Rožaje će imati koristi od proširene mreže za prikupljanje otpadnih voda u dužini od 15 kilometara, kao i od novog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će pokriti potrebe nekih 20.000 stanovnika. U Mojkovcu projekat omogućava rekonstrukciju postojećeg postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za potrebe 5.250 ljudi, postavljanje kanalizacione mreže u dužini od 10 kilometara i izgradnju kolektora otpadnih voda u Gornjem Polju. Projekat je dio Ekonomskog i investicionog plana Zapadnog Balkana.
EIB je jedan od najvećih zajmodavaca globalnom sektoru voda, koji je obezbijedio 90 milijardi eura za više od 1.700 projekata, sa fokusom na bezbjednost vode i prilagođavanje klimatskim promjenama.&nbsp;

1250x600

EU obezbjeđuje grant od 22 miliona eura za unaprjeđenje održivog korišćenja vode i otpornosti na klimatske promjene

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: evropska-investiciona-banka