Pravnik, istoričar i predsjednik CEP-a, akademik DANU Novak Adžić, oglasio se povodom prijetnji koje su mu, kako navodi, upućene putem društvene mreže Facebook. Prijetnje je, kako kaže, uočio tek naknadno, jer lično ne koristi društvene mreže niti ih prati.
Adžić ističe da je tokom službenog puta u Sarajevo, gdje je učestvovao na „History festu“, od prijatelja dobio informaciju o tome da mu je putem Facebooka upućena krajnje neprimjerena i uznemirujuća prijetnja.
- Stvarni ili lažni lik mi je na FB (drugi mi to javljaju) opsovao ničim izazvan davno mrtvu majku, prijetio mi riječima: 'Vala Adžiću, jebaću ti majku ako te ikad sretnem u životu'. E jada - naveo je Adžić.
On navodi da je Centar za građansko obrazovanje (CGO) već podnio krivičnu prijavu protiv izvjesnog Milisava Čabarkape, čiji identitet, kako Adžić tvrdi, nije poznat niti potvrđen.
- Ne znam ko je taj čovjek, niti da li se lažno predstavlja. Pozivam Ministarstvo unutrašnjih poslova i Tužilaštvo da ispitaju da li se radi o stvarnom ili lažnom profilu. Ja lično neću podnositi krivičnu prijavu, ali očekujem da nadležni organi postupe u skladu sa zakonom &nbsp;- navodi Adžić.
Adžić je istakao da neće dozvoliti da se njegove lične granice pređu, te da vjeruje isključivo u institucionalnu i pravnu zaštitu:
- Ja sam pravnik i poštujem zakon. Tu sam za sve, za poštovanje zakona i Crne Gore i institucija sistema. Ako država ne reaguje, a ta osoba pokuša fizički da sprovede prijetnju – sačekaću ga. Ali, dok sam živ, niko neće psovati moju majku. Niti će me neko natjerati da se povučem zbog tastatur-hajduka - kazao je Adžić.
Na kraju, Adžić je pozvao javnost i institucije da osude i spriječe ovakve pojave govora mržnje i prijetnji na društvenim mrežama.
- Upozoravam javnost – ako me pojedinci iz četničkih spodoba, poput ove koja mi prijeti, pokušaju napasti, braniću se. Ali ponavljam – vjerujem u pravni poredak i tražim da država reaguje po slovu zakona - zaključuje Adžić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Adžić: Ne bojim se, pozivam institucije da reaguju

Popularna Fejsbuk stranica "Istorija Srba", koja ima 214 hiljada pratilaca, objavila je prije nekoliko dana sramni poziv za ukidanje Crne Gore i ujedinjenje kao 1918.
- Moramo da ukinemo Crnu Goru kao državu i da se ponovo ujedinimo kao 1918. godine u jednu državu Srbiju. Ako ne ukinemo Crnu Goru, ukinuće ona nas Srbe, kao što nas je Sjeverna Makedonija ukinula, u kojoj nas trenutno ima tek 1,3 odsto. Ako ne ukinemo Crnu Goru, srpski narod, bez izlaza na svoje srpsko more, ne može da preživi. Ako ne ukinemo Crnu Goru, ona će se pretvoriti u Ukrajinu i mnogo krvi će se proliti da se ukloni jedno takvo neprijateljsko tkivo na telu srpskog naroda. Učimo na greškama Rusije - navedeno je u skandaloznoj objavi koja ima više od 600 sviđanja.
Kako se dalje navodi, kao jedan najtragičnijih dana u novijoj istoriji Srba ističu "odvajanje današnje avnojevske Crne Gore".
- Na današnji dan 2006. godine, na pokradenom referendumu, proglašena je i nezavisna Crna Gora. Vidimo koliko ogromnih problema za srpski narod donosi ta ustaška, privatna država koja postoji samo da sakati srpski narod. Država Crna Gora je antisrpski projekat kolektivnog zapada i Vatikana i ona postoji samo da se taj prostor ne zove Srbija i da se Srbija spriječi da izađe na svoje srpsko more, kako je kralj Nikola Petrović-Njegoš prisvojio to more riječima: "Vjenčavam te srpsko more, sa slobodom Crne Gore", nakon oslobođenja Bara u januaru 1878. godine - piše u objavi.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 94.3396%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fistorijasrba%2Fposts%2Fpfbid0nM1WPRMnsD1NtUXzPe2pDcJ7gUqjhUVFc8ZhpCgeGaxxjr91vLVAgqvrrwxGw5Fl&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Administratori stranice dalje navode da su da su Srbi i SPC diskriminisani.&nbsp;
- Crna Gora je država koja već evo 19 godina diskriminiše i satire srpski narod i pokušava da od Srba formira nekakve novoizmišljene ustaše Crnogorce i da ukine Srpsku Pravoslavnu Crkvu. Ova omalena privatna država, kojom vladaju mafijaški klanovi uvezani sa ambasadama kolektivnog zapada, je takođe usvojila ideologiju hrvatskog pravaštva, ustaštva i titoizma oličenog u MASPOK-u iz 70-ih godina prošlog vijeka - ističe se u objavi.
Za referendum kažu da je pokraden, a nezavisnost je omogućilo "nekoliko poteza Mila Đukanovića (uz nesposobnost političkih elita u Srbiji) koji su stvoreni tako da se onemogući srpskom narodu da se slobodno izjasni o statusu Crne Gore".
- Sramotna je bila i uloga Beograda koji se prema tom referendumu ponašao kao da se on dešava negdje u Zanzibaru, a ne u kolijevci srpskog naroda staroj Zeti, Raškoj, Primorju i Hercegovini Svetog Save. Umjesto da su se organizovali glasači, podrška javnih ličnosti, da su se organizovali koncerti—jedan koncert Cece ili nekih estradnih zvijezda za zajedničku državu u Podgorici ili Nikšiću odnijeli bi prevagu. Ništa od toga nije bilo... - stoji, pored ostalog u objavi, uz zaključak “Biće opet Podgorička skupština i ujedinjenje u Srbiju”.

1250x600

1084x550

Sramni poziv na Fejsbuku za "ukidanje" Crne Gore: "Biće opet Podgorička skupština i ujedinjenje u Srbiju”

Vojni oficir Radomir Čanjak uložio je žalbu Višem sudu u Podgorici na presudu Osnovnog suda u Nikšiću kojom je odbijena njegova tužba protiv nezavisne odbornice u SO Nikšić Tatjane Knežević Perišić, kojom je tražio da mu na ime naknade nematerijalne štete, zbog povrede časti i ugleda, isplati 1.000 eura, a zbog komentara na društvenoj mreži Fejsbuk. On tvrdi da su ovakvom presudom povrijeđene odredbe Zakona o parničnom postupku, da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje, te da je došlo do pogrešne primjene materijalnog prava. Knežević Perišić, s druge strane, u odgovoru na žalbu ističe da joj se sudilo zbog rečenice napisane na društvenoj mreži Fejsbuk, a da su „tužilac i njegov punomoćnik uporno pokušavali da 'osude' događaj koji je uzrokovao reagovanje ... protest građana u mjestu Bogetići, aprila 2021. godine, zbog namjere tadašnje Vlade da izvrši izmjene Odluke o sticanju crnogorskog državljanstva prijemom“. <h2>Tvrdnje bez dokaza</h2> - Tužilac niti njegov punomoćnik, na suđenju, nijesu dokazali nijednu svoju tvrdnju, u medicinskoj dokumentaciji koju su mi dali na uvid tokom trećeg ročišta, niđe ne piše da je tužilac imao potres mozga, niti je pomenutu dokumentaciju tumačio sudski tum medicinske struke – istakla je ona. Kategorična je da Čanjak nije dokazao da mu je njena „složena rečenica napisana ispod njegovog teksta, koji obiluje neistinama i konstrukcijama, uzrokovala probleme na poslu, gubitak prijatelja, depresiju ili bilo koji drugi problem“. - Uvrijedio ga je samo moj komentar, iako sam Sudu priložila dio od preko 350 komentara drugih ljudi, koji su reagovali na njegovo viđenje građanskog protesta na Bogetićima. Takođe, u desetak tužbi koje je pokrenuo protiv učesnika iz Nikšića, svaka (osim jedne još) je povučena zbog vansudske nagodbe sa tuženima, što sam istakla na suđenju, pitajući se da li „duševni bolovi“ prestaju kad se isplati novac – naglasila je Knežević Perišić u odgovoru na žalbu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241219221256_08b098b459c21c02dadf97295cb888749c77fb2992a43db60c590a5fea77d09b" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Tatjana Knežević Perišić"><figcaption>Tatjana Knežević Perišić(Photo: Gradski portal)</figcaption></figure>  Istakla je da Čanjak nije dokazao da je trpio „intenzivne duševne bolove“. - Jer, ko procjenjuje nečije duševne bolove? Ako je to psihijatar, taj nalaz nije priložio, znači nije dokazao postojanje tih intenzivnih bolova – ukazala je ona u žalbi. Osvrnula se i na Čanjkove „floskule da on ovim suđenjima 'štiti pripadnike Vojske Crne Gore i bori se za njihovu čast i ugled', iako se, na pomenutom događaju nije pojavio u svojstvu ovlašćenog vojnog lica koje vrši službenu radnju, već u svojstvu fizičkog lica, običnog građanina, koji je, kako kaže 'želio da smiri situaciju i da od nasilnika zaštiti kolegu'“. - Na suđenju sam dokazala da je „kolega“ bio vozač vojnog autobusa u civilu i drugo civilno lice koji su izazvali incident, govoreći policiji da „ta crnogorska govna vodenim šmrkom maknu sa ulice“. Za napad na tužioca (Čanjka) su osuđena dva lica zatvorskom kaznom, koja nijesu nikakve veze imala sa partijom na čijem sam čelu bila te 2021. godine, tako da je, takođe, ordinarna neistina da su ga napali članovi Komitske partije, a koju je iznio u svom tekstu – istakla je Knežević Perišić. Čast i ugled Vojske i policije, kako je napisala, brane resorna ministarstva, a povodom ovog događaja, nijedno se nije oglasilo, posebno ne tadašnja ministarka odbrane Olivera Injac, iako je tužilac redovno prozivao da se oglasi. - Moj komentar na taj tekst, koji manipulativno predstavlja potpuno iskrivljenu sliku onoga što se dešavalo na Bogetićima 2021. godine, motivisan je činjenicom da naslov, a ni sam tekst ne odgovara stvarnom stanju i događaju, budući da sam bila na licu mjesta svih pet dana protesta. Napisan je u cjelosti u skladu sa pravom na slobodu izražavanja, koje pravo je zajemčeno Ustavom Crne Gore, kao i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda. U komentaru sam koristila riječi „pola je ovaj čovjek slagao“, što je moj stav, ne namjera, ali i svojevsrni dokaz da tuženog nijesam ni znala, pa nije postojala namjera, kako se tvrdi u žalbi, da ga ponizim, uvrijedim i omalovažim. Policija je u Nikšiću privodila nas 70-tak i uzimala iskaze o pomenutom događaju i svi se poklapaju u jednom - da su incident izazvala upravo ova tri lica, koja su sama izašla iz autobusa, na svoju volju, bez naredbi ikog od nadređenih – napisala je Knežević Perišić u odgovoru na Čanjkovu žalbu. <h2>Branili državu</h2> Izričita je da se povreda prava ličnosti - prava na čast i ugled, djelo za koje je Čanjak tereti, apsolutno ne može dovesti u vezu sa njenim komentarom. Ocijenila je da „ukoliko bi potraživanje tužioca bilo osnovano, bez prezentovanog ijednog dokaza ili svjedoka, ili čak službene zabilješke nadležnih organa“, u tom slučaju bi i ona, kao tužena imala pravo na naknadu nematerijalne štete, jer Čanjak u tužbi „navodi niz neistina i uvrjedljivih kvalifikacija“ na njen i račun učesnika građanskog protesta. Čanjak, ističe ona, osporava pravo na slobodu govora, slobodu organizovanja mirnih skupova, te slobodu javnog istupanja, a na suđenju je, podsjetila je, demonstrante sa Bogetića, nazvao „nenormalnim ljudima, koji su sigurno bili pod nekim supstancama“, a nju „kao predvodnika takvih ljudi“... Bila je decidirana da su građanke i građani na Bogetićima branili državu Crnu Goru i njeno pravo da samostalno odlučuje na svojoj teritoriji. Čanjak je bio jedan od aktera incidenta na Bogetićima, na magistralnom putu Podgorica-Nikšić, 8. aprila 2021. godine, kada se prvo verbalno, a onda i fizički sukobio sa demonstrantima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241219221256_6b43bb8035248167c3e646b722455ebbcaa587245cd611406d20ac2d9179db29" data-rendition-name="original" width="900" height="510" loading="lazy" alt="Rao Čanjak"><figcaption>Jedna od objava Radomira Čanjaka na društvenim mrežama(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  U presudi nikšićkog osnovnog suda koji je odbio Čanjkovu tužbu protiv Knežević Perišić konstatovano je, pored ostalog, da njen komentar na mreži Fejsbuk „nije iskazan sa nivoom pretjerivanja, nije neprimjereno jak i ne prelazi granice prihvatljivog govora, koji je karakterističan za dešavanja u kojima su prisutne tenzije i interesovanje javnosti“. - Navedenim komentarom tužene ne zadire se u lični život tužioca, već ukazuje na ponašanje tužioca u kontekstu ponašanja drugih vojnih lica, koji su bez problema prešli u drugi autobus i prošli barikadu – piše u presudi. Patriotsko-komitski savez Crne Gore, partija na čijem je čelu tada bila Knežević Perišić, organizovao je proteste zbog namjere vlade Zdravka Krivokapića da donese odluke o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. Danima su blokirali magistralni put Podgorica-Nikšić, u Bogetićima, sve dok Krivokapićeva vlada nije odustala od usvajanja sporne odluke. Godinu kasnije, dok je u crnogorskom parlamentu trajala rasprava o povjerenju toj vladi, 4. februara 2022, on je sazvao telefonsku sjednicu na kojoj je ovaj akt usvojen. Pred Ustavnim sudom još od 22. februara 2022. godine je inicijativa advokata Miloša Vukčevića koji traži ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke Krivokapićeve vlade. Prema dostupnim informacijama, ovaj sud još nije postupio u ovom predmetu.

Kaćuša Krsmanović

Knežević Perišić: Osporavaju pravo na slobodu govora

Iza zvanične priče o rekordnim platama i rastu životnog standarda u 2025. ostala je ekonomska stvarnost u kojoj su inflacija, rast cijena nekretnina, pad stranih investicija i sve izraženija fiskalna ograničenja poništili efekat nominalnog rasta prihoda. Crnogorska ekonomija ulazi u 2026. godinu sa nizom strukturnih slabosti – visokom uvoznom zavisnošću, nedovoljnom konkurencijom na domaćem tržištu, nepovoljnom strukturom investicija i budžetom koji raste brže od same ekonomije.
Osnivač i vlasnik BI Consultinga i glavni analitičar Top Business Montenegro inicijative Ratko Nikolić u razgovoru za Portal Analitika govori o tome zašto je inflacija u Crnoj Gori viša nego u eurozoni, zašto pad cijena nekretnina ne bi bio dobar scenario, kakve rizike nose budžetska politika i novo zaduženje, ali i zašto pitanje aerodroma, energetike i investicija zahtijeva racionalan, a ne politički pristup.
<h2>Nominalno veći dohodak nije donio stvarni rast životnog standarda</h2>
Analitika: Šta je razlog zbog kojeg je u našoj zemlji inflacija veća nego u eurozoni? Koje mjere je Vlada mogla da preduzme i šta dugoročno treba uraditi? Da li u 2026. možemo očekivati smanjenje inflacije?
Nikolić: Pokazatelji životnog standarda su mjerljive i uporedive kategorije i one ne pokazuju da nam je prosječan standard značajno povećan u odnosu na prosječan standard građanina EU, a posebno ne u mjeri u kojoj nam je rastao dohodak.&nbsp;
Razlog za to je visoka inflacija, koja je i u godini za nama bila veća nego u EU zoni. Naime, kao uvozno zavisna ekonomija sa izuzetno visokim negativni platnim bilansom, jasno je da na nivo inflacije u Crnoj Gori utiče svaki inflatorni talas iz zemalja od kojih najviše uvozno zavisimo. Međutim, povećanje prihoda domaćeg stanovništva, kao i značajan priliv stranih građana jače kupovne moći, ojačali su u prethodnom periodu domaću tražnju, te su, u uslovima ograničene konkurentnosti, doprinijeli da domaća inflacija bude veća od prosječne u EU. Visoka inflacija je realno umanjila kupovnu moć nominalno uvećanog dohotka, što je negativno uticalo na realni rast prosješnog standarda građana.
Na srednji rok, stabilnost cijena se može postići prije svega kroz veću konkurentnost na domaćem tržištu roba i usluga, a do nje se dolazi kreiranjem poželjnog i predvidivog poslovnog ambijenta, privlačnog i za domaće i za strane investitore, sa jasnim pravilima igre i uz punu pravnu sigurnost i ravnopravnst svih učesnika. Čini mi se da u prethodnom periodu nije dovoljno urađeno na tom planu, te ne očekujem značajne promjene u narednoj godini na strani ponude.&nbsp;
Što se tiče tražnje, moguće je da će manji broj stranih građana prouzrokovati nešto manju tražnju van sezone, s tim da ćemo se tokom sezone, vjerujem uspješne, opet suočiti sa većim pritiskom na cijene posebno u izrazito turističkim sredinama. Svakako, to je bolji scenario nego da dodatne tražnje nema ili da turistička sezona ne bude uspješna, jer bi u tom slučaju cijene možda bile stabilne, ali bi poslovanje privrede bilo ugroženo.
<h2>Pad cijena nekretnina može izazvati krizu</h2>
Analitika: Cijene nekretnina bilježe rekordne vrijednosti u 2025. To je ujedno i najveći skok od 2020. Šta možemo učekivati u godini pred nama kada je riječ o cijeni nekretnina, da li može doći do stagnacije cijena ili eventualnog pojeftinjenja? Koji faktori će uticati na to?
Nikolić: Uz ostale faktore na strani tražnje za nekretninama, koji su dominantno vezani za demografska kretanja, rastu cijena nekretnina značajno doprinosi obezvrijeđivanje novca kroz inflaciju i realni nedostatak drugih opcija za investiranje.&nbsp;
Naime, u uslovima inflacija, građani su svjesni da njihov novac gubi vrijednost, žele ga investirati. Kamatne stope na štednju su niske, ulaganja u nove ili postojeće biznise izgleda da djeluje rizično i neprivlačno, a ulaganje u nekretnine se pokazalo kao najstabilnije...&nbsp;
Plasirajući višak svoje likvidnosti u kupovinu nekretnina građani i sami doprinose skoku cijena i to je jedan krug koji na srednji rok može izazvati krizu na tržištu nekretnina. S druge strane, iako mnogi priželjkuju pad cijena na tržištu nekretnina, to nije pozitivan scenario jer to bi moglo dovesti do krize koja bi bi se manifestovala na način da, na primjer, mnogi od započetih objekata ne budu završeni, što ne bi bilo dobro ni za jednu stranu. Generalno, mislim da u oblasti nekretnina fali malo više regulacije, kao i adekvatan poreski tretman viška stambenog prostora.
<h2>Bez emocija analizirati budućnost upravljanja aerodromima</h2>
Analitika: U 2025. u fokusu ekonomskih zbivanja bio je i tender za davanje Aerodroma pod koncesiju. Da li je davanje Aerodroma pod koncesiju ekonomski opravdan? Šta će to značiti za našu ekonomiju i za crnogorski turizam?
Nikolić: Pitanje upravljanja aerodromima je značajno pitanje za Crnu Goru, posebno ako se ima u vidu značaj avio povezanosti za našu ekonomiju, a posebno na njegov najznačjniji segment - turizam.&nbsp;
Stoga, upravljanje našim aerodromima zbilja nema samo uži, mikroekonomski aspekt, već i "nešto više". To "više" možemo vidjeti i u postojećim uslovima i zapitati se: koliko nam pozitivni poslovni rezultati Aerodroma Crne Gore u tekućoj godini znače ako je iskustvo putnika koji bar jednom slete ili polete na/sa podgoričkog ili tivatskog aerodroma takvo da požele da ga nikad više ne ponove, ako nas kao turističku destinaciju po tom iskustvu pamte ili takvo iskustvo prenose?&nbsp;
Upravo u tom kontekstu i bez emocija treba analizirati i budućnost upravljanja aerodromima. Lično, iz mnoštvo razloga, nemam povjerenja u državu kao nosioca biznisa u oblastima u kojima postoji interes i pozitivno iskustvo vođenja posla od strane privatnih kompanija.&nbsp;
Zato mislim da naša država, u novom tenderskom procesu, treba da jasno definiše svoje ciljeve i obezbijedi mehanizme za njihovo ostvarenje, te u tim okvirima nađe iskusnog koncesionara koji će prepoznati i svoje interese da te ciljeve ispuni.&nbsp;
Mislim da je postojeći, višegodišnji i po mnogo čemu kontraverzni tenderski proces, previše opterećen negativnim nasljeđem da bi se nakon svega mogao smatrati uspješnim, bez namjere da uvrijedim najupornije učesnike koji su ostali do kraja u procesu.
<h2>Investicije u nekretnine stvaraju zarobljeni kapital</h2>
Analitika: U Crnoj Gori i ove godine nastavljen je trend pada stranih direktnih investicija. Koliko tome doprinosi politička nestabilnost? Koje konkretne reforme i signali bi mogli vratiti kredibilne investitore?
Nikolić: Osim što imamo pad stranih direktnih investicija, važno je napomenuti da već godinama imamo i vrlo nepovoljnu strukturu tih investicija, s obzirom na to da se veći dio odnosi na ulaganje u nekretnine.&nbsp;
Upitna dugoročna održivost ove industrije, koja nakon izgradnje nekretnine i iskorišćenosti prostora kao bitnog rezursa, za rezultat ima na neki način zarobljeni kapital koji ne proizvodi novu vrijednost, dodatno se problematizuje činjenicom da značajno povećava naš trgovinski deficit (većinu materijala uvozimo) i ne doprinosi domaćoj zaposlenosti jer na građevinama uglavnom rade strani radnici.&nbsp;
Sve to znači da su dodatni efekti od ovih investicija na našu ekonomiju minorni, posebno u poređenju kada bi te investicije bile neki proizvodni kapaciteti koji bi zapošljavali domaću radnu snagu i bili usmjereni na supstituciju uvoza ili izvoz. Ohrabrivanje željenih investicija kroz poreski stimulans bi bilo vrlo korisna mjera.
Da bi privukli nove strane investitore, najbolje je slušati domaće investitore i strane koji su već tu. Stepen njihovog zadovoljstva je najbolja preporuka svakom novom investitoru da dođe i investira u našu privredu.
<h2>Vlada nema puno opcija u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani&nbsp;</h2>
Analitika: Iako su iz Vlade najavljivali nastavak programa Evropa sad, ministar finansija nedavno je saopštio da se ne radi na uspostavljanju programa Evropa sad 3. Usvojen je i budžet za 2026. U tom kontekstu, šta nas čeka u 2026, možemo li očekivati rezove i nepopularne fiskalne mjere? Koji dio javne potrošnje je najizloženiji i koje alternative postoje?
Nikolić: Budžet za 2026. godinu jeste nominalno manji, ali samo zbog smanjenih finansijskih transakcija. Po gotovo svim ključnim pozicijama izvornih prihoda i rashoda, budžet je veći nego prethodne godine, pri čemu su stope povećanja pojedinih pozicija značajno veće od projektovane stope rasta ekonomije. Na čemu se temelji taj optimizam u naplati budžetskih prihoda i koliko je realan, ostaje nam da vidimo.&nbsp;
S obzirom na to da je oko 80% budžetskih rashoda u značajnoj mjeri obavezujuće, što znači da je u kratkom roku teško očekivati krupnije rezove, te Vlada nema puno opcija da reaguje u slučaju bilo kakve nestabilnosti na prihodnoj strani.&nbsp;
S druge strane, novim zaduženjima, koja rastu znatno brže od realnog rasta BDP-a i domaće produktivnosti, jednom mora doći kraj, pa se nameće pitanje srednjoročne fiskalne održivosti na ovom nivou poreskih stopa. Tu prije svega mislim na stopu PDV, koji čini preko 50% izvornih prihoda budžeta i smatram da će u narednim godinama sa svakim eurom dodatnih mandatornih budžetskih rashoda, pritisak na povećanje opšte stope PDV biti sve veći.
Što se tiče nekog mogućeg programa "Evropa sad 3", pretpostavljam da to može biti neki set sanacionih mjera nad posljedicama prethodnih, tzv. programa Evropa sad 1 i 2, koji su bili samo administrativno ispunjavanje predizbornih obećanja po svaku cijenu, bez analize i bez sagledavanja kako će te mjere uticati, prije svega na održivost finansiranja i kvalitet našeg zdravstvenog i penzionog sistema, kao i na naš ukupni ekonomski sistem.
<h2>Rezerve bi trebalo stvarati štednjom, ne samo novim dugom</h2>
Analitika: Usvojena je i Odluka o zaduženju za 2026, a predviđeno je zaduženje od 500 miliona i mogućnost dodatnog zaduženja do jedne milijarde eura radi refinansiranja postojećeg duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2027. i 2028. Po kojim uslovima se Crne Gore može zadužiti i kako će to uticati na javne finansije?&nbsp;
Nikolić: Najavljena zaduženja u 2026. godini u obimu od 500 miliona odgovaraju iznosu kapitalnog dijela budžeta i izonosa potrebnog za plaćanje dugova i kamata koje dospijevaju tokom 2026.&nbsp;
Iako nije planirano da se koriste za tekuću potrošnju, činjenica da javne finansije godinama nijesu u stanju da finansiraju ni euro kapitalnih ulaganja, kao ni da vrate euro duga ili kamata iz sopstvenih sredstava, ne može biti razlog za zadovoljstvo.
Prostor za eventualno zaduženja u cilju kreiranja fiskalne rezerve za narednu godinu je razumno, s obzirom na to da je 2027. zahtjevna u tom pogledu. Ipak, bio bih srećniji kada bismo bili u mogućnosti da dio tih rezervi kreiramo uštedama na rashodnoj strani budžeta i time pošaljemo poruku sadašnjim i budućim kreditorima da radimo na tome da budemo u stanju da bar dio zaduženja vraćamo iz sopstvenih sredstava, a ne jedino i isključivo iz novih zaduženja. Uostalom, prije ili kasnije, kreditori će to i zahtijevati od nas.
<h2>Sve što se planira na bazi jeftine struje neko mora da plati&nbsp;</h2>
Analitika: Od januara 2026. EU je predvidjela početak primjene mehanizama za prekogranično usklađivanje emisija ugljen-dioksida kojim se nameće dodatni trošak na uvoz električne energije proizvedene iz uglja iz zemalja koje nijesu članice EU. Koliko to realno može uticati na cijenu električne energije u Crnoj Gori i koji su mogući kanali poskupljenja?
Nikolić: Direktna posljedica primjene novih propisa će biti dodatne dažbine na struju koja se izvozi, a koja se proizvodi iz fosilnih goriva, što će smanjiti mogućnost njene prodaje na ino tržištu.&nbsp;
Imajući u vidu da se niska cijena električne energije za domaće potrošače nadoknađuje jednim značajnim dijelom i izvozom po tržišnim cijenama, primjena novih propisa će sigurno pojačati pritisak na domaću cijenu električne energije.
A i nevezano za to, činjenica je da je cijena električne energije u Crnoj Gori izuzetno niska, što u jednoj značajnoj mjeri, kratkoročno, ublažava socijalnu situaciju građana, ali na srednji i dugi rok značajno iscrpljuje Elektroprivredu Crne Gore.&nbsp;
Istina, potencijal ove kompanije je i dalje značajan, te ona i dalje bez većih problema obezbjeđuje eksterno finansiranje novih projekata, no takva pozicija ne može trajati dovijeka. S toga je neophodno imati jasnu strategiju cijena električne energije, definisati jasan cilj šta se politkom niskih cijena električne energije želi postići i u kom roku se ciljevi mogu ostvariti, pod uslovom da sve to naša elektroenergetka kompanija može izdržati.&nbsp;
Jer, moramo biti svjesni da sve što se planira na bazi jeftine struje, bilo da se radi o socijalom aspekstu prema građanima, bilo da se radi o privlačenju određenih industrija kojima je električna energija značajan input, sve su to troškovi koje neko mora da plati. A ako niko ne plati, platiće ih naša najveća elektroenergetska kompanija.

Nikolić: Godinama se zadužujemo da bismo vraćali dugove i kamate, "Evropa sad 3" može biti samo sanacija prethodnih grešaka

U južnim predjelima Crne Gore danas će biti pretežno sunčano, ponegdje uz malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru veoma hladno, promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i uglavnom suvo.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, tokom dana u slabljenju.
U jutarnjim satima na primorju slab, a u kontinentralnim predjelima umjeren i jak mraz.
Jutarnja temperatura vazduha od minus 16 do nula, najviša dnevna od minus osam do sedam stepeni.

Danas na jugu pretežno sunčano, na sjeveru veoma hladno

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Tag: fejsbuk-objava