U prazničnom intervjuu za Portal ETV, bivši izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru, a sadašnji izvjestilac EP za Srbiju, Tonino Picula, poručuje da Brisel „pažljivo vaga“ političke poruke koje stižu iz Podgorice, upozorava da u EU neće biti mjesta za države sa proruskim i antievropskim akterima, te oštro komentariše „provokacije“ vrha crnogorske vlasti i jačanje uticaja SPC. Ističe da Crna Gora ima realnu šansu da iskoristi ostatak mandata ove Evropske komisije, ali samo ako pokaže opipljive rezultate u vladavini prava i izbjegne unutrašnje blokade. Vučićev prijedlog zajedničkog ulaska regiona naziva „izrazom političke nemoći i zavisti“.
<h2>„EU neće tolerisati ucjenjivačke partnere u vlasti“</h2>
Portal ETV: Crna Gora je godinama važila za lidera u procesu evropskih integracija, ali nakon 2020. godine bilježi stagnaciju u ključnim reformama, posebno u pravosuđu i pregovaračkim poglavljima, uz produbljene političke podjele. Iz perspektive Evropske unije - koliko je danas realno govoriti o zadržavanju liderske pozicije i da li je najavljena ambicija ulaska u EU do 2028. godine ostvariva u postojećim okolnostima?
- Prije svega, pozdravljam nedavno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, momentum je tu, ali ključna odgovornost i dalje ostaje na Crnoj Gori. Vjerujem da je Europskoj uniji, kako državama članicama, tako i Komisiji i Parlamentu, bitno da u EU ulazi istinski spremna članica, usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, te neupitnom vladavinom prava. Ono što je također bitno jest da su ključne reforme istinski sprovedene i da su održive, jer će se samo zbroj spomenutog uzimati u obzir na kraju pregovaračkog procesa. O datumima ne bi trebalo nagađati, ali treba sve uraditi da mogući vremenski okvir za ulazak Crne Gore u sastav EU zaista bude ovaj tekući mandat Europskog parlamenta i Komisije. Sljedeći europski izbori su sredinom 2029., a otvoreno je pitanje u kakvim okolnostima i kako će izgledati sastav europskih institucija, te kakvo će biti političko raspoloženje nakon njih. Zato je sada od velike važnosti da naredni period bude optimalno iskorišten. EU je tu da usmjerava proces i pomaže, ali temeljna odgovornost za uspjeh pregovora je, ponavljam, na Crnoj Gori.
Portal ETV: Koliko EU zabrinjava činjenica da mnoge ključne državne resore vode ljudi otvoreno antizapadnih stavova? Može li takav disbalans unutar vlasti blokirati pregovarački proces?
- Heterogenost vladajuće koalicije može imati pozitivne i negativne reperkusije. Okupljanje oko projekta ulaska u EU je u osnovi nadstranačko jer treba osigurati široku podršku ozbiljnim i često bolnim reformama, ali unutar koalicije može rasti i ucjenjivački potencijal partnera sa drugačijom agendom. Ovo posljednje kao mogući tok događanja definitivno može zabrinjavati, premda treba priznati da i današnja EU ima vlastitih problema s anti EU politikama nekih država članica jer nažalost zbog kriznih previranja antizapadne politike interno jačaju. Upravo to je razlog što će neke institucije EU kao i države članice dobro vagati kod primanja novih članica s proruskim i antieuropskim akterima jer se ne žele unedogled opterećivati lošim iskustvima stečenim u natezanjima s političarima poput Orbana i sličnih.
<h2>„Mandićeva slika Karađorđevića je smišljena provokacija“</h2>
Portal ETV: Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić nedavno je, tokom posjete Londonu, uručio domaćinima sliku kapele Karađorđevića na Lovćenu – simbola nestanka crnogorske državnosti. Da li takvi politički gestovi zabrinjavaju EU kada razmatra da li je Crna Gora vrijednosno usklađena sa Evropom?
- To je očito smišljena politička provokacija za koju smatram da nije primjerena funkciji koju taj gospodin trenutno obnaša. Predsjednik Skupštine bi po definiciji trebao djelovati kao umjeren i uključiv faktor sposoban surađivati i s političkim oponentima bez demonstriranja bilo kakvog radikalizma. To svakako vrijedi i za nastupe u inozemstvu. Postoje puno prikladniji darovi koji se mogu pokloniti u svečanim i diplomatskim prilikama, a koji ne iritiraju značajan broj građana vlastite zemlje. U svakom slučaju, i ova gesta upućuje na oprez kada se razmišlja koliko su sa zajedničkim vrijednostima EU usklađeni najviše rangirani pojednici crnogorske vlasti, a ne samo država.
Portal ETV: Kako u u evropskim institucijama tumačite rast uticaja Srpske pravoslavne crkve u institucijama i javnom životu Crne Gore?
- Utjecaj SPC-a je kontinuirano vidljiv i prisutan, pogotovo nakon velikih političkih promjena u Crnoj Gori od 2020., kada su se i bitne političke odluke donosile s crkvenim visokodostojnicima. SPC u Crnoj Gori ima ambiciju da funkcionira gotovo kao nadvladina organizacija i agent beogradskih interesa. Ono što je bitno za EU institucije jest da se mora dosljedno inzistirati na sekularnosti, što je i ustavno načelo, ali i bitan faktor odvajanja svjetovnog i vjerskog. To načelo je, kao i puna sloboda vjeroispovjesti, također ugrađeno i u pretpristupne pregovore.
<h2>„Vladavina prava i nezavisno pravosuđe – ključ za 2026. godinu“</h2>
Portal ETV: Što bi bili ključni zadaci koje Crna Gora mora završiti 2026. godine ako zaista želi da ostane u trci za prvu narednu rundu proširenja?
- Poruke koje dolaze iz europskih institucija su kristalno jasne, jer je naglasak na borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala uz osiguravanje pune neovisnosti pravosudnog sustava kao i nastavak sinkronizacije s zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Sažeto, vladavina prava i pravosuđe su krucijalne teme na kojima će inzistirati relevantan broj država članica. Iz hrvatskog iskustva mogu reći da su rezultati u tim segmentima bili od izuzetne važnosti kako bi se uvjerile rezerviranije države članice da nam je mjesto u Europskoj uniji. To svakako i Crna Gora mora u narednom razdoblju pokazati.
Portal ETV: Samit Evropska unija - Zapadni Balkan biće održan 1. juna 2026. godine u Crnoj Gori, a domaćinstvo su potvrdili predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić, što je ocijenjeno kao velika čast i politička poruka za region. Možete li prokomentarisati najavu predsjednika Milatovića da će na tom Samitu biti potpisan dokument o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, da li je to realno očekivati?
- Slažem se kako je vrlo dobra poruka za Crnu Goru što će se summit održati baš na njenom tlu. To je nesumnjivo velika prilika za Podgoricu i jasna podrška Brisela u finalu pristupnih pregovora. Smatram da je najava predsjednika Milatovića u duhu optimizma i aktivizma koji se pokazuje kod političkih aktera proteklih dana u Crnoj Gori. Izjava ima, prije svega, motivacijski karakter. Bilo bi svakako dobro za Crnu Goru da do summita napravi neke značajne korake, te da se u okviru nastupajućeg ciparskog predsjedanja Vijećem EU može reći kako je dobra prilika dobro iskorištena.
<h2>"Očekujem da se kriza u Srbiji razriješi novim fer i poštenim izborima"</h2>
Portal ETV: Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić predlaže da sve države Zapadnog Balkana istovremeno uđu u EU. S obzirom na to da je i ranije postojala ideja tzv. „train principle“ koja nikada nije formalno prihvaćena iz više razloga, koliko je takav koncept ostvariv i da li bi mogao da ugrozi princip individualnog napretka zasnovanog na reformama?
- Taj je prijedlog izraz političke nemoći i slabo prikrivene zavisti budući da Vučićeva Srbija ne želi ni promovirati europsku agendu u vlastitoj zemlji niti uspjeva ostvariti minimalan napredak u pregovorima o članstvu. On je i neostvariv jer je suština procesa proširenja bazirana na meritumu, honorira države koje istinski sprovode reforme, koje se sustavno mijenjaju na bolje i koje se sve više, a ne sve manje rimuju s geopolitičkim interesima Unije. Naravno da zemlje predvodnice proširenja ne žele i ne moraju čekati države koje nisu spremne, stagniraju ili nazaduju. To je stav europskih institucija oko kojeg su i Vijeće i Komisija i Parlament usuglašeni i jednostavno ne vidim da bi se u pogledu toga radili neki loši kompromisi na štetu država kandidatkinja koje zaslužuju pristup. Naravno da bi Vučić želio navrat nanos uspostaviti neki novi “coupling” njegove Srbije s Crnom Gorom ne bi li otežao ulazak Podgorice u EU.
Portal ETV: U posljednjem izvještaju koji ste predstavili u EP ukazali ste na “ozbiljne nedostatke” u izbornom zakonodavstvu, stanju medija, nezavisnosti pravosuđa, i na problem selektivne pravde? Što, konkretno, očekujete od vlasti u Srbiji da urade u narednom periodu da pokažu da zaista teže evropskoj orijentaciji, a ne samo deklarativno?
- Za početak, bilo bi dobro da se predsjednik države pojavljuje na visokim summitima EU i država Zapadnog Balkana, jer u suprotnom šalje sliku neodgovornosti i odustajanja. Nažalost, ne vidim neke tragove poboljšanja situacije u Srbiji te pokušaje adresiranj nagomilanih problema koji su spomenuti u izvješćima Komisije i Parlamenta. Očekujem da se kriza razriješi na način koji traži značajan broj građana, a to su novi izbori. Ti izbori moraju biti fer i pošteni što podrazumjeva da izborno zakonodavstvo mora biti prilagođeno preporukama relevantnih međunarodnih organizacija prije toga. To je paket realnih zahtjeva koje vlast u Beogradu mora ispuniti, ukoliko postoji istinska politička volja za rješavanje nagomilanih unutarnjih problema i želja za deblokadom pristupnog procesa.

Danijela Jovanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Picula za Portal ETV: EU neće primati države sa proruskim akterima, Crna Gora mora da pokaže da je vrijedna povjerenja

Više pokušaja izglasavanja nepovjerenja predsjednici Evropske komisije (EK), još jedna istraga korupcije i novi savezi političkih grupa obilježili su ovu godinu u Evropskom parlamentu.
Kao neke od ključnih trenutaka koji su oblikovali političke aktivnosti zakonodavnog tijela Evropske unije, briselski Juronjuz izdvojio je usvajanje mnogo oštrijeg stava o migracijama, pojednostavljivanje birokratije i regulative da bi se pomoglo evropskoj industriji, kao i udaljavanje od Zelenog dogovora.
Evropski parlament je u martu potresla velika istraga korupcije u koju su umešani evroposlanici i asistenti zbog sumnje da su dobijali novac i skupe poklone od tehnološkog giganta Huaveja, u zamjenu za povoljne političke stavove o pitanjima od interesa za tu kinesku kompaniju.
Osam osoba je optuženo za krivična djela kao što su korupcija, pranje novca i učešće u kriminalnoj organizaciji, a Odbor EP za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove još razmatra zahtjev tužilaštva za ukidanje imuniteta za četiri poslanika.
U međuvremenu, EP je zabranio lobistima kompanije Huavej ulaz u svoje prostorije u Briselu, Strazburu i Luksemburgu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ove godine preživela tri glasanja o nepoverenju, od koji su dva bila održana u istom danu.
Europoslanici su prvi put glasali u julu, na inicijativu poslanika iz grupe Evropskih konzervativaca i reformista zbog, između ostalog, njene tajne prepiske sa direktorom kompanije Fajzer o isporuci vakcina tokom pandemije kovida-19.
Zahtjeve za druga dva glasanja, održana u oktobru, podnijele su grupe krajnje ljevice i desnice, Levica i Patriote za Evropu, koje su najveće primjedbe imale na trgovinske sporazume EU sa SAD i grupom južnoameričkih zemalja Merkosur, nedostatak transparentnosti i neaktivnost po pitanju izraelskog rata u Gazi.
Više poslanika je u oktobru glasalo protiv prijedloga nego u julu, što je ojačalo poziciju Fon der Lajen.
Iako su glasanja završena neuspješno, Juronjuz navodi da je to bio važan gest, dodajući da je ovo „prkosan parlament, čak i među njenim konzervativnim redovima“.
Još jedan događaj koji je obilježio rad Evropskog parlamenta bila je odluka da odbije zahtev Mađarske za ukidanje poslaničkog imuniteta mađarskim poslanicima Peteru Mađaru i Klari Dobrev i italijanskoj poslanici Ilariji Salis.
Mađar, lider mađarske opozicione partije TISA i glavni rival premijera Viktora Orbana, optužen je za klevetu i da je navodno bacio telefon jednog muškarca u Dunav poslije svađe u noćnom klubu jer ga je snimao, što je on ocijenio kao politički slučaj.

Portal ETV

1084x550

Sjednice EP ove godine obilježila tri glasanja o nepovjerenju i nova istraga korupcije

Evropski parlament (EP) usvojio je budžet Evropske unije (EU) za 2026. godinu, koji je usmjeren na jačanje istraživanja, konkurentnosti i bezbjednosti, a iznosi 192,8 milijarde eura u obavezama i 190,1 milijardi eura u plaćanjima.
Budžet je usvojen glasovima 419 parlamentaraca, dok je 185 bilo protiv, a 53 su bila uzdržana, nakon čega ga je potpisala predsjednica EP Roberta Mecola.
Evropski parlament fokusirao se na povećanje sredstava za programe i politike koje su usmerene na unapređenje života građana, jačanje konkurentnosti i odgovor na odbrambene izazove, navedeno je u saopštenju.
Glavni izvjestilac za budžet za 2026. godinu Andžej Halicki istakao je da je prioritet bezbjednija i snažnija Evropa.
- U teškim okolnostima ruske agresije, prirodnih katastrofa i geopolitičkih pritisaka, ostali smo fokusirani na prioritet u budžetu za 2026. godinu tokom pregovora sa vladama članica EU, a to je bezbjednija, snažnija Evropa. Parlament je obezbijedio gotovo 400 miliona eura dodatnih sredstava, odbacivši smanjenja koje je predložilo Vijeće i osnaživši ključne programe, kao što su osiguranje bolje zaštite granica, vojna mobilnost i veća podrška susjedstvima i povećanje humanitarne pomoći - rekao je Halicki.
Predsjedavajući Odbora za budžet Johan van Overtveld izjavio je da u turbulentnim vremenima, kakvo je danas, postoje povećana očekivanja i zahtjevi u vezi sa budžetom EU.
- Kako se prioriteti građana mijenjaju, neophodno je da EP i institucije EU slušaju i efikasno reaguju. Napredak se postiže, ali sam budžet će nas dovesti samo do određene tačke. Biće potrebni kontinuirani napori i dalji koraci kako bi se poboljšala konkurentnost - rekao je on.
<h2>Veći izdaci za infrastrukturu i klimatske akcije</h2>
Evropski parlament je odobrio veću podršku za prekograničnu infrastrukturu i graničnu upravu, klimatske akcije i spoljnu politiku, a u nedavno postignutom dogovoru sa zemljama članicama, više od 372 miliona dodato je za ključne prioritete, kao što su energetska i saobraćajna infrastruktura, humanitarna pomoć i civilna zaštita u slučaju katastrofa.
Kako bi bila pojačana konkurentnost i unaprijeđena prekogranična infrastruktura, za 20 miliona eura povećana su sredstva za program Horizon, a za 25 miliona eura za saobraćajne i energetske mreže. Dodatnih deset miliona dinara obezbijeđeno je za Mehanizam civilne zaštite i program RescEU kako bi se unaprijedila koordinacija u slučaju prirodnih katastrofa.
Za deset miliona eura povećana su i sredstva za vojnu mobilnost, koja ima ključnu ulogu u odbrambenoj spremnosti EU, a ista suma dodatno je obezbijeđena i za graničnu upravu, kao i za instrumente za klimatske akcije, odnosno program LIFE, dok je povećanje od po tri miliona eura odobreno za programe EU4Health i Erasmus+.
Parlament je, između ostalog, odobrio i dodatnih 35 miliona eura za humanitarnu pomoć, kao odgovor na rastuću geopolitičku nestabilnost, globalne humanitarne krize i hitne situacije izazvane klimatskim promjenama.
Radi stvaranja novih mogućnosti, posebno za mlade poljoprivrednike, EP je odobrio povećanje od 105 miliona eura za mjere koje promovišu evropske poljoprivredne proizvode.
Više od 93 odsto budžeta EU ide direktno na programe koji podržavaju građane i projekte širom zemalja članica.
Godišnji budžet EU, koji opslužuje 27 zemalja i 450 miliona Evropljana, relativno je mali, u prosjeku od 160 do 200 milijardi evra u periodu od 2021. do 2027. godine, ako se poredi sa nacionalnim budžetima. Poljska, na primjer, koja ima 39 miliona građana, ima približno isti budžet, dok je u odnosu na Njemačku to svega trećina budžeta te zemlje, koja ima 84 miliona građana.

1250x600

Usvojen budžet EU za 2026: Jačanje konkurentnosti i bezbjednosti

Evropski parlament danas je dao zeleno svjetlo za prvi evropski odbrambeni program EDIP, koji europarlamentarci i Evropska komisija smatraju skromnim, ali i dobrim prvim korakom prema jačanju evropske odbrambene industrije.
- U ovom istorijskom trenutku, kad se čini da se sve oko nas raspada, postavlja nam se jednostavno pitanje – možemo li vjerovati Donaldu Trampu i Džej Di Vensu da će nas braniti od Vladimira Putina- upitao je na početku rasprave o EDIP-u jedan od dvojice izvjestilaca EP za taj program Rafael Gluksman iz redova socijalista i demokrata.
Upozorio je da "Evropa zabija glavu u pijesak” ignorišući upozorenja evropskih obavještajnih službi.
- Ljubimo Trampove ruke, tolerišemo njegove ispade te se nadamo da zbog njih neće izgorjeti Ukrajina, a mi zajedno s njom. Ali, mi smo sami pred ruskim režimom koji ratuje na našem kontinentu i direktno nam prijet- kazao je Gluksman.
EDIP, &nbsp;skraćenica za Evropski odbrambeni program, dogovor koji je postignut nakon godinu i po dana pregovora EP i Savjeta EU, predviđa 1,5 milijardi eura podrške evropskoj odbrambenoj industriji.
Njime se želi da olakša zajednička nabavka, pojača proizvodni kapaciteti i obezbijediti snabdijevanje potrebnom tehnologijom. EDIP predviđa i saradnju sa ukrajinskom vojnom industrijom.
Gluksman je u raspravi u EP-u u Strasburu rekao da je naglasak EDIP-a na suverenosti – evropskoj proizvodnji finansiranoj evropskim sredstvima, na temelju odluka donijetih u EU-u.
- Ovo je istorijski dan, ali EDIP je tek početak, samo zametak stvari koje su pred nama- zaključio je Francuz.
Izvještaj o Predlogu uredbe Evropskog parlamenta i Savjeta o uspostavljanju Programa za evropsku odbrambenu industriju i okvira mjera za obezbjeđivanje dostupnosti i pristup odbrambenim proizvodima („EDIP”) poslanici EP su usvojili s 457 glasova za, 148 protiv i 33 suzdržanih.
Poslanici koji su učestvovali u raspravi, pa i povjerenik Komisije za odbranu Andrius Kubilius, priznaju da je 1,5 milijardi eura mali iznos u odnosu na evropske potrebe u pogledu sve nestabilnijih geopolitičkih okolnosti, ali pozdravili su EDIP kao dobrodošli prvi korak.

Evropski parlament usvojio odbrambeni program vrijedan 1,5 milijardi eura

Najveća grupa zastupnika u Evropskom parlamentu, koja pripada Evropskoj narodnoj stranci (EPP), želi promijeniti pojedine ekološke regulacije kako bi olakšala poslovanje firmama u Evropskoj uniji, a za to će im potencijalno partneri biti parlamentarci iz ekstremne desnice.
Iako većinu u Evropskom parlamentu EPP formira sa Socijalistima i sa liberalnom grupom "Renew Europe", nisu uspjeli doći do dogovora po ovom pitanju s ove dvije grupacije.
Međutim, u ovom segmentu dijele mišljenje s radikalno desnim zastupnicima iz dvije grupe: Patriotama za Evropu i Evropi suverenih zemalja.
Ove dvije grupe su većinom isključene iz ozbiljnijih razgovora unutar Evropskog parlamenta, a čine ih stranke koje predstavljaju ekstremnu desnicu, poput njemačkog AfD-a i mađarskog Fidesza.
Saradnja s ovim strankama se generalno smatra neprihvatljivom, te bi potez EPP-a, van dogovora sa svojim partnerima koji su i izabrali trenutni saziv Evropske komisije, bio presedan za EU.
U četvrtak će biti održano glasanje o ukidanju mnogobrojih regulacija za firme u EU, a EPP će, kako piše Politico, ipak dati još jednu šansu svojim partnerima da prihvate njihovo rješenje.
U ovom trenutku, EPP priprema dva različita paketa. O jednom od njih i dalje raspravljaju sa svojim partnerima, te će do četvrtka pokušati da dođu do dogovora.
U slučaju da ti razgovori propadnu, EPP je spremio još jedan paket koji je dosta širi, a koji bi, prema njihovom mišljenju, uspio proći uz glasove radikalno desnih grupa, koje zajedno kontrolišu 109 glasova u Evropskom parlamentu.
Inače, plan kojeg EPP sada promoviše je usvojen u Evropskoj komisiji još u februaru, ali mora dobiti podršku Evropskog parlamenta. Paket koji su iz EPP-a spremili za "plan B", ako propadnu pregovori do srijede, izražen je kroz amandmane na prijedlog Evropske komisije, a koji su u skladu s političkim ciljevima ekstremne desnice.

Problemi unutar većine u Evropskom parlamentu, najveća grupa primorana tražiti pomoć od ekstremnih desničara

Predsjednik Odbora Evropskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) Dejvid Mekalister kazao je u intervjuu za Pobjedu da je najnoviji izvještaj Evropske komisije o proširenju pokazao da je prijem novih članica strateški interes za EU, ali i za Zapadni Balkan.
Ipak, naglašava da među 27 zemalja članica Unije postoje podjele koje, kako navodi, mogu usporiti donošenje odluka.
Odgovarajući na pitanje kako će, u kontekstu pridruživanja Crne Gore, biti prevaziđene prepreke koje se tiču skepticizma nekih članica prema proširenju, Mekalister ističe da „neke vlade brinu o institucionalnim kapacitetima, druge o javnoj podršci pitanju prijema novih članica“.
- Da bi se prevazišao skepticizam, EU mora istovremeno da uradi dvije stvari: da unaprijedi komunikaciju o koristima proširenja i da se interno pripremi za veći broj članica - navodi sagovornik Pobjede.
Mekalister napominje da je pred Crnom Gorom još mnogo zadataka do zatvaranja svih poglavlja, a kao posebno važnu ističe činjenicu da je država nazadovala po pitanju usklađivanja vizne politike sa EU, te da je momenat da se odmah preduzme konkretna akcija u vezi sa tim pitanjem.
POBJEDA: Crna Gora nastavlja svoj put ka članstvu u Evropskoj uniji, zadržavajući poziciju predvodnika. Ipak, jasno je i u Podgorici i u Briselu da stvari neće teći glatko, te da postoji mnogo izazova. Po Vašem mišljenju, što trenutno predstavlja najveću prepreku na putu Crne Gore ka EU?
MEKALISTER: Novi zamah politike proširenja stvorio je stvarnu priliku da zemlje Zapadnog Balkana budu bliže Evropskoj uniji. Evropski parlament već dugo naglašava da budućnost Crne Gore kao i čitavog regiona leži u Evropi. Crna Gora jeste predvodnik, ali napredak na kraju zavisi od sposobnosti političkih aktera da očuvaju stabilnost, ojačaju demokratske institucije i ostvare opipljive rezultate u ključnim reformama.
Izvještaj Evropske komisije za 2025. godinu jasno navodi da je Crna Gora ostvarila dobar napredak na putu ka EU integracijama, naročito u usklađivanju spoljne politike i saradnji sa EU i NATO. Međutim, u izvještaju se takođe ističe da politička polarizacija i česte institucionalne blokade i dalje usporavaju reformski proces. Ono što je sada presudno jeste istinska politička volja i sposobnost da se gradi konsenzus preko partijskih linija i da se obezbijedi da reforme ne budu samo usvojene, već i sprovedene u praksi.
Sljedeći koraci Crne Gore moraju biti usmjereni na tzv. „osnove“ - vladavinu prava, nezavisnost pravosuđa, borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, zaštitu manjina, kao i profesionalnu i depolitizovanu javnu upravu. Samo vidljiv i nepovratan napredak u ovim oblastima približiće zemlju članstvu u EU i obezbijediti trajne koristi za građane.
POBJEDA: Nakon usvajanja Paketa proširenja potvrđeno je da je Crna Gora država koja je prva u redu za članstvo, međutim što Izvještaj još poručuje na što bi vlast posebno trebalo da obrati pažnju?
MEKALISTER: Paket o proširenju Evropske komisije za 2025. godinu, objavljen ove sedmice, potvrđuje vodeću poziciju Crne Gore u procesu pristupanja. Pozdravljam ponovljenu ocjenu Komisije o solidnom napretku zemlje u reformama povezanim sa EU i njenom dosljedno visokom usklađenošću sa Zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.
U izvještaju se navodi da je Crna Gora otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila njih sedam, uključujući četiri u protekloj godini što je jasan znak obnovljenog zamaha. Posebno pozdravljam i činjenicu da su ispunjena privremena mjerila za poglavlja 23 i 24, što su najvažnija poglavlja koja obuhvataju pravosuđe, temeljna prava te pravdu, slobodu i bezbjednost, a čime se otvara put ka daljem napretku. Komisija takođe pohvaljuje konstruktivnu regionalnu ulogu Crne Gore i njeno učešće u inicijativama poput Jedinstvenog područja za plaćanja u eurima (SEPA), koje će ojačati trgovinske i investicione veze sa EU.
Naravno, izvještaj ukazuje i na oblasti koje zahtijevaju kontinuirani napor, posebno u pravosuđu, slobodi medija i borbi protiv organizovanog kriminala.
Ali sveukupno, ovo je pozitivna i ohrabrujuća procjena, koja potvrđuje da evropska perspektiva Crne Gore nije samo živa, već napreduje.
POBJEDA: Jedna od aktuelnih tema u Crnoj Gori u posljednje vrijeme jeste uvođenje viznog režima za turske državljane. Što Crna Gora, kao potencijalna nova članica EU, treba da uradi u oblasti migracione politike kako bi izbjegla scenario sa kojim se suočavaju postojeće članice a to je masovan priliv migranata koji je teško kontrolisati?
MEKALISTER: Upravljanje migracijama biće suštinski dio budućih obaveza Crne Gore kao potencijalne članice EU. Kredibilna migraciona politika treba da bude čvrsta, pravedna i usmjerena ka budućnosti da štiti granice, obezbijedi poštovanje zakona i očuva sposobnost Evrope da integriše one koji imaju pravo da ostanu.
Izvještaj Komisije naglašava konstruktivnu saradnju Crne Gore sa agencijama EU za upravljanje granicama i sprovođenje zakona - Frontexom, Europolom, Eurojustom i CEPOL-om u borbi protiv prekograničnog kriminala i unapređenju upravljanja granicama. Stupanjem na snagu ažuriranog sporazuma sa Frontexom 2023. godine već je ojačana operativna saradnja, a potrebno ju je dalje proširiti.
Istovremeno, Crna Gora treba da teži potpunom usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU i da izgradi kapacitete za efikasno sprovođenje procedura povratka. Dobro upravljanje migracionim sistemom mora da kombinuje humanitarne standarde azila sa strogom primjenom pravila protiv neregularnih ulazaka. To znači jačanje spoljnjih granica, borbu protiv krijumčarenja migranata i unapređenje saradnje sa susjednim i partnerskim zemljama radi otklanjanja uzroka migracija i efikasnog sprovođenja odluka o povratku.
Ukratko, odgovorno upravljanje granicama i regionalna saradnja, a ne reaktivne, ad hoc odluke, ključ su za očuvanje bezbjednosti i stabilnosti.
POBJEDA: Kada govorimo o viznom režimu i obavezama Crne Gore da svoju politiku u toj oblasti uskladi sa evropskom, ne možemo ignorisati činjenicu da je zemlja nazadovala, umjesto da je napredovala. Da li je krajnje vrijeme da Crna Gora u potpunosti uskladi svoju viznu politiku sa EU, bez daljih izgovora?
MEKALISTER: Da. Ovo je trenutak za odlučnu akciju. Izvještaj Komisije za 2025. godinu jasno navodi da je Crna Gora ostvarila samo ograničen napredak u usklađivanju svoje vizne politike sa politikom EU, a u nekim slučajevima čak i nazadovala. To se mora promijeniti.
Usklađivanje vizne politike nije formalnost, već suštinski dio Poglavlja 24 pravne tekovine i ukupnog okvira migracione i bezbjednosne politike. Takođe je izričito uključeno u Reformsku agendu Crne Gore u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan i Instrumenta za reforme i rast. Stoga ohrabrujem vladu da završi ovaj proces bez daljih odlaganja, posebno u pogledu zemalja koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili bezbjednosnih prijetnji za EU.
Potpuno usklađivanje dodatno bi pokazalo da Crna Gora ozbiljno shvata svoje buduće obaveze u EU i da je spremna da dijeli odgovornost za bezbjednost spoljnjih granica Unije.
POBJEDA: Često govorimo o preprekama na putu Crne Gore ka EU, fokusirajući se na unutrašnje probleme. Ali unutar same EU, neke države članice i dalje su skeptične prema proširenju. Kako se ta prepreka može prevazići?
MEKALISTER: Proširenje je proces zasnovan na zaslugama. Svaka zemlja kandidat treba da bude ocijenjena prema ispunjenosti Kopenhaških kriterijuma. Kada kandidati ispune obaveze, EU mora takođe da ispuni svoja obećanja. To je ono što proces čini kredibilnim i za građane Zapadnog Balkana i za one unutar Unije.
Izvještaj Komisije za 2025. godinu ponovo ističe da je proširenje u strateškom interesu same EU. Stabilan, demokratski i prosperitetan region Zapadnog Balkana jača Uniju u cjelini, naročito u današnjem geopolitičkom kontekstu. Ipak, tačno je da unutrašnje podjele među državama članicama mogu usporiti donošenje odluka. Neke vlade brinu o institucionalnim kapacitetima, druge o javnoj podršci proširenju. Te zabrinutosti treba rješavati otvoreno, a ne izbjegavati ih.
Da bi se prevazišao skepticizam, EU mora istovremeno da uradi dvije stvari: da unaprijedi komunikaciju o koristima proširenja i da se interno pripremi za veći broj članica. Institucionalne reforme biće ključne da bi Evropska unija ostala efikasna i kohezivna kada joj se pridruže nove članice.
Nedavni izvještaj Evropskog parlamenta o institucionalnim posljedicama proširenja s pravom ističe da nam je potrebna EU koja može da djeluje brzo i odlučno, bez ugrožavanja demokratskog legitimiteta. To znači - šira primjena donošenja odluka putem kvalifikovane većine i to na više oblasti, posebno u spoljnoj politici, uz uvođenje zaštitnih klauzula za vitalne nacionalne interese umjesto veta.
Takođe to znači efikasniju Evropsku komisiju i pravedniji, fiksni sastav Evropskog parlamenta, zasnovan na transparentnoj matematičkoj raspodjeli mjesta. U Savjetu, sistem višedržavnog timskog predsjedavanja mogao bi obezbijediti veći kontinuitet i ravnotežu među regionima.
Podjednako je važno jačanje sprovođenja vladavine prava i unapređenje demokratske odgovornosti u svim institucijama EU.
Na kraju, sam proces proširenja mogao bi slijediti fazni i uslovni model: postepenu integraciju u jedinstveno tržište i institucije EU, kroz reverzibilne faze povezane sa pokazateljima vladavine prava i upravljanja. Takav pristup bio bi realan i pravedan i nijedna zemlja ne bi bila ostavljena po strani, ali bi obaveze morale biti praćene konkretnim rezultatima.
Proširenje nije milostinja, već geopolitička investicija u stabilnost i zajednički prosperitet. Kada Crna Gora nastavi da isporučuje reforme, EU mora odgovoriti istom odlučnošću, kredibilnim, predvidivim odlukama i institucionalnom spremnošću da proširenje učini uspješnim za sve.
POBJEDA: U posljednje vrijeme govori se o izmjeni pravila pristupanja, konkretno o prijedlogu da se ukine pravo veta za nove članice. Smatrate li da bi to moglo biti rješenje?
MEKALISTER: Institucionalne reforme i proširenje su dvije strane iste medalje. Ako EU želi da bude snažnija i ujedinjenija, mora postati i efikasnija u donošenju odluka. Cilj nije eliminisanje nacionalnih glasova, već sprečavanje situacije u kojoj jedna zemlja može blokirati napredak u pitanjima za koja postoji jasna većina.
Evropski parlament više puta je pozivao na širu upotrebu kvalifikovane većine glasova (QMV) u pojedinim fazama procesa proširenja. Član 49 Ugovora o Evropskoj uniji već pruža pravni osnov za to i nije potrebna izmjena Ugovora, već politički dogovor. To bi se, na primjer, moglo primjenjivati na srednje faze kao što su otvaranje ili zatvaranje poglavlja, dok bi jednoglasnost ostala za ključne odluke.
Izvještaj Komisije za 2025. godinu takođe naglašava potrebu da se i EU i zemlje kandidati pripreme za Uniju sa više od 30 članica. To znači institucionalnu reformu, fleksibilnije donošenje odluka i snažniju ulogu Evropskog parlamenta radi većeg stepena transparentnosti i odgovornosti.
Strukturne reforme treba da idu ruku pod ruku sa postepenom integracijom. Omogućavanje zemljama kandidatima da ranije učestvuju u odabranim politikama EU može pokazati da proširenje nije apstraktno obećanje, već opipljiv proces koji donosi rezultate prije i poslije pristupanja.
POBJEDA: Da bi Crna Gora zatvorila sva pregovaračka poglavlja naredne godine i postala punopravna članica EU 2028. godine, moraće da prevaziđe brojne izazove. Smatrate li da je to realno u tako kratkom roku?
MEKALISTER: Fokus ne bi trebalo da bude na postavljanju ili debatovanju o datumima, već na ostvarivanju stvarnog i mjerljivog napretka. Proširenje nije trka s vremenom, to je proces zasnovan na zaslugama, kredibilitetu i trajnoj transformaciji institucija i društva. Na kraju, nije presudno kada zemlja postane članica EU, već koliko dobro ispunjava sve uslove za održivo članstvo.
Izvještaj Komisije za 2025. godinu potvrđuje da je Crna Gora ostvarila opipljiv napredak, uključujući privremeno zatvaranje četiri poglavlja u protekloj godini i visok stepen usklađenosti sa pravnom tekovinom EU. To su važna dostignuća koja pokazuju obnovljeni zamah u Podgorici nakon perioda stagnacije. Međutim, isti izvještaj ističe da su administrativni kapaciteti i dalje skromni, da politička polarizacija otežava kontinuitet reformi i da vladavinu prava treba dodatno ojačati prije nego što se mogu zatvoriti završni kriterijumi.
Presudan faktor sada biće implementacija. Crna Gora mora nastaviti da gradi profesionalnu i politički neutralnu javnu upravu, obezbijedi nezavisnost i integritet pravosuđa i postigne ubjedljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Svaka reforma mora biti institucionalno ukorijenjena a ne vođena kratkoročnim političkim ciklusima.
Evropski parlament ostaje spreman da pruži podršku. Kroz programe podrške demokratiji i strukturisani međuparlamentarni dijalog, pomažemo jačanje uloge Skupštine Crne Gore, civilnog društva i nezavisnih medija u praćenju reformi.
Ako Crna Gora nastavi da stavlja suštinu ispred simbolike, kvalitet ispred brzine, njena evropska budućnost je jasna. Sa svoje strane, EU mora djelovati dosljedno, zadržati proširenje na vrhu političke agende i nagraditi one koji isporučuju stvarne reforme.

Mekalister: Podjele među članicama EU mogu usporiti odluke o proširenju

Nije se moglo naslutiti da je neko u stanju da tako bestijalno orgija pred ženom, majkom koja je spremna da se, rizikujući život, bori za pravdu i istinu o smrti svoga djeteta. Nije se moglo naslutiti da dijelimo vazduh i prostor sa takvim bezdušnicima. Režim Aleksandra Vučića je probio svije moralno dno, rekao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata", na Televiziji E, predsjednik Demokratske stranke i poslanik u Skupštini Srbije, Srđan Milivojević.
Dijana Hrka traži pravdu za svoje dijete, sina kojeg je izgubila kada se srušila nadstrešnica željezničke stanice u Novom Sadu. Dijana, nakon godine borbe za pravdu na ulici, sa hiljadama studenata i garđana, sada danima štrajkuje glađu majka ispred Skupštine Srbije u Beogradu. Poslanik Srđan Milivojević kaže da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije savladan bolom jedne majke, već je nečovječno dozvolio da se pušta muzika i igraju kola, pred Dijanom Hrkom. Tako nešto, kako kaže, Srbija nije zapamtila ni u vrijeme većih zvjerstava, većih i gorih okupatora.
- Riječ je o ljudima koji nemaju nikakvu etičku kočnicu, koji snagom nagomilane bahatosti i primitivizma pokušavaju da utišaju narodnu pobunu i gnijev. Kao građanina Srbije, čovjeka čija porodica generacijama, vjekovima živi ovdje, zaprepastilo me je da imamo ljude na vlasti koji se prema građanima Srbije ophode gore nego što su to radili mnogi okupatori koji su prokrstarili ovom teritorijom. Za šezdeset godina sam se svega nagledao, a ovo je jedan ogorman civilizacijski korak unazad, bruka koja će pratiti pokoljenja onih koji ovo rade Dijani Hrki - rekao je Milivojević.
Kaže i da se u takozvanom Ćacilendu pred očima policije dešavaju brojna krivična djela - napadaju novinari i građani, ispaljuju pirotehnička sredstva, što pokazuje da je režim ušao u političko minsko polje i da je spreman da se detonira.
- Moj zadatak kao predsjednika Demokratske stranke je da ne dozvolim da u taj sunovrat povuku i Srbiju i ne daj bože region. Jednostavno, Aleksandar Vučić je uvijek ovakve krize rješavao tako što bi je proširio na čitav region. On sada već uveliko nišani i Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu, a možda i Sjevernu Makedoniju. Dobro je što su političke prilike kod susjeda koliko-toliko stabilne, tako da vjerujem da njegov pokušaj neće uroditi plodom. Ali, zabrinjava činjenica da je Aleksandar Vučić i dalje spreman da krizu ne rješava političkim sredstvima nego nasiljem. Nasilje nije teren na kojem ćemo se takmičiti sa Aleksandrom Vučićem, jer naš protest je i dalje nenasilan - istakao je Milivojević.
Podsjeća da je Vučić nekada govorio da će se osvetiti novinaru Slavku Ćuruviji, pa je onda i ubijen 1999. godine, kao i da je govorio “da za jednog ubijenog Srbina treba ubiti stotinu Muslimana”. Smatra da Vučićevo izvinjenje studentima služi samo da pokaže svom biračkom tijelu kako je on, navodno, veliki i plemenit čovjek.
- To je isti onaj Šešeljev šegrt, glasnogovornik, pomoćnik i trbuhozborac koji jednako mrzi sve građane Srbije, bez obzira da li se oni krste, križaju ili klanjaju. To je protivnik ljudskog roda i civilizacijskog napretka ove zemlje. To je čovjek koji svjesno radi licemjerno, samosažaljivim plačnim glasom. Meni je prosto neshvatljivo da ima ljudi i političkih snaga u Crnoj Gori koje podržavaju Aleksandra Vučića. Ja mislim da svako ko voli Srbiju ne može da bude za Aleksandra Vučića. Aleksandar Vučić je razorio temelje naše nacionalne politike, to je čovjek koji ugrožava vitalne interese Republike Srbije i svako ko podržava tog čovjeka radi na štetu i na uštrb interesa države - istakao je Milivojević.
Podsjeća da je rezolucijom Evropskog parlamenta o stanju u Srbiji, Vučić najbolje raskrinkan. Smatra i da to što su Crna Gora i Albanija daleko pretekle Srbiju u evropskim integracijama, Vučić doživljava kao svoju noćnu moru. Vjeruje i da će Vučić učiniti sve što je u njegovoj moći da destabilizuje Crnu Goru i spriječi je da prije Srbije pristupi Evropskoj unij.
- On je preko Šešeljevog šinjela obukao evropski frak. Ali, ispod tog fraka i dalje viri taj šinjel i jasno se vidi da je ta zarđala kašika, kojom je prijetio Hrvatima, Bošnjacima, Crnoj Gori, BiH i Albancima, i dalje je u njegovom rukama, spremna da zamijeni neko ubojitije oružje. Evropa i svijet su jasno shvatili sa kakvim diktatorom, tiraninom i autokratom imamo posla. To je čovjek koji više ne može da pokaže da ima podršku bilo koga u svijetu. Ono što je nekada obećavao u Briselu, na engleskom jeziku, nije uspijevao da prevede na ruski kada ode u Moskvu. Ono što je obećavao u Moskvi, na ruskom jeziku, nije uspijevao da prevede na srpski kada dođe u Beograd. Srbija ovoga trenutka ima sankcije međunarodne zajednice u vezi sa naftnom industrijom, pred dubokom je ekonomskom krizom koja će samo upotpuniti sliku opšte krize koja vlada u Srbiji - naglasio je Milivojević.
Prema njegovim riječima, Srbija bi trebalo što prije da raskrsti sa Vučićevm režimom i gradi, dobrosusjedske odnose sa Crnom Gorom, kako bi jedni drugima bili oslonac na evropskom putu.
- Ključna stvar u Srbiji je to što Aleksandar Vučić ima veliki nespokoj jer svi građani, koji su protiv njega, ovu zemlju doživljavaju kao svoju. Iz Srbije se šalju nevjerovatne slike u svijet, neki mladi ljudi, Bošnjaci iz Novog Pazara su 16 dana, u pomen 16 žrtava, skoro 400 kilometara pješačili do Novog Sada - zaključio je Milivojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DKgCtJjD4sw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milivojević: Vučićev režim je probio svoje moralno dno, neshvatljivo je da ima političkih snaga u Crnoj Gori koji ga podržavaju

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ocijenio je večeras da je rezolucija o Srbiji, koja je u srijedu usvojena u Evropskom parlamentu, dobila podršku manjeg broja europoslanika nego prethodna, koja je bila mnogo lošija od ove, ponavljajući da bi Srbija bila „šampion svijeta da je uvela sankcije Rusiji“.
Protiv rezolucije je bilo 60 glasova više nego kada je usvajana prošla rezolucija i više poslanika je bilo uzdržano, rekao je Vučić i istakao za RTS da je za novu rezoluciju glasalo sedam ili osam poslanika više nego za prethodnu.
On je dodao da su predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsjednik Savjeta EU Antonio Košta simboli moći i donosioci odluka, te da je u tom smislu jasno da ih ne donosi EP.
- Mi tri i po godine nismo otvorili nijedno poglavlje, a to se poklapa sa početkom rata u Ukrajini - naveo je Vučić i ukazao da bi Srbija „bila šampion svijeta“ da je uvela sankcije Rusiji.
Vjeruje da sada "postoji novi zamajac i da je Srbija značajna za EU".
- A nama je Unija veoma važna, najveći investitor, mjesto na Zemljinoj kugli na kojoj se najbolje živi i kojem pripadamo - rekao je Vučić.
Misli i da im se otvaraju neke šanse.
- Vjerujem da takva šansa postoji - odgovorio je Vučić na pitanje da li bi Srbija mogla postati članica 2030. godine.
Upozorio je, međutim, da tu postoji pitanje Kosova, dodavši da on ne može i neće prihvatiti nezavisnost.

Vučić: Rezolucija dobila podršku manjeg broja europoslanika nego prethodna, nama je EU veoma važna

Evropski parlament usvojio je rezoluciju o Srbiji u kojoj se ističe polarizacija i rastuća represija u zemlji, godinu dana poslije pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu. Za rezoluciju je glasalo 457 evroposlanika, protiv je bilo 103, prenosi N1.
U rezoluciji se, između ostalog, spominje i to da je vlada pregovarala sa vlasnicima United medije, u okviru koje posluje i N1, da “oslabi” taj medij i upozorava da ako se to potvrdi, to bi predstavljalo ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji. Poziva se Srbija da se uskladi sa politikom EU u borbi protiv stranog miješanja i kampanja dezinformacija.
U tekstu se ističe da ni godinu dana nakon tragedije u Novom Sadu istraga nije završena i poziva na “potpuno i transparentno sprovođenje pravnih postupaka nakon istrage nadležnih organa, kako bi se odgovorni priveli pravdi, u skladu sa vladavinom prava”.
Ukazuje se da se uticaj Kine u Srbiji značajno povećao posljednjih godina kroz velike infrastrukturne investicije, što izaziva zabrinutost u vezi sa transparentnošću, usklađenošću sa standardima EU i poštovanjem ekoloških propisa.
“Uzimajući u obzir da je projekat stanice bio dio brze željeznice Beograd–Budimpešta i realizovan u okviru međuvladinog sporazuma Srbija–Kina, van redovnog okvira Zakona o javnim nabavkama, od strane dvije kineske kompanije, uzimajući u obzir da je u izvještaju Komisije za 2024. već bilo upozoreno na zaobilaženje pravila o nabavkama putem takvih sporazuma, uzimajući u obzir da je u martu 2025. Evropska kancelarija javnog tužioca (EPPO) pokrenula istragu o mogućoj zloupotrebi sredstava Evropske unije dodijeljenih za rekonstrukciju željezničke stanice u Novom Sadu”, poručuje se u rezoluciji.
Podsjeća se da pad nadstrešnice izazvao “nezabilježene” proteste širom zemlje koje su predvodili studenti, zahtijevajući pravdu, institucionalnu odgovornost, transparentnost, vanredne izbore, njihov integritet, poštovanje građanskih sloboda, podjelu vlasti, slobodu medija, kraj sistemske korupcije, kao i ulaganje u obrazovanje.
Podrška pravu studentima i građanima na mirne proteste
Ukazuje se da je od februara do kraja septembra 2025. održano više od 10.000 protesta u više od 630 mjesta i 1.200 lokalnih zajednica, uključujući i najveći protest u istoriji Srbije 15. marta ove godine, i drugi po veličini 28. juna, čime je, kako se ocjenjuje, to postao najveći građanski pokret u posljednjih nekoliko decenija.
Ističe se da EP podržava pravo srpskih studenata i građana na mirne proteste, koji pozivaju na odgovornost i demokratske reforme, direktno povezane sa vladavinom prava, koje EU očekuje od Srbije.
Navodi se i da su studentski protesti uglavnom bili mirni, iako je tokom ljeta došlo do nekoliko nasilnih incidenata, a slučajevi upotrebe radikalnih simbola ili ekstremno nacionalističke, proruske i šovinističke retorike tokom masovnih protesta, što je izazvalo značajne kritike iz inostranstva i unutar zemlje.
Nasilje protiv političkih protivnika i upotreba prekomjerne sile
Dodaje se i da su srpske vlasti pribjegle nasilju protiv političkih protivnika i upotrebi prekomjerne sile protiv demonstranata širom zemlje i ocjenjuje da je od početka godine represija eskalirala. Podsjeća se i da su, prema nezavisnim izvorima, demonstranti 15. marta napadnuti vatrenim oružjem i ocjenjuje da to izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu proporcionalnosti i zakonitosti upotrebe sile.
U rezoluciji se ističe da se od avgusta nasilje dodatno pojačalo, kao i da su bezbjednosne agencije nezakonito snimale i emitovale privatne razgovore, koji su korišćeni da se studenti i aktivisti optuže za pripremu djela protiv ustavnog poretka i bezbjednosti Srbije, dok je elitna vojna jedinica Kobre bila raspoređena i čak u jednom slučaju koristila bojevu municiju.
EP najstrože osuđuje talas nasilja pod uticajem države, zastrašivanja i neselektivnih hapšenja protiv mirnih demonstranata, novinara, organizacija civilnog društva i predstavničke opozicije u Srbiji, kao i kampanje blaćenja, medijsko zastrašivanje i zloupotrebu ličnih podataka u cilju diskreditovanja demonstranata i poziva srpske vlasti da obezbijede slobodu medija.
Takođe, poziva visoke zvaničnike da prekinu sa zapaljivom retorikom koja podstiče neprijateljstvo ili nasilje, kao i upotrebu nezakonitog nadzora protiv demonstranata.
“EP drži srpsko rukovodstvo politički odgovornim za eskalaciju represije, normalizaciju nasilja i slabljenje demokratskih institucija, izražava žaljenje što najviši državni zvaničnici aktivno šire teorije zavjere o tome da je urušavanje nadstrešnice sabotaža ili teroristički napad, izražava zabrinutost zbog izostanka reakcije državnih institucija, uključujući organe gonjenja i pravosuđe, da opovrgnu te neutemeljene tvrdnje”, piše u rezoluciji.
Navodi se i da su komesarka Savjeta Evrope za ljudska prava i Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava u julu i avgustu pozvali srpske vlasti da pokažu uzdržanost, prekinu gušenje studentskog pokreta i poštuju ljudska prava i akademske slobode.
Kaže se i da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koristio “dehumanizirajući jezik i prema političarima iz EU, uključujući članove Evropskog parlamenta, koji su izrazili podršku demonstrantima”.
U rezoluciji se navodi i da EP prima k znanju ostavku premijera Vučevića i naknadno imenovanje nove vlade na čelu sa Đurom Macutom.
Opstrukcija pravde u procesuiranju odgovornih za urušavanje nadstrešnice
EP, takođe, duboko žali zbog opstrukcije pravde u procesuiranju odgovornih za urušavanje nadstrešnice i osuđuje kampanje blaćenja u provladinim medijima protiv sudija i tužilaca koji rade na sprovođenju vladavine prava.
“EP oštro osuđuje odmazdu vlade protiv zaposlenih u sektorima obrazovanja i kulture zbog podrške protestima, uključujući otkaze, smanjenje plata, povlačenje finansiranja javnih univerziteta i prisustvo policije u zgradama univerziteta”, ukazuje se.
Pozvao je srpske vlasti da odmah obnove finansiranje univerziteta, a nadležne institucije da obezbijede neometano učešće akademske i istraživačke zajednice u projektima koje finansira EU.
EP osuđuje organizovanje “ilegalnog kampa u Pionirskom parku ispred zgrade Predsjedništva i njegovo naknadno proširenje na trg ispred Narodne skupštine”.
“EP je duboko zabrinut zbog brojnih izvještaja da su pojedinci sa kriminalnom prošlošću mobilisani od strane vladajuće stranke u kontraprotestnim aktivnostima, pri čemu su napadali demonstrante pirotehnikom, čime su dodatno povećali tenzije, nasilje i polarizaciju u zemlji”, ističe se.
Hitna i potpuna primjena svih preporuka OEBS i ODIHR
Pozvao je srpske vlasti na hitnu i potpunu primjenu svih preporuka OEBS i ODIHR kako bi se obezbijedili slobodni i fer izbori u Srbiji, a naročito onih koje se odnose na nezavisnu reviziju biračkog spiska, transparentno i pluralističko imenovanje članova Savjeta REM i obezbjeđivanje fer i jednakog pristupa vremenu emitovanja na RTS svim političkim akterima.
Takođe, pozvao je srpske vlasti da sprovedu sveobuhvatnu tehničku, bezbjednosnu i potpuno transparentnu inspekciju svih infrastrukturnih objekata, uključujući duž željezničke linije od Beograda do granice sa Mađarskom kako bi se osigurala njihova strukturna stabilnost, bezbjednost i usklađenost sa međunarodnim standardima.
EP naglašava dugogodišnju posvećenost evropskoj perspektivi Srbije, ali ukazuje da pregovori o pristupanju treba da napreduju samo na osnovu mjerljivog i održivog napretka u fundamentalnim oblastima, naročito vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala, nezavisnosti pravosuđa, slobode medija, reforme javne uprave, potpune usklađenosti sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom EU, uključujući i sankcije Rusiji.
Takođe, podržava hitno upućivanje ad hoc misije EU za utvrđivanje činjenica u Srbiju, uz učešće EP, kako bi se na terenu procijenilo stanje demokratije, tekući protesti, napadi na demonstrante i represija usmjerena protiv studenata, akademika, prosvjetnih radnika i zaposlenih u javnom sektoru.
EP “poziva najviše evropske zvaničnike da se uzdrže od davanja neosnovanih izjava kojima se hvale reformski procesi u Srbiji, pozdravlja novi ton predsjednice Komisije tokom njene nedavne posjete Srbiji, koji je kredibilniji u pogledu dubokih problema Srbije i negativnog učinka u sprovođenju ključnih reformi, primećuje najavljeni dogovor u vezi sa nezavisnom provjerom biračkog spiska i Savjeta REM, ističući da se napredak ocjenjuje na osnovu sprovođenja reformi”.
EP je pozvao i sve zemlje učesnice predstojećeg EXPO 2027. da uzmu u obzir ozbiljne zabrinutosti i dokaze o raširenoj korupciji povezanoj sa vladajućim strukturama, kao i prijavljeno nepoštovanje osnovnih građevinskih standarda i zakonskih zahtjeva u organizaciji i postavljanju izložbe.

Evropski parlament oštro osudio Srbiju: Nasilje, represija i napadi na slobodu medija pod lupom EU

Nagrada Saharov za 2025. godinu dodijeljena je novinarima - poljsko-bjeloruskom Andržeju Počobutu (Andrzej Poczobut) i gruzijskoj Mziji Amaglobeli (Mzia Amaglobeli) - koji izdržavaju zatvorske kazne zbog optužbi povezanih s njihovim izvještavanjem o demokratiji i civilnom društvu.
Konferencija predsjednika Evropskog parlamenta, koju čine lideri političkih grupa u parlamentu i predsjednica zakonodavnog tijela Roberta Mecola, objavila je dobitnike 22. oktobra.
Među finalistima za nagradu od 50.000 eura bili su i studenti iz Srbije koji već više od godinu protestuju protiv vlasti u Beogradu, te novinari i humanitarni radnici u Palestini.
Najviša nagrada Evropske unije za ljudska prava osnovana je 1988. godine u čast ruskog naučnika i disidenta Andreja Saharova i postala je jedno od ključnih sredstava javne promocije Evropskog parlamenta, pri čemu represivni režimi često kritikuju evropske poslanike zbog nominacija i dobitnika.
Među prethodnim laureatima su bivši predsjednik Južnoafričke Republike Nelson Mandela, ruski opozicioni lider Aleksej Navaljni i pakistanska aktivistica za obrazovanje Malala Jusufzai.
<h2>Otvoreni kritičar Lukašenka</h2>
Počobut je radio za više bjeloruskih i poljskih publikacija i bio je jedan od lidera političke organizacije "Savez Poljaka u Bjelorusiji", koja predstavlja poljsku manjinu u zemlji. Kao otvoreni kritičar dugogodišnjeg autoritarnog vladara Aleksandra Lukašenka, više puta je bio hapšen od strane vlasti.
Uhapšen je 2021. godine kao dio političkog obračuna s opozicijom i civilnim društvom nakon lažiranih predsjedničkih izbora godinu ranije, a kasnije je osuđen na osam godina zatvora u kaznenoj koloniji.
Iako njegovoj porodici nije dozvoljeno da ga posjećuje, postoji nada da bi uskoro mogao biti oslobođen, jer Sjedinjene Američke Države pregovaraju s Minskom o ublažavanju nekih sankcija u zamjenu za puštanje dijela od procijenjenih hiljada političkih zatvorenika u zemlji.
Opozicioni političar Aljaksandar Milinkjevič, Udruženje bjeloruskih novinara i demokratska opozicija u Bjelorusiji, koju predvodi Svjetlana Tihanovska, ranije su takođe bili dobitnici ove nagrade.
<h2>Pogoršano zdravstveno stanje u zatvoru</h2>
Amaglobeli, osnivačica nezavisnih medija Batumelebi i Netgazeti, uhapšena je početkom 2025. godine, a kasnije osuđena na dvije godine zatvora zbog "pružanja otpora ili upotrebe nasilja protiv službenog lica" tokom proevropskog protesta nakon spornih parlamentarnih izbora u Gruziji u oktobru 2024.
Od tada su se pojavili brojni izvještaji o pogoršanju njenog zdravstvenog stanja tokom boravka u zatvoru. Presudu su osudili EU, Evropska i Međunarodna federacija novinara, kao i organizacije za ljudska prava, a smatra se dijelom šire kampanje države za gušenje neslaganja i ograničavanje slobode izražavanja u Gruziji.
Smatra se prvom političkom zatvorenicom u Gruziji od sticanja nezavisnosti 1991. godine, a ujedno je i prva Gruzijska dobitnica ove nagrade.
Ceremonija dodjele nagrade biće održana u Strazburu 16. decembra.

Zatvoreni novinari Andržej Počobut i Mzija Amaglobeli dobitnici nagrade Saharov za 2025. godinu

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: evropski-parlament