Najveću nezaposlenost u Evropskoj uniji u novembru imala je Finska sa 10,6 odsto, dok je Španija pala na drugo mjesto sa 10,4 odsto, objavio je danas Eurostat.
Razlika između dvije zemlje nije velika, ali trend ukazuje na izazove u finskoj ekonomiji, prenosi Yle. Švedska se nalazi na trećem mjestu po nezaposlenosti sa 9,1 odsto.
Finska državna podsekretarka za zapošljavanje i privredu Elina Pilkanen navela je da su rast nezaposlenosti u Finskoj djelimično uzrokovale strukturne promjene i težnja ka povećanju produktivnosti kroz smanjenje troškova, što je dovelo do smanjenja broja zaposlenih u privatnom i javnom sektoru.
Povećanje radne snage i priliv imigranata takođe su uticali na tržište rada. U ostatku Evrope nezaposlenost je znatno niža. Holandija je zabilježila stopu od četiri procenta, dok je Njemačka zadržala nisku stopu od 3,8 odsto.
Iako bruto domaći proizvod raste sporo i u Finskoj i u Njemačkoj, stopa nezaposlenosti je u Njemačkoj daleko niža.
Ministarstvo za zapošljavanje i privredu u Finskoj predviđa da bi stopa nezaposlenosti mogla početi da opada tokom ove godine, uz otvaranje novih radnih mjesta u industrijskim sektorima.
Broj zaposlenih u Finskoj već bilježi godišnji rast od oko 25.000.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Finska ima najveću nezaposlenost u EU, Španija pala na drugo mjesto

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočava se sa zahtjevima za ostavku nakon odluke Brisela da uvede sankcije penzionisanom pukovniku švajcarskog generalštaba Žak Bodu. Ovu inicijativu javno je pokrenuo Armando Mema, član finske nacionalno-konzervativne stranke „Savez slobode“, u objavi na društvenoj mreži X.
Mema je sankcije okarakterisao kao nezakonite i politički motivisane, tvrdeći da one narušavaju osnovne principe na kojima počiva Evropska unija. Prema njegovim riječima, ovakvi potezi otkrivaju „pravo lice EU“ i predstavljaju grubo kršenje vladavine prava i unutarevropskih konvencija.
- Sankcije protiv Žaka Boda su nezakonite. One otkrivaju pravo lice Evropske unije - čistu diktaturu. Evropska komisija krši sve konvencije EU i vladavinu prava. Zahtijevamo trenutnu ostavku Ursule fon der Lajen zbog njene svakodnevne okrutnosti prema građanima EU - naveo je Mema.
U tom kontekstu podsjeća se i na pisanje portala EUobserver, koji je 11. decembra izvijestio o slučajevima Džona Dugana i bivšeg francuskog padobranca Ksavijea Morua, u okviru šire rasprave o politici sankcija i njihovim posljedicama.
Armando Mema je i ranije upozoravao da Evropska unija, intenzivirajući podršku Ukrajini, ulazi u, kako je naveo, opasnu fazu eskalacije. On je ocijenio da bi takva politika mogla da dovede do direktnog i totalnog rata na evropskom kontinentu, uz dalekosežne posljedice po bezbjednost i stabilnost EU.

1250x600

1084x550

Zahtjev iz Finske za ostavku Ursule fon der Lajen: "Sankcije protiv Žaka Boda su nezakonite"

Podrška koju Republika Finska u kontinuitetu pruža našoj zemlji od je izuzetnog značaja, a u proteklom periodu višestruko su osnažene parlamentarne veze između dvije zemlje, čemu svjedoči i posjeta predsjednika finskog parlamenta Jusija Hala-Aha sredinom prošle godine, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić na sastanku sa ministrom evropskih poslova i upravljanja vlasništvom Finske Joakimom Strandom.&nbsp; U razgovoru je učestvovao i ambasador Republike Finske Niklas Lindkvist. Poželjevši dobrodošlicu ministru Strandu, Mandić je istakao da je Crna Gora zemlja kandidat koja se nalazi najbliže punopravnom članstvu Evropskoj uniji, te da je to ohrabrujući signal za sve zemlje Zapadnog Balkana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251001171032_6e9a8543bc7de8a8da12d0db1e54d24226798fc5d33f7863943328a3ccded72a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251001171032_6e9a8543bc7de8a8da12d0db1e54d24226798fc5d33f7863943328a3ccded72a" data-rendition-name="original" width="2048" height="1365" loading="lazy" alt="Strand i Mandić"> <figcaption>Sa sastanka u Skupštini Crne Gore(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Ambasador Lindkvist je saopštio da predsjednik parlamenta Finske očekuje predsjednika Mandića u Helsinkiju, te da će u narednih nekoliko dana precizirati konačan datum njegove posjete sa kabinetom predsjednika Skupštine.

Mandić sa Strandom: Podrška Finske od izuzetnog značaja, višestruko osnažene parlamentarne veze

Vašingtonski Institut za proučavanje rata (ISW) upozorio je da visoki ruski zvaničnici sprovode kampanju, koordinisanu iz Kremlja, s ciljem prijetnji Finskoj – članu NATO-a – na isti način kao što je to rađeno uoči ruske invazije na Ukrajinu.
Ova procjena uklapa se u šira zapadna strahovanja da Rusija ima ambicije i van Ukrajine, te da bi jednog dana mogla pokušati da zauzme teritoriju neke članice NATO-a, ako procijeni da Alijansa nije spremna, ili sposobna, da ispuni obavezu kolektivne odbrane iz člana 5. Vašingtonskog sporazuma.
Rusija negira da ima teritorijalne ambicije na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza, kao i da želi sukob sa NATO-om. Kremlj, međutim, tvrdi da je NATO „u ratu” sa Rusijom zbog velike pomoći Ukrajini, koja i dalje odolijeva ruskoj invaziji.
- Visoki zvaničnici Kremlja posljednjih nedjelja pojačali su prijetnje Finskoj, koristeći pritom retoriku koja podsjeća na lažna opravdanja Kremlja za invaziju na Ukrajinu - navodi se u najnovijoj analizi američkog ISW-a, objavljenoj u četvrtak.
ISW i dalje procjenjuje da scenario kojim se Rusija trenutno služi u prijetnjama NATO-u oponaša scenario kojim se Rusija ranije koristila kako bi stvorila informacione uslove za opravdavanje agresije na Ukrajinu.
<h2>Finska na nišanu Rusije</h2>
ISW posebno ukazuje na nedavne izjave ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, specijalnog izaslanika Sergeja Ivanova i prvog zamjenika predsjednika Odbora za međunarodne poslove Državne dume Alekseja Čepe.
Lavrov je 18. septembra izjavio da je „neutralna fasada“ finske vlade „spala“ i da je revanšizam „bukvalno u porastu“ u zemlji koja je nezavisnost od susjedne Rusije proglasila 1917. godine.
Finska, koja je 2023. pristupila NATO-u, kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i prijetnju daljeg širenja Moskve, već je jednom odbranila svoju teritoriju od sovjetske invazije 1939. godine.
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije i blizak saradnik predsjednika Vladimira Putina, nedavno je optužio Finsku da se, nakon ulaska u NATO, priprema da napadne Rusiju.
NATO, savez predvođen Sjedinjenim Američkim Državama, članice obavezuje članom 5. na kolektivnu odbranu u slučaju oružanog napada na bilo koju od njih.
<h2>Estonija optužila Rusiju za povredu vazdušnog prostora</h2>
U petak, 19. septembra, Estonija – takođe članica NATO-a – optužila je Rusiju da je povrijedila njen vazdušni prostor iznad Finskog zaliva, kada su tri borbena aviona provela 12 minuta iznad teritorije prije nego što su se povukla.
- Rusija je ove godine već četiri puta povrijedila vazdušni prostor Estonije, što je samo po sebi neprihvatljivo. Međutim, današnji upad, u kojem su tri borbena aviona ušla u naš vazdušni prostor, bez presedana je drzak - saopštio je estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna.
Dodao je da sve intenzivnije testiranje granica i rastuća agresivnost Rusije moraju biti praćeni brzim pojačavanjem političkog i ekonomskog pritiska.
Ruska vlada nije odmah reagovala na optužbe. Ranije je tvrdila da navodi o povredi vazdušnog prostora i letovima bespilotnih letjelica iznad teritorija NATO saveznika nijesu potkrijepljeni dokazima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Festonija-drski-upad-ruskih-borbenih-aviona-u-nas-vazdusni-prostor&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Rusija prijeti NATO susjedu po „ukrajinskom receptu”

Reprezentacija Njemačke, aktuelni svjetski prvaci, prvi su finalisti Eurobasketa.
Oni su u prvoj polufinalnoj utakmici pobijedili reprezentaciju Finske, rezultatom 98:86.
U finalu čekaju boljeg iz duela Turska-Grčka koji se igra od 20 časova.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEuroBasket%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966531146122162254%7Ctwgr%5E98ff6d85b15ef6cfa406e529923eac260ff69543%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Njemci prvi finalisti Eurobasketa

Košarkaši Finske će prvi put u istoriji igrati u polufinalu Eurobasketa.
Oni su danas u Rigi, u trećem četvrtfinalnom duelu, bili bolji od Gruzije, rezultatom 93:79 (28:15, 29:25, 14:22, 22:17).
Gruzija se dobro držala u uvodnom dijelu meča, ali pošto je Džikić izveo Šengeliju pri rezultatu 12:12, Finci su uspostavili dominaciju i prvi kvartal dobili uz rezultat 28:15. U nastavku je selekcija sa Kavkaza u jednom momentu stigla do jednocifrenog minusa, ali to nije potrajalo – nemilosrdni su bili Jantunen, Salin i Markanen, pa je pri odlasku na odmor bilo 57:40.
Nijesu se, međutim, predavali Gruzijci. U trećoj četvrtini su polako spuštali zaostatak, da bi pogotkom Bitadzea, minut prije kraja, prišli na 69:59, da bi završni period – nakon greške suparnika i koša Mamukelašvilija – dočekali uz jednocifren minus (71:62).
Sjajno su nastavili Džikićevi izabranici i na startu posljednjeg kvartala, te su ubrzo bili na šest poena zaostatka. No, vidjeli smo uskoro trojke Litla i Valtonena i četiri minuta prije kraja bilo je 87:74. Sve je tada bilo jasno - bilo je to nedostižno za Gruzijce.
Markanen je danas postigao 17 poena, Madžuni 15, a Salin 14. U timu Gruzije najefikasniji je bio Mamukelašvili sa 22.
Suparnik Finske u polufinalu biće bolji iz večerašnjeg duela Njemačke i Slovenije.

Istorijski plasman: Finska prejaka za Gruziju, sve bilo jasno još u prvom poluvremenu

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, boravi u radnoj posjeti Finskoj, a uoči utakmice naše košarkaške reprezentacije na Evropskom prvenstvu sa domaćinom u Tampereu, posjetio je košarkaše i stručni štab.
Tom prilikom, predsjednik države je izrazio zahvalnost igračima što su se izborili za učešće na Evropskom prvenstvu i poručio da cijela država stoji uz njih.
- Najteže je iza vas, sada gledamo samo naprijed! Bez obzira na ishod, vi ste naši šampioni. Vi ste uzor i inspiracija djeci u Crnoj Gori koja vas prate i sanjaju da budu poput vas. Cijelim srcem navijamo za vas. Uz vas smo – Ajmo Crna Goro!- poručio je predsjednik Milatović.

Milatović sa košarkašima: Vi ste uzor i inspiracija djeci u Crnoj Gori, svim srcem navijamo za vas

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravi u radnoj posjeti Republici Finskoj gdje se danas sastao sa predsjednikom Aleksanderom Stubom, a dvojica kolega razgovarali su o podršci koju ova zemlja pruža Crnoj Gori na EU putukao i daljem zbližavanju Finske i Crne Gore, saopšteno je iz kabineta predsjednika.
Predsjednik Milatović je izrazio zadovoljstvo posjetom, naglasivši da je riječ o prvoj posjeti crnogorskog predsjednika Finskoj.&nbsp;
- Ova posjeta predstavlja novu fazu u razvoju prijateljskih odnosa Crne Gore i Finske- poručio je Milatović.
Poseban akcenat sastanka bio je na evropskim integracijama Crne Gore.&nbsp;
- Crna Gora vidi Finsku kao prijatelja i pouzdanog partnera. Mi smo odlučni da do 2028. budemo spremni za punopravno članstvo. Zahvalni smo na dosljednoj podršci koju Finska pruža politici proširenja EU, i dijelimo isto uvjerenje - da put u EU nema prečica. Potrebni su predanost, reforme i usklađivanje sa temeljnim vrijednostima Unije- kazao je Milatović.
Politička i ekspertska podrška Finske na tom putu, kako ističe, od velikog je značaja.&nbsp;
- Evropska unija je naša radna akcija – svakog dana i na svakom poslu. Crna Gora ne smije više da čeka, moramo da žurimo u EU- naglasio je predsjednik Milatović.
Predsjednik je podsjetio i da će se Samit EU-Zapadni Balkan naredne jeseni održati u Crnoj Gori, što će biti važna prilika da se potvrdi evropska perspektiva cijelog regiona.
Govoreći o unapređenju ekonomskih odnosa, predsjednik je ukazao da je vrijeme da finske investicije pronađu put ka Crnoj Gori i predložio organizaciju poslovnog foruma između Crne Gore i Finske.
- Želimo da Finska bude prisutnija u Crnoj Gori – u turizmu, energetici i IT sektoru, gdje postoji ogroman potencijal za partnerstvo i nove vrijednosti- kazao je Milatović.
On je uputio poziv predsjedniku Stubu da posjeti Crnu Goru naredne godine, što je predsjednik Finske sa zadovoljstvom i prihvatio.
Razgovarano je i o aktuelnim globalnim izazovima imajući u vidu da je predsjednik Finske jedan od malobrojnih evropskih lidera koji je prisustvovao nedavnim razgovorima u Bijeloj kući sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država, Donaldom Trampom, a u vezi postizanja mira u Ukrajini.
S obzirom na to da je Finska 2023.godine postala članica NATO-a, dva predsjednika su razgovarala i o saradnji u okviru NATO-a.&nbsp;
- Naše savezništvo u NATO-u potvrđuje da Crna Gora i Finska dijele iste vrijednosti i zajedno rade na jačanju evropske bezbjednosti- istakao je Milatović.
Ova posjeta je ujedno dio šireg otvaranja Crne Gore prema skandinavskim zemljama koje su primjer u u obrazovanju, inovacijama i održivom razvoju, ali i važan glas u Evropskoj uniji. Snažnije partnerstvo sa ovim državama doprinijeće i ubrzanju našeg EU puta.

Milatović sa Stubom: Povećati prisutnost Finske u Crnoj Gori kroz turizam, energetiku i IT sektor

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, doputovao u Finsku, gdje će danas i sjutra boraviti u radnoj posjeti. Kako navode iz Kabineta Predsjednika, ovo je prva posjeta jednog crnogorskog predsjednika Republici Finskoj od obnove nezavisnosti.
Predsjednika Milatovića danas će u predsjedničkoj palati dočekati predsjednik Finske, Aleksander Stub.&nbsp;
Kako navode iz Kabineta, razgovor će biti prilika da se istakne podrška Finske Crnoj Gori na putu ka Evropskoj uniji, ali i da se razmijene mišljenja o važnim geopolitičkim pitanjima. Istaknuto je da je predsjednik Finske jedan od malobrojnih evropskih lidera koji je nedavno prisustvovao razgovorima u Bijeloj kući sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom.

Milatović u radnoj posjeti Finskoj

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 29. i 30. avgusta u radnoj posjeti Republici Finskoj, što predstavlja prvu posjetu jednog crnogorskog predsjednika toj zemlji od obnove nezavisnosti. Posjeta, kako je saopšteno, otvara novu stranicu u bilateralnim odnosima i stvara prostor za unapređenje političke, ekonomske i sveukupne saradnje dvije države.
Tokom boravka u Helsinkiju, Milatović će se sastati sa predsjednikom Finske Aleksandrom Stubom. Razgovori će, između ostalog, biti fokusirani na privlačenje finskih investicija u Crnu Goru, posebno u oblasti energetike, turizma i inovacija.
- Iako u prethodnim godinama gotovo da nije bilo finskih ulaganja, cilj je da se ta slika promijeni - saopšteno je iz Kancelarije predsjednika.
Poseban akcenat biće stavljen na evropske integracije Crne Gore. U godini kada Finska obilježava tri decenije članstva u Evropskoj uniji, očekuje se razgovor o podršci koju bi Helsinki mogao pružiti Crnoj Gori u procesu pristupanja, sa ciljem da država do 2028. postane punopravna članica EU.
- Evropska unija je naša radna akcija – svakog dana i na svakom poslu. Crna Gora ne smije više da čeka, moramo da žurimo u EU - poručio je Milatović u susret posjeti Finskoj.
Dvojica predsjednika razgovaraće i o saradnji u okviru NATO-a. Predviđena je i posjeta Evropskom centru izvrsnosti za suprotstavljanje hibridnim prijetnjama (Hybrid CoE), čiji je Crna Gora član od 2019. godine. Učešćem u radu ovog centra, država jača kapacitete u oblasti bezbjednosti kroz razmjenu iskustava i praksi sa 35 država članica EU i NATO.
- Posjetom Finskoj, predsjednik Milatović potvrđuje ličnu posvećenost ubrzanju evropskog puta Crne Gore, privlačenju novih investicija i jačanju međunarodnog ugleda zemlje - navedeno je u saopštenju Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.

Milatović u radnoj posjeti Finskoj: Fokus na evropske integracije i finske investicije

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: finska