Evropska unija (EU) i njeni partneri obećali su 5,8 milijardi eura za pomoć novim sirijskim vlastima koje se suočavaju s humanitarnim i bezbjednosnim izazovima nakon pada Bašara al-Asada.
Obećanja data sinoć na donatorskoj konferenciji u Briselu su manja od prošlogodišnjih 7,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i pozajmica, pri čemu su zvaničnici EU naveli smanjenje američke pomoći kao glavni faktor, prenosi Hina.
EU organizuje godišnju konferenciju od 2017. godine, ali se održavala bez učešća predstavnika Asadovog režima koji je bio izolovan zbog represije koju je sprovodio.
Prvi put je na konferenciji ovaj put bio visoki zvaničnik iz Damaska - sirijski ministar vanjskih poslova Asad Hasan al-Šibani, zajedno s evropskim i arapskim ministrima, kao i predstavnicima međunarodnih organizacija.
Prema podacima EU, humanitarna pomoć potrebna je za oko 16,5 miliona ljudi u Siriji, a za 12,9 miliona ljudi potrebna je pomoć u hrani.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen na sastanku je najavila povećanje obaveza EU prema Sirijcima u zemlji i regiji na gotovo 2,5 milijardi eura za ovu i narednu godinu, što uključuje povećanje od oko 160 miliona eura u odnosu na prethodno obećanje za ovu godinu.
Hajat Tahrir al-Šam, grupu koja je svrgnula Asada, Ujedinjene nacije (UN) su proglasile terorističkom organizacijom, ali EU želi da sarađuje sa novim vlastima sve dok se drže obećanja da će tranzicija biti inkluzivna i mirna.
Prema UN-u, Sirija je zbog rata izgubila 40 godina razvoja i biće joj potrebna najmanje decenija da se vrati u stanje prije sukoba, a zbog ekonomske krize gotovo cijela populacija živi ispod granice siromaštva.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

EU i partneri obećali 5,8 milijardi eura za oporavak Sirije

Zamrzavanje američkog finansiranja programa protiv tuberkuloze dovodi u opasnost milione života u svijetu, upozorila je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), agencija UN iz koje SAD planiraju da se povuku.
SZO procenjuje da su svjetski napori u borbi protiv tuberkuloze, &nbsp;najsmrtonosnije zarazne bolesti na svijetu, spasili više od 79 miliona života u posljednje dvije decenije, navodi se u saopštenju.
Međutim, taj napredak je ugrožen zamrzavanjem američke pomoći od koje zavise mnoge organizacije, posebno u siromašnim zemljama.
- Iznenadna smanjenja budžeta sada prijete da preokrenu teško postignut napredak u borbi protiv tuberkuloze, dovodeći milione ljudi, posebno najugroženijih, u veliki rizik - upozorava SZO.
Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je uredbu 20. januara kojom se naređuje 90-dnevno zamrzavanje američke pomoći inostranstvu.

SZO: Zamrzavanje pomoći SAD ugrožava milione oboljelih od tuberkuloze

Evropska unija (EU) je danas izdvojila još jednu finansijsku pomoć od 250 miliona eura za podršku Moldaviji 2025. godine, suočenoj sa "energetskom ucjenom" iz Moskve poslije prestanka isporuka ruskog gasa separatističkom regionu Pridnjestrovlja.
- Danas preduzimamo suštinski korak da pomognemo Moldaviji da povrati kontrolu nad svojom energetskom sudbinom - napisala je na platformi Iks (X) evropska komesarka za proširenje Marta Kos tokom posjete Kišinjevu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen osudila je „energetsku ucjenu“ Moskve, obećavši da će toj bivšoj sovjetskoj republici ponuditi „punu integraciju u energetsko tržište EU, odvajanjem od Rusije“.&nbsp;
Od početka rata u susjednoj Ukrajini, zemlja od oko 2,5 miliona stanovnika, u pregovorima o pridruživanju EU, osudila je „hibridni rat“ koji je orkestrirao Kremlj, među kojima su energetska kriza, dezinformacije i miješanje u izbore.
Isporuke ruskog gasa preko Ukrajine, koja je snabdijevala Moldaviju, a samim tim i Pridnjestrovlje, prestale su 1. januara zbog isteka ugovora između Kijeva i Moskve.
Gasprom je, međutim, odbio da isporučuje gas Kišinjevu drugim mogućim rutama, zbog finansijskog spora oko iznosa duga koji Kišinjev treba da izmiri.
U međuvremenu, separatističke vlasti su uvele svakodnevna isključenja struje i zatvorile mnoge fabričke pogone kako bi smanjile opterećenje električne mreže.

Finansijska pomoć EU Moldaviji za rješavanje energetske krize

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici odobrila je dodatnu finansijsku pomoć Skijalištima Crne Gore.
- U svjetlu trenutne situacije, Vlada je odlučila da, u vidu nepovratne finansijske pomoći, a u okviru pomoći male vrijednosti (de minimis), obezbijedi dodatna sredstva u iznosu od 100.000 eura. Ova pomoć je usmjerena ka omogućavanju Društvu da izvrši isplatu redovnih zarada do kraja tekuće godine, uzimajući u obzir da je u ovom trenutku dozvoljeni limit za ovu vrstu pomoći 300.000 eura - ističe se u saopštenju Vlade.
U Vladi su konstatovali da su se „Skijališta Crne Gore“ DOO Mojkovac usljed nedostatka sniježnih padavina tokom sezone 2023/2024 godine suočila sa značajnim finansijskim problemima.
- U zahtjevu koji je dostavljen Vladi, naglašava se da Društvo trenutno nema novčanih sredstava za funkcionisanje, te se apeluje na nadležne da se pronađe način za obezbjeđenje neophodnih sredstava za isplatu dugovanja, pripremu zimske turističke sezone 2024/2025, kao i za isplatu zarada do kraja tekuće godine - navode u Vladi.
U saopštenju se dodaje da je Vlada prethodno odobrila pomoć (de minimis) u iznosu od 200.000 eura u aprilu 2024. godine, od koje su, kao i od ostvarenih prihoda, isplaćene neto zarade do aprila mjeseca tekuće godine.
Vlada, ističu, ostaje posvećena pružanju podrške sektoru turizma i zimskim sportovima, te će nastaviti da razmatra sve moguće mjere za jačanje ovog važnog segmenta ekonomije.

Vlada Skijalištima odobrila dodatnu finansijsku pomoć od 100.000 eura

Njemačka će ove zime Ukrajini pružiti dodatnih 100 miliona eura pomoći, najavila je njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok tokom posjete Moldaviji.
- Rusija ponovo planira „zimski rat“ kako bi život Ukrajinaca učinila što nepodnošljivijim - rekla je Berbok pred ministarski sastanak u Kišinjevu 17. septembra.
Rusija je pokrenula seriju napada na energetsku infrastrukturu Ukrajine, što je izazvalo duge nestanke struje u nekim djelovima zemlje.
Kijev je u junu istakao potrebu za više sistema protivvazdušne odbrane kako bi se obezbijedio oporavak energetske infrastrukture i njen rad tokom zime, kada je potražnja najveća zbog niskih temperatura.
Ukrajinski premijer Denis Šmigal prošle sedmice je predstavio planove za popravku i zaštitu elektroenergetskog sistema u zemlji uoči zime, uključujući jačanje sposobnosti protiv napada bespilotnim letilicama i šrapnela raketa.
Šmigal je rekao da su sve bolnice i više od 80 odsto škola širom zemlje opremljene generatorima, ali i dalje postoji „hitna potreba za još 1.800 generatora visokog kapaciteta“.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u junu da su ruski napadi na energetske objekte Ukrajine uništili polovinu njenih kapaciteta za proizvodnju električne energije od prošle zime.
Početkom septembra, EU je najavila 40 miliona eura humanitarne pomoći Ukrajini za popravke, struju, grejanje i stanovanje uoči predstojeće zime.

Njemačka će Ukrajini dodijeliti dodatnih 100 miliona eura pomoći

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: finansijska-pomoc