Naredna godina će biti odlučujuća. Biće potrebno rukovodstvo koje je fokusirano i hrabro, svakodnevno živi evropske vrijednosti. Više nego ikad je Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo da bi se stiglo do cilja - poručila je komesarka za proširenje Marta Kos nakon održane Međuvladine konferencije u Briselu na kojoj je Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja.&nbsp;
Kos dodaje da će pružiti podršku na svakom koraku dok Crna Gora ne postane članica EU.
- Crna Gora jeste predvodnica i nastavlja to da dokazuje, a zatvoreno je ukupno 12 poglavlja. Ovo je veliki korak naprijed. Crna Gora nikad nije bila bliža Evropskoj uniji, ali najteži dio je pred nama. Kazali ste da želite da zatvorite sva poglavlja do kraja 2026, ali da biste to postigli morate brzo da napredujete. Moraju se završiti reforme, mora se obezbijediti vladavina prava, da se obezbijedi da sudije donose odluke samostalno, da se nastavi borba protiv korupcije. To zahtijeva profesionalne institucije koje rade samostalno, bez uticaja politčke lojalnosti. Slobodni mediji su suština demokratije. Zahtijevamo i usaglašenost sa viznom politikom EU - navela je, pored ostalog, Kos.
Reforme zaslužuju i crnogorski građani, zato će iduća godina biti odlučujuća.
- To zahtijeva hrabro političko vođsto. Više nego ikada potrebno je nacionalno jedinstvo u Crnoj Gori da bi se stiglo do završne linije - rekla je Kos.
Ističe da je 2025. godina bila odlična za Crnu Goru, vjeruje da 2026. može biti još bolja.
Ministarka evropskih poslova Danske Mari Bjere ističe da Crna Gora nastavlja da napreduje zavidnim korakom, te da je ojačala temelje za iduću fazu pregovore.
- Primjećuje se politička posvećenost koju je Crna Gora pokazala prethodnih godina, reforme se primjećuje, progres se primjećuje. Važan posao ostaje - vladavina prava, slobodna medija i borba protiv korupcije ostaju. Reforme će pokazati koliko brzo Crna Gora može da postane članice - navela je Bjere.
Dodaje da će nastaviti da podržavamo Crnu Goru.
- Crna Gora je pokazala posvećenost. Pokazali ste da evropske integracije nisu samo destinacija, već proces reforme koje jačaju institucije i ekonomiju - ocijenila je Bjere.
Premijer Milojko Spajić istakao je da je Crna Gora zatvorila više od 36 odsto pregovaračkih poglavlja, što je više nego bilo koja zemlja u posljednjih 16 godina.
- Rad svih crnogorskih institucija prepoznat je u evropskim institucijama i podržan u Evropskom savjetu - naveo je Spajić.
Zahvalni su, kako dodaje, Francuskoj.
- Dali su nam težak zadatak, ali pokazali da možemo bilo koji problem zajedno prevazići. Naši prijatelji su tu da nas izazovu kako bi potvrdili posvećenost pravim vrijednostima - rekao je Spajić.
Danas kad, prema njegovim riječima, sve sile pokušavaju sprovoditi svoje agende bez presedana, mi Evropljani ne možemo imati veći ideal od ujedinjene Evrope.
- Evropa svih građana. Zato proširenje mora ostati najvažniji stub EU. Današnje zatvaranje ovih pet poglavlja donosi dodatno povjerenje ovom procesu. Evropa pridruživanjem Crne Gora dobija u kratkom periodu od najsiromašnije države bivše Jugoslavije državu koja je rame uz rame sa državama članicama, koja je već osam godina u NATO-u i daje doprinos bezbjednosti, usklađena je sa spoljnopolitičkim vrijednostima EU, koja je ekonomski stabilna, gdje vladavina prava i demokratije nisu samo vrijednosti kojima stremimo, već su temelji na kojima se naša država zasniva - ističe Spajić.
Dodaje da će naše buduće članstvo koštati svakog građanina EU samo dva centa.
- Crna Gora je spremna i pristupa idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja. Ako je naš cilj jaka i bezbjedna Evropa, mi Evropljani moramo biti ujedinjeni u našoj kući - Evropskoj uniji. Sa vjerom da će članstvo Crne Gore donijeti nadu u pravu vrijednost ovog projekta, čestitam svima na izuzetnom rezultatu - poručio je Spajić.
Komentarišući rad za vikend, kada je Francuska dovela u pitanje zatvaranje dva poglavlja od pet, premijer je rekao da postoje tehničke stvari na kojima moramo raditi, kako se Evropskom komisijom, tako i sa svakom državom članicom.
- Sa timskim radom sa naše strane uspjeli smo i ovaj rad nije prošao neopaženo u Evropskoj komisiji i državama članicama i dobili smo podršku da zatvorimo svih pet poglavlja.
Bjere je rekla da očekuje podršku 26 država članica prilikom usvajanja zaključaka o proširenju.
Kos je rekla da zatvaranje poglavlja iduće godine zavisi od Crne Gore.
Spajić je ocijenio da je realističan cilj zatvaranja svih poglavlja tokom iduće godine.
- Ako možemo zatvoriti pet poglavlja to pokazuje našu izdržljivost. Ovaj dan dokazuje da se to može postići. Predstoji nam puno posla u Crnoj Gori. Imamo snažnu političku podršku kod kuće, imamo važan rad institucija kako izvršne vlasti tako i u parlamentu. Više od stotinu zakona je u proceduri u Skupštini Crne Gore. Cunami promjena se dešava u Crnoj Gori i pripremamo se da sve bude savršeno urađeno do kraja iduće godine - naveo je Spajić.
Danas su zatvorena Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
U delegaciji Vlade, koju predvodi Spajić, su i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Jasmina Beharovic

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kos: Više nego ikad Crnoj Gori potrebno nacionalno jedinstvo kako bi se stiglo do cilja; Spajić: Spremni smo i pristupamo idućoj godini sa puno energije da se zatvore sva poglavlja

Premijer Milojko Spajić prevodi delegaciju Vlade Crne Gore koja danas učestvuje na Međuvladinoj konferenciji u Briselu na kojoj će Crna Gora zatvoriti pet pregovaračkih poglavlja.
To su, kako ističu iz Vlade, Poglavlje 3 – Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, Poglavlje 4 – Sloboda kretanja kapitala, Poglavlje 6 – Privredno pravo, Poglavlje 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj te Poglavlje 13 – Ribarstvo.
Nakon Međuvladine konferencije, premijer će se sa komesarkom za proširenje Martom Kos obratiti medijima.
U delegaciji Vlade biće i potpredsjednici Ervin Ibrahimović i Nik Đeljošaj, kao i ministri Maida Gorčević, Novica Vuković i Vladimir Joković.

Portal ETV

Crna Gora danas zatvara pet pregovaračkih poglavlja

Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na Evropsku uniju, kako bi se izbjegla nestabilnost, poručio je na mreži &nbsp;X premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Plenković je rekao da je, na inicijativu Hrvatske, danas u Evropskom savjetu razgovarano o jugoistočnoj Evropi.
- Dva mandata u Evropskoj komisiji su prošla otkako se Hrvatska pridružila EU, a da pritom nije bilo daljih proširenja. U trenutnim složenim geopolitičkim okolnostima, neophodno je održati kontinuirani fokus EU i ostvariti napredak na evropskom putu zemalja u regionu, kako bi se izbjegla dalja nestabilnost i kriza - naveo je Plenković.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, ključno pitanje je, kako je rekao, usvajanje izborne reforme, radi ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda, kao i funkcionalnosti zemlje.
- Iskorak koji je BiH napravila otvaranjem pregovora o pristupanju trebalo bi da bude podsticaj političkim akterima da sprovedu reforme koje su važne za bolji život građana i ubrzanje procesa integracije - dodao je on.
Plenković je poručio da Hrvatska ostaje posvećena procesu proširenja, na osnovu sopstvenih zasluga.
- I nastaviće da igra vodeću ulogu u odnosima između EU i regiona - zaključio je hrvatski predsjednik.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejPlenkovic%2Fstatus%2F1938345754415841474%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1938345754415841474%7Ctwgr%5Efa65c20b59eaa9d78f403b35a548c2784c1a5380%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Plenković: Zemlje u regionu moraju ostati fokusirane na EU kako bi se izbjegla nestabilnost

Mađarska je ponovo uskratila potporu zaključcima Evropskog savjeta o Ukrajini u kojima se podržava put te zemlje prema članstvu u Uniji i ističe spremnost za jačanje sankcija protiv Rusije. Tekst zaključaka ima čvrstu potporu 26 zemalja članica, a Mađarska je kao i na posljednjem samitu u martu blokirala formalno usvajanje zaključaka na nivou svih 27 država članica.
- Evropski savjet poziva Rusiju da pokaže stvarnu političku volju da okonča svoj agresivni rat, da pristane na prekid vatre i da se uključi u smislene pregovore - stoji u tekstu u kojem se izražava spremnost za donošenje novog, snažnog paketa sankcija kako bi se, između ostalog, smanjili ruski prihodi od izvoza energenata.
<h2>Zahtjev da se riješe vojne i odbrambene potrebe Ukrajine</h2>
Šefovi država ili vlada razgovarali su video-vezom s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Evropski čelnici ističu da će u saradnji s partnerima i saveznicima koji slično misle nastaviti da pružaju sveobuhvatnu političku, finansijsku, ekonomsku, humanitarnu, vojnu i diplomatsku potporu Ukrajini i njenom narodu.
U tekstu se pozivaju države članice da nastave s ubrzanjem napora na rješavanju hitnih vojnih i odbrambenih potreba Ukrajine, posebno u pogledu isporuke protivvazdušne odbrane, sistema za odbranu od dronova, municije velikog kalibra.
Takođe se naglašava važnost ubrzanja rada na daljoj podršci i razvoju ukrajinske odbrambene industrije i produbljivanja njene saradnje i integracije s evropskom odbrambenom industrijom. Čelnici su iskazali spremnost da doprinesu bezbjednosnim garancijama, pomažući Ukrajini da razvije sposobnosti za efikasno odvraćanje agresije i obranu zemlje.
<h2>Poziv na nove sankcije</h2>
Poziva se Savjet da hitno usvoji novi paket sankcija, čije je usvajanje zapelo zbog blokiranja Mađarske i Slovačke. U skladu s pravom EU, ruska imovina trebalo bi da ostane imobilizovana dok Rusija ne prekine svoj agresioni rar protiv Ukrajine i ne nadoknadi joj štetu uzrokovanu tim ratom, kaže se u tekstu.
- Evropski savjet ponovo ističe inherentno pravo Ukrajine da sama bira svoju sudbinu na osnovu Povelje UN-a i međunarodnog prava - poručuje 26 zemalja Evropske unije i pozivaju na otvaranje prvog klastera u pristupnim pregovorima.
Komisija je ocijenila da je Ukrajina ispunila uslove za otvaranje prvog, temeljnog klastera koji pokriva poglavlja vezana uz vladavinu prava, ali za njegovo otvaranje potrebna je saglasnost svih zemalja članica, koje zbog protivljenja Mađarske još nema.

Mađarska jedina protiv: Zaključke o Ukrajini podržalo 26 od 27 članica EU

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je u Tirani da postoji novi zamah u procesu proširenja Evropske unije i da dalji napori radi postizanja napretka Zapadnog Balkana na evropskom putu treba da budu zasnovani na principima dosljednosti i povjerenja.
Poslije neformalne večere koju je priredio za učesnike samita Evropske političke zajednice sa Zapadnog Balkana i za premijera Poljske Donalda Tuska, Košta je na mreži Iks (X) napisao da se princip dosljednosti odnosi na obje strane.
- Naše dalje napore radi napretka ka pristupanju (Zapadnog Balkana Evropskoj uniji) treba da vode dva osnovna principa: dosljednost i povjerenje. Dosljednost EU znači da zadrži proširenje na vrhu svoje političke agende, a dosljednost partnera znači usklađivanje sa našim vrijednostima i sprovođenje reformi - naveo je Košta.
Dodao je da se povjerenje, kao drugi glavni princip, "može izgraditi jedino kroz otvoren dijalog - interno, među partnerima u regionu, i sa institucijama EU i državama članicama".
Večeru za lidere sa Zapadnog Balkana Košta je priredio sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i šeficom evropske diplomatije Kajom Kalas na kraju njegove turneje po regionu, tokom koje je posjetio Beograd, Sarajevo, Podgoricu, Prištinu, Skoplje i Tiranu.
Uz Koštu, Fon der Lajen, Kalas i Tuska, na večeri su bili i predsjednici Crne Gore Jakov Milatović, Srbije Aleksandar Vučić i Kosova Vjosa Osmani, premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović i domaćini - premijer Albanije Edi Rama i predsjednik te države Bajram Begaj.
Šesti samit Evropske političke zajednice okupiće u petak 47 šefova država ili vlada i lidere ključnih evropskih i međunarodnih institucija, a domaćini će biti Košta i Rama.

Košta: Dosljednost i povjerenje glavni principi u procesu proširenja EU na Zapadni Balkan

Naša zemlja je ponosna na status predvodnice u procesu EU integracija i odlučni smo da taj kurs zadržimo. Cilj je jasan - da postanemo 28. članica 2028. godine Svjesni smo da je to ambiciozan cilj, ali i dalje vjerujem da je to ostvarivo - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na zajedničkoj konferenciji za medije sa predsjednikom Evropskog savjeta Antoniom Koštom. Ističe da je posjeta visokog evropskog zvaničnika snažna podrška Crnoj Gori na evropskom putu, te da potvrđuje da evropska perspektiva regiona i Crne Gore ostaje visoko na agendi Evropske unije. - U vremenima brojnih izazova na geopolitičkom planu, politika proširenja može se pokažati kao ključna politika i u tom kontenkstu Crna Gora može biti najbolji primjer uspješne zemlje za ostale zemlje kandidate - rekao je Milatović. Sa Koštom je, kako dodaje, postigao saglasnost da naša zemlja može biti "svjetlo na kraju tunela" proširenja Evropske unije i dokaz da je ovaj proces živ. - Vjerujemo da će na sljedećoj Međuvladinoj konferenciji Crna Gora zatvoriti dodatno nova poglavlja i da ćemo do kraja ove godine još više napredovati na evropskom putu - kazao je Milatović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250514110544_bd0614159b8e980f4fe7dc048cab6f95cfcc1f3c4f4ed801feb1ca35e03cbf77.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250514110544_bd0614159b8e980f4fe7dc048cab6f95cfcc1f3c4f4ed801feb1ca35e03cbf77" data-rendition-name="original" width="1050" height="588" loading="lazy" alt="Antonio Košta"> <figcaption>Antonio Košta(Photo: Kabinet predsjednika Crne Gore/Youtube)</figcaption> </figure>  Košta je rekao da Crna Gora isporučuje rezultate, ne samo kada su u pitanju reforme, nego održava i potpunu usklađenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, podržavajući mir u Ukrajini. - Crna Gora je jedan od najboljih primjera procesa zamaha proširenja EU. Evropski parlament je juče velikom većinom prepoznao važan napredak koji ste ostvarili, sada je ključno da održite ovakav pristup i fokus na cilju i ne usporavate ovaj impresivan napredak. Postati 28. članica do 2028. je jako dobar slogan, ali bi bilo još bolje kada bi se to desilo prije. Politički konsenzus je da se pristupanje ostvari. Važno je da održite dobre odnose sa susjedima, posebno sa onim državama koje su već članice EU - istakaoje Košta. J. B.&nbsp;

Milatović: Cilj je jasan - da postanemo 28. članica EU 2028. godine, Košta: Politički konsenzus je da se pristupanje ostvari

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta boraviće u srijedu, 14. maja, u prvoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u okviru posjete Zapadnom Balkanu, čiji je cilj da potvrdi snažnu posvećenost Evropske unije ovom regionu i procesu proširenja, najavili su iz Delegacije EU u Crnoj Gori.
Tokom boravka u Podgorici, predsjednik Košta sastaće se sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, premijerom Milojkom Spajićem, kao i drugim zvaničnicima. 
- Teme razgovora biće napredak Crne Gore u reformama u okviru pristupnih pregovora, njena pozicija predvodnice u procesu proširenja, kao i šira regionalna saradnja - navodi se u saopštenju.
Košta je, uoči posjete, kazao da je jačanje saradnje sa Zapadnim Balkanom jedan je od ključnih političkih prioriteta za EU, ali i za njega lično.
- Posjećujem region kako bih sa liderima razgovarao o trajućim izazovima i pokazao da je EU spremna da pomogne. Postoji jasan zamah proširenja, ali su potrebni posvećenost i djelovanje - naveo je Košta.
Košta i Milatović održaće sjutra zajedničku konferenciju za medije.

Košta sjutra u Crnoj Gori: Jačanje saradnje sa ZB jedan od ključnih političkih prioriteta za EU

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta sredinom narednog mjeseca posjetiće svih šest država Zapadnog Balkana.
Košta je svoj boravak u regionu najavio tokom sastanka sa albanskim premijerom Edijem Ramom u Briselu uoči Međuvladine konferencije na kojoj će Tirana otvoriti Klaster 2 u pregovorima sa EU.
Predsjednik Evropskog savjeta istakao je da je proširenje EU na Zapadni Balkan politički prioritet EU i da je Unija posvećena regionu.
- Najbolji način da se obezbijedi prosperitet, mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu je pristupanje Evropskoj uniji. Zato ću sredinom maja lično posjetiti region, svih šest zemalja Zapadnog Balkana kako bismo unaprijedili našu saradnju i zajednički napor da imamo dobar rezultat u pristupanju - istakao je Košta.
Albanija će 16. maja biti domaćin Samita Evropske političke zajednice.

Košta sredinom maja u posjeti zemljama Zapadnog Balkana

Trenutno nema planova za održavanje vanrednog Evropskog savjeta, rekao je za N1 neimenovani zvaničnik Evropske unije.
Organizovanje vanrednog Evropskog savjeta nije isključeno, ali njegov cilj bi bio da se postignu rezultati.
Izvor N1 podsjeća i da je predsjednik Evropskog saveta Antonio Košta započeo sistematski i strukturirani proces konsultacija sa liderima, baziran na pitanjima koja se fokusiraju na dvije teme: podršku EU Ukrajini i bezbjednosne garancije.
Odluka o narednim koracima, kako je rečeno N1, biće donijeta na osnovu ovih konsultacija.

Trenutno nema planova za vanredni Evropski savjet u vezi sa Ukrajinom

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta izjavio je da danas da osjeća olakšanje nakon što su prvi taoci stigli u Izrael.
- Osjećam olakšanje što su prvi taoci oslobođeni i što primirje stupa na snagu. Ovo donosi nadu u ovaj dio svijeta - rekao je Kosta.
Dodao je da implementacija primirja daje nadu u mir.

Antonio Kosta pozdravio oslobađanje talaca u Gazi

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: evropski-savjet