Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 otvoren je sinoć u KIC-u „Budo Tomović“ crnogorskom premijerom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije. Potresna priča o djevojčici stradaloj u Gazi ostavila je dubok utisak na publiku, koja je projekciju ispratila u potpunoj tišini i suzama.
Otvarajući Festival, izvršna direktorka CGO-a Daliborka Uljarević istakla je da moto ovogodišnjeg izdanja – Osvijetli sjenke – poziva društvo da pogleda “tamo gdje najčešće izbjegava”.
„U sjenkama žive ljudi čija su prava zanemarena, čiji se životi odvijaju van reflektora politike i javnosti, ljudi koji često ćute jer su naučili da ih niko ne sluša. Naša je odgovornost da im damo svjetlo“, poručila je Uljarević.
Govoreći o lokalnom kontekstu, ocijenila je da Crna Gora živi „u sjenkama neprocesuiranih nepravdi, duboko ukorijenjene korupcije, revizionističkih narativa, govora mržnje i političkih eksperimenata“. Festival, kazala je, fokus stavlja na iskustva žrtava rata i represije, marginalizovane grupe i „tihe lomove pojedinaca koje društvo gura u zapećak“.
U osvrtu na globalne krize, istakla je da se „granice brutalnosti danas pomjeraju – od Ukrajine do Gaze“, te da je obaveza društava da ne dozvole relativizaciju ljudskosti.
<h2>Nagrada za građane sa Kruševog Ždrijela: Simbol istrajnosti, dostojanstva i borbe za istinu</h2>
Zbog snage, istrajnosti i brige za javno dobro, godišnja nagrada CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanski aktivizam za 2025. godinu dodijeljena je grupi građana sa Kruševog Ždrijela, koji su više od 300 dana protestovali zahtijevajući pravdu za 23 ugašena života, među njima i četvoro djece.
Nagradu je, u ime porodica, primila Vesna Pejović, majka i baba troje stradalih u masakru na Cetinju. Uz nju su prisustvovali i Bato Pejović, Senka Jovanović i Mito Marković.
Uljarević je istakla da su građani Kruševog Ždrijela „postali simbol dostojanstvene i hrabre borbe za istinu i odgovornost“, te da je njihova borba „ogolila institucionalnu pasivnost, nedostatak empatije i otvorila pitanja na koja država i dalje ćuti“.
„Oni zaslužuju da budu osvijetljeni – ne kao sjenke posrnulog društva, već kao jasni, hrabri, ljudski glas Crne Gore“, kazala je Uljarević.
<h2>Potresan govor Vesne Pejović: „Ne daj Bože nikome da nosi moju ranu“</h2>
Pred prepunom salom, Pejović je zahvalila na priznanju, poručivši da joj nagrada predstavlja „melem za rane satkan od ljudi velikog srca“.
„U borbu sam krenula ne da bih tražila nemoguće – da vratim moje najmilije – već da život ima pravo. To pravo bi bilo da se ide redom. Ali taj red kod mene nije imao pravila“, kazala je.
Posebno je zahvalila instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, ističući da jedino ta institucija „krenula pravim putem“.
„Nije meni bilo da deset mjeseci stojim po najvećem nevremenu i kiši… Ali sistem mi je ostavio jedinu alternativu – da stojim tamo. Tražila sam samo malo, za moje mnogo“, rekla je Pejović, dodajući da ne bi izdržala bez ljudi koji su bili uz nju.
Govoreći o Cetinju, emotivno je poručila:
„Djeci na Cetinju treba vratiti osmijeh. Parkovi više nijesu ispunjeni dječijim smijehom. Taj grad je ranjen. I svima koji su komentarisali kako ne treba – opraštam, jer nijesu znali što su pričali. Ne daj Bože nikome da nosi moju ranu.“
Njen govor ispraćen je dugim, emotivnim aplauzom publike.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Film „Glas Hind Radžab“ rasplakao publiku

Najduži zimski festival u regionu, koji traje čak 64 dana, u Kotor je unio prvu veliku dozu blagdanske magije i najavio bogat program na više lokacija. Uz već tradicionalne programe na kućicama i na Pjaci od sata, ovogodišnje izdanje donosi i novinu - Park generacija u Velikom gradskom parku, zamišljen kao prostor međugeneracijskog povezivanja kroz inkluzivne, edukativne i muzičke radionice.
Predstavnica Turističke organizacije Kotora, Emilija Radulović, poručila je da je grad u potpunosti spreman da ugosti domaće i strane posjetioce i ponudi im istinski praznični ugođaj.
Ona je naglasila da će “jedan festival sa tri programa” svim generacijama pružiti bogat sadržaj i autentičan kotorski duh.
- Kotor je spreman za treći po redu Kotor Winter Fest, festival najduži u regionu, u trajanju od 64 dana. Jedan festival - tri programa. Program Kotor Winter Festa, koji se održava najvećim dijelom na kućicama i na Pjaci od sata u Starom gradu, obećava domaćoj i gostujućoj publici zaista dobar provod u drugačijoj atmosferi, kroz različite muzičke žanrove i jedan bogat program - navela je.
Ona je istakla je da će Veliki gradski park tokom predstojećih praznika biti mjesto posebno posvećeno najmlađima i najstarijima, ali i porodičnom i međugeneracijskom druženju. Ona je napomenula da će se u Velikom gradskom parku održati i Dječja Nova godina 30. decembra, te da će taj prostor u narednom organizovati brojne programe namijenjene svim generacijama.
Program "Od Božića do Božića" 12. po redu, počinje 22. decembra Dječjim bazarom, zatim slijedi tradicionalni koncert Gradske muzike i završava se Papaladam ala makom.
Pred kotorskom publikom i gostima je zaista bogat program – različiti muzički žanrovi, domaći i strani izvođači, rock, DJ setovi i elektronska muzika. Sve ono što Kotor čini drugačijim od ostalih.
Pozivamo sve da se druže sa nama od danas pa sve do 31. januara i da dočekaju Novu godinu u Kotoru”,poručila je ona.
Na Pjaci od sata 30. decembra zakazano je druženje sa Stelom Rade i Majstorima za dušu - orkestar Aleksandra Sofronijevića, zatim čekamo Novu 2026. uz Parni Valjak i Ansambl Toć.
Repriza, odnosno 1. januar 2026, biće obilježen nastupom jedne mlade i fenomenalne zvijezde, Jakova Jozinovića, i naravno, regionalne zvijezde, Marije Šerifović.
- Želimo svima dobar provod i da osjete autentičnu kotorsku atmosferu - da budu puni energije i zdravlja, i da se lijepo provedu tokom praznika. Dobrodošli u Kotor, jer Kotor je nešto drugo - naveli su organizatori.
Svjetska DJ zvijezda, Fedde Le Grand sinoć je napravio pravi spektakl na otvaranju Kotor Winter Festa. Uz moćne numere, vrhunsku produkciju i energiju koja je ispunila Stari grad, publika je uživala u nezaboravnom setu koji je označio početak najdužeg zimskog festivala u regionu.
- Mnogo puta sam nastupao tokom zime, posebno u Top Hillu gdje sam godinama gostovao. Zapravo, ovdje je bio moj prvi početak - prvi put sam nastupio u Crnoj Gori upravo u klubu u Kotoru. Lijepo mi je ponovo biti ovdje, jer sam zaista veliki fan Crne Gore i uvijek očekujem da ću imati mnogo fanova koji me toplo dočekaju - kazao je on.
Stvaranje muzike danas je, kaže, veoma tehnički proces i zahtijeva mnogo rada.
- Ali vjerujem da inspiracija dolazi kada joj daš prostora. Zato nikada ne pripremam set potpuno unaprijed - ako sve spremiš, izgubi se spontanost - kazao je on pred nastup.
Organizatori Kotor Winter Festa su Opština Kotor i Turistička organizacija opštine Kotor uz podršku Zlatnog partnera Hyatt Regency Kotor Bay Resort koji najavljuju još jedno izdanje festivala koje donosi bogat program i prazničnu atmosferu.
- Veliku zahvalnost dugujemo i našim partnerima Coca-Cola HBC Crna Gora, JP Morsko Dobro i VOLI, kao i zvaničnoj mreža festivala - Crnogorskom Telekomu. Važnu ulogu imaju i brojni prijatelji festivala čiji doprinos upotpunjuje doživljaj i stvara jedinstven zimski ambijent u Kotoru - poručili su oni.

Sinoć otvoren treći Kotor Winter Fest

Na današnjoj konferenciji za medije u organizaciji JU “Dječji savez” Podgorica, najavljeno je jubilarno 45. izdanje Internacionalnog festivala dječje pjesme „Naša radost“, koje će biti održano krajem novembra.
Riječ je o jednoj od najdugovječnijih i najznačajnijih manifestacija posvećenih dječjoj muzici na prostoru Crne Gore, koja već više od četiri decenije njeguje dječju kreativnost, izražajnost i umjetnički razvoj.
Ove godine, festival obilježava veliki jubilej, a pripreme su već ušle u završnu fazu. Vršiteljka dužnosti direktorice Dječjeg saveza Duška Šljivančanin istakla je da interesovanje za učešće nikada nije jenjavalo, te da je selekciona komisija imala zadatak da među više od 60 pristiglih prijava izabere one koje će ući u finalni festivalski program.
Nakon temeljne selekcije, stručni žiri odabrao je 18 kompozicija koje će publika imati priliku da čuje na velikoj sceni u Podgorici, uz još dvije rezervne.&nbsp;
Članovi žirija, renomirani umjetnici i muzički stručnjaci – kompozitorka Marina Adamov Stojadinović (predsjednica), urednica muzičke redakcije RTCG Branka Banović, violinista Vili Ferdinandi, profesor solfeđa Ivan Tomas, književnik i dječiji pisac Goran Radojičić, te studentkinja Muzičke akademije i bivša učesnica festivala Iva Vujošević – saglasili su se da je ovogodišnja selekcija bila izuzetno izazovna zbog visokog kvaliteta i raznovrsnosti pristiglih radova.
- Pjesme koje su ušle u ovogodišnju selekciju govore o prijateljstvu, prirodi, porodici, snovima i svakodnevnim dječjim temama, ali kroz veoma autentičan muzički izraz. Žiri je ocjenjivao originalnost, tekstualnu i muzičku vrijednost, te prilagođenost uzrastu izvođača - objasnila je umjetnička direktorica festivala Ana Klepić.
Na konferenciji su, otvaranjem šifrovanih koverti, javno predstavljeni autori odabranih kompozicija, što je izazvalo oduševljenje prisutnih novinara i muzičkih entuzijasta.&nbsp;
Organizacioni tim festivala uputio je danas zahvalnost svim autorima i saradnicima koji su talentom i trudom doprinijeli očuvanju tradicije ove muzičke manifestacije, kao i medijima na kontinuiranoj podršci.
Internacionalni festival „Naša radost“ ostaje važna kulturna platforma koja otkriva i afirmiše nove talente, inspiriše najmlađe da stvaraju i izražavaju se kroz muziku, te promoviše vrijednosti djetinjstva, prijateljstva i umjetnosti. Organizatori poručuju – vidimo se krajem novembra na jubilarnom slavlju dječje pjesme!
U nastavku pogledajte spisak 18 odabranih pjesama i njihovih autora:
Odabrane kompozicije:
„San“– Slobodan Mijović
„Oda šumi“– Vesna Veljković / Sandra Skrbić
„Pravi put“– Lado Leš / Sandra Skrbić
„Moja baka“– Lara Ščekić
„Odžačar za sreću“– Svetlana Ceca Milić / Tode Nikoletić
„Nije svejedno“– Nataša Latković
„Srce slavuja“– Daniel Alibabić / Natalija Pavićević
„Akvareli u aprilu“– Mirsad Serhatlić / Biljana Đurđević
„Vila koja čuva snove“– Marko Prentić / Aleksandra Filipović
„Pjesma nade“– Dejan Božović / Natalija Pavićević
„Šašava pjesma“– Mirsad Serhatlić / Sanja Perić
„Hajde budi dijete“– Leontina Vukomanović Pat / Tode Nikoletić
„Muško“– Dražen Miljanović
„Domaći“– Marija Božović
„Babica“– Dragana Šćepanović
„Moja tetka stjuardesa“– Veselin Frenki Bogićević / Saša Božović
„Noć“– Ninoslava Zlatković / Isidora Lukić
„Kruna“– Dijana Roganović Bogićević / Andreja Milović
Rezervne kompozicije:
„E moj brko“– Katarina, Ksenija i Pavle Bogićević / Davor Dragojević
„Krila“– Mihajlo Miha Radonjić / Jelena Božović

“Naša radost” slavi jubilej: Izabrane numere za 45. izdanje internacionalnog festivala dječje pjesme

Podgorica će 6. i 7. juna biti centar rokenrola, kada će na Stadionu malih sportova biti održan muzički festival "Rockstrikcija". Tokom dva dana nastupiće devet sjajnih bendova, najavljuju organizatori.
U petak, prvog dana Rockstrikcije nastupiće Neno Belan i Fiumens, Rotko Stjuart, KoiKoi, Jonathan, dok će u subotu 7. juna nastupiti Gradske Bitange, Zabranjeno Pušenje, Rambo Amadeus, Vizelj, Ego.
Janko Popović, u ime organizatora, kazao je da im je cilj da vrate malo urbaniju kulturu u Podgoricu, prenosi Media Biro.
Nina Pajović iz Turističke organizacije Podgorica kazala je da je ovo veoma značajan festival, te da se trude da zadovolje ukuse svih generacija.
Antonije Pušić je zahvalio organizatoru na pozivu, podsjećajući da u Podgorici nije svirao dugo. Poručio je da svaki grad treba da ima makar jedan veliki festival.
- Svaki grad mora da ima veliki festival, jer se tu okuplja i staro i mlado. To je atraktivno sa stanovišta mijenjanja senzibiliteta i sa aspekta turizma. Društvo je zatrovano potrošačkim mentalitetom. U Norveškoj Ministarstvo zdralja stimulira sviranje jer je istraživanje pokazalo da su ljudi koji sviraju instrumente u manjem riziku od psihosomatskih bolesti - naveo je on.
Pušić je ukazao da je sviranje poslednjih 20 godina otišlo u drugi plan, ali da se polako vraća.
- Naš region ima još pristupačne cijene ulaznica. Dobro je što crnogorski mladi bendovi imaju šansu da se predstave na ovakvim festivalima - kazao je Pušić.
Ulaznice za festival dostupne su online putem gigstix.me i na Tobaccopress kioscima širom Crne Gore, a cijena je 20 eura za jedan dan, odnosno 35 eura za oba dana festivala.
Ulaz na Rockstrikciju slobodan je za sve mlađe od 12 godina, uz obavezno prisustvo roditelja ili staratelja.
Rockstrikciju su podržali: Ministarstvo kulture i medija, Glavni grad Podgorica, Turisička organizacija Podgorica Sekretarijat za kulturu Podgorica, Adriaticbank Tuborgmne, PAM CG ...
Deveto izdanje Rockstrikciji u Podgorici, rokenrol ugođaj za sve generacije poklapa se sa obilježavanjem 40 godina karijere Nena Belana, Sejo Saxon slavi rođendan,a album prvijenac najavljuje Rotko Stjuart.
Nakon duže pauze u Podgoricu dolazi Rambo Amadeus, dok je jedan od najtraženijih bendova nove generacije, KoiKoi, konačno u Crnoj Gori. Podgorička publika imala je priliku da sluša Ego i na prošlogodišnjem podgoričkom pazaru.
Muzički festival “Rockstrikcija” održava u Podgorici od 2022. godine, ugostio je preko 70 bendova iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine. Cilj ovog muzičkog festivala je promocije crnogorske autorske rock scene u zemlji i region i kao podrška razvoju mladih i novih rock'n'roll bendova, kako domaćih tako i regionalnih izvođača autorske muzike.

Festival Rockstrikcija 6. i 7. juna u Podgorici

Drugi Senior fest Kotor otvoren je danas u Starom gradu, u organizaciji JU Doma starih “Grabovac”, uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i drugih sponzora.
Osim korisnika doma “Grabovac”, učešće na Senior festu uzeli su i korisnici domova starih Bijelo Polje, Pljevlja, Nikšić i Podgorica, te JU Zavod Komanski most, kao i gosti iz Srbije - korisnici Gerontološog centra Kragujevca i Gerontološkog centra Zrenjanin.
Direktor Doma starih “Grabovac”, Srđan Dragomanović, poručio je korisnicima da se sve radi za njih, njihove osmjehe i trenutke koji su im “svakim danom sve vrijedniji”.
- Posebno pozdravljam Gerontološki centar Kragujevac i Zrenjanin koji su prevalili toliki put, a za trud bih pohvalio naš Komanski most zbog kategorije korisnika sa kojom rade - kazao je on.
Dragomanović je istakao finansijsku podršku Opštine Kotor u organizaciji festivala, koja takođe pruža podršku u uslugama pomoći u kući i Dnevnom boravku za starije osobe i lica sa invaliditetom.
- Nažalost treća usluga, koja se odnosi na dnevni boravac za lica sa demencijom, nije zaživela, iako je Opština sa nama sklopila ugovor, kupili smo mini bus, iako je usluga potpuno besplatna, iako dolazimo kod budućih korisnika na kućnu adresu - kazao je Dragomanović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao da je u razgovoru sa ministrom Damirom Gutićem dogovoreno da će Kotor do narednog Senior festa dobiti dnevni boravak za starije sugrađane i u Starom gradu.
- Kako bi pokazali primjerom da nam nije na prvom mjestu komercijalizacija i zarada, već upravo kvalitet života naših sugrađana. Mislim da je neka vrsta poetske pravde što se Senior fest održava upravo u Starom gradu. Dolazeći ovamo mi je palo na pamet da ste upravo vi pojedinačno svojim radom, trudom i novcem pomogli obnovu ovog grada nakon što je pretrpio ozbiljna oštećenja u zemljotresu 1979. Godine - kazao je Jokić.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da zdravo i dostojanstveno staranje predstavlja zajednički interes svih nas, a naša obaveza je da podržimo potencijal starijih da vode ispunjen, kvalitetan život, i da u skladu sa svojim mogućnostima, aktivno doprinose zajednici.
- Danas se Crna Gora suočava sa tzv. trećom tranzicijom u kojoj se demografski izazovi ne odnose samo na smanjenje nataliteta, već i na fenomen starenja stanovništva. Ova promjena podrazumijeva ozbiljne izazove. Da bismo bolje iskoristili potencijale starijih osoba potrebno je promijeniti pristup njihovom doprinosu i omogućiti aktivno učešće u zajednici - ocijenio je Gutić.
On je saopštio da će u narednom periodu biti posvećen daljem razvoju usluga podrške koje omogućavaju starijima da što duže ostanu u svojim zajednicama, uz adekvatnu podršku.
Program su vodili Duško Davidović i Žika Jakšić, a otvaranju su, između ostalih, prisustvovali sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac i direktor TO Kotor Jovan Ristić. Tu su bile ekipne i pojedinačne discipline, plesovi, vježbe sa fizioterapeutima i brojni drugi prateći sadržaji.
Svečano zatvaranje Senior festa Kotor, uz dodjelu nagrada takmičarima, koncert Kic Pop hora i Nede Ukraden, održaće se sjutra, početkom u 18 sati.

Otvoren Senior fest u Kotoru

Teško je razumjeti govor mržnje kojem su od juče izloženi Kotor i njegovi građani. Karnevali su spaljivani vjekovima, u novijoj prošlosti ih je, zavisno od toga ko je bio na vlasti, bilo sa svih političkih strana, ali niti jednom prilikom nije bilo ovoliko uvreda i otvorene mržnje zbog tog čina - ocijenili su u Opštinskom odboru Demokratske partije socijalista (DPS).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmandic-neka-moja-spaljena-lutka-sa-karnevala-bude-buktinja-koja-ce-osvjetljavati-nas-evropski-put&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Apsurdno je, podvlače, tek to što jedan od ključnih državnih funkcionera predlaže neku svoju “alternativu” spaljivanju karnevala: niti pozvan da to čini, niti bi trebalo da pokušava da oblikuje Kotor i Boku po svojim standardima.
- Neki su suviše sebi dali za pravo, ukoliko im se ne dopada ono što je autentičnost Kotora - to je samo njihov problem. To što preko svojih medija, društvenih mreža i ostrašćenih botova, nakon Cetinja, žele satanizovati i Kotor, zaludna je rabota. Jer, naspram svih različitosti, pa i političkih, sve Kotoranke i Kotorani su potpuno ujedinjeni povodom očuvanja običaja koji datiraju daleko u prošlost i po kojima je naša sredina, uostalom, i prepoznatljiva i posebna - naveli su u kotorskom DPS-u.
Umišljenim, kako su kazali, veličinama poručuju da ih ne uče kako treba da organizuju živote.
- A posebno da nas ne uče kako karneval treba da izgleda. Jer, evo već je peta godina kako pratimo njihov karneval - najlošiji koji je Crna Gora ikad vidjela. A što se tiče buktinja i evropskih integracija - za početak bismo autoru ovih “metafora” poručili da pokuša da pređe jedinu granicu koju danas imamo sa Evropskom unijom. Onu na Debelom Brijegu. Kad u tome uspije, neka nas obavijesti - naveli su u kotorskom DPS-u.
A svim ostalim autorima kletvi sa društvenih mreža poručuju i da su živi i zdravi i da neće nigdje odavde.

OO DPS: Ne učite Kotorane kako karneval treba da izgleda i suzbijte govor mržnje kojim pokušavate satanizovati naš grad

Nevladina organizacija "Delić koji nedostaje" raspisala je konkurs za prijem novih kompozicija u kategoriji pop, zabavne i mediteranske muzike za RMF "Biser Jadrana" - Tivat 2025. Kompozicije koje se šalju na konkurs, ne smiju biti ranije izvođene, niti objavljene. Rok za prijavljivanje kompozicija je do 14. maja. Selekciona komisija festivala, sve podnosioce prijava informisaće da li je njihova kompozicija prihvaćena, najkasnije do 10. juna. - Podnosioci prijava su dužni, da aranžirane kompozicije organizatoru pošalju do 1. jula 2025. godine. Post produkciju svih primljenih kompozicija (snimanje nastupa i pripremu materijala za kasnija emitovanja, ili korišćenje u bilo koje dogovorene svrhe) realizuje organizator festivala koji podnosiocima prijava odabranih kompozicija garantuje učešće u večeri festivala, direktan tv prenos i predstavljanje u medijima prije u toku i nakon festivala - saopštili su organizatori festivala.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250215110240_ec9a4e5a90ce6fe106791e54015e9e5d03c66087538c207cbd2f6631f480be17.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250215110240_ec9a4e5a90ce6fe106791e54015e9e5d03c66087538c207cbd2f6631f480be17" data-rendition-name="original" width="856" height="892" loading="lazy" alt="Biser Jadrana"></figure>  Za najbolje kompozicije, organizator će obezbijediti vrijedne nagrade i festivalska priznanja u ukupnom iznosu od 12.000 eura. Ove godine, festival se održava dvije večeri - 18. i 19. jula. Prve festivalske večeri održaće se “Domaće veče”, kada će nastupati isključivo pjevači iz Crne Gore, njih 20. Najboljih osam takmičara po ocjeni stručnog žirija, učestvovaće i naredne noći kada se održava “Regionalno veče”, uz kolege sa ex-yu prostora (BIH, Srbije, Hrvatske, Makedonije i Slovenije), ukupno njih 20. Detaljnije o uslovima konkursa i festivalu na OVOM LINKU.

Poziv crnogorskim izvođačima da prijave kompozicije za "Biser Jadrana"

Festival "Pekićeva srebrna ruka", jedna od najznačajnijih kulturnih inicijativa koja će se realizovati tokom 2025. u Podgorici, biće otvoren u utorak 4. februara, na dan kada se veliki pisac Borislav Pekić 1930. godine rodio u Podgorici - najavljeno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.&nbsp;
Program će, kako je precizirano, biti upriličen u 18 sati u Kuslevovoj kući.&nbsp;
- Manifestaciju organizuju Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorica i Srebrna ruka, književno društvo za proučavanje i promociju djela Borislava Pekića, u čast velikog pisca i intelektualca rođenog u Podgorici. Na otvaranju Festivala čiji će vrhunac biti 2030. godine, na stogodišnjicu rođenja velikog pisca, prisutnima će se ispred organizatora obratiti sekretarka Sekretarijata za kulturu Snežana Tomanović i prof. dr Aleksandar Jerkov, nakon čega će uslijediti predavanje univerzitetskog profesora, književnog kritičara i teoretičara, jednog od inicijatora ove manifestacije Aleksandra Jerkova, o tome kakav je savremeni klasik Borislav Pekić - navodi se u saopštenju.
Festival "Pekićeva srebrna ruka" realizovaće se tokom cijele godine, uz bogat i raznovrstan kulturni program koji će se oslanjati na Pekićevo stvaralaštvo, o čemu će više riječi biti na otvaranju manifestacije.&nbsp;
- Program Festivala biće nastavljen u srijedu 5. februara u 18 sati u knjižari "Kosmos" u Master kvartu, gdje će biti predstavljena knjiga "Pre vremena čuda - Savremeni pisci na Pekićevom tragu" koju je priredio Vule Žurić. O knjizi će govoriti mr Ksenija Rakočević i prof. dr Aleksandar Jerkov. Tokom programa biće prikazano nekoliko odlomaka iz Pekićevih drama - najavljeno je iz Sekretarijata za kulturu Glavnog grada.

Otvaranje festivala "Pekićeva srebrna ruka" sjutra u Kuslevovoj kući

Treći dan Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024 prolazi u znaku otvaranja kotorskog izdanja u Kinu “Boka”, premijerama u Podgorici uz panel diskusiju, kao i gostovanjima reditelja Aleksandra Reljića i Željka Stanetića.
Treći festivalski dan u Podgorici počinje u 17 sati Crnogorskoj kinoteci premijerom filma "Džojmejkers", autorke Jelene Radenović, koja istražuje muzičko majstorstvo romskih trubača u Srbiji i otkriva da se iza dinamičnih melodija krije težak život i borba za opstanak. Milan Nikolić, nastavlja važnu misiju učitelja Maksuta Maksutovića, koji se trudi da nauči romsku djecu da ispravno sviraju i sačuvaju zdravlje. &nbsp;Susret američke profesorke Nade Miljković sa Milanom pruža nam autentičan i emotivan uvid u njihov život.
Program se nastavlja u 18 sati sa filmom "Dnevnici crne kutije", novinarke i filmske producentkinje Shiori Itô, koja kroz autografski dokumentarac predstavlja istragu o vlastitom seksualnom napadu, s ciljem da dovede poznatog počinitelja pred pravdu. Njena potraga prerasta u značajan pravni slučaj, otkrivajući zastarjele pravosudne i društvene okvire u Japanu.&nbsp;
Nakon projekcije filma, slijedi i panel diskusija na temu "Žene u medijima: borba za glas i sliku?", tokom kojeg ćemo razgovarati o seksističkom i senzacionalističkom govoru u medijima, kao i o važnosti podrške ženama u javnom prostoru.&nbsp;
Na panelu će govoriti novinarka i programska koordinatorka Instituta za medije Crne Gore, Vesna Rajković Nenadić, novinarka Ivana Boljević, i profesorica Crnogorskog jezika i književnosti u SMŠ Golubovci Svetlana Jovetić Korpivica.
Treći dan festivala u Podgorici zaokružuje film "Kiks", čija projekcija počinje u 20:30 sati, a iza kojeg stoji mađarski intermedijalni umjetnik i autor filma Dávid Mikulán. Film predstavlja dvanaestogodišnje putovanje koje prati Šonjijevu avanturu od nestašnog dječaka sa ulica Budimpešte do razočaranog mladića. Inspirisan neobičnim prijateljstvom sa filmskim stvaraocima Davidom i Balintom, film bilježi Šonjijev životni put obilježen porodičnim problemima, nevoljama u školi i teretom surogat očinstva u odnosu na novorođenu sestru. Dok se Šonji suočava sa izazovima adolescencije, filmski stvaraoci se od aktivnih učesnika pretvaraju u posmatrače njegovih životnih nemira koji kulminiraju tragičnim preokretom koji ga primorava da se suoči sa odgovornostima odraslog doba.
Danas se otvara i kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ u 18h30 u Kinu “Boka” projekcijom filma “Novosadsko sjećanje” reditelja Aleksadra Reljića, koji daje osvrt na pogrom iz 1942. godine, poznat kao Novosadska racija i napore onih koji se bore protiv zaborava i protiv revizionista. &nbsp;Prvo veče Festivala UBRZAJ u Kotoru će završiti projekcijom kratkometražnog igranog filma “Milena” , reditelja i scenariste Željka Stanetića, sa početkom u 20 sati, koji nas vodi u izbjegličko iskustvo onih koji su 1995. godine morali napustiti svoj dom u Hrvatskoj, ali i obrte koje im je to donijelo u životima. Gosti Festivala UBRZAJ 2024 u Kotoru biće i reditelji Aleksandar Reljić i Željko Stanetić koji će i obratiti publici.
Drugi i poslednji dan Festivala UBRZAJ 2024 u Beranama počinje projekcijom filma "Džojmejkers" u Centru za kulturu u 17 sati, dok će veče zatvoriti film "Dnevnici crne kutije" u 20 sati, a dio ovogodišnjeg izdanje u Beranama je i projekcija filma Veliki život u Gimnaziji “Panto Mališić”. Češka autorka, Kristina Dufková donosi priču o vršnjačkom nasilju u školi, koji kao završnicu nosi brojne poučne poruke.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno <a href=" https://ubrzaj.me/">na sajtu Festivala UBRZAJ</a>.
Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ Festivala su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Human Rights Film Network.
Takođe, promocija društveno odgovornog pristupa vidljiva je i u biznis sektoru, kroz sponzorstva hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa. Medijski pokrovitelji Festivala UBRZAJ su televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.

Nove premijere na UBRZAJ 2024 i otvaranje kotorskog izdanja festivala

U KIC-u „Budo Tomović“ u Podgorici večeras u 19.30 sati počinje jubilarno petnaesto izdanje Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2024, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Festival će zvanično otvoriti predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, šef delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler i izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević.
Tom prilikom biće uručene i godišnje nagrade CGO-a i Festivala UBRZAJ za afirmaciju ljudskih prava i građanskog aktivizma u kategoriji organizacija i pojedinaca.
- Festival UBRZAJ 2024 otvara crnogorska premijera filma <a href="https://ubrzaj.me/novosadsko-sjecanje/" target="_blank">Novosadsko sjećanje</a>, autora Aleksandra Reljića, koji je i gost Festivala UBRZAJ, a publici će se obratiti nakon projekcije. &nbsp;Reljićev film donosi priču o Teodoru Kovaču (99), Ivanu Ivanji (93) i Marti Flato (81) koji su preživjeli su pogrom iz 1942. godine, poznat kao Novosadska racija, kada su mađarski fašisti ubili preko hiljadu Novosađana i njihova tijela bacilli pod led Dunava. Profesorka sociologije Marija Vasić, bori se protiv zaborava i predaje učenicima o Novosadskoj raciji, dok lokalne vlasti podižu kontroverzni spomenik nevinim žrtvama, a na tom spisku se nalaze imena i ratnih zločinaca koji su učestvovali u Novosadskoj raciji - kazali su u CGO.
Festival UBRZAJ 2024 se održava od 10. do 14. decembra 2023. u Podgorici, u KIC „Budo Tomović“ i Crnogorskoj kinoteci, a prateća izdanja u Centru za kulturu Berane od 11. do 12. decembra i u Kinu „Boka“ u Kotoru od 12. do 13. decembra 2024. godine.&nbsp;
- Ovogodišnje izdanje finansijski su podržali Delegacija EU u Crnoj Gori, Ministarstvo javne uprave i opština Kotor, a podršku su pružili i KIC „Budo Tomović“, Crnogorska kinoteka, JU KC „Nikola Đurković“ i Centar za kulturu Berane. Partneri UBRZAJ i ove godine su BELDOCS, Sarajevo Film Festival i Mreža festivala ljudskih prava sa sjedištem u Amsterdamu. Dodatno, posvećenost društvenoj odgovornosti se i ove godine reflektovala u poslovnom sektoru kroz sponzorstva od hotela Cue, PG taxi, Compania De Vinos Montenegro i Metropolisa - kazali su u CGO.
Uz Festival UBRZAJ su i medijski pokrovitelji - &nbsp;televizija i portal RTCG, televizija Nova M, Gradska TV, Gradski radio i portal gradski.me, Prva TV, E TV, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd, kao i radio stanice Elmag, El, Mag i Arena.&nbsp;
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a program i dodatne informacije su dostupni na sajtu <a href="http://www.ubrzaj.me/" target="_blank">ubrzaj.me</a>.

Danas počinje 15. Crnogorski festival filma o ljudskim pravima „Ubrzaj“

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: festival