Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se danas 8. januara ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je tom prilikom glasno izviždali uz dobacivanje "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko stotinu poljoprivrednika okupilo se rano jutros u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, prenio je BFM.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine: "Ostavka"

Još je nešto manje od godinu i po do sljedećih predsjedničkih izbora u Francuskoj. Ipak, ta očekivana sudbonosna izborna trka već sada snažno utiče na političku svakodnevicu – dovela je do raspada koalicije i dodatno otežava ionako zahtjevan rad manjinske vlade. Liberalni predsjednik Emanuel Makron nakon dva mandata više ne može da se kandiduje – i postavlja se pitanje ko bi nakon njega u očekivanom drugom krugu mogao da pobijediti desno-nacionalnu Marin le Pen.
Onih koji imaju ambicije da zauzmu tu najvišu dužnost u Francuskoj ne nedostaje. Neki potencijalni kandidati već godinama su „u niskom startu“ – okupljaju pristalice i pokušavaju da se što bolje pozicioniraju uoči glasanja. O kojim to kandidatima je riječ?
<h2>Eduar Filip</h2>
Eduar Filip je 2017. bio prvi premijer tada novog predsjednika Makrona. Taj 55-godišnjak smatra se popularnim i obezbijedio je snažnu podršku na lokalnom nivou. Pozicionira se kao razborit političar centra i mogao bi da bude obećavajući kandidat stabilnosti. Sa svojom strankom „Horizonti“ dugo je bio prilično vjeran Makronov saveznik.
U međuvremenu on, međutim, vladi zadaje probleme. Dok je politički centar, sastavljen od predsjednikove stranke „Renesansa“ i stranaka „Horizonti“ i „MoDem“, ranije uglavnom glasao jedinstveno, Filip je u posljednje vrijeme uskratio podršku u ključnim raspravama o budžetu.
<h2>Gabrijel Atal</h2>
Taj 36-godišnjak takođe je bio premijer, a danas je šef poslaničke grupe i predsjednik stranke „Renesansa“. Ima visoke rejtinge popularnosti i vjerovatno bi najviše predstavljao nastavak Makronove politike. Već kao premijer smatran je mlađom verzijom predsjednika, koji ga je čak nazivao „političkim mlađim bratom“. U međuvremenu su, međutim, odnosi između ta dva političara narušeni. Atal se više ne ustručava da kritikuje planove vlade iz sopstvenog političkog tabora. Ostaje pitanje da li Francuska želi „Makrona 2.0“ ili će Atal uspjeti da se jasno distancira od aktuelnog predsjednika zemlje.
<h2>Žerald Darmanin</h2>
Aktuelni ministar pravosuđa, baš kao i Makron, dolazi iz sjeverne Francuske. Na ljestvici popularnosti otprilike je izjednačen s Atalom i Filipom. Prema anketi instituta Ifop, 26 odsto ispitanih želi da se on kandiduje na predsjedničkim izborima, što je nešto manje nego za Atala (29 odsto) i Filipa (37 odsto). Dugogodišnji ministar unutarnjih poslova poznat je po čvrstom pristupu borbi protiv kriminala i jasnim porukama kojima taj 43-godišnjak često daje i populistički prizvuk.
<h2>Bruno Retejo</h2>
Izrazito konzervativni predsjednik Republikanske stranke prošle godine nadmašio je regionalne „teškaše“ i svog unutarstranačkog konkurenta Lorana Vokijea, koji se dugo smatrao sigurnim predsjedničkim kandidatom. U posljednjim mjesecima, međutim, taj 65-godišnjak osjetno je izgubio na podršci. U nastojanju da se distancira od Makronovog tabora, taj privremeni ministar unutrašnjih poslova prijetnjama povlačenjem podstakao je ostavku premijera Sebastijana Lekornija, čime je na kraju i doveo do prekida saradnje Republikanske stranke s političkim centrom.
<h2>Jedan za sve i svi za jednog?</h2>
S obzirom na brojne kvazi-kandidature koje bi u borbi protiv desnice mogle međusobno jedna drugu da ometaju, David Lisnar, konzervativni gradonačelnik Kana, izašao je s neobičnom idejom. Umjesto jednog kandidata po stranci, predložio je da se imenuje samo jedna osoba za stranke centra i desnice, kako bi se povećale šanse za ulazak u drugi krug.
Pojedine stranke i predsjednički aspiranti s pravom se pitaju da li bi trebalo da ego i ponekad različita politička gledišta ustuknu pred ciljem da se spriječi pobjede Marin le Pen. Dosadašnje raspoloženje, međutim, pokazuje da ima malo oduševljenja za tako nešto.
Zajednička kandidatura ili odustajanje od protivkandidature teško je zamislivo u francuskom političkom pejzažu, obilježenom konfrontacijom i veoma samouverenim kandidatima. Tim prije što konzervativci žele jasan raskid s Makronom, a to njegova stranka teško može da prihvati. Ipak, kada bi se više velikih stranaka neočekivano udružilo oko jednog kandidata, to bi bila jasna poruka borbe protiv desnice.
<h2>„Kraljica Marin“ ili Bardelin štićenik?</h2>
Pritom uopšte nije ni sigurno da će Marin le Pen – koje se politička ljevica, liberali i konzervativci toliko boje – uopšte moći da se kandiduje. Sud joj proljetos, zbog pronevjere sredstava Evropske unije, na pet godina oduzeo pasivno biračko pravo – što je odmah i stupilo na snagu. Ali u idućim mjesecima žalbeni sud trebalo bi da odluči da li će presuda ostati na snazi i onemogućiti joj kandidaturu ili će desna nacionalistkinja po četvrti put pokušati da uđe u Jelisejsku palatu.
Već dugo je jasno da će, ako Le Pen ne bude smjela da učestvuje, desni nacionalisti u trku poslati njenog političkog štićenika Žordana Bardelu. Ta mlada politička zvijezda posljednjih godina osvojila je srca birača i u anketama je već prestigla svoj uzor, „kraljicu Marin“. Oboje imaju jasnu prednost pred svim ostalim mogućim predsjedničkim kandidatima. Bardela je važio za „ličnog jastreba Marin Le Pen“, dok je ona vodila politiku „detoksikacije“ stranke. Danas se taj 30-godišnjak predstavlja znatno umjerenije.
Na kraju ostaje samo jedno pitanje: kako će se postaviti lijevi politički tabor? Zeleni i socijalisti žele da nastupe sa zajedničkom kandidaturom. Ali trenutno u toj kombinaciji nisu ni tradicionalna ljevica oko Žan-Luka Melanšona, a ni najperspektivniji kandidat lijevog spektra, socijaldemokrata Rafael Gluksman. Da li će iko od njih imati šanse za ulazak u drugi krug – to će se tek vidjeti.

Borba za Makronovog nasljednika već je počela

Sa neizvjesnim krajem rata u Ukrajini, sve veći broj evropskih država uvodi ili barem razmatra ponovno uvođenje vojnog roka. Jedna od njih je i Francuska, gdje su pripreme već u toku. Dobrovoljni vojni rok počeće na ljeto 2026. godine.
<h2>I podrška i protivljenje među građanima</h2>
Mladi Francuzi moći će da na period od deset mjeseci stupe u vojnu službu i za to dobijaju hiljadu eura mjesečno. Prema reakcijama građana Pariza, ideja dobrovoljnog vojnog roka nailazi uglavnom na pozitivne komentare.
- Služio sam vojni rok, to je dobra stvar. Moramo znati kako da se branimo - kazao je David iz Pariza.
- Moramo biti spremni na rat u slučaju eskalacije u Evropi, jer Putin djeluje agresivno - rekao je Viktor, takođe iz Pariza.
- Mislim da je to dobra ideja. Znam da su generacije mojih roditelja, baka i djedova imale koristi od toga - istakla je Lora iz Pariza.
- Protiv sam te ideje jer smatram da nas rat u Ukrajini ne dotiče. Ima mnogo ljudi koji misle kao ja - rekao je Loran iz Pariza, prenosi HRT.
Rat na evropskom kontinentu sve više država podstiče na uvođenje vojnog roka u nekom obliku. Francuski model prvenstveno je namijenjen mladima koji su tek postali punoljetni, a cilj je da se već tokom 2026. godine prijavi najmanje tri hiljade mladih. Učestvovaće u zadacima i operacijama unutar zemlje.
Dio dobrovoljnih ročnika biće angažovan na ulicama Pariza u okviru antiterorističke operacije „Sentinel“, pokrenute 2015. godine nakon velikih terorističkih napada. Njihovo djelovanje biće ograničeno isključivo na teritoriju Francuske, bez učešća u međunarodnim misijama.
<h2>„Projekat bez jasnih prioriteta“</h2>
Istovremeno se planira jačanje profesionalne vojske, koja trenutno broji oko 200 hiljada vojnika, kao i povećanje broja rezervista. Sve to dešava se u trenutku kada se Francuska suočava sa visokim javnim dugom.
- Ako želite da jačate sva tri segmenta — profesionalnu vojsku, dobrovoljce i rezerve — to je previše. Moraju se jasno odrediti prioriteti. Ovaj projekat je prilično nejasan. Finansijska situacija u Francuskoj je loša i to se mora uzeti u obzir. U redu je imati cilj od deset hiljada regruta godišnje, ali 50 hiljada je previše optimistično - upozorio je Gijom Garnije iz Francuskog instituta za međunarodne odnose (IFRI).
Francuska je ukinula obavezni vojni rok 1997. godine, tokom mandata predsjednika Žaka Širaka. Uprkos političkim podjelama i problemima u vezi sa usvajanjem budžeta, pitanje jačanja vojske jedno je od rijetkih u kojem u Francuskoj postoji saglasnost između vlasti i opozicije.

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

Plan za zaštitu beskućnika zbog hladnog vremena aktiviran je u Parizu, zbog prognoze vremena koja predviđa da temperature mogu da padnu ispod nule noću, a da ne pređu 4 stepena Celzijusa tokom dana, prenosi Figaro.
Ovaj plan uključuje povećanje broja skloništa za dnevni boravak i smještaj za hitne slučajeve preko noći.
Zbog veoma niskih temperatura posljednjih nekoliko dana kancelarija gradonačelnika Pariza pozvala je prefekturu da aktivira plan za vanredne situacije u glavnom gradu Francuske "bez odlaganja", upozoravajući na "dramatičnu" situaciju sa kojom se suočava nekoliko hiljada beskućnika.
Prefektura Pariza je u saopštenju navela da će, pored već postojećih kapaciteta za smještaj, "biti obezbijeđeno 300 dodatnih mjesta koja će biti otvorena cijeli zimski period u Parizu", kao i 200 novih mjesta koja će biti na raspolaganju narednih dana.

Aktiviran plan za zaštitu beskućnika u Parizu zbog hladnoće

Stanari 119 stanova u francuskom gradu Grenoblu evakuisani su zbog sumnje na curenje gasa, piše danas „Figaro”.
Nadležni organi donijeli su sinoć odluku da se uspostavi bezbjednosni pojas i evakuiše stanovništvo iz ulice Amper, dok se ne sanira curenje gasa, kako se sumnja, ispod kolovoza.
Grad je privremeno smestio evakuisane stanare u jednu školu i njih 30 u sportsku dvoranu Pegu, a Crveni krst je angažovan da im pruži pomoć.
Kako navode lokalni mediji, vatrogasci i ekipe dobavljača gasa GreenAlp i NaTran jutros su i dalje bili na terenu kako bi sanirali curenje.
Saobraćaj u tom dijelu Grenobla je obustavljen tokom intervencije, prenosi Tanjug.

Francuska: Evakuisano 119 stanova zbog sumnje na curenje gasa

Električna vozila su u novembru prvi put premašila tržišni udio od preko 26 odsto u novim registracijama u Francuskoj, a to se nije desilo slučajno.
Električni automobili već neko vrijeme doživljavaju procvat u Francuskoj. Ovaj trend se nastavio i u novembru 2025. Uprkos ukupnoj stagnaciji automobilskog tržišta, postavljen je novi rekord: Električni automobili su prvi put ostvarili tržišni udio od veći od 26 odsto.
Prema podacima Averea (Evropskog udruženja za elektromobilnost), u novembru je novo registrovano ukupno 37.723 električnih vozila (putničkih automobila i lakih komercijalnih vozila). To predstavlja povećanje od 48,5 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Tržište privatnih kupaca zabilježilo je posebno snažan rast: 34.533 potpuno električnih putničkih automobila registrovano je na privatne osobe, što znači da je više od jednog od četiri novoregistrovana vozila u novembru bilo isključivo električno.
Razlog velike potražnje za električnim automobilima u Francuskoj je jednostavana. Početkom 2024. godine, francuska Vlada je pokrenula program lizinga električnih automobila koji subvencioniše država, namijenjen osobama s niskim primanjima kojima je automobil bio potreban za posao i koje su živjele najmanje 15 kilometara od svog radnog mjesta. U tom programu mjesečne rate su počinjale od 100 eura za mala električna vozila. Ipak, zbog neočekivano velike potražnje, s više od 50.000 zahtjeva - više nego dvostruko više od planiranog broja - program je obustavljen nakon manje od mjesec, a program zavnično završava s krajem 2025. godine.
Program lizinga, s obimom finansiranja od 370 miliona eura, ponovo je bio u funkciji od septembra 2025. godine. U zavisnosti od automobila i ličnih okolnosti, moguće je bilo dobiti automobil s ratom od 140 do 200 eura, s maksimalnom subvencijom od 7.000 eura po vozilu. Cilj programa je da se na ceste stavi oko 50.000 dodatnih električnih automobila, a istovremeno ojača evropska proizvodnja vozila, u skladu s ciljem vlade da značajno proširi elektromobilnost u Francuskoj.
<h2>Reno dominira na tržištu</h2>
Jedan model posebno ima koristi od vladinih subvencija u Francuskoj: Reno "5 E-Tech". Samo u novembru registrovano je 5.325 novih Renoa 5. Inače, ovaj šarmantni francuski kompakt uživa veliku popularnost širom svijeta. Fabrika Ampere Electric City radi punim kapacitetom i proizvela je više od 100.000 R5 E-Tech vozila za samo 15 mjeseci. U francuskoj statistici prodaje potpuno je bacio na koljena približne konkurente, gdje ga slijedi Pežo e-208 sa znatnim zaostatkom i 2.072 prodata primjerka. Na trećem mjestu je Reno Senik, koji nastavlja svoj stalan rast.

Svaki četvrti novi automobil u Francuskoj je električni

Odnosi Njemačke i Francuske su zbog narušenog partnerstva njemačkog kancelara Fridriha Merca i francuskog predsjednika Emanuela Makrona daleko od harmoničnih, a dubok jaz postoji i sa njemačkim istočnim susjedom, Poljskom, ocjenjuje berlinski portal table.media.
Portal ocjenjuje da sa izmakom ove godine između Merca i Makrona postoji mnogo više nesuglasica, nego slaganja, "iako su i njemački kancelar i francuski predsjednik strastveni Evropljani".
Kao primjere razmimoilaženja navodi sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama Latinske Amerike Merkosur, finansiranje Ukrajine, stav o razgovoru sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, kao i zajednički projekat Borbenog vazdušnog sistema budućnosti (FCAS).
Trenutno, između Pariza i Berlina ne preteže harmonija, nego rivalitet, a raniji harmonični odnosi dvije velike zemlje su redovno doprinosili i smirivanju bilo kakvih nesuglasica među članicama Evropske unije, piše portal.
Merc je, ocjenjuje table.media, u novije vrijeme pokušao da za Njemačku obezbijedi vodeću ulogu u međunarodnim odnosima, ali mu je Makron kontrirao, pošto smatra da takva uloga pripada Francuskoj.
Sa druge strane, Makronu su zbog domaćih političkih problema u Francuskoj ruke daleko više vezane nego Mercu, čak i kada je riječ o mnogo sitnijim stvarima nego što su rat i mir.
Njemački portal ocjenjuje da se situacija između dvije zemlje ni u novoj godini vjerovatno neće popraviti, već da može da postane još komplikovanija, jer predsjednički izbori u Francuskoj treba da budu održani najkasnije na proljeće 2027.
Kada je riječ o istočnom susjedu, Poljskoj, postoji jaz koji ne uspijeva da poništi ni lično prijateljstvo i uvažavanje kancelara Merca i poljskog premijera Donalda Tuska, piše table.media.
Njih dvojica se, prema pisanju portala, u strateškim pitanjima u najvećoj mjeri slažu. Tako obojica žele da pomognu Ukrajini ruskim novcem koji je zamrznut u EU, obojica se zalažu za jačanje istočnog krila NATO i angažuju se na jačanju saobraćajnih veza između Njemačke i Poljske.
Međutim, u Poljskoj su veliko negodovanje izazvale granične kontrole, koje je prema istočnom susjedu uveo njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint i nije dugo trebalo čekati na recipročnu mjeru Varšave.
Odnose narušava i kontinuirana rasprava u Poljskoj o ratnim reparacijama koje treba da plati Berlin, a novi nacionalno-populistički predsjednik Poljske Karol Navrocki čini sve da opstruira Tuska i njegovu politiku i u zemlji i u inostranstvu.
Tusk nije lično sklon zahtjevu opozicione partije Pravo i pravda (PIS), kojoj je Navrocki vrlo blizak, da Njemačka treba da plati 1.500 milijardi eura na ime odštete za zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.
Istovremeno, Tusk ne smije da ostavi utisak popustljivosti prema Berlinu, ocjenjuje portal.

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Sajbernapad u Francuskoj, izveden samo tri dana pred Uskrs, izbacio je iz funkcije poštansku službu, pa su isporuke pošiljki i onlajn plaćanja bili ili blokirani ili su kasnili. Napad i vrijeme njegovog izvođenja unesrećili su milione ljudi u jeku božićne sezone, dovodeći ljutite građane i poštanske službenike u sukob.
Za sada niko ne preuzima odgovornost za ovaj čin, ali neke sumnje se javljaju dok istražitelji iz Pariza ispituju slučaj.
Na primjer, poštanski radnici u jednoj pošti na jugu Pariza pitaju se da li napad ima veze sa Rusijom, a možda i sa nekim razoračaranim potrošačem, ili čak kolegom iz profesije.
Zvaničnici ne komentarišu slučaj, koji poštanska služba La Poste već naziva „velikim incidentom na mreži“ i pominje da se nalazi pod tzv DDoS napadom, što znači masovne zahtjeve za pružanjem usluge koje zbog toga postaje nedostupna.
Do večeras, osam sati pošto je napad prijavljen, stvari se nisu popravile.
La Poste tvrdi da podaci potrošača nisu ugroženi, ali da je poremećen sistem dostave pošiljki.
Pisma i čestitke je moguće poslati, i one bivaju isporučene, ali na udaru su transakcije koje uključuju praćenje pošiljke ili pristup kompjuterskim sistemima pošte. Stradalo je i onlajn bankarstvo.

Francuska: Veliki sajber napad na poštansku službu uoči Božića

Vladimir Putin je spreman za dijalog sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom - izjavio je sekretar za štampu predsjednika Ruske Federacije Dmitrij Peskov.
Vjerovatno je, kaže on, veoma važno da se prisjetimo onoga što je predsjednik rekao na direktnoj liniji.
- Takođe je izrazio spremnost da vodi dijalog sa Makronom. Stoga, ako postoji uzajamna politička volja, to se može samo pozitivno ocijeniti - rekao je Peskov za RIA Novosti, prenosi The Moscow Times.
Portparol je pojasnio da bi moguća komunikacija između šefova država trebalo da bude usmjerena na pokušaj „razumijevanja međusobnih stavova“, a ne da se svede na „držanje predavanja jedni drugima“.
Dodao je da je Putin uvijek spreman da „detaljno, iskreno i dosljedno“ objasni svoj stav.
Peskovljeva izjava uslijedila je nakon riječi francuskog predsjednika, koji je 19. decembra u Briselu rekao da će Evropa morati da pronađe način da nastavi direktan dijalog sa Putinom.
- Biće korisno ponovo razgovarati sa Vladimirom Putinom - rekao je Makron napominjući da je potraga za formatom za pregovore sa Rusijom u interesu Evrope.
U suprotnom, kako je rekao, evropski lideri bi morali da pregovaraju između sebe i sa američkim predstavnicima, koji bi zatim direktno razgovarali o situaciji sa Rusijom, u onome što je francuski predsjednik nazvao „nesavršenom“ opcijom.
Ove izjave date su nakon 16 sati razgovora između lidera EU, na kojima nije bilo moguće postići dogovor o konfiskaciji zamrznute ruske imovine. Kao rezultat tih razgovora, odlučeno je da se Ukrajini obezbijedi beskamatni zajam od 90 milijardi eura.

Putin spreman da razgovara sa Makronom, ali ne i na „držanje predavanja“

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: francuska

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine: "Ostavka"

Borba za Makronovog nasljednika već je počela

Francuska uvodi dobrovoljni vojni rok: Mjesečna naknada 1.000 eura

Aktiviran plan za zaštitu beskućnika u Parizu zbog hladnoće

Francuska: Evakuisano 119 stanova zbog sumnje na curenje gasa

Svaki četvrti novi automobil u Francuskoj je električni

Njemački portal: EU osjeća teret narušenih odnosa Berlina sa Parizom i Varšavom

Francuska: Veliki sajber napad na poštansku službu uoči Božića

Putin spreman da razgovara sa Makronom, ali ne i na „držanje predavanja“

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

PRATITE TVe UŽIVO