U Madridu je najavljeno da se očekuje da će 28 španskih aktivista, pritvorenih u Izraelu zbog učešća u flotili koja je prevozila pomoć za Gazu, presretnutoj prošle nedjelje jer je pokušala da probije izraelsku pomorsku blokadu, biti danas pušteno i vratiti se u Španiju.
- Danas će grupa od 28 španskih članova flotile koji su i dalje pritvoreni u Izraelu napustiti tu zemlje. Radimo na tome da svi što prije stignu u Španiju - rekao je ministar spoljnih poslova Španije Hoze Manuel Albarez o toj drugoj i posljednjoj grupi Španaca u pritvoru u Izraelu, odakle se u nedjelju 21 aktivista vratio kući.
Većina, ako ne i svi, biće prevezeni u Grčku, odakle će avionima u svoje zemlje, najavljeno je u nedjelju.
Do nedjelje 21 od ukupno 49 španskih aktivista iz flotile koje je pritvorio Izrael se vratio u Španiju, gdje su neki odmah po dolasku prijavili "fizičko i psihološko zlostavljanje".
Desetine drugih učesnika flotile, uključujući švedsku aktivistkinju Gretu Tunberg, takođe bi danas trebalo da otputuje iz Izraela.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Flotila za Gazu: Posljednjih 28 španskih aktivista danas ide kući iz pritvora u Izraelu

Izrael je deportovao još 29 aktivista koje je mornarica pritvorila prošle sedmice zbog učešća u flotili koja je pokušala dostaviti pomoć blokiranoj Gazi, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova u nedjelju.
Flotila, koja je isplovila krajem avgusta, predstavlja najnoviji pokušaj aktivista da ospore izraelsku pomorsku blokadu teritorije na kojoj Izrael vodi ofanzivu nakon napada Hamasa u oktobru 2023.
Izrael tvrdi da je blokada legalna i naziva flotilu provokacijom.
Do sada je Izrael deportovao najmanje 170 od više od 450 pritvorenih aktivista.
Vlada se suočava s optužbama za zlostavljanje, uključujući tvrdnje da nekim aktivistima nije bio omogućen pristup advokatima – tvrdnje koje izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova demantuje, javio je Rojters.
<h2>Pravni centar: Neki aktivisti tvrde da su zlostavljani</h2>
Ministarstvo spoljnih poslova je u nedjelju izjavilo da su prava aktivista "u potpunosti poštovana" i da su neki od njih odlučili da ne potpišu naloge za deportaciju kojima bi se odrekli prava na 72-satno odgađanje, što bi omogućilo njihovu raniju deportaciju.
Adalah, pravni centar u Izraelu koji zastupa aktiviste, naveo je da su neki od pritvorenih tvrdili da su bili zlostavljani i fizički napadani dok su bili u izraelskom pritvoru.
Druge optužbe uključuju uskraćivanje medicinske pomoći i ljekova, a u jednom slučaju se navodi da je jedna od aktivistkinja islamske vjeroispovijesti bila prisiljena skinuti hidžab te joj je bila ponuđena majica kao zamjena.
Na pitanje o ovim navodima, portparol izraelskog Ministarstva optužio je Adalah da "ponavlja otvorene laži".
- Sva prava pritvorenika su u potpunosti poštovana, svi su imali pristup vodi, hrani i toaletima. Niko nije bio spriječen da se konsultuje sa svojim advokatom, i naravno, nije upotrijebljena fizička sila protiv njih - rekao je portparol.
<h2>Izraelski zvaničnici više puta osudili flotilu</h2>
Grčko Ministarstvo spoljnih poslova saopštlo je da je njihov ambasador posjetio 27 pritvorenih grčkih državljana i da su svi "dobrog zdravlja". To ministarstvo je dodalo da se njihova deportacija očekuje u ponedjeljak.
Vlada Južnoafričke Republike takođe je izjavila da je njihova delegacija posjetila pritvorene državljane, koji su, kako se navodi, "dobrog zdravlja i visokog morala".
Izraelski zvaničnici su više puta osudili flotilu kao propagandni trik.
Kako se flotila približavala, Izrael je ponudio da u koordinaciji s jednom stranom vladom prebaci pomoć koju je flotila prevozila za Gazu. Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova je navelo da je flotila prevozila "malu količinu" pomoći.
Organizatori flotile tvrde da su navodi da je flotila nosila "malo ili nimalo humanitarne pomoći" – netačni.
Nova flotila, koja se sastoji od 11 brodova, pokušava stići do Gaze, uključujući plovilo na kojem se nalaze medicinari i novinari, podsjeća Rojters.

Izrael deportovao još 29 aktivista sa flotile pomoći za Gazu

Još 137 aktivista Global "Sumud" flotile koja je pokušala da probije izraelsku pomorsku blokadu Pojasa Gaze deportovano je u Tursku, saopštilo je danas izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Kako se navodi, među deportovanim aktivistima su državljani Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Jordana, Kuvajta, Libije, Alžira, Mauritanije, Malezije, Bahreina, Maroka, Švajcarske, Tunisa i Turske.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova usaopštenju je ponovilo tvrdnju da je njihov pravi cilj bila "provokacija u službi Hamasa, a ne humanitarna pomoć".
Ministarstvo je navelo da Izrael želi da ubrza deportaciju "svih provokatora", ali da neki od njih "namjerno ometaju pravni proces deportacije i više vole da ostanu u Izraelu".
Globalna "Sumud" flotila od 47 brodova prevozila je više od 500 aktivista, prema riječima organizatora.
Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je u srijedu da se mornarica ukrcala na nekoliko brodova flotile i privela aktiviste, među kojima je i švedska aktivistkinja Greta Tunberg, a privedeno je ukupno oko 470 aktivista.

Izrael saopštio da je deportovano još 137 aktivista Sumud flotile

Izraelska policija saopštila je da je 470 aktivista, koje je mornarica privela dok su pokušavali da probiju pomorsku blokadu Pojasa Gaze, prošlo kroz zvanične procedure i da će biti deportovani.
Prema navodima policije, u operaciji je učestvovalo više od 600 policajaca, zajedno sa zatvorskim službenicima i predstavnicima imigracionih vlasti, raspoređenih u luci Ašdod kako bi preuzeli pritvorene aktiviste, prenio je danas Tajms of Izrael.
Uhapšeni, koji su stigli na 41 čamcu, prošli su "temeljnu inspekciju" prije nego što su predati Upravi za stanovništvo i imigraciju i izraelskoj zatvorskoj službi na dalju obradu.
Policija je dodala da se jedan brod iz flotile "Global Sumud" i dalje kreće ka Gazi i da se očekuje da će ga mornarica presresti ukoliko nastavi da se približava obali.

1250x600

1084x550

Izraelska policija predala uhapšene sa flotile za Gazu zatvorskoj službi, biće deportovani

Prema podacima kompanije Gas Infrastructure Europe (GIE), 48,2 odsto rezervi gasa ostalo je u njemačkim, a 49,2 odsto u francuskim podzemnim skladištima gasa zaključno s 9. januarom.
Hladno vrijeme koje je stiglo u Evropu podstiče ubrzano povlačenje gasa iz skladišta. Saopšteno je da su &nbsp;8. januara zabilježene najveće količine gasa ikada povučene iz evropskih podzemnih skladišta, prenosI SEEbiz.
Ranije, 5. i 6. januara, količine gasa povučene iz skladišta takođe su premašile prethodne dnevne maksimume, istaknula je korporacija.
Ukupno su evropska podzemna skladišta 9. januara sadržavala 56,3 milijarde kubnih metara gasa, što predstavlja 55,5 odsto ukupnog kapaciteta skladištenja i 12,6 milijardi kubnih metara ispod nivoa iz prošle godine.
Skladišta širom bloka bila su samo 83 odsto puna kada je 13. oktobra započela ovogodišnja sezona grijanja. U zemljama s velikim skladišnim kapacitetima, poput Njemačke i Nizozemske, prve i treće najveće u Evropi po kapacitetu, zalihe su navodno bile samo 76, odnosno 72 odsto.
Propisi EU zahtijevaju da podzemna skladišta gasa budu puna do 90 odsto kapaciteta između 1. oktobra i 1. decembra.

Njemačka i Francuska nemaju ni 50 odsto rezervi plina u podzemnim skladištima

Lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović tužio je direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića jer je, kako navodi, neistinama i uvredljivim tvrdnjama, iznijetim krajem jula u parlamentu, povrijedio njegov ugled, čast i dostojanstvo, objavile su Vijesti. Naime, ovakav slučaj mogao bi se nazvati kuriozitetom, jer je očigledno Abazović zaboravio da ono za šta tuži Šćepanovića, lider GP URA je sam radio – teško i javno optuživao bez ikakvih dokaza. Podsjećamo na jedan u nizu primjera kada je Abazović, sa pozicije vlasti, targetirao i optuživao bez dokaza. Naime, dok je bio premijer u tehničkom mandatu, u decembru 2022. godine na konferenciji za novinare sa šefom diplomatije Sjeverne Makedonije Bujarom Osmanijem, Abazović je izrekao teške optužbe - da biznismen Ranko Ubović i bivši policijski funkcioner Zoran Lazović žele njegovu likvidaciju. &nbsp; Ubović i Lazović tužili su Abazovića i tražili naknadu štete zbog povrede prava ličnosti jer ih je bivši premijer optuživao za umiješanost u krivična djela. „Vi znate da ja nikad od sebe ne pravim žrtvu niti se takvih ljudi plašim... Ti ljudi žele likvidaciju premijera. Ti ljudi ne žele 21.000 eura. Njima pare ne trebaju. Samo mrtva usta ne govore. To je to. Ali zakasnili su“, dio je izjave Abazovića na pomenutoj konferenciji. Press konferencija je prenošena u medijima, objavljena na zvaničnom sajtu Vlade, a dodatnu joj težinu daje i sami povod – sastanak sa šefom diplomatije Sjeverne Makedonije. Uz to, izjava Abazovića odjeknula je na portalima i televizijama, a vijest su prenijeli i regionalni mediji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112080136_9921ad8f9e0b31f84c48b12982c78e8141dc31652f6d0d6013a9aa9f698030e5.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112080136_9921ad8f9e0b31f84c48b12982c78e8141dc31652f6d0d6013a9aa9f698030e5" data-rendition-name="original" width="2002" height="1705" loading="lazy" alt="Abazović"> <figcaption> (Photo: screenshot)</figcaption> </figure>  I dok mu ranije nije predstavljalo problem da targetira ljude, ironično, sada se Abazović našao u situaciji da tuži za povredu ugleda i časti i traži naknadu nematerijalne štete jer ga je, kako tvrdi, Šćepanović „vrijeđao i klevetao“. “Tuženi Lazar Šćepanović, u svojstvu direktora Uprave policije, iznio je neistinite i uvredljive tvrdnje na račun tužioca, izjavivši: ‘Rade Milošević je švercovao duvan i Vi sa njim... a i brzo ćete sa njim’. Ove riječi bile su jasno upućene tužiocu, izrečene bez ikakvog povoda, dokaza, ni pravnog, niti činjeničnog osnova. Cjelokupan događaj je bio direktno prenošen na Javnom servisu, te je navedena izjava postala dostupna široj javnosti. Osim toga, istu su prenijeli i brojni online mediji...”, objavile su Vijesti dio tužbe Abazovića. Abazović je u tužbi, kao dokaz, predložio snimak tog događaja i članak objavljen na portalu, karakterišući takve optužbe Šćepanovića kao „tešku povredu prava ličnosti - konkretno njegovog ugleda, časti i dostojanstva...“.&nbsp; Podsjećamo na snimak sa press konferencije i kako izgleda ono zbog čega Abazović sada tuži, samo u njegovoj režiji.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fqhp542S98co&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> U tužbi se, kao dodatno pojačanje nanesene štete, ističe to da je izjavu dao direktor Uprave policije, visoki državni funkcioner čije „riječi uživaju poseban kredibilitet“. Zbog toga je takva izjava, prema tužbi Abazovića koju su objavile Vijesti, stvorila kod šire javnosti „pogrešnu percepciju o tužiocu kao o licu uključenom u teška krivična djela, što je izazvalo tešku nematerijalnu štetu, uključujući povredu ugleda, psihičku bol i narušavanje profesionalnog kredibiliteta tužioca”. Zdravorazumski je zapitati se – da li se &nbsp;Abazović pita koliko je „pojačana šteta“ kada on optužbe iznosi sa čak i više pozicije, tada kao premijer države? Sve navedeno što spori Šćepanoviću, nanošenje štete i povreda ugleda i časti, najbolje se vidi upravo u njegovim nastupima i optužbama koje je izrekao.&nbsp; Ovom tužbom i ovako iznesenim navodima protiv Šćepanovića, Abazović, reklo bi se, sam sebe vidi kao krivca u sporu po tužbi koju su protiv njega podnijeli Ubović i Lazović. &nbsp;Naravno, krajnju odluku u postupku protiv Abazovića donijeće i može samo sud, a &nbsp;naredno ročište zakazano je u februaru.&nbsp;

VIDEO - Kuriozitet: Abazović tuži za djela koja je i sam činio

Ministarstvo javne uprave i Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS) dogovorili su nastavak saradnje na projektu digitalne transformacije, uz poseban fokus na uvođenje sigurnog sistema e-dostave koji će omogućiti građanima i privredi pravno validnu elektronsku komunikaciju sa državnim organima bez odlaska na šaltere, prenosi Portal RTCG.
Ministarstvo javne uprave (MJU) Crne Gore i UNOPS potpisali su aneks projektnog ugovora „Podrška digitalnoj transformaciji u Crnoj Gori“, čime je osigurano dodatnih 200.000 eura za unapređenje digitalne infrastrukture. Ovim ulaganjem ukupna vrijednost projekta dostigla je 905.000 eura, a planirani završetak aktivnosti produžen je do marta 2027. godine.
Glavni cilj nove faze projekta je uspostavljanje sistema e-dostave, koji se prepoznaje kao ključni element za potpunu digitalizaciju javnih usluga. Ovaj sistem će omogućiti pouzdanu i dokazivu razmjenu dokumenata uz primjenu elektronskog potpisa i vremenskog žiga, što direktno vodi ka eliminaciji papirne komunikacije gdje god je to zakonski moguće.
Poseban naglasak stavljen je na jedinice lokalne samouprave, koje su identifikovane kao tačke u kojima se ostvaruje najveći broj administrativnih usluga. Kroz projekat će se sprovesti pilot testiranja u odabranim opštinama i obuke zaposlenih kako bi se premostio jaz u digitalnim kapacitetima na lokalnom nivou.
<h2>Infrastruktura i usklađenost sa EU standardima</h2>
U okviru dosadašnjih aktivnosti, izrađena je Studija izvodljivosti za novi Državni centar za podatke i Centar za oporavak od katastrofa, čime se postavljaju temelji za bezbjedan digitalni razvoj. Sistem e-dostave biće u potpunosti usklađen sa evropskim eIDAS standardima, što je od strateškog značaja za proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji i povezivanje sa evropskim digitalnim servisima.
Iz Ministarstva javne uprave, na čijem je čelu ministar Maraš Dukaj, naglašavaju važnost ovih reformi za modernizaciju države:
- Sistem e-dostave predstavlja ključni mehanizam potpune digitalizacije javnih usluga, direktno povezan sa strateškim opredjeljenjem države da modernizuje javnu upravu, poveća transparentnost i smanji administrativne barijere - navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.
U dokumentaciji se takođe ističe važnost bezbjednosti:
- Uvođenje jedinstvenog i sigurnog mehanizma elektronske dostave eliminisaće rizike koje nose postojeći nesigurni kanali komunikacije i omogućiti potpunu evidenciju i integritet svake isporuke - piše u dokumentu.
Ministarstvo javne uprave zaključuje da se ovim aktivnostima postavljaju "čvrsti temelji za dalji razvoj interoperabilne, bezbjedne i građanima orijentisane elektronske uprave u Crnoj Gori".

Spremaju sistem e-dostave za administraciju bez papira

Saobraćaj se na putevima u Crnoj Gori odvija mjestimično usporeno, naročito u sjevernim krajevima zemlje gdje snijeg otežava vožnju, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore. U južnim i centralnim predjelima saobraćaj se odvija bez većih smetnji.
&nbsp;Vozačima se skreće pažnja na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na pojavu poledice u višim planinskim predjelima. Nadležni apeluju na maksimalno opreznu vožnju, prilagođavanje brzine uslovima na putu i poštovanje saobraćajnih propisa.
Podsjećamo da je u periodu od 15. novembra 2025. do 1. aprila 2026. godine obavezna upotreba zimskih pneumatika na svim putevima gdje je to označeno saobraćajnom signalizacijom, bez obzira na trenutne vremenske uslove. Na ostalim dionicama, u slučaju snijega, leda ili poledice, zimski pneumatici moraju biti postavljeni na svim točkovima, a minimalna dubina šare iznosi četiri milimetra.
Tokom sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere preko planinskih prevoja, u skladu sa postavljenom signalizacijom.
Saobraćaj je uspostavljen na magistralnom putu Plužine-Šćepan Polje, dok je na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, saobraćaj obustavljen zbog odrona.
Zbog izvođenja radova, u periodu od 9. do 31. januara 2026. godine biće na snazi potpuna obustava saobraćaja na regionalnom putu R-30 Petnjica–Bioča, u intervalima od 8 do 12 i od 13 do 16.30 časova. Takođe, zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar–Kamenički most–Krute, saobraćaj je povremeno obustavljen u terminima od 8 do 11 i od 13 do 16 časova.
Totalna obustava saobraćaja, zbog adaptacije puta, na snazi je i na regionalnom putu R-17 Čevo–Ridjani svakog dana od 8 do 14 časova, počev od 16. decembra 2025. godine do završetka radova.
Na više putnih pravaca, uključujući magistralni put M-3 Plužine–Jasenovo Polje i dionicu Žabljak–Pljevlja, saobraćaj se odvija naizmjenično jednom trakom zbog radova, uz regulaciju svjetlosnom signalizacijom.
Na auto-putu „Princeza Ksenija“ vrši se mjestimično zatvaranje jedne saobraćajne trake u smjeru Veruša–Mateševo zbog redovnog održavanja, dok je u Podgorici i dalje obustavljen saobraćaj u ulici Vojislavljevića zbog izgradnje bulevara.
Iz AMSCG-a navode da se stanje na putevima može brzo mijenjati i savjetuju vozačima da se prije polaska informišu o prohodnosti putnih pravaca.
U posljednja 24 sata na putevima u zemlji zabilježeno je devet saobraćajnih nezgoda, bez povrijeđenih, dok je intenzitet saobraćaja umjeren.
Auto-moto savez Crne Gore učesnicima u saobraćaju pruža tehničku pomoć i besplatno šlepanje do prvog servisa za vozila registrovana u Crnoj Gori, a Informativni centar dostupan je građanima 24 sata putem brojeva 19807, 020/234-999 i 063/239-987.

Tag: flotila-sumud