Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju održana je prva akademska beśeda u okviru programa koji su FCJK i Crnogorski PEN centar pokrenuli u spomen na Milenka A. Perovića, dugogodišnjega predśednika UO FCJK i predśednika Crnogorskoga PEN centra. Gostujuće predavanje održao je istoričar prof. dr Srđa Pavlović, koji je akademsku karijeru gradio na Univerzitetu u Alberti (Kanada), na temu „Śećanje nije istorija: pregled modela konstrukcije istorijskog narativa“.
U svom izlaganju Pavlović je problematizovao odnos između śećanja i istorije, polazeći od stava da se istorijska prošlost ne čuva kao nepromjenljiva cjelina, već se uvijek iznova oblikuje u sadašnjosti. Kako je istakao, „istorijska prošlost se bazira na očiglednim nedostacima koji su karakteristični za ljudsko śećanje, zbog čega je svaki pokušaj njenog razumijevanja nužno obilježen selekcijom, interpretacijom i konstrukcijom".
Pavlović je posebno naglasio ulogu naracije u istorijskom istraživanju ali i ukazao na razliku između rekonstrukcije i konstrukcije prošlosti. Pavlović je kazao da istoričari rade s fragmentima i reliktima minulih vremena, te da „rekonstrukcija je, zasigurno, jedan od ciljeva istorijskog istraživanja, ali se ona može kompletirati jedino u procesu konstruisanja“. U tom smislu, istorijska naracija ne predstavlja puko prenošenje činjenica, već složen proces oblikovanja značenja, uslovljen savremenim diskurzima i teorijskim okvirima.
U širem teorijskom kontekstu, predavanje je osvijetlilo rasprave o naučnom statusu istorije, sukob narativnih i strukturalističkih pristupa, kao i doprinos kritičke istoriografije i lingvističkog zaokreta, koji istoriju sagledavaju kao praksu reprezentacije, a ne kao neutralno preslikavanje prošlih događaja.
Ovaj ciklus akademskih beśeda predstavlja trajni podśetnik na intelektualno nasljeđe Milenka A. Perovića, čiji su rad i javno djelovanje bili obilježeni dosljednim zalaganjem za kritičko mišljenje, akademsku slobodu i odgovoran odnos prema kulturi śećanja. Predavanje prof. dr Srđe Pavlovića, tematski i metodološki utemeljeno u preispitivanju načina na koje se prošlost razumije i interpretira, u tom je smislu dostojan početak programa posvećenog Perovićevom imenu i vrijednostima koje je zastupao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Pavlović: Istorijska prošlost nije nepromjenljiva cjelina, uvijek se iznova oblikuje u sadašnjosti

Studentski parlament Fakulteta za crnogorski jezik i književnost organizovao je program posvećen Vitu Nikoliću, u okviru kojeg je gostovala njegova ćerka Danica Nikolić. Program je okupio studente, profesore i zainteresovanu javnost, kazali su iz FCJK.
Tokom susreta sa studentima, Danica Nikolić govorila je o Vitovom životu i stvaralaštvu, osvjetljavajući njegovu ličnost iz perspektive porodičnog śećanja i ličnog iskustva. Razgovor je bio usmjeren na odnos između pjesnikova života i njegove poezije, na javnu i privatnu sliku Vita Nikolića, kao i na načine na koje se njegovo djelo pamti i prenosi novim generacijama.
- Izlaganje je proteklo u otvorenoj i dinamičnoj atmosferi, uz aktivno učešće studentkinja i studenata, koji su imali priliku da se upoznaju s manje poznatim aspektima pjesnikova života, izvan ustaljenih književnih interpretacija i biografskih stereotipa. Oni su kroz pitanja otvarali teme poput odnosa između biografije i poezije, granice između života i književnog izraza, ali i ranjivosti kao dijela pjesnikova identiteta - navodi se u soapštenju.
U završnom dijelu razgovora posebno je pomenuta pjesma „Noć sa Dubrovnikom“, kao jedno od djela koje, prema sagovornici, na upečatljiv način sažima pjesnikov poetski izraz i unutrašnji odnos prema vremenu u kojem je nastala.
- U ime Studentskog parlamenta, studente je pozdravila studentkinja Aida Orahovac-Kuč, a Vitove stihove govorio je student Ismar Kadrović. Razgovor s Danicom Nikolić vodila je profesorica Sanja Orlandić. Predstavnici Fakulteta istakli su da ovakva gostovanja predstavljaju važan segment nastavnog i kulturnog života ustanove, uz punu institucionalnu podršku studentskim inicijativama i vannastavnim aktivnostima - navodi se u saopštenju.

Program posvećen Vitu Nikoliću na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Sindikat policije je zloupotrijebljen od partije koja upravlja ministarstvima sile, pa su primjer udžbenika uzeli kao povod čime su pokušali da ugroze autore kao profesionalce i pripadnike akademske zajednice - rekla je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, koautorka udžbenika za II razred Gimnazije i profesorica na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost Jelena Šušanj.&nbsp;
U udžbeniku crnogorskog jezika za II razred Gimnazije našao se vic u kome policajci razmatraju kako napisati zapisnik i promišljaju o pravopisu. Prema autorima knjige prikazani su simpatično, snalažljivo i dovitljivo i taj primjer upotrijebljen je kao ilustracija pravopisnih pravila, ali je izazvalo reakciju Nezavisnog sindikata policije.
Udžbenik nije nov, podsjeća Šušanj, nije ni tek izašao iz štampe, već je u upotrebi u gimnazijama punih 15 godina, od 2011.godine.&nbsp;
- Taj vic u njemu stoji već toliko dugo i dosad se niko od djece nije žalio, niti je napravio neki problem koji bi policajca mogao dovesti u neprijatnu situaciju ili uniziti policajca zbog toga vica. Vicevi se izmišljaju, vicevi se prenose od usta do usta, vicevi žive u javnosti. Činjenica je da smo jedan benigni vid humora, koji ne derogira, koji ne ugrožava ni čast, ni dostojanstvo nijednoga policajca, uključili u udžbenik zapravo je značilo nama kao jedno pedagoško sredstvo kojim ćemo na simpatičan način učenicima predočiti da se jezičke dileme javljaju u posve neočekivanim situacijama, da se javljaju u svim profesijama i ja mislim da zapravo taj vic nikako nije mogao dovesti u pitanje dostojanstvo policajca - rekla je Šušanj.&nbsp;
Smatra da ne može preispitivati pravopisna pravila neko ko ne zna da pravopisna pravila postoje, a da bi neko znao, kako kaže, da pravopisna pravila postoje mora biti obrazovan.&nbsp;
- Činjenica da su nas prozvali kako smo policajce predstavili glupima i nepismenima i neobrazovanima je netačan stav i zbog toga smo mi odmah reagovali u smislu da je razlog, da je tajming, da je vrijeme kad se to desilo, ponavljam 15 godina od momenta početka upotrebe tog udžbenika, da je sve to bila jedna konstrukcija sa određenim ciljem da se izazove rasprava sa autorima udžbenika konkretno, a to je uslijedilo nakon druge reakcije Sindikata policije, rasprava je trebala biti upućena na mojega kolegu Adnana Čirgića - zaključila je Šušanj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8yahzh1pdPA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šušanj: Udžbenik u upotrebi u gimnazijama 15 godina, Sindikat policije zlouptrijebljen od partije koja upravlja ministarstvima sile

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na vrijeme je poručio da su njegovi ciljevi isti, samo su sredstva drugačija - istakao je dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman za Antena M komentarišući njegov govor i najavu na svečanosti povodom 120 godina Ustava Knjaževine Crne Gore.
- Otud mimikrija kojom u javnom prostoru prikriva da mu nije cilj demokratsko i prosperitetno društvo niti vrijednosti Evropske unije, no suštinska društvena transformacija Crne Gore i njezino pretvaranje u teritoriju kojom se upravlja izvan nje i koja grca u autokratiji i duhovnoj bijedi. Kao da smo zaboravili rane devedesete ili dvadesete godine 20. vijeka. To je i poruka koju nam je paradoksalno uputio na proslavi jubileja crnogorskog parlamentarizma. Poruka da je brisanje Crne Gore kakvo je simbolički obavio preko logoa Skupštine njegova jedina agenda - istakao je Radoman.
U najavi prekrajanja Ustava polazi se, naglašava on, od lažne teze da je srpski jezik diskriminisan u Crnoj Gori.
- Lažna je to teza jer je srpski jezik već ustavna kategorija, a njegovi govornici nemaju ni jedno jedino pravo manje u odnosu na govornike službenog crnogorskog jezika, a uz to je formulacija vezana za srpski jezik u Ustavu CG identična onoj koju srpski jezik ima u matičnoj mu Srbiji. Namjera je zapravo da se prekrajanjem Ustava započne proces desubjektivizacije države, rušenja temelja građanskog društva i ostvari projekat etnofederalizacije, zatvaranja u plemenske torove, koji bi Crnu Goru učinio na prvom koraku nefunkcionalnom, propalom državom, kako bi na sljedećem koraku uz snažne obavještajne, političke i medijske uticaje bila lakše usisana u genocidni projekat tzv. Srpskog sveta - zaključuje Radoman.

Radoman: Mandićeva namjera je da Crna Gora što lakše bude usisana u genocidni projekat Srpskog sveta

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) organizuje gostujuće predavanje Rajka Radovića posvećeno odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu.
- Predavanje, zasnovano na psihoanalitičkim i poststrukturalističkim pristupima Lacana, Kristeve, Deleuzea, Barthesa i Oudarta, razmatra kako se trag, slika i identitet prelamaju u singularnim trenucima filmskog iskustva: u onim tačkama đe se afekat, ideologija i vizuelni višak dodiruju sa realnim - saopšteno je sa FCJK.
Na predavanju će biti riječi o tome kako strah, gubitak i erotika proizvode specifične vizuelne konfiguracije koje istovremeno stvaraju značenje i potkopavaju ga.
- Kroz razmatranje Langovog The Big Heat, Buñuelovog Taj mračni predmet želja i Jovanovićevog Mlad i zdrav kao ruža, biće analizirano kako ponavljanje oblikuje sliku kao prostor istovremeno obilježen užitkom i terorom - naveli su na FCJK.
U tom okviru film se, ističu oni, promatra kao prostor u kojem abjekt remeti simbolički poredak, dok predmet želje ostaje nedostižan i konstitutivan, stvarajući događaje koji izmiču opštosti i otvaraju mogućnost singularnosti.
- Cilj predavanja je da pokaže film kao laboratoriju Realnog, mjesto đe se tragovi želje upisuju u samu strukturu slike i đe film ne samo da prikazuje želju nego postaje njen najdublji zapis i svjedočanstvo - dodali su oni.
Predavanje će se održati u Svečanoj sali FCJK sjutra u 12 sati.&nbsp;

Sjutra gostujuće predavanje Rajka Radovića na FCJK o odnosu želje, poniženja i vizuelne reprezentacije u filmu

Sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost (FCJK) saopšteno je da najoštrije osuđuju sramno i opasno procesuiranje 35 građana, među kojima su i dekan njihovog Fakulteta prof. dr Aleksandar Radoman, mirovna i feministička aktivistkinja Aida Petrović i jedan od istaknutih opozicionih poslanika Oskar Huter, zbog protesta 13. jula povodom dodjele Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću - za knjigu koja u tom trenutku nije ni postojala.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.3014%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fprocesuirano-35-osoba-zbog-narusavanja-javnog-reda-i-mira-pocetkom-jula-ispred-vile-gorica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Povodom takve odluke Ministarstva kulture, donešene bez ikakvih kriterijuma, a koja predstavlja grubo poniženje crnogorske književnosti i kulture, građani su mirno izrazili revolt, a država im je odgovorila nasiljem. Umjesto da štite građane, policijski službenici su ih prskali biber sprejom, gurali i zastrašivali. Nekoliko mjeseci kasnije, umjesto izvinjenja, uslijedila je odmazda. Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo prijave, policija je podnijela prekršajne prijave zbog “ometanja i omalovažavanja” policijskih službenika - naveli su na FCJK podvlačeći da smatraju neprihvatljivim i duboko zabrinjavajućim da Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova pokazuju zavidnu efikasnost kad treba da se obračunaju s građanima koji brane dostojanstvo svoje države, dok su istovremeno nijemo posmatrali kako su danima po Crnoj Gori defilovali akteri srpskih obavještajnih struktura koji su zastrašivali strane državljane i svakoga ko im se suprotstavi, šireći govor mržnje po ulicama glavnog grada.
Policija, kako su kazali, nije podnijela nijednu prijavu protiv učesnika tih skupova.
- Nije pronašla ni one koji su, prije više od pet mjeseci, nasilno prekinuli projekciju filma na albanskom jeziku u centru Podgorice. Svjedoci smo da danima ne interveniše ni povodom onemogućavanja realizacije infrastrukturnog projekta bez kojeg Crna Gora ne može zatvoriti ključna poglavlja na putu ka EU. Ali kao ultimativnu prijetnju javnom redu i miru vidi transparente protiv dodjele najvišeg državnog priznanja stihoklepcu i kleptomanu Bećiru Vukoviću - naveli su na FCJK.
Dokazana, kako su naglasili, selektivna i politički motivisana primjena zakona nije ni slučajna ni neutralna.
- Riječ je o sistematskom tolerisanju i podsticanju nasilja kada ono dolazi od aktera bliskih velikosrpskoj ideologiji i parapolitičkim strukturama, dok se istovremeno brutalno suzbija svaki oblik građanske hrabrosti, antifašističkog otpora i borbe za istinu. Današnje procesuiranje građana koji su štitili čast crnogorske kulture jeste poruka da je bunt dozvoljen samo kad ga režira neko iz Beograda - ocijenili su na FCJK.
Fakultet za crnogorski jezik i književnost poručuje javnosti da neće ćutati pred ovim pokušajem zastrašivanja, i da će stati uz svakog pojedinca koji je na tom skupu 13. jula branio javni interes, istinu i dostojanstvo.&nbsp;
- Nemamo iluziju da će Ministarstvo kulture, koje se uporno trudi da kulturu ponizi i obesmisli, odgovoriti na bilo koje pitanje u vezi s kršenjem zakona i sramnom dodjelom Trinaestojulske nagrade. Ne očekujemo ni da će Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije kazniti one koji su danima širili mržnju po ulicama, prijetili stranim državljanima, vrijeđali manjinske narode i sabotirali evropski put – jer znamo da ih ne žele viđeti - jasni su oni.&nbsp;
Ali, poručuju, neće ćutati kad se procesuiraju oni koji su digli glas protiv unižavanja države.
&nbsp;-Nećemo se praviti da je normalno da se građani vuku po sudovima jer su odbili da pristanu na laž. Nećemo se navikavati da se represija zove red, a poniženje nagrada. Crna Gora neće postati zemlja u kojoj se ovakve stvari dešavaju bez otpora. I zato nećemo prestati da govorimo ono što bi u pristojnoj zemlji morala da kaže svaka institucija koja drži do sebe. A batinaši režima, kao uvijek kroz istoriju, završiće među sramnima i zaboravljenima - zaključili su u saopštenju.

FCJK: Procesuiranje građana koji su štitili čast crnogorske kulture je poruka da je bunt dozvoljen samo kad ga režira neko iz Beograda

Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) saopštio je da Ministarstvo kulture i medija, diskriminacijom Crnogorskog društva nezavisnih književnika, potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva.
Nije prvi put da se Ministarstvo kulture i medija Crne Gore pod rukovodstvom Tamare Vujović, dok krši propise, skriva iza formalnosti, administracije ili tehničkih grešaka bez pojašnjenja. Tako je kao nadležni organ pri dodjeli Trinaestojulske nagrade Bećiru Vukoviću za knjigu s vidno falsifikovanim CIP-om sav teret prebacilo na Nacionalnu biblioteku, uz obrazloženje da je “po mišljenju ovog organa” to nadležnost Biblioteke. Tako svoju izmišljotinu da je Milutinu Mićoviću navodno Matica crnogorska dodijelila nagradu Luča nije objašnjavalo, već samo tražilo od medija da tu informaciju uklone zbog „tehničke greške“, potvrđujući svoju praksu netransparentnosti. 
U istome maniru, kako kažu u FCJK-u, ali s drugačijim ciljem i efektom, Ministarstvo Tamare Vujović i u najnovijem primjeru svojega zločinjenja – isključivanju iz konkursa i u evropskome kontekstu renomiranog Crnogorskoga društva nezavisnih književnika – poseže za klasičnim primjerom strategije izbjegavanja odgovornosti, uporno prećutkujući suštinsko pitanje: zašto se marginalizuje i eliminiše relevantni i profesionalni akter književne scene? 
Takva praksa se, ističu, ne može opravdati pozivanjem na proceduru, već poručuju da zahtijeva političku i institucionalnu odgovornost. 
- Da bi prikrilo izostanak relevantnih informacija i zamaglilo srž problema, Ministarstvo u odgovoru na kritike CDNK primjenjuje diskurzivnu diverziju, stavljajući u centar argumentacije hrpe brojki i informacija o izdavačkoj kući OKF, koja nije predmet spora. U anglo-saksonskoj literaturi to bi se nazvalo crvenom haringom, koja i u Crnoj Gori zaudara pokušajem obesmišljavanja javne kritike i diskreditacije onih aktera koji nijesu spremni da pristanu na ideološku disciplinu. Pritom kroz strategiju krivice po asocijaciji Ministarstvo nastoji stvarne argumente delegitimisati i brisanjem institucionalne granice između de facto i de iure različitih organizacija, dok istovremeno briše i pravnu razliku između datoga konkursa i drugih linija finansiranja - naglašeno je u saopštenju.
U FCJK-u napominju da u svojem reagovanju Ministarstvo nije osporilo niti jednu činjenicu s kojom ga je CDNK suočilo, "već umjesto da se pozabavi iznešenim argumentima uporno nastoji potkopati kredibilitet i moralno diskvalifikovati onoga ko podnosi prigovor". 
- Upravo je tim diskurzivnim postupkom potvrdilo da sprovodi ideološku selekciju u oblasti kulture i književnosti, normalizujući praksu koja je nespojiva sa principima kulturnog pluralizma i demokratskog društva. Podśećamo Ministarstvo kulture i medija da institucije kulture nijesu servis ideološke homogenizacije, niti produžena ruka političkih struktura kojima ministarka Vujović pripada, te da svako gušenje drugosti zapravo guši samu kulturu - zaključeno je u saopštenju FCJK-a.

FCJK: Ministarstvo sprovodi ideološku selekciju, institucije kulture nijesu produžena ruka političkih struktura kojima pripada Vujović

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković saopštio je da je donio odluku da Povelja „Ivan Crnojević“ za 2026. godinu bude dodijeljena Fakultetu za crnogorski jezik i književnost.
- Čestitam upravi, profesorima, istraživačima i studentima ove ustanove - naveo je Đurašković na mreži X.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn_djuraskovic%2Fstatus%2F1996881083162558952%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996881083162558952%7Ctwgr%5E114343bea514c8cbe4a30b472b430d57464f15de%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Povelja „Ivan Crnojević“ Fakultetu za crnogorski jezik i književnost

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost (FCJK) na Cetinju će u poneđeljak u 11 sati biti otvorena mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine“.
Postavka donosi reprezentativan pregled ukrajinskih lokaliteta upisanih na Listu svjetske baštine UNESCO-a, ističući njihovu kulturnu, istorijsku i civilizacijsku vrijednost, uz poseban osvrt na izazove i rizike kojima su izloženi usljed ruske oružane agresije na Ukrajinu: od materijalnih razaranja do prijetnji dugoročnoj zaštiti nasljeđa i lokalnih zajednica.
- Izložba ujedno svjedoči o važnosti očuvanja svjetske kulturne baštine u uslovima savremenih konflikata i reafirmiše međunarodne napore da se ugrožena dobra zaštite i sačuvaju - naglasili su na FCJK.
Izložba je organizovana u saradnji s Ambasadom Ukrajine u Crnoj Gori i otvorena je za javnost.

Mini-izložba „UNESCO World Heritage in Ukraine” na FCJK

Snage koje zaista jesu za ulazak u Evropsku uniju i evropsku Crnu Goru se moraju okupiti zajedno kako bi pobijedili na izborima - ocijenila je bivša ministarka vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić na Cetinjskom forumu. Cetinje je danas domaćin Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta. Pusić je, na panelu "Oblikovanje nereda – Demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije", kazala da u politici trenutak ili vrijeme predstavljaju sve. - U ovom trenutku postoji veća spremnost u EU da Crnu Goru ubrza na putu ka EU. U vlasti Crne Gore imamo dvije formacije. Svaki put kad se Crna Gora približi EU kreira se neki incident jednog dijela političkih aktera, postavlja se pitanje: Da li Crna Gora ima šansu da završi pregovore iako nije u mnogim dimenzijama spremna za ulazak - upitala je Pusić. Smatra da se treba ugrabiti trenutak. Pusić je rekla da učlanjenje u EU nije moguće bez pritiska društva.&nbsp; - Da bi se društvo uvjerilo da je moguće ući u EU to treba pokazati, Crna Gora može biti taj primjer - ističe Pusić. Dekanica Panevropskog univerziteta u Bratislavi, te bivša premijerka i ministarka odbrane Republike Slovačke, Iveta Radičova navodi da Crna Gora može biti dio Evrope samo ako ujedini snage s ciljem bolje budućnosti. - Evropska unija se takođe sučava sa krizom povjerenja &nbsp;a pored toga postoje unutrašnji problemi sa jačanjem populističkih i autokratskih režima. Ako demokratski režimi ne daju brz odgovor onda će populistička politika uzeti maha. Oporavak povjerenja je teži nego početi od nule. Kada govorimo o Crnoj Gori imate dvoličnog predsjednika Vlade i koja je cijena dvolične plitike? Cijena je da nijeste adekvatan partner za diskusiju na različitim nivoima u EU...Najbogatija Unija u svijetu se ponaša kao rob, zašto? Čemu stalno stroga politika, suočavamo se sa smanjnejm demokratije što ne znači da građani ne žele da žive slobodu i to je naša dužnost da garantujemo - kazala je Radičova. Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj Piter Galbrejt &nbsp;ocijenio je da je Dejton nepravedan sporazum, ali najbolji od svih ostalih alternativa. On dalje navodi kako živimo u neobičnim vremenima, te da je Evropa danas mnogo jača. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJfs-VoLfws8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <h2>Hrebičkova: Ruska agresija na Ukrajinu pokazala značaj ZB za Evropu</h2> Ambasador Rumunije u Crnoj Gori Matei-Viorel Ardeleanu, na panelu "Diplomatija u kriznim vremenima", navodi kako je civilno društvo u Rumuniji prije institucija ukazali dobrodošlicu građanima Ukrajine, to je bilo iznenađujuće čak i za njih. Ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić rekao je da je jako teško biti sam. - Diplomatija se borila da preko ratne Hrvatske dođe do demokratske Hrvatske...- istakao je on. Ambasadorka Češke Republike u Crnoj Gori Janina Hrebičkova ističe da je jako važno da ne samo Vlade, nego i civilno društvo, akademska zajednica, guraju Crnu Goru u EU.&nbsp; - Ljudi koji su znali što je diplomatija govorili su da ona ima jedan primarni ciilj, a to je očuvanje mira. Ja sam shvatila da ne mora svaka diplomatija biti uspješna da postoje neke strane koje ne žele dogovor. Bez veze sa medijima, intelektualcima, civini društvom diplomatija nije moguća..Ovaj rat kojem svjedočimo, Putinova agresija meni pokazuje tri značaja. Jedan je značaj Zapadnog Balkana za Evropu, drugo agresija Rusije pokazuje da članice NATO i ove druge države koje nijesu htjele postati sada shvataju taj značaj, a treće moramo se truditi da izbalansiramo vrijednosti i interese - rekla je Hrebičkova.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121140_b0bae9f887fc96ff10a8f3902348d2eda29014f74b1844055bb4621b5f2f1aa2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251114121140_b0bae9f887fc96ff10a8f3902348d2eda29014f74b1844055bb4621b5f2f1aa2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa Cetinjskog foruma"> <figcaption>Sa Cetinjskog foruma(Photo: Anđela Milović/Antena M)</figcaption> </figure>  Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleg Herasimenko kazao je da diplomatija može zaustaviti ratove i haos, ali na primjeru Ukrajine to nije uspjelo. - Kada nije slučaj da diplomatija radi kako treba imamo agresiju, imamo ratove. Ne moramo razgovarati samo sa Vladama moramo angažovati cjelokupno društvo i međunarodnu zajednicu, kada pozicija i vlada zavise od volje građana to je slučaj u demokratskim društvima - naveo je on. <h2>Hrda: Geopolitički razvoj iziskuje odluke</h2> Izaslanica Vlade Republike Češke za Zapadni Balkan Edita Hrda je, na panelu "Proširenje Evropske unije: Realnost ili privid?", navela da geopolitički razvoj iziskuje donošenje odluka. - Albanija je za samo godinu otvorila pet od šest poglavlja i to je nešto što nijesmo prije gledali, što svakako daje entuzijazam. Ozbiljno se razgovara u Briselu da se počene raditi na nacrtu ugovora o pristupu Crne Gore u EU...Datumi treba da budu ciljevi, jasno je da će doći taj trenutak. Proširena EU znači stabilniju Evropu, prošerenje je najbolje što možemo da učinimo za našu budućnost - rekla je Hrda.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114121140_cef0fdbc80ebe23ecac299503d7ec6893f5d13828b445e80f0a928faf23eb7b2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251114121140_cef0fdbc80ebe23ecac299503d7ec6893f5d13828b445e80f0a928faf23eb7b2" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="Sa Cetinjskog foruma"> <figcaption>Sa Cetinjskog foruma(Photo: Anđela Milović/Antena M)</figcaption> </figure>  Ona je istakla da se ne treba zaustaviti i da je ovo dobra prilika koja se otvorila, te da postoji dobra volja u Briselu kada je u pitanju Crna Gora. <h2>Jakič: Sigurnost bez demokratije je represija; Uljarević: Imamo institucije, ali ne institucionalizam</h2> Jakub Klepal, izvršni direktor Fondacije Forum 2000, objašnjava da je i društvo u Češkoj podijeljeno, ali, kako kaže, na sreću dobili su pozitivne vijesti da antievropska struja slabi. - U programu nove Vlade u Češkoj skoro pa da po prvi put vidimo jasne dokaze napada na instutucije - rekao je Klepal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114141156_62b10e1a0d485262905ab2f979b9eda7766cc92da702a91fa0eed3027672b6cb.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251114141156_62b10e1a0d485262905ab2f979b9eda7766cc92da702a91fa0eed3027672b6cb" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Cetinjski forum"> </figure>  Roman Jakič, počasni predśednik mreže liberala Jugoistočne Evrope LIBSEEN navodi da se u 2025. suočavamo sa paradoksom, jer se "nikad nije glasnije govorilo o EU vrijednostima, a one nikada nijesu bile ugroženije". - U Crnoj Gori smo u skorijim događajima bili svjedoci nove fašizacije kada se na ulicama vodila hajka protiv turskih državljana. Ne smije biti političke moći bez odgovornosti. Sigurnost bez demokratije je represija, regionu ne treba stabilokratija nego sekularna demokratija - istakao je Jakič. Daliborka Uljarević, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje u svom izlaganju ističe da imamo institucije, "ali nemamo institucijalizam.&nbsp; - Na drugoj strani imamo talas ideološkog revitionizma koji se treba posmatrati kao ozbiljno političko-bezbjednosno pitanje, vidimo to na svakodnevnoj ravni. Ne smijemo pritati na normalizaciju nečega što nije normalno. Ne smijemo pristati da su ratni zločinci heroji. Ulazimo u krizu da rizikujemo povjerenje EU - kazala je ona. Elira Luli, predavačica i naučna istraživačica iz oblasti međunarodnih odnosa na Univerzitetu „Luarasi“ u Tirani odgovarajući na pitanje kaže da se često mora razgovarati o EU.&nbsp; - Proces tranzicije nailazio je na prepreke od raspada Jugoslavije. Nijesu u pitanju samo interni benefiti, već i regionalni, najveći izazovi su poremećeni odnosi unutar jednog društva - naglasila je ona. Sead Turčalo, dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu kaže da se uvijek boji istorijskih iskoraka. - Onoga trenutka kada elita napravi konsenzus napredovaćemo, sve do tada bićemo kao i ostatak regije. Oni koji žele da unište jednu državu, uništavaju srednji sloj u toj državi, uništavaju se institucije i sve što je povezano sa institucionalnim pamćenjem - ocijenio je on.

Radičova: Imate dvoličnu politiku pedsjednika Vlade i to ima svoju cijenu; Pusić: Snage koje su za evropsku Crnu Goru se moraju okupiti i pobijediti na izborima

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: fakultet-za-crnogorski-jezik-i-knjizevnost