Predsjednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević izjavio je da on i funkcionerka te partije i predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić idu 22. oktobra na razgovor sa Evropskom narodnom partijom (EPP) oko pritužbi u vezi s vladajućom partijom u Srbiji.
Vučević je u ponedjeljak rekao da vjeruje da će sa statusom stranke u EPP sve biti u redu.
- Ana i ja smo dobili poziv da, ako se ne varam, 22. oktobra idemo na razgovore u EPP oko ovih pritužbi vezanih za SNS - kazao je za K1 TV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fpredsjednistvo-evropske-narodne-partije-nalozilo-internu-istragu-u-vezi-sa-ulogom-sns-a-unutar-ove-politicke-grupacije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Evropska narodna partija saopštila je 25. septembra da je počela internu istragu u vezi sa ulogom Srpske napredne stranke unutar EPP-a.
- Ovo nije zvanični zakonski proces suspenzije niti isključenja EPP-a, već temeljna i brza interna istraga sa otvorenim rezultatima - navedeno je u saopštenju objavljenom na zvaničnom sajtu.
EPP je najveća grupacija u Evropskom parlamentu i okuplja narodne i konzervativne stranke desnog centra iz cijele Evrope.
SNS je, kao partija iz zemlje koja nije članica EU, njen pridruženi član od 2016. godine.
Mogućnost da se preispita članstvo SNS-a u Evropskoj narodnoj partiji najavio je 9. septembra predsjednik poslaničke grupe te partije u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu.
U Evropskom parlamentu u Strazburu 9. septembra održana je rasprava o antivladinim protestima u Srbiji.
Uoči rasprave o Srbiji, lideri Evropske zelene partije pozvali su čelnike EU da razmotre dalje finansiranje Srbije "zbog autokratskih tendencija njenog lidera Aleksandra Vučića".
Zeleni su tražili i reakciju institucija Evropske unije na postupke vlasti u Srbiji prema demonstrantima.
Na debati o Srbiji na marginama zasijedanja Evropskog parlamenta, dio poslanika usaglasio se i o potrebi slanja misije u Srbiju kako bi se sagledala situacija na terenu.
Jedanaest mjeseci u Srbiji traju antivladini protesti sa kojih se, prije svega, zahtijeva politička i krivična odgovornost za pogibiju 16 osoba na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čelnici Vučićevih naprednjaka pozvani na razgovor u Evropsku narodnu partiju u vezi s internom istragom

Predsjedništvo Evropske narodne partije danas je zadužilo generalnu sekretarku Dolors Montserat i potpredsjednika ove partije Kostisa Hacidakisa da vode interni proces kontrole u vezi sa ulogom Srpske napredne stranke (SNS) unutar ove političke grupacije, navodi se u saopštenju.
Biće, kako navode na zvaničnom sajtu, u bliskom kontaktu sa svim zainteresovanim stranama, uključujući i rukovodstvo SNS-a.&nbsp;
- Ovo nije zvanični zakonski proces suspenzije niti isključenja EPP-a, već temeljna i brza interna istraga sa otvorenim rezultatima - dodaju iz Evropske narodne partije.
Podsjećamo, mogućnost isključenja SNS iz Evropske narodne partije najavio je ranije predsjednik ove poslaničke grupe u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije izazvane nesrećom u Novom Sadu.
Vladajuća SNS je pridružena članica Evropske narodne partije od 2016. godine.
Višemjesečna kriza i demonstracije u Srbiji izazvane su padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi.
Na masovnim antivladinim protestima, demonstranti predvođeni studentima, zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Demonstranti optužuju policiju za preteranu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast negira.
Vlast odbija i zahtjev demonstranata za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.

Predsjedništvo Evropske narodne partije naložilo internu istragu u vezi sa ulogom SNS-a unutar ove političke grupacije

Predsjednica Skupštine Srbije i funkcionerka vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić izjavila je da tokom njenih sastanaka u Briselu 12. septembra nije bilo riječi o isključenju SNS-a iz Evropske narodne partije.
Ovu mogućnost najavio je predsjednik poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP) u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije izazvane nesrećom u Novom Sadu.
Vladajuća SNS je pridružena članica Evropske narodne partije od 2016. godine, a Brnabić je u izjavi novinarima u Briselu rekla da je njena stranka "solidan i pouzdan partner evropskim narodnjacima" i da imaju "odlične odnose i stalnu komunikaciju".
Predsjednica Skupštine Srbije sastala se u Briselu sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, a planirani su i susreti sa zvaničnicima Evropske komisije.
Brnabić je rekla da je sa Metsolom razgovarala o daljim evropskim integracijama Srbije, a susret je ocijenila kao "odličan".
Ona je rekla da je bilo riječi i o pojavljivanju evropskih poslanika na protestu u Novom Sadu 5. septembra.
- Nekorektno je da europarlamentarci prisustvuju nelegalnom, neprijavljenom skupu koji je bio nasilan - rekla je Brnabić.
Brnabić je u Brisel otišla tri dana nakon rasprave u Evropskom parlamentu o antivladinim protestima u Srbiji, na kojoj su pojedini europoslanici predložili i razmatranje dalje finansijske podrške Srbiji kao kandidatkinji za članstvo u EU.
Izvjestilac za Srbiju Tonino Picula i drugi poslanici osudili su nasilje policije prema demonstrantima u Srbiji, ali i izjavu predsjednika Aleksandra Vučića koji je delegaciju Evropske zelene partije nazvao "ološem" nakon što su 5. septembra prisustvovali protestu u Novom Sadu.
Brnabić je potvrdila da je briselska neprofitna organizacija Centar za evropske politike otkazala brifing na kojem je ona trebalo da govori i dodala da će svi koji su zainteresovani moći da je čuju u prostorijama Misije Srbije pri EU.
Centar za evropske politike je brifing sa Brnabić koji je bio planiran za 9. septembar otkazao zbog njenih izjava o navodnoj ulozi EU u podsticanju protesta u Srbiji, prenijela je agencija Beta.
Višemjesečna kriza i demonstracije u Srbiji izazvane su padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi.
Na masovnim antivladinim protestima, demonstranti predvođeni studentima, zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Demonstranti optužuju policiju za preteranu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast negira.
Vlast odbija i zahtjev demonstranata za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.

Brnabić poslije sastanaka u Briselu: Bez razgovora o isključenju srpskih naprednjaka iz Evropske narodne partije

Crna Gora je predvodnik procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU) i vidi se posvećenost Vlade i cijelog društva tome, kazao je predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber.
Veber je to kazao na konferenciji za novinare sa predsjednikom Bošnjačke stranke (BS) Ervinom Ibrahimovićem u Podgorici, gdje EPP i BS organizuju konferenciju „EPP porodica u regionu Zapadnog Balkana”.
Na pitanje novinara kako u Evropskom parlamentu gledaju na ulazak Crne Gore u EU, Veber je odgovorio da vide da je Crna Gora lider u regionu, i da postoji široki konsenzus.
On je kazao da vidi posvećenost pristupanju EU na nivou Vlade i društva.
- Razgovarali smo sa predsjednikom Vlade i vidimo to jasno, Crna Gora je lider u regionu. Postoji širok konsenzus, Crna Gora i druge države regiona traže integraciju na osnovu zasluga, trebalo bi izbjeći bilo koji signal koji bi bio suprotan sa naše strane - smatra Veber.
Veber je rekao da vidi jaku volju Crne Gore da postane članica EU. “Naš partner, BS bitan je dio toga”, dodao je Veber.
Prema njegovim riječima, zemlje u regionu su posvećene integracijama.
- Sada je trenutak kada treba da finalizujemo reunifikaciju EU - rekao je Veber.
On je kazao da je vladavina prava orijentacija kako država treba da funkcioniše.
- Vladavina prava je preduslov rasta i razvoja društva i bitna je za funkcionisanje ekonomije i privrede. Bitan je dio i perspektive mladih i spremni smo da na tome radimo zajedno - naveo je Veber.
On je kazao da “imajući ovaj istorijski trenutak na umu, veoma je bitno da smo svjesni činjenice da je jedna zemlja okupirana”.
- Jako je bitno da čuvamo granice i za to se borimo i zalažemo i napuštam ovaj region, ali želim da obavijestim ostale članice koliko ste zainteresovani i posvećeni - kazao je Veber.
Na pitanje novinara o Radiju Slobodna Evropa, i tome da li bi EU trebalo da podrži taj medij nakon odluke Sjedinjenih Američkih Država da mu uskrate podršku, Veber je odgovorio da se mora sagledati “šta je to što nas čini Evropljanima”.
On je kazao da predstavnici američke administracije kažu da je Ukrajina kriva za rat.
- Mi kažemo da je to laž. U Evropi se borimo za jednake prilike i to su evropske vrijednosti. Upravo se tim vrijednostima bavi Radio Slobodna Evropa i to je nešto na čemu moramo da radimo - da nađemo resurse. Sve te odluke ne treba da budu kratkoročne - poručio je Veber.
Ibrahimović je rekao da je ključni vanjski prioritet Crne Gore ulazak u EU, ali i ulazak svih zemalja Zapadnog Balkana, jer je to, kako je dodao, katalizator mira i stabilnosti.
On je kazao da EPP afirmiše da je politika proširenja živa.
- Ovih dva dana smo bili u centru EU - imali smo posjetu predsjednika EPP-a, grupe čija je BS članica. Ponosan sam i tvrdim da je prisustvo predsjednika EPP-a čin podrške i BS-u - rekao je Ibrahimović.
On je kazao da je BS most između Crne Gore i Brisela.
Prema njegovim riječima, BS je jedina partija koja od početka nije mijenjala program i od početka su imali viziju da Crna Gora treba da bude građanska, dio NATO-a i EU.
Ibrahimović je poručio da se ne može pričati o uspješnoj EU bez zemalja Zapadnog Balkana.

Veber: Jaka volja Crne Gore da uđe u EU; Ibrahimović: BS most između države i Brisela

Predsjednik Evropske narodne partije (EPP) Manfred Veber, najsnažnije političke grupe u EU i najbrojnije u evropskom parlamentu, započeo je posjetu Crnoj Gori posjetom Bošnjačkoj stranci i predsjedniku Ervinu Ibrahimoviću, u prostorijama BS u Podgorici.
Ibrahimović je kazao da mu je bila posebna čast i zadovoljstvo ugostiti Vebera u Bošnjačkoj stranci. Tom prilikom Ibrahimović i ministri i poslanici Bošnjačke stranke, razmijenili su mišljenja sa predsjednikom EPP o trenutnim političkim dešavanjima, kako u Crnoj Gori, tako i na Zapadnom Balkanu, te razgovarali o daljoj saradnji između BS i EPP.
Sastanku su prisustvovali ministri u Vladi Crne Gore, Admir Šahmanović, Ernad Suljević i Damir Gutić, potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković, poslanici u Skupštini Crne Gore, Edina Dešić, Amer Smailović i Jasmin Ćorović, kao i šef kabineta predsjednika BS, Izet Ćorović.
- Ova posjeta još jedan je dokaz privrženosti Bošnjačke stranke Evropskoj uniji i njenim vrijednostima, te ispravnosti politike koju BS vodi punih 19 godina - saopšteno je iz Bošnjačke stranke.
Bošnjačka stranka je pridružena članica EPP od 2019. godine, te članstvom u EPP aktivno učestvuje u kreiranju politika. Takođe, BS je jedina politička grupacija iz Crne Gore, koja je članica EPP.
U Podgorici se danas i sjutra održava dvodnevna konferencija pod nazivom “EPP porodica u regionu Zapadnog Balkana”, u suorganizaciji EPP i BS.
- EPP snažno podržava politiku proširenja pa je ova konferencija prilika da u okviru EPP porodice potvrdimo obostranu posvećenost proširenju i sagledamo mogućnosti dinamiziranja tog procesa u Crnoj Gori i ostalim državama regiona Zapadnog Balkana - naveo je Ibrahimović na svom profilu na mreži X.

Veber posjetio Bošnjačku stranku: EPP snažno podržava politiku proširenja

Predsjednik Bošnjačke stranke i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović učestvovao je na Samitu o Zapadnom Balkanu koji u Briselu organizuje Evropska narodna partija (EPP).
Pored njega, iz regiona Zapadnog Balkana na Samitu su učestvovali i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te premijer Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Vlade Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski.
Vučić se na svom Instagram nalogu zahvalio evropskim narodnjacima i predsjedniku EPP Manfedu Veberu na organizaciji ovog sastanka i to uz nekoliko fotografija od kojih je na jednoj u društvu Ibrahimovića. Po nasmijanim licima može se zaključiti da su lider BS-a, predsjednik Srbije i Veber vodili prijatan razgovor.
Na samitu je razgovarano o evropskoj perpsektivi Zapadnog Balkana i mogućnostima i instrumentima za dinamiziranje procesa proširenja EU.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDDwQXUnMhe6%2F%3Fimg_index%3D2&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

FOTO: Ibrahimović u društvu Vučića na samitu u Briselu

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: evropska-narodna-partija