Partnerstvo u zaštiti granica i jačanju evropskih bezbjednosnih standarda zajednički su interes Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Fronteksa - poručeno je sa sastanka državnog sekretara MUP-a Petra Koprivice i regionalnog koordinatora Agencije za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks) za Zapadni Balkan - Denisa Knauera.
Kako je saopšteno iz MUP-a, Koprivica zahvalio je Fronteksu na kontinuiranoj podršci koju pružaju Sektoru granične policije, naglašavajući da zajedničke operacije doprinose ne samo zaštiti crnogorskih granica, već i jačanju ukupne bezbjednosti regiona.
Saopštio je da, u skladu sa Sporazumom između Crne Gore i Evropske unije, na granicama naše države trenutno je prisutan 81 pripadnik Fronteksa koji operativno djeluju sa crnogorskim graničnim policajcima.&nbsp;
- Istakao je da Fronteksovi timovi pružaju ključnu podršku u prikupljanju i analizi podataka o rutama kretanja, krijumčarskim mrežama, kao i u identifikaciji lica koja predstavljaju bezbjednosni rizik - uključujući krijumčare, strane borce i lica povezana sa terorizmom - naveli su u MUP-u.
Koprivica je izrazio zadovoljstvo najavljenim potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju o mehanizmima žalbe u vezi sa postupanjem Fronteksa.
- Takav dokument unaprijediće institucionalni okvir saradnje i dodatno osnažiti zaštitu ljudskih prava u svim fazama graničnih procedura - istakao je Koprivica.
On je, takođe, informisao sagovornike da je početkom 2025. godine Vlada Crne Gore usvojila Strategiju integrisanog upravljanja granicom za period 2025 - 2028. godine, čime je dodatno potvrđena odlučnost institucija da usklade nacionalni sistem sa savremenim evropskim standardima.
- Crna Gora je naš pouzdan i posvećen partner, a saradnja sa crnogorskim institucijama primjer dobre prakse u regionu - istakao je Knauer.
On je predstavio dva ključna projekta koja se trenutno sprovode u saradnji sa Fronteksom - prvi je usmjeren na jačanje kapaciteta Sektora granične policije, dok je drugi posvećen upravljanju migracionim tokovima.
Knauer je izrazio spremnost pružanja dodatne podrške Ministarstvu unutrašnjih poslova, posebno u pogledu unapređenja znanja i vještina policijskog kadra i tehničke opremljenosti, čime bi se ojačala postojeća saradnja, a sve u cilju efikasnije kontrole crnogorskih granica.
V.d. generalne direktorice Direktorata za međunarodnu saradnju, evropske integracije i projekte, Tijana Šuković, podsjetila je, kako su naglasili u MUP-u, da su pitanja bezbjednosti granica i upravljanja migracijama ključne komponente pregovaračkog poglavlja 24 - Pravda, sloboda i bezbjednost, te naglasila da saradnja sa Fronteksom predstavlja važan doprinos ispunjavanju završnih mjerila i daljem napretku Crne Gore na evropskom putu.
Sastanku su prisustvovali i Bogdan Živaljević, oficir za vezu Fronteksa za Zapadni Balkan, te Liselot Isakson, zamjenica šefa Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Koprivica - Knauer: Partnerstvo u zaštiti granica i jačanju evropskih bezbjednosnih standarda zajednički interes MUP-a i Fronteksa

Na današnjoj redovnoj sjednici Predsjedništva Bosne i Hercegovine usvojen je Sporazum s Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu (Fronteks), potvrđeno je za N1.
Kako prenosi N1, ova odluka je donešena jednoglasno, a potpisivanje ovog sporazuma, kao i njegovo sprovođenje, jedno je od ključnih koraka u jačanju operativne saradnje država članica Evropske unije i nadležnih vlasti u BiH kada je riječ o upravljanju migracijama i daljem evropskom putu BiH.
Ovaj sporazum sada ide na potpis Borjani Krišto, predsjedavajućoj Savjeta ministara BiH (HDZ BiH) kako bi zvanično stupio na snagu.
Podsjećanja radi, Savjet ministara BiH je početkom ove godine dao pristanak da se Sporazum između BiH i EU o operativnim aktivnostima koje provodi Frontex privremeno primjenjuje u skladu s odredbama sporazuma koja uređuje ovo pitanje.
Tada je Ministarstvo bezbjednosti BiH bilo zaduženo da Izvještaj o pregovorima dostavi Predsjedništvu BiH u dalju zakonom predviđenu proceduru, a uz prijedlog da se za potpisnika Sporazuma odredi Borjana Krišto.
Takođe, u decembru prošle godine Frontex je parafiran u Sarajevu između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.
Sporazum su parafirali šef tima BiH za pregovore sa Fronteksom i direktor Granične policije BiH Mirko Kuprešaković i direktor za Šengen, granice i vize u Generalnom direktoratu za migracije i unutrašnje poslove Evropske komisije Henrik Nilsen.
Ovaj sporazum omogućiće organizaciju zajedničkih operacija koje uključuju graničare Fronteksa i Bosne i Hercegovine. Takođe, predviđa mogućnost raspoređivanja Fronteksovih timova za upravljanje granicama na teritoriji BiH, čime će agencija pružiti podršku u upravljanju migracijskim tokovima, borbi protiv ilegalne imigracije i suzbijanju prekograničnog kriminala.
Kako bi izvršio svoje zadatke, Fronteks može da sprovodi aktivnosti vezane za upravljanje granicama EU na teritoriji trećih zemalja, uz saglasnost tih zemalja. Od 2019. godine, prema novoj regulativi Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu, osoblje Fronteksa može vršiti izvršna ovlašćenja u trećim zemljama, uključujući granične provjere i registraciju osoba.

Važan korak ka EU: Predsjedništvo BiH jednoglasno usvojilo Sporazum o Fronteksu

Uprava policije sprovodi zajedničku operaciju sa Evropskom agencijom za graničnu i obalsku stražu u Crnoj Gori (FRONTEX), u okviru koje FRONTEX pruža podršku Sektoru granične policije u vršenju granične kontrole, u pogledu raspoređivanja ljudstva, kao i materijalno-tehničkih resursa, na graničnim prelazima i lokacijama van graničnih prelaza (nadzor državne granice) za koje postoji operativna potreba.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219100244_b14ef1ccebbb699c280d29bb1c1aeaf1d0ee12e6e71bdbe4abb31d5da6884379.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250219100244_b14ef1ccebbb699c280d29bb1c1aeaf1d0ee12e6e71bdbe4abb31d5da6884379" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Frontex"> </figure>  Ova operacija se realizacije u skladu sa Sporazumom između Crne Gore i Evropske unije o operativnim aktivnostima koje sprovodi FRONTEX, koji je potpisan 16. maja 2023. godine. U skladu sa navedenim, 22. januara ove godine otpočela je zajednička operacija sa FRONTEX-om za 2025. godinu – JO Montenegro 2025.&nbsp; - Pod okriljem ove operacije, FRONTEX angažuje ljudske resurse specijalizovanih profila, resurse za nadzor državne granice iz vazduha, patrolna vozila, kao i druge tehničke uređaje za podršku aktivnostima nadzora državne granice i graničnih provjera namijenjenih kao podrška sprovođenju operativnih aktivnosti čime se jačaju mogućnosti operativnog kombinovanja - saopšteno je iz Uprave policije. U tom cilju, FRONTEX je dopremio kontingent terenskih vozila (Ford Ranger Raptor) namijenjenih kao podrška sprovođenju operativnih aktivnosti u nadzoru državne granice.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250219100244_271f71686cc9d0b9bf527ef6ed25277d725c3199dcc22f9f3301fbd2b7c4a356.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250219100244_271f71686cc9d0b9bf527ef6ed25277d725c3199dcc22f9f3301fbd2b7c4a356" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Frontex"> </figure>  - Vozila se koriste za potrebe zajedničkih patrola koje čine službenici granične policije Crne Gore i FRONTEX-a. Vozila su posebno prilagođena za teške terenske vožnje, što će dodatno unaprijediti napore granične policije u zaštiti crnogorske granice i stanja bezbjednosti u Crnoj Gori - kazali su iz policije. Iz Uprave policije kažu da dugogodišnje partnerstvo sa Frontexom datira od 2009. godine, koje je od tada, kako kažu, proizvelo brojne benefite i dalo nemjerljiv doprinos razvoju granične policije Crne Gore i zaštiti crnogorske granice u skladu sa najboljim evropskim standardima i praksama.

Podrška FRONTEX-a u jačanju nadzora državne granice: Dopremljen kontingent terenskih vozila

Broj neregularnih ulazaka u Evropsku uniju (EU) 2024. godine je bio najmanji od 2021, saopštila je danas Evropska agencija za nadzor granica Fronteks.
Novi preliminarni podaci Fronteksa pokazuju znatan pad od 38 odsto iregularnih prelazaka granica EU u 2024. godini, čime je dostignut najniži nivo od 2021. godine - kada je migracija bila još pogođena pandemijom kovida.
Kako dodaje Fronteks na svom portalu, uprkos upornim migratornim pritiscima, pojačana saradnja EU i partnera protiv mreža krijumčara znatno je smanjila broj prelazaka na evropskim spoljnim granicama, kojih je registrovano više od 239.000 prošle godine.
Pad ukupnog broja prelazaka uglavnom je rezultat pada dolazaka od 78 odsto na zapadnobalkanskoj ruti (21.520), koji je uslijedio poslije jakih napora regionalnih zemalja da zaustave priliv, i pada od 59 odsto prelazaka (66.766) preko centralne mediteraske rute.
Nijesu isti trendovi zabilježeni na svim rutama.
Na istočnomediteranskoj ruti broj prelazaka je porastao za 14 odsto na 69.400 podstaknut novim koridorima iz istočne Libije, sa migrantima uglavnom iz Sirije, Avganistana i Egipta.
Na zapadnoafričkoj ruti, broj dolazaka na Kanarska ostva porastao je za 18 odsto na gotovo 47.000, što je najviša cifra od kada je Fronteks počeo da prikuplja podatke 2009. godine. Ovo je podstaknuto polascima iz Maurtaije, mada je priliv iz drugih polaznih tačaka opao.
Na ruti istočne granice registrovan je trostruki porast prelazaka (192 odsto) , uglavnom duž granice sa Ukrajinom i Bjelorusijom.
Preko Lamanša broj pokušanih prelaza u Veliku Britaniju je neznatno porastao, sa registrovanih 67.552 pokušaja, što je porast od devet odsto u odnosu na 2023. godinu.
Iako cifre o iregularnoj migraciji za 2024. odražavaju napredak, ostaju izazovi, piše u saopštenju Fronteksa.
- Mreže krijumčara prilagođavaju se novim okolnostima i tokovi migracije mogu brzo da se mijenjaju. Vlasti su prijavile povećano nasilje od strane krijumčara duž zapadnobalkanske rute, a porast nestabilnosti u regionima kao što su Sahel nastavljaju da podstiču migraciju ka Evropi - piše u saopštenju.
Prelasci morem koje obično organizuju mreže organizovanog kriminala i dalje predstavljaju ekstremnu opasnost za migrante, a Međunarodna orgnizacija za migracije procjenjuje da je 2.300 ljudi izgubilo život u moru samo u 2024. godini, ukazujući na tragične posljedice na ljudske živote na tim opasnim putanjama.

Fronteks: Broj nelegalnih ulazaka u EU prošle godine bio najmanji od 2021.

Iranska vlada proglasila je trodnevnu žalost zbog poginulih u "borbi nacionalnog otpora" protiv aktuelnih protesta, koji su ušli u 14. dan, javila je agencija Tasnim.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan je saopštio da je "duboko potresen" gubitkom života i pozvao je Irance da se sjutra, 12. januara, pridruže Nacionalnom maršu otpora kako bi osudili proteste.
Veliki javni skup kojim će, kako se navodi, "osuditi zločini naoružanih terorista i sabotera" biće održan sjutra u 14 časova po lokalnom vremenu na Trgu islamske revolucije u Teheranu.
Istovremeno, održaće se i drugi javni skupovi u svim iranskim pokrajinama i glavnim gradovima.
Savjet za koordinaciju islamske propagande takođe je pozvao javnost da se u što većem broju odazove pozivu na protestni skup, prenose Nezavisne.

Iran proglasio trodnevnu nacionalnu žalost

Iran će uzvratiti na svaki napad Sjedinjenih Američkih Država (SAD) udarima na Izrael i američke vojne baze u region, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Baker Kalibaf.
Kalibaf je u obraćanju u parlamentu rekao da Iran upozorava američkog predsjednika Donalda Trampa da bi svaki američki napad doveo do toga da Teheran uzvrati udarcem na Izrael i regionalne američke vojne baze kao na "legitimne mete", prenosi Rojters.
Tramp je posljednjih dana više puta prijetio intervencijom, upozoravajući iranske lidere da ne koriste silu protiv demonstranata, a u subotu je rekao da su SAD „spremne da pomognu“.
Izvori su saopštili da je Izrael u stanju visoke pripravnosti zbog mogućnosti intervencije SAD, kako bi se podržali protesti koji se održavaju širom Irana.
Protesti nastavljeni na ulicama gradova u Iranu, pri čemu su hiljade ljudi protestovale u Teheranu tokom noći i jutros, prkoseći eskalirajućim mjerama vlasti protiv sve većeg protestnog pokreta, o čemu svjedoče video-snimci koji su se pojavili iako su internet i mobilne telefonske mreže u prekidu, prenosi Gardijan.
Demonstranti su, na novim protestima koji su počeli kasno sinoć u sjevernom distriktu Teherana, uzvikivali "Smrt (ajatolahu Aliju) Hamneiju" i "Živeo šah", a tokom demonstracija su zapalili jednu džamiju.
Veruje se da je na protestima na stotine demonstranata ubijeno ili povrijeđeno, a mnogo više ih je pritvoreno.
Prema procjenama aktivista iranske Novinske agencije za ljudska prava iz SAD, na protestima u Iranu do sada je ubijeno najmanje 116 osoba, a preko 2,6 hiljada je pritvoreno.
Protesti su počeli u Teheranu 28. decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti iranske valute i ekonomskih teškoća u zemlji, a od tada su se proširili na više od 100 gradova i mjesta širom iranskih provincija.

Iran prijeti odmazdom u slučaju američkog napada

Poslanici Socijalističke partije neće glasati u parlamentu za dva prijjedloga za izglasavanje nepovjerenja francuskoj vladi zbog njenog neuspjeha da spriječi potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura.
- Bilo bi apsurdno kritikovati vladu zbog Merkosura- izjavio je za francusku BFMTV generalni sekretar socijalista Olivije For.
Prijedlozi za izglasavanje nepovjerenja koje su podnijeli ekstremno desničarko Nacionalno okupljanje i radikalno ljevičarska stranka Nepokorena Francuska imaju male šanse da budu usvojeni, ali sudbina premijera Sebastijena Lekornija zavisi od dobre volje socijalista i desničarske stranke Republikanci.
Suočen sa tom prijetnjom, šef francuske vlade je zatražio od Ministarstva unutrašnjih poslova da se pripremi za moguće prevremene parlamentarne izbore istog datuma kada su i lokalni izbori u dva kruga, 15. i 22. marta.
- Da budemo jasni. Ne želim ni glasanje o nepovjerenju, a još manje raspuštanje parlamenta- rekao je u subotu Lekorni za list Parizijen (Le Parisien) i dodao da je njegova „borba za stabilnost i sprečavanje nereda“.
Predlog o nepovjerenju poslao bi dramatičan signal u vrijeme kada tražimo kompromis, i još dramatičniju poruku s obzirom na međunarodnu političku situaciju, rekao je premijer.
Dok se rasprave o budžetu nastavljaju naredne nedjelje u parlamentu, vlada je pozvala sve političke snage, sa izuzetkom Nacionalnog okupljanja i Nepokorne Francuske, na još jedan sastanak u Ministarstvu ekonomije kako bi pokušali da pronađu kompromis.

Socijalisti neće glasati za nepovjerenje francuskoj vladi

I drugog dana vikenda u okviru 14. kola Prve A lige, favoriti nisu dozvolili iznenađenja - Primorje i Jedinstvo ostvarili su pobjede u gostima, kao i Dečić u derbiju začelja nad Vukovima Zeta.
Primorje nastavlja sezonu za pamćenje, sa svega dva poraza u ligi do sada, u derbijima od jedinstva i Sutjeske. Nakon poraza u Nikšiću, Novljani su vezali četiri pobjede, posljednju u gostima nad Teodom 103:95. Bokeljski derbi donio je igru na mahove, pa su Tivćani prvu četvrtinu odigrali bolje (30:22), da bi Primorje odgovorilo u drugoj (32:18), za vođstvo na poluvremenu 54:48. U nastavku se ponovo igralo u egalu, Teodo je uspijevao da dođe do vođstva tri puta tokom treće četvrtine, a u četvrtoj su imali neriješen rezultat posljednji put na 7 minuta do kraja, nakon čega Primorje kontroliše vođstvo i uvećava ga dovoljno da izbjegne neizvjesnu završnicu.
Aleksandar Danilović bio je najbolji kod gostiju sa 26 poena i 9 skokova, vanja gazibegović je postigao 23 poena, a Nikola Rakočević 20, dok je Ognjen Mićović zabilježio čak 15 asistencija. U ekipi Teoda Džejden Tarner je bio najefikasniji sa 20 poena.
Jedinstvo je nastavilo da u stopu prati Novljane, sa svega jednim porazom više (kao i Sutjeska, kojoj je četvrti poraz u sezoni od SC Derbija, a ti rezultati se ne računaju u konačnoj tabeli). Bjelopoljski tim slavio je na gostovanju Ibru 93:85. U Rožajama je viđeno ujednačeno prvo poluvrijeme u kojem su i jedni i drugi bili napadački raspoloženi, pa je na odmoru bilo 50:52. U trećoj četvrtini Jedinstvo je uspjelo da ode na dvocifrenu prednost, koju je zadržalo do kraja treće četvrtine (78:65), a u posljednjoj su sve riješili kada su otišli na 21 poen prednosti (89:68), na više od 6 minuta do kraja.
Milan Lužajić je bio najefikasniji kod Bjelopoljaca sa 27 poena, a nekadašnji mladi reprezentativac Marko Kljajević postigao je 21 i imao 10 skokova. U ekipi Ibra najefikasniji je bio nekadašnji igrač Jedinstva, Nenad Vuković sa 26 poena.
U posljednjem meču dana, u derbiju začelja, Dečić je kao gost savladao ekipu Vukova Zete 101:95 i tako se izjednačio sa Zećanima na tabeli sa po 4 pobjede, s tim što Vukovi imaju utakmicu manje. Igrao se danas ujednačen meč do sredine druge četvrtine, kada nakon rezultata 34:34 gosti parcijalno prave 16:4 za 12 poena razlike, ali domaći do odmora to spuštaju na 4 razlike (51:55). U nastavku je Dečić uspio ponovo da ode na plus 10, ali i Vukovi da na kratko preokrenu u posljednjoj četvrtini, da bi u završnici gosti bili sigurniji i došli do važne pobjede.
Znalo se da će Dečiću prijati povratak Marka Koljevića sa 3x3 turneje, a lider Tuzana je to potvrdio ubacivši 25 poena uz 7 asistencija, dok je kod domaćih Luka Kovačević postigao 24 poena uz 8 skokova.

Tag: fronteks