Po ko zna koji put normalna Crna Gora osjeća sramotu zbog grupice ekstrema koji rade sve kako bi naštetili dobrosusjedskim odnosima sa nama bratskom BiH - poručio je poslanik Socijaldemokrata (SD) i jedan od predstavnika Evropskog saveza Nikola Zirojević nakon što su sramne poruke, kojima se veličaju genocid u Srebrenici i ratni zločinac Ratko Mladić, osvanule na Ambasadi Bosne i Hercegovine u Podgorici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zirojević je građanima BiH i ambasadoru Jukiću uputio iskreno izvinjenje i izrazio osjećaj najdubljeg stida zbog ovog incidenta.
- Nadležni organi moraju što prije rasvijetliti ovaj događaj i sankcionisati izvršioce - decidan je Zirojević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fjukic-velika-solidarnost-crnogorskih-institucija-i-gradana-grafit-nas-moze-samo-inspirisati-na-jacanje-odnosa&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Crna Gora i BiH ostaju, poručuje on, bratske i prijateljske države, ma koliko se neki trudili da to ne bude tako.
- A pravi reprezent tog odnosa je upravo ambasador Jukić - dobar čovjek i iskren prijatelj - zaključio je Zirojević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Zirojević: Po ko zna koji put normalna Crna Gora osjeća sramotu zbog grupice ekstrema

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) kao neformalno udruženje slobodnih građana, najoštrije i bez ikakve zadrške osuđuje ispisivanje sramnog grafita na zidu Ambasade Bosne i Hercegovine, kojim se izražava zahvalnost Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom ratnom zločincu za genocid u Srebrenici.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Veličanje genocida i njegovih izvršilaca predstavlja otvorenu provokaciju, svjesno gaženje dostojanstva žrtava i njihovih porodica, ali i jasan pokazatelj povampirenog fašizma koji se, nažalost, ponovo pokušava legitimisati kroz govor mržnje i istorijski revizionizam - poručili su u redakcija STEGA za pravo i politički sistem
Posebno je, decidni su oni, uznemirujuće što se ovaj čin događa u danima uoči 19. decembra - Dana oslobođenja Podgorice, datuma koji simbolizuje antifašističku borbu, slobodu i poraz zločinačkih ideologija.&nbsp;
- Ovakvi grafiti predstavljaju direktan napad na antifašističke vrijednosti na kojima počiva savremeno društvo i na kojima je Podgorica oslobođena. Ovaj poznati rukopis sa iste adrese se simptomatično pojavljuje uvijek kada Crna Gora napravi značajan iskorak ka EU! - jasni su u STEGA.
Oni su podvukli da glorifikacija presuđenih ratnih zločinaca nije pitanje „mišljenja“, već brutalno negiranje sudski utvrđenih činjenica i pokušaj rehabilitacije ideologija koje su proizvele genocid, masovne zločine i patnju nevinih.
- Zahtijevamo hitnu reakciju nadležnih institucija, uklanjanje grafita i procesuiranje odgovornih, kako bi se poslala jasna poruka da u Crnoj Gori nema prostora za fašizam, mržnju i slavljenje zločina - jasni su u STEGA.
U vremenu kada se sjećamo oslobođenja Podgorice od fašizma naša je, kažu oni, obaveza da se odlučno suprotstavimo svakom njegovom novom, maskiranom obliku.
- STEGA ostaje čvrsto na strani istine, pravde, antifašizma i poštovanja prema žrtvama genocida - zaključili su u saopštenju.

Direktan napad na antifašističke vrijednosti, poznati rukopis sa iste adrese se uvijek pojavi kad napravimo iskorak ka EU

Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić kazao je za Portal ETV da su institucije promptno reagovale nakon što je na betonskoj ogradi diplomatskog predstavništva te zemlje u Podgorici osvanula skandalozna poruka „Generale, hvala ti za Srebrenicu“, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i pravosnažno osuđeni ratni zločinac Ratko Mladić. Poručio je da su kreatori izazvali kontraefekat i da ovakav čin može samo inspirisati dvije zemlje da jačaju dalje odnose.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a zbog čega je desetine ljudi osuđeno na ukupno 781 godinu zatvora.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Ffoto-sramne-poruke-na-ambasadi-bih-u-podgorici-generale-hvala-ti-za-srebrenicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Jukić je kazao da su odmah obavijestili policiju o grafitu koji ih je jutros dočekao, te da je ekipa za uviđaj brzo reagovala i odradila svoj dio posla. Istakao je da je Ambasadu kontaktirao i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali i brojni građani koji su osudili ovaj čin.
- Zaista je iskazana velika solidarnost crnogorskih institucija i građana koji zovu Ambasadu i izražavaju podršku, izvinjavaju se i osuđuju natpis. &nbsp;Izražavam zahvalnost institucijama i građanima i ovo nas može samo inspirisati za jačanje dobrosusjedskih odnosa - poručio je Jukić u izjavi za naš portal.
Kako je jutros nezvanično rečeno Portalu ETV iz policije, preduzimaju se mjere i radnje na pronalasku kreatora grafita.
Iz Ministarstva vanjskih poslova najoštrije su osudili ispisivanje grafita, navodeći da gnusni i neprihvatljivi čin predstavlja direktan napad ne samo na diplomatsko predstavništvo prijateljske države, već i na temeljne civilizacijske vrijednosti, kulturu sjećanja i dostojanstvo žrtava najtežih zločina počinjenih na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.
- Crna Gora nedvosmisleno osuđuje svaki pokušaj negiranja ili relativizacije genocida u Srebrenici, kao i veličanja ratnih zločina i njihovih počinilaca. Takvi postupci su u suprotnosti sa politikom dobrosusjedskih odnosa i opredjeljenjem Crne Gore da doprinosi regionalnom pomirenju, stabilnosti i trajnom miru - istaknuto je u saopštenju MVP-a.
Kako je objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži X, pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
<h2>Pravno utvrđen genocid</h2>
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

Tamara Klikovac

Jukić: Velika solidarnost crnogorskih institucija i građana, grafit nas može samo inspirisati na jačanje odnosa

Na betonskoj ogradi sjedišta Ambasade Bosne i Hercegovine u Podgorici tokom protekle noći ispisana je skandalozna poruka „Generale, hvala ti za Srebrenicu“, kojom se otvoreno veliča genocid počinjen u julu 1995. godine i ratni zločinac Ratko Mladić, pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu.
Kako je nezvanično rečeno Portalu ETV iz policije, preduzimaju se mjere i radnje na pronalasku kreatora grafita.
Poruka na Ambasadi BiH predstavlja grubo negiranje i relativizaciju genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka, a koji su međunarodni sudovi kvalifikovali kao genocid.
Kako je objavio portal Istraga.ba na društvenoj mreži X, pored spornog natpisa, na zidu ambasade iscrtan je i krst sa četiri ocila, simbol koji se u ovom kontekstu dovodi u vezu s ekstremističkom i nacionalističkom ikonografijom.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FIstragaB%2Fstatus%2F2000839387584790836&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Pravno utvrđen genocid</h2>
Genocid u Srebrenici je kulminacija višegodišnje politike etničkog čišćenja nad Bošnjacima. Genocid su planirale i izvele vlasti Republike Srpske, uz direktnu podršku režima Slobodana Miloševića i tadašnje Vojske Jugoslavije. Ubijani su muškarci, dječaci, ali i žene, starije osobe i djevojčice.
Genocid u Srebrenici je ne samo moralna činjenica, već i pravna: potvrđen je pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i Sudom Bosne i Hercegovine. Srebrenica nije "tragedija" niti "zločin" u apstraktnom smislu – ona je genocid, planiran, naređen i izvršen.
Do sada su 54 osobe osuđene na ukupno 781 godinu zatvora, uključujući pet doživotnih kazni. Među osuđenima su najviši vojni i politički lideri Republike Srpske i vojske bosanskih Srba, uključujući: Ratko Mladić, komandant VRS – doživotna kazna zatvora, Radovan Karadžić, predsjednik RS – doživotna kazna zatvora, Vujadin Popović, načelnik sigurnosti Drinskog korpusa – doživotna kazna zatvora, Ljubiša Beara, šef bezbjednosti Glavnog štaba VRS – doživotna kazna zatvora i Drago Nikolić, oficir za bezbjednost – 35 godina zatvora
Brojni drugi pripadnici VRS, MUP-a RS i civilnih struktura osuđeni su pred Haškim tribunalom i domaćim sudovima.
Nakon pogubljenja, tijela su premještana u sekundarne i tercijarne grobnice. Cilj je bio jasan – sakriti zločin, poništiti istinu, ubiti i sjećanje.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija prošle godine proglasila je 11. juli Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.&nbsp;

(FOTO) Sramne poruke ispisane na Ambasadi BiH u Podgorici: „Generale, hvala ti za Srebrenicu“

Povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, u kojem su snage vojske i policije bosanskih Srba ubile više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka nakon pada zaštićene enklave pod zaštitom UN, i u regiionu su upriličene manifestacije s porukama solidarnosti, ali i zabilježene izjave koje svjedoče o dubokim političkim podjelama i negiranju pravno utvrđenih činjenica. <h2>Hrvatska: zvanična počast i političke nijanse</h2> Hrvatski sabor je u petak, 11. jula, minutom ćutanja odao počast žrtvama genocida.&nbsp; - Pozivam vas da minutom ćutanja odamo počast žrtvama genocida u Srebrenici, s iskrenim saosjećanjem za sve članove njihovih porodica - rekao je potpredsjednik Sabora Furio Radin.&nbsp; U Splitu, Dubrovniku i drugim gradovima Hrvatske upriličeni su mimohodi sjećanja, uz prisustvo brojnih građana, predstavnika lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva. Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oglasio se povodom godišnjice na društvenim mrežama, ali je izbjegao izraz „genocid“. - Prisjećamo se više od osam hiljada nevinih žrtava. Vrijeme prolazi, ali bol i patnja njihovih porodica ostaju - rekao je Milanović. Naveo je da „brutalni zločin“ u Srebrenici mora ostati trajno upamćen. Podsjetio je i na rezoluciju Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Međutim, ocijenio je da „međunarodna zajednica i dalje ne čini dovoljno da spriječi ponavljanje takvih zločina“. Za razliku od Milanovića, premijer Hrvatske Andrej Plenković je na komemoraciji u Potočarima jasno i bezrezervno osudio negiranje genocida.&nbsp; - Hrvatska i BiH bile su žrtve Miloševićevog režima. I hrvatske majke i dalje tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih - rekao je Plenković. Europoslanik iz Hrvatske Davor Ivo Štir ocijenio je da je genocid u Srebrenici rezultat kolektivnog neuspjeha međunarodne zajednice. U intervjuu za španski list El Periodico de Catalunya rekao je: „Srebrenica nije bila samo neuspjeh holandskih mirovnih snaga, već cijele međunarodne zajednice. Taj propust je omogućio genocid, a odgovornost ostaje u istorijskom pamćenju.“&nbsp; Štir je pozvao EU da u budućim kriznim situacijama, uključujući i Gazu, postupa s jasnom i čvrstom predanošću zaštiti civila i međunarodnog prava.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250507140520_df8f95b6a4fb38bafec03bde9eb6357632a9ae8fc686a6d8bfbaca5fe57b74dc" data-rendition-name="original" width="1023" height="575" loading="lazy" alt="Memorijalni centar Potočari"> </figure>  - To znači prihvatiti činjenice i presude Međunarodnog suda pravde - naglasio je on. <h2>Vučić o „zločinu u Srebrenici"</h2> Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, ali je i ovoga puta izbegao izraz „genocid“. Na društvenoj mreži X napisao je: „Danas se navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti.“ Vučić je u intervjuima za srpske medije podsjetio na svoje prisustvo komemoraciji u Potočarima 2015. kada su ga pojedinci gađali kamenicama i flašama. Istakao je da je „ponosan što je odao poštovanje žrtvama“, te da je Srbija danas zemlja koja „nikome ne kleči“ i ne izvinjava se „svima i za sve“. <h2>Brnabić: „Genocid je počinjen nad Srbima u Drugom svjetskom ratu"</h2> Predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić bila je još direktnija u negiranju pravne kvalifikacije zločina.&nbsp; - Apsolutno, ono što se desilo u Srebrenici nije genocid, što ne znači da nije užasan zločin koji nikada nije smio da se dogodi - rekla je Brnabić, dodavši da se „genocid desio nad srpskim narodom u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svjetskog rata“.&nbsp; Organizacije za ljudska prava i međunarodni pravnici ovakve izjave ocjenjuju kao institucionalizovano poricanje genocida koje dodatno otežavaju regionalne procese pomirenja. Lider Pokreta slobodnih građana Srbije (PSG) Pavle Grbović bio je u petak, na čelu stranačke delegacije u Potočarima. Osvrnuo se na poruke govornika na komemoraciji. - Niko od njih nije govorio o "genocidnom narodu" i niko nas nije popreko gledao jer smo Srbi - istakao je, dodajući da je Srebrenica „najniža tačka“ srpske istorije i „najveći srpski poraz“. Bivši predsjednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak ocijenio je da je izostanak zvaničnika Srbije na komemoraciji „ignorantski odnos“ prema žrtvama.&nbsp; - Srbija je mogla spriječiti genocid, a danas ga negira - rekao je on za N1.&nbsp; Izrazio je stid i bijes zbog toga što se komemoraciji prisustvuje privatno, a ne institucionalno. Najstrašnije je, po njegovim riječima, to što se „nikad više“ izgovara u trenutku dok se zločini vrše širom svijeta „od Palestine i Ukrajine do Afrike“. <h2>Sjećanje u Sandžaku</h2> U Novom Pazaru, gdje je 11. juli proglašen danom žalosti, godišnjica genocida obilježena je u organizaciji Bošnjačkog nacionalnog vijeća, koje je još 2005. donijelo odluku da se ovaj dan obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Zastave na institucijama u petak su bile spuštene na pola koplja, a tokom cijelog dana bile su na snazi mjere koje izražavaju pijetet prema žrtvama. U Potočarima su u petak bili i drugi zvaničnici, među kojima predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti. Kurti je u Potočarima predvodio kosovsku delegaciju u kojoj je bila i vršiteljka dužnosti ministarke spoljnih poslova i dijaspore, Donika Gevalla-Švarc koja je ranije podsjetila da je Kosovo među prvim državama koje su primijenile rezoluciju UN o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici. <h2>DNK kao neoborivi dokaz</h2> Predsjednik bh. Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović obratio se iz Potočara porukom da se genocid ne smije zaboraviti „jer zaborav vodi ka ponavljanju“.&nbsp; - Komemoracije se održavaju u desetinama država, a samo u Velikoj Britaniji na više od stotinu lokacija - rekao je Izetbegović.&nbsp; Naglasio je da svi koji su planirali i izvršili genocid moraju biti privedeni pravdi. Direktorka Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP) Katrine Bomberger naglasila je važnost DNK identifikacija u otkrivanju sudbine žrtava genocida. Prema njenim riječima, ICMP je razvio metodologiju upoređivanja DNK uzoraka iz tijela pronađenih u masovnim grobnicama s uzorcima iz porodica, čime su utvrđeni identiteti hiljada nestalih.&nbsp; - U Srebrenici su zločinci premještali tijela kako bi se prikrili tragovi, ali su naši nalazi povezali žrtve s mjestima egzekucije i sekundarnim grobnicama. Ti dokazi potvrđeni su pred domaćim i međunarodnim sudovima i osporavaju svaki pokušaj negiranja genocida - kazala je Bomberger. Komemoraciji u Potočarima 11. jula 2025. prisustvovalo je, prema procjenama bh. medija, 50 do 100 hiljada ljudi. Tokom ceremonije, koja je protekla bez incidenata, obavljena je kolektivna dženaza za sedam identificiranih žrtava genocida.

Od podrške i solidarnosti do negiranja genocida

Genocid u Srebrenici, potvrđen pred najvišim međunarodnim sudovima i prepoznat u okviru međunarodnih organizacija, ostaje trajna opomena savremenom svijetu. Sjećanje na žrtve, dostojanstveno i istinito, temelj je svakog iskrenog pomirenja i svake odgovorne politike - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović povodom trideset godina od genocida u Srebrenici.
Odavanje počasti u Memorijalnom centru Potočari, kojem je prisustvovao i Milatović, kako je kazao, nije samo čin sjećanja - već moralna obaveza, ljudski i civilizacijski zavjet da se zločin takvih razmjera nikada, nigdje i nikome više ne ponovi.
- U ovom trenutku tišine, važno je znati da kultura pamćenja nije usmjerena ka prošlosti, već ka budućnosti, onoj u kojoj istina, pravda i ljudsko dostojanstvo čine osnov zajedničkog života. Obaveza svakog demokratskog društva i svakog čovjeka jeste da čuva sjećanje na Srebrenicu, ne kao teret, već kao obavezu, da se nikada ne zaboravi, da se nikada ne ponovi - istakao je on.

Milatović: Genocid u Srebrenici ostaje trajna opomena savremenom svijetu

U Srebrenici se prije 30 godina dogodilo zlo koje je nadvladalo razum i porazilo ljudskost. Genocid nad bošnjačkim narodom bio je sistematski čin s ciljem istrebljenja ljudi samo zbog njihove vjere, nacije i imena - poručio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović koji je predvodio delegaciju Vlade Crne Gore na komemoraciji povodom obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici.
Uz poruke podrške porodicama žrtava i svim preživjelima najvećeg zločina na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, Ibrahimović je, u obraćanju, poručio da je naša je ljudska i civilizacijska obaveza da neumorno i jasno ponavljamo istinu: u Srebrenici se dogodio genocid.&nbsp;
- Zaborav nije opcija, jer ako se ne budemo sjećali, ako ne budemo opominjali i ako ne budemo upozoravali, zlo će opet trijumfovati nad dobrom, nad razumom i nad ljudskošću, jer zlo ima jednu vrlo specifičnu osobinu - nikada ne propušta šansu da trijumfuje - istakao je Ibrahimović.
Posebnu zahvalnost izrazio je majkama i porodicama žrtava koje, uprkos neizmjernoj boli, svakodnevno pronalaze snagu da zahtijevaju pravdu i budu nosioci nade za mir i suživot u regionu.
- Hvala im na snazi da drže lekciju svima nama i cijelom čovječanstvu - dodao je Ibrahimović.
U ime Crne Gore i u svoje lično ime, ministar Ibrahimović izrazio je najdublje saučešće porodicama žrtava i iskazao pijetet prema svim ubijenim, posebno onima koji su danas sahranjeni u mezarju Potočari.&nbsp;
- Dužni smo govoriti, da bismo se sjećali, da bismo opominjali, da bismo upozoravali i da se nikada više i nikome više ne dogodi Srebrenica - zaključio je on.

Ibrahimović u Srebrenici: Ljudska je i civilizacijska obaveza neumorno ponavljati istinu - u Srebrenici se dogodio genocid

Naš odnos prema Srebrenici je lakmus papir naše savjesti. Pokazuje ko smo kao ljudi, koliko vrijedimo kao političari i u kakvom društvu želimo da žive naša djeca - poručio je povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici dr Damir Šehović, predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore i jedan od lidera Evropskog saveza.
Danas, 11. jula, u tišini se klanjamo, kako je rekao, sjenima više od osam hiljada nevino ubijenih Bošnjaka u Srebrenici.
- Stravičan genocid počinjen nad njima prije tačno 30 godina nije samo rana jednog naroda. To je rana čovječanstva, rana Evrope, rana svih nas koji vjerujemo u pravdu, istinu i osnovno ljudsko dostojanstvo - naveo je Šehović.
On je naglasio da obilježavanje ovog dana nije samo komemoracija, već civilizacijska obaveza.
- To je moralni kompas koji razdvaja ljude od neljudi, politiku od propagande i državnika od onih koji funkciju koriste da ćute, da izbjegnu istinu i da umanje težinu počinjenog zločina. Zato, dok izražavamo pijetet prema žrtvama i njihovim porodicama, moramo jasno reći: genocid u Srebrenici bio je planski zločin. Nije se desio sam od sebe. Iza njega su stajale vojske, ideologije i politike - navodi Šehović.
Šehović je dalje istakao da retrogradne ideologije i danas imaju svoje mjesto u vrhu vlasti.
- Nažalost, kleronacionalističke ideologije, tri decenije kasnije, imaju svoje političke sljedbenike u samom vrhu crnogorske vlasti. To je poražavajuća istina. Jedino poraznije od toga je licemjerje onih koji danas polažu cvijeće u Potočarima, a sjutra nastavljaju da sjede u Vladi sa njihovim partnerima koji ne samo da negiraju ovaj genocid, nego i slave srebreničke zločince. To nije pomirenje. To je trgovina savješću zarad fotelje. Takvi ne mogu biti dostojni predstavnici ni svog naroda, ni evropske Crne Gore - kazao je Šehović.
Naš odnos prema Srebrenici je, kako navodi dalje Šehović, lakmus papir naše savjesti.
On pokazuje ko smo kao ljudi, koliko vrijedimo kao političari i u kakvom društvu želimo da žive naša djeca.“
- Zato, danas i svakog dana, sjećamo se. Pamtimo. Imenujemo. I borimo se. Protiv zaborava, protiv laži i protiv pokušaja da se zločin relativizuje, a počinioci predstave kao uzori. Ćutanje je kukavičluk, a svako negiranje saučesništvo - kaže Šehović.
Šehović je na kraju poručio da Srebrenica nije samo istorija, nego ispit čovječnosti.
- Taj ispit traje. Polažemo ga svakog dana kada govorimo ili ćutimo, kada biramo istinu ili korist, kada odlučimo da stojimo uz žrtve ili se sakrijemo iza neistina. Na tom ispitu ne pada se greškom, nego odlukom. Padamo kad svjesno okrenemo glavu, kad zločin nazivamo nesporazumom, a zločinca herojem. Tada ne gubimo samo obraz. Gubimo sebe. I ono što ostavljamo svojoj djeci - zaključio je Šehović.

Šehović: Srebrenica je ispit čovječnosti, ćutanje o genocidu je kukavičluk, a negiranje saučesništvo

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se "danas navršava 30 godina od strašnog zločina u Srebrenici'' i time nastavio da negira genocid.
- Prošlost ne možemo promeniti, ali moramo promeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uveren da se sličan zločin nikada neće ponoviti- kazao je Vučić.
Usprkos presudama međunarodih sudova, kojima je potvrđeno da je u Srebrenici počinjen genocid, njegovo negiranje u protekle tri decenije, nije zaustavljeno.
Zvaničnici bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpska i Srbije tvrde da se u Srebrenici, umjesto genocida, dogodio "strašni zločin".

Vučić: “Trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici”

Tekst ''U Srebrenici nije bilo genocida. Evo zašto'', objavljen na neregistrovanom proruskom i prosrpskom portalu IN4S, predstavlja primjer revizionističkog i negacionističkog diskursa, usmjerenog na osporavanje međunarodno utvrđene činjenice da se u Srebrenici jula 1995. godine dogodio genocid nad Bošnjacima kako su to potvrdile presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju &nbsp;i Međunarodnog suda pravde, upozoravaju u najnovijoj &nbsp;analizi iz Digitalnog forenzičkog centra.
U analizi o kontinuiranom negiranju genocida u Srebrenici, prisutnom u medijskom javnom diskursu, čega je ovaj tekst primjer, iz DFC-a naglašavaju da se koriste manipulacije u cilju delegitimizacije međunarodnih presuda, relativizacije zločina i preoblikovanja istorijske stvarnosti u okviru teorija zavjere.
- Takvo izvještavanje direktno je suprotno međunarodnim normama i zvaničnim stavovima Crne Gore koja je kroz više dokumenata jasno definisala svoj odnos prema genocidu u Srebrenici. Rezolucijom Skupštine Crne Gore iz 2021. godine, zvanično je priznato da se u Srebrenici dogodio genocid. Rezolucija osuđuje poricanje genocida, zabranjuje veličanje ratnih zločinaca i izražava saučešće žrtvama. Deklaracijom iz 2009. godine, Crna Gora je prihvatila Rezoluciju Evropskog parlamenta iz iste godine, kojom se 11. jul proglašava Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Glasanjem za Rezoluciju o Srebrenici Generalne skupštine UN iz 2024. godine, kojom se 11. jul proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i potvrđuje pravna kvalifikacija genocida, Crna Gora je dodatno učvrstila svoje međunarodne obaveze po tom pitanju- podsjećaju iz DFC-a.
U tom kontekstu, ističu iz Digitalnog forenzičkog centra, širenje sadržaja koji otvoreno negira genocid direktno je suprotno međunarodnim pravnim obavezama koje Crna Gora ima kao članica Ujedinjenih nacija, kao i obavezama koje je preuzela sopstvenim zakonodavnim aktima.
- Tekst neregistrovanog portala IN4S je primjer organizovanog istorijskog revizionizma, koji ima za cilj da preoblikuje kolektivno pamćenje i poništi međunarodno priznate činjenice. U vremenu kada se na globalnom nivou vodi borba protiv sve češćih pokušaja revizije istorije, ključno je da se medijski prostor zaštiti od štetnih i netačnih narativa koji služe relativizaciji genocida, podsticanju međuetničkih tenzija u regionu, rušenju poverenja u pravdu i narušavanju dostojanstva žrtva- navode iz DFC.
Iz Digitalnog forenzičkog centra posebno su zabrinuti zbog činjenice da se sporni tekst nalazi na portalu koji nije registrovan u skladu sa novim Zakonom o medijima.
- Zakonski rok od godinu dana za registraciju portala je istekao, a Ministarstvo kulture i medija još uvijek nema uspostavljen registar medija u skladu sa novom zakonskom regulativom- zaključuju u analizi iz DFC.

DFC: Tekst "U Srebrenici nije bilo genocida: Evo zašto" sa portala IN4S primjer revizionističkog i negacionističkog diskursa

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: genocid-u-srebrenici