Više pokušaja izglasavanja nepovjerenja predsjednici Evropske komisije (EK), još jedna istraga korupcije i novi savezi političkih grupa obilježili su ovu godinu u Evropskom parlamentu.
Kao neke od ključnih trenutaka koji su oblikovali političke aktivnosti zakonodavnog tijela Evropske unije, briselski Juronjuz izdvojio je usvajanje mnogo oštrijeg stava o migracijama, pojednostavljivanje birokratije i regulative da bi se pomoglo evropskoj industriji, kao i udaljavanje od Zelenog dogovora.
Evropski parlament je u martu potresla velika istraga korupcije u koju su umešani evroposlanici i asistenti zbog sumnje da su dobijali novac i skupe poklone od tehnološkog giganta Huaveja, u zamjenu za povoljne političke stavove o pitanjima od interesa za tu kinesku kompaniju.
Osam osoba je optuženo za krivična djela kao što su korupcija, pranje novca i učešće u kriminalnoj organizaciji, a Odbor EP za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove još razmatra zahtjev tužilaštva za ukidanje imuniteta za četiri poslanika.
U međuvremenu, EP je zabranio lobistima kompanije Huavej ulaz u svoje prostorije u Briselu, Strazburu i Luksemburgu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen je ove godine preživela tri glasanja o nepoverenju, od koji su dva bila održana u istom danu.
Europoslanici su prvi put glasali u julu, na inicijativu poslanika iz grupe Evropskih konzervativaca i reformista zbog, između ostalog, njene tajne prepiske sa direktorom kompanije Fajzer o isporuci vakcina tokom pandemije kovida-19.
Zahtjeve za druga dva glasanja, održana u oktobru, podnijele su grupe krajnje ljevice i desnice, Levica i Patriote za Evropu, koje su najveće primjedbe imale na trgovinske sporazume EU sa SAD i grupom južnoameričkih zemalja Merkosur, nedostatak transparentnosti i neaktivnost po pitanju izraelskog rata u Gazi.
Više poslanika je u oktobru glasalo protiv prijedloga nego u julu, što je ojačalo poziciju Fon der Lajen.
Iako su glasanja završena neuspješno, Juronjuz navodi da je to bio važan gest, dodajući da je ovo „prkosan parlament, čak i među njenim konzervativnim redovima“.
Još jedan događaj koji je obilježio rad Evropskog parlamenta bila je odluka da odbije zahtev Mađarske za ukidanje poslaničkog imuniteta mađarskim poslanicima Peteru Mađaru i Klari Dobrev i italijanskoj poslanici Ilariji Salis.
Mađar, lider mađarske opozicione partije TISA i glavni rival premijera Viktora Orbana, optužen je za klevetu i da je navodno bacio telefon jednog muškarca u Dunav poslije svađe u noćnom klubu jer ga je snimao, što je on ocijenio kao politički slučaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Sjednice EP ove godine obilježila tri glasanja o nepovjerenju i nova istraga korupcije

Premijer Milojko Spajić nedavno je kazao da će u decembru biti stotinu zakona u Skupštini i da će biti mnogo imenovanja. Ova najava otvara i pitanje da li građani treba da brinu, s obzirom da nam odluke o tome da li nešto treba usvojiti ili ne, donose poslanici koji, reklo bi se, nekada glasaju po dogovoru. - Oni prolaze odbore, i u dosta situacija radi se o malim izmjenama zakona. Nije to neka prezahtjevna materija, čak i za nas u Crnoj Gori koji možda nismo istorijski prepoznati kao veliki radnici. Za kratko vrijeme toliko je posla urađeno, pokazujemo da postoji neka nova radna etika u Crnoj Gori - istakao je Spajić. Ono što se nameće kao pitanje jeste da li se radi o novoj radnoj etici ili moranju da se izglasaju određena zakonska rješenja zbog zatvaranja poglavlja i usklađivanja sa EU. Zakoni, kako je i najavljeno, pristižu u Skupštinu a poslanici će se izjašnjavati o njima. Iako premijer smatra da se ne radi o prezahtjevnoj materiji, zakoni su nerijetko obimno štivo koje treba pomno pročitati. "Svi, svi, što radi ovaj Dejan" To kako poslanici glasaju o pojedinim zakonskim rješenjima, raznoraznim izvještajima, iz onoga što građani mogu da vide i čuju, budi sumnju uopšte u informisanost o tome šta se pred njima nalazi. Tako smo nedavno, i to ne po prvi put, imali situaciju gdje predsjednik Skupštine ponavlja glasanje sugerišući maltene poslanicima kako treba da se izjasne. Naime, na sjednici Skupštine održanoj krajem novembra glasalo se između ostalog za Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Ono što je interesantno je trenutak u kojem generalni sekretar Skupštine Boban Stanišić daje "znak" Mandiću da za to svi glasaju. Međutim, izgleda da nije dobro iskomunicirano sa ostalim poslanicima, pa kako je bilo uzdržanih u njihovim redovima, ponovilo se glasanje. U jednom trenutku se čak čuje kako Stanišić govori Mandiću - "Svi, svi, što radi ovaj Dejan", a iz pregleda glasanja i rasporeda sjedjenja, može se zaključiti da se to odnosi na poslanika NSD-a Dejana Đurovića koji je bio uzdržan pri prvom glasanju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251205091220_140fabc80a9e3b7f4a7cd32a16abbac252bbb443484eff2edc50ad35a1d8b74e" data-rendition-name="original" width="954" height="475" loading="lazy" alt="Glasanje"></figure>  Brže bolje je Mandić prekinuo glasanje i ponovio ga, ali uz pojašenjenje poslanicima za šta se izjašnjavaju, sugerišući tako i kako bi trebalo da glasaju. - Izvinjavam se, odlučuje se većinom glasova prisutnih poslanika. Ponavljam glasanje. Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, kao matični odbor, predložio je zaključak koji se prihvata - Finansijski izvještaj sa izvještajem o radu Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti za 2024. godinu. Stavljam na glasanje predlog zaključka odbora. Mi treba da se izjasnimo o predlogu zaključka odbora koji je dobio potrebnu većinu na odboru - rekao je Mandić. Nakon Mandićevih riječi glasalo se ponovo, ukupno je glasalo 62 poslanika i sada su svi bili za, te je prihvaćen pomenuti izvještaj. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEptn2Hd86Yg&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Takođe, nije nepoznato da smo često u Skupštini slušali opaske da svi poslanici ne bi čak umjeli nabrojati sve resore najglomaznije Vlade - sa 25 ministarstava i sedam potpredsjednika. A neki od zakona koji su već u proceduri su: Predlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o radu, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima Predlog zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Predlog zakona o slobodnom pristupu informacijama... Sve pomenuto budi opravdanu brigu o tome kako će se odnijeti, jer nesumnjivo je mnogo posla i materijala ispred crnogorskih poslanika.

VIDEO - Da li građani treba da brinu? Stotinu zakona i pitanje – znaju li svi poslanici šta glasaju

Poruke iz Brisela su vrlo jasne: nema vladavine prava bez zaokruženog Ustavnog suda - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u izjavi za medije tokom posjete Vašingtonu.
Njegova pozicija je po tom pitanju, ističe Milatović, bila jasna od početka.
- Obavio sam konsultacije sa svima onima koji su bili uzdržani na prvom glasanju u Skupštini i bile su izuzetno dobre. Od brojnih predstavnika političkih partija sam čuo jednu podršku koja će biti značajnije veća u drugom krugu glasanja - saopštio je Milatović dodajući da ga to ohrabruje i raduje.&nbsp;
Svima u Skupštini, kaže, želi da poruči da nakon tog glasanja moramo zaokružiti Ustavni sud.
- Ali da sačekamo glasanje iduće sedmice... Moram biti optimista. Čuo sam vrlo jasne poruke od onih koji su bili uzdržani da će glasati „za“ ovoga puta. Mislim da sam ispunio sve što je trebalo - naveo je on.
Naredne sedmice bi, podvlači on, kao zemlja morali da pošaljemo dobru poruku - prije svega našim građanima, a onda i evropskim partnerima.
Kandidati za sudije Ustavnog suda Mirjana Radović, Jovan Jovanović i Mirjana Vučinić 14. oktobra nijesu dobili neophodnu dvotrećinsku podršku, odnosno 54 glasa u Skupštini Crne Gore nakon višesatne rasprave.
Za izbor Vučinić glasalo je 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana. Za izbor Jovanovića glasalo je njih 45, jedan je bio protiv, a pet uzdržano, a za Radović su glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih.
Jovanović i Radović su kandidati su za sudije po prijedlogu Ustavnog odbora, a Vučinić je za tu poziciju predložio Milatović.
Sada će za njihov izbor biti potrebna tropetinska većina glasova svih poslanika - odnosno ukupno 49.
Aktuelna ustavna kriza traje od ljeta prošle godine - kad je sudija Milorad Gogić ispunio uslove za starosnu penziju. Skupština od tada nije izabrala novog sudiju da popuni njegovo mjesto.
Osim toga, Ustavni odbor je u decembru prošle godine nezakonito i neustavno penzionisao sutkinju Draganu Đuranović.
Opozicija je na to reagovala blokadom parlamenta, nakon čega je napravljen dogovor pod pokroviteljstvom EU o rješavanju ustavne krize - odnosno odlukom da se primijene preporuke Venecijanske komisije, koja je i ocijenila da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sutkinje Đuranović.

Anja Ivanović

Milatović: Nema vladavine prava bez zaokruženog Ustavnog suda, podrška će u drugom krugu glasanja biti značajnije veća

Dvodnevno glasanje na izborima za Donji dom češkog parlamenta završeno je danas, a prema preliminarnim podacima, izlaznost je bila oko 55 odsto, javila je češka državna televizija.
U izvještaju se navodi da je počelo prebrojavanje glasova i da će preliminarni rezultati biti objavljeni u popodnevnim časovima.
Prema podacima Češkog zavoda za statistiku i češke policije, tokom glasanja nisu zabilježeni ozbiljniji prekršaji.
Izbori koji će odlučivati ne samo o sastavu Donjeg doma parlamenta već i o tome koja će od 26 stranaka i koalicija biti zastupljena u budućoj vladi, počeli su juče u 14.00 časova.
Pravo glasa imalo je oko osam miliona birača na devetim izborima u istoriji nezavisne Češke Republike.

Završeni parlamentarni izbori u Češkoj, izlaznost 55 odsto

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen suočiće se sa drugim glasanjem o nepovjerenju za manje od tri mjeseca sljedeće nedjelje. Protivljenje raste, no centristički zastupnici najverojatnije će izabrati stabilnost umjesto njene smjene.
Iako su poslanici u Evropskom parlamentu uključujući neke iz njene stranke, centrističke Evropske narodne stranke sve kritičniji prema vođstvu predsjednice Komisije, vjerovatnije je da će tokom rasprave u ponedjeljak iznijeti svoje prigovore nego da će se u četvrtak pridružiti onima sa desna i lijeva u glasanju o njenoj smjeni, piše Politico.
- Postoji mnogo dobrih razloga za kritikovanje Ursule fon der Lajen - rekao je njemački čelnik Zelenih u Parlamentu, Erik Markart. No, dodao je, ne vjerujemo da bi naslednik nužno bio bolji od sadašnje predsjednice Komisije.
Neviđeno je da se čelništvo EU suočava s glasanjem o nepovjerenju u tako kratkom vremenu. Posljednje je bilo u julu.
Osim što pokazuje da Parlament sada, prvi put, ima značajne skupine političkih ekstremista koji su otkrili kako takve mere mogu koristiti za skretanje pažnje, to odražava i rastuću nelagodu u Briselu i širom Evrope oko smjera kojim ide Komisija sa Fon der Lajen na čelo.
Ovog mjeseca će biti održana dva odvojena glasanja o nepovjerenju, jedno koje je predložila krajnje desna skupina Patrioti za Evropu, a drugo od strane Lijevog bloka (koji je još levo od glavnih Socijalista i Demokrata).
Parlament broji 719 zastupnika. Za pad Fon der Lajen potrebno je da dve trećine onih koji glasaju budu protiv nje. Zajedno, Patrioti, Lijevi blok i ESN (još jedna krajnje desna skupina) imaju 158 zastupnika – stoga bi im i dalje trebalo mnogo centrističkih glasova da bi je srušili.
Iako na osnovu razgovora Politico sa 11 zastupnika i zvaničnika Parlamenta postoje naznake da se centar okreće protiv Fon der Lajen, to nije dovoljno ozbiljno da bi dovelo do njenog pada.
Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja prije ljeta, koji su podnijele poljske i rumunske delegacije iz desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista, nije uspio da dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, ali je ukazao na mlaku podršku Komisiji: samo 553 od 719 poslanika Evropskog parlamenta je glasalo, od kojih je 175 bilo protiv fon der Lajen.
U julu, iako su mnogi centristički poslanici izražavali frustraciju zbog vođstva fon der Lajen, oni se nisu pojavili na glasanju (njih 86 iz redova EPP, S&amp;D, Renew i Zelenih), uzdrža no je bilo 11 ili su glasali za nju 355, jer su vjerovali da je glasanje o nepovjerenju bila krajnje desničarska zavjera s ciljem stvaranja haosa. Samo dvoje iz centrističkih grupa je glasalo protiv nje.
Ovog puta, međutim, veći broj poslanika Evropskog parlamenta osjeća se slobodno da glasa protiv fon der Lajen, piše Politico.
To uključuje čak i poslanike iz grupe Patriote, čiji lider Žordan Bardela, štićenik francuske političarke Marin Le Pen, kaže da će njegova grupa podržati prijedlog, uprkos ideološkim razlikama.
Na osnovu stavova poslanika tokom prethodnog glasanja o cenzuri i ranih signala iz poslaničkih delegacija, projekcija Politico za naredno glasanje predviđa i podršku značajnog dela desničarske grupe Evropskih konzervativaca i reformista prijedlogu za nepovjerenje.
U najgorem mogućem scenariju za fon der Lajen, toj grupi protivnika mogli bi se pridružiti i poslanici iz redova Socijalista, Renew i Zelenih koji u julu nisu glasali u njenu korist.
U tom scenariju, fon der Lajen bi mogla da se suoči sa 305 glasova protiv što je i dalje ispod 480 glasova potrebnih za dvotrećinsku većinu kojom bi bila smijenjena, ukoliko bi svi poslanici prisustvovali glasanju i glasali.
<h2>Nezadovoljstvo Zelenih i Socijalista</h2>
Jedan od primjera promijenjenog stava je francuska delegacija Zelenih. Oni nisu učestvovali u glasanju u julu, ali će ovoga puta glasati za obaranje Komisije, rekla je šefica te grupe, Mari Tusan, za Politico. Njihov prigovor odnosi se na pristup fon der Lajen trgovinskim sporazumima sa SAD-om i latinoameričkim zemljama, za koje Zeleni smatraju da su u suprotnosti sa zaštitom životne sredine.
- Apsolutno moramo pronaći način da zaustavimo ovu politiku koja se sprovodi, a koja podrazumijeva i napuštanje suvereniteta i velike ekološke nazadke - rekla je Tusan.
I među Socijalistima postoji veliko nezadovoljstvo. Iako je grupa izdala saopštenje da će stati uz fon der Lajen, neke nacionalne delegacije – ili pojedinačni poslanici – mogli bi se suprotstaviti Komisiji zbog njenog upravljanja trgovinskom politikom, sukobom u Gazi i povlačenja iz tzv. Zelenog dogovora uslijed planova za „pojednostavljenje“, za koje tvrde da razvodnjavaju klimatske zakone.
- Kada je riječ o prijedlogu koji dolazi sa Levice, postoje pitanja koja su bila predmet žestokih debata u Evropskom parlamentu. Neka od njih bi mogla mobilisati i ubediti dio članova S&amp;D da glasaju za taj prijedlog - rekao je potpredsjednik parlamenta iz redova Socijalista, Viktor Negresku.
Nakon prethodnog glasanja, kada je rukovodstvo S&amp;D vršilo pritisak na fon der Lajen do posljednjeg trenutka, ovog puta su više od nedjelju dana unaprijed već signalizirali da će je podržati.
<h2>„Igre destabilizacije“</h2>
Mnogi poslanici smatraju da bi, ukoliko bi fon der Lajen bila smenjena, vlade EU vjerovatno izabrale – po njihovom mišljenju – još lošijeg kandidata.
Za liberale i socijaliste, smjena fon der Lajen takođe bi značila i odlazak njihovih komesara, što bi potencijalno umanjilo njihov politički uticaj. Iako Komisijom dominira desni centar, u njenom sastavu su i četiri komesara iz redova socijalista i pet iz redova liberala.
Zbog toga će neki delovi liberalne grupe Renew Europe koji otvoreno ne podržavaju fon der Lajen poput njemačkog FDP-a, koji se protivi njenom drugom mandatu ipak glasati za nju zarad stabilnosti.
- Nećemo učestvovati u svjesno destabilizujućim igrama. Uprkos svim greškama koje je napravila, pogrešnoj trgovinskoj i ekonomskoj politici i neuspjehu da smanji birokratiju, kako je obećala, nećemo podržati ovakve pokušaje u trenutnim okolnostima - rekla je za Politico predsjednica FDP delegacije u Parlamentu i predsjedavajuća odbora za odbranu, Mari-Agnis Štrak-Cimerman.
U sukobu sa fon der Lajen je i irska liberalna delegacija, čiji su poslanici neki put bili uzdržani ili su glasali protiv nje. Ovog puta, konačnu odluku donijeće tek tokom nedjelje kada se bude glasalo, rekao je poslanik Beri Endrjuz.
Šef njemačke delegacije socijalista, Rene Repazi, rekao je za Politico da će glasati u korist fon der Lajen, i kritikovao upotrebu prijedloga za nepovjerenje od strane ekstremnih strana Parlamenta, rekavši da se koriste „na zapaljiv način“.

1250x600

"Protivljenje raste": Može li Ursuli fon der Lajen biti izglasano nepovjerenje naredne nedjelje?

Ministri iz Nove srpske demokratije (NSD), Socijalističke narodne partije (SNP), kao i iz Albanskog foruma, glasali su za izbor Lazara Šćepanovića za vršioca dužnosti direktora Uprave policije u još jednom mandatu, saznaje Portal ETV.
Vijesti su ranije objavile, a mediji prenijeli da ministri iz navedenih partija nijesu glasali za izbor Šćepanovića.
Međutim, kako saznaje Portal ETV, za Šćepanovića su glasali NSD ministri Slaven Radunović i Simonida Kordić, te potpredsjednik Budimir Aleksić, ministar Vladimir Joković iz SNP-a, te Nik Đeljošaj i Maraš Dukaj iz Albanskog foruma. Neki od ministara dali su podršku nakon što je sjednica zaključena, a nakon što je on dobio već potreban broj glasova.
Podrška Šćepanoviću data je na Whatsapp grupi Vlade Crne Gore.
Ministarka iz Demokrateke narodne partije Maja Vukićević i potpredsjednik Vlade iz iste partije nijesu glasali za Šćepanocića, iz razloga što je, kako kažu izvori Portala ETV, sjednica već bila zaključena.

Miraš Dušević

Ministri iz NSD-a, SNP-a i Albanskog foruma glasali za Šćepanovića, DNP nije glasao

Skupština opštine Berane juče je, glasovima odbornika koji čine lokalnu vlast, usvojila budžet Opštine projektovan na skoro 16 miliona eura.
Amandman Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS), kojim se traži besplatan vrtić u školskoj 2025-2026. godini za sve predškolce u tom gradu, nije prošao.
Ono što je privuklo pažnju jeste način na koji se glasalo o ovom amandmanu. Glasanje je sprovedeno dizanjem ruku prisutnih odbornika, ali je prilikom prebrojavanja zanemaren uzdržani glas odbornice Nove srpske demokratije Jelene Božović, koja je bila nositeljka liste koalicije "Za budućnost Berana" na lokalnim izborima.
Kako se vidi na snimku sa sjednice, Božović u dva navrata diže ruku na pitanje: "Ko je uzdržan", ali predsjednica lokalnog parlamenta Vida Ivanović, koja takođe dolazi iz redova NSD-a , tretira njen glas kao protiv.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FhNM7lBcadqU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- Objavljujem da Skupština sa dva glasa za i 24 glasa protiv i bez glasova uzdržanih nije prihvatila amandman broj 3 - konstatovala je Ivanović.
Iako opredjeljenje Božović po pitanju ovog amandmana ne bi ništa promijenilo, iz Kluba odbornika DPS-a upozoravaju da ovakvi propusti bacaju sumnju na regularnost prebrojavanja glasova i narušavaju demokratski proces odlučivanja.
- Pregledaćemo sve snimke i tražićemo od Službe Skupštine opštine da se neregularnosti isprave i apelovati da se ovakvi skandali više ne ponavljaju - rekao je za Portal ETV šef Kluba odbornika DPS-a Branislav Jokić.
Odbornici DPS-a su na početku jučerašnje sjednice napustili skupštinsku salu, nakon što nije prihvađen njihov zahtjev da se zasijedanje odloži zbog smrti člana porodice jednog od njihovih odbornika.&nbsp;
- Tražili smo na Kolegijumu SO da se odloži sjednica za ponedjeljak, ali naš zahtjev nije prihvaćen. Kao šef Kluba odbornika na početku sjednice sam tražio proceduru i obavijestio da nećemo prisustvovati zasijedanju jer se nije udovoljilo našem zahtjevu, a smatrali smo da bi &nbsp;bilo ljudski da ga podrže predsjednica Skupštine i šefovi odborničkih klubova. Zatim smo izašli iz sale - rekao je Jokić za naš portal.
Budžet Opštine Berane juče su podržali odbornici koalicija Pokret Evropa sad – Socijalistička narodna partija, "Za budućnost Berana", i Demokratske Crna Gora i odbornici Bošnjačke stranke. Odbornici Grupe građana "Zato što volim Berane" bili su protiv.
Takođe, lokalni parlament je juč za potpredsjednicu Opštine izabrao Milosavu Paunović iz redova SNP-a i Boža Premovića iz Demokratske Crne Gore.

Tamara Klikovac

VIDEO: Kad se uzdržani glas Jelene Božović računa kao protiv; Jokić: Skandal koji se ne smije ponavljati

Poslanici opozicije neće biti u skupštinskoj sali kada se bude izglasavao budžet za ovu godinu, potvrđeno je Portalu ETV.
Kako nam je rekao izvor iz najjače opozicione stranke - Demokratske partije socijalista, niko iz opozicije nije osporavao potrebu da se usvoji budžet.
- Već nijesmo željeli da pristanemo na vještački isforsiranu dilemu koja je ponižavajuća: hoćete li budžet i pare ili Ustav i demokratiju? Jer i jedno i drugo, po njima, ne ide ruku pod ruku. Na to ne pristajemo. A mi kao državotvorna stranka, nećemo lomiti inventar po Skupštini, kao što su to radili Mandić i njegove kolege, koji sad glume mirotvorce. Imamo obavezu više u odnosu na stranke vlasti, čak i kad smo u opoziciji - istakao je izvor Portala ETV.
Opozicija je bojkotovala sjednice Skupštine od 17. decembra zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda kada je parlamentarna većina usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
Tražili su poništenje ove odluke, ali njihov zahtjev nije uslišen. Umjesto toga, Mandić je većini poslanika opozicije izrekao mjeru udaljenja 15 dana zasijedanja.&nbsp;
Istog dana kad je izrekao mjere, Mandić je nastavio sjednicu Skupštine usvajanjem dnevnog reda na kojem je jedna od tačaka budžet za ovu godinu.&nbsp;
Poručio je da je, nakon skoro dva mjeseca, odblokiran rad parlamenta.
Od poslanika opozicije kojima nije izrečena mjera udaljenja, zasijedanju je prisustvovao Boris Mugoša iz Socijaldemokrata, koji je konstatovao da se u parlamentu dešava slom demokratije.
- Ovo je bilo fingiranje dijaloga, scenario koji je odavno pripremljen. U petak na sjednici Kolegijuma, kad je PES rekao da je raspoložen da razgovara i o stvarima koje se tiču podjela u Crnoj Gori, poslanik Mandić je naprasno prekinuo sjednicu kolegijuma, da bi disciplinovao parlamentarnu većinu. Kad se čulo da mi pripremamo ponudu sporazum koji je uključivao i Venecijansku komisiju, naprasno sinoć u 9 sati Mandić najavljuje sjednicu Kolegijuma i na zahtjev da se odloži za utorak, on izričito zahtijeva da se održi danas. Takođe, predstavnici PES-a govore da jesu za nastavak i onda se dešava ovo danas, da se ne razgovara o nasatvku dijaloga, da se ne sluša ponuda opozicije i onda se izriče mjere. Ovo je ento antidemokratsko ponašanje Mandića. Njemu se ne obraćam, krivi su poslanici PES-a i iz partija manje brojnih naroda - naglasio je tada Mugoša.

Opozicija ne dolazi na glasanje o budžetu: "Nećemo lomiti inventar po Skupštini kao oni koji sad glume mirotvorce"

Prilikom današnjeg glasanja o zaključcima Skupštine Prijestonice povodom tragičnom događaja u tom gradu u kojem je život izgubilo 13 građana, desio se tehnički problem zbog koga nije prikazan i saopšten tačan broj odbornika koji se izjasnio o ovoj tački dnevnog reda vanrednog zasijedanja, saznaje Portal ETV. Iako je predsjednica lokalnog parlamenta Milena Vujačić na početku sjednice konstatala da sjednici prisustvuje 30 odbornika, a ekranu monitora je zabilježeno njih 24. Nakon glasanja je saopšteno da su zaključke, među kojima su zahtjev za smjenu kompletnog rukovodstva bezbjednosnog sektora, sprovođenje nezavisne međunarodne istrage, transformisanje Odjeljenja bezbjednosti u Centar bezbjednosti Cetinje, podržala 23 odbornika, a da je jedan bio protiv.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250110090136_206fd0efb5d20c7f1890ea3ee7528d0916420bc40bdf2e57b0ae1447db5eaf5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Glasanje za zaključke"> <figcaption>Glasanje za zaključke(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović)</figcaption> </figure>  Međutim, prema informacijama našeg portala iz lokalnog parlamenta, od prisutvnih 30 odbornika izjasnilo se njih 27 i svi glasali za zaključke koje je saopštio potpredsjednik lokalnog parlamenta Mirko Stanić iz redova Socijaldemokratske partije (SDP). To su potvrdili ubrzo i iz Skupštine Prijestonice. - Na osnovu obavještenja dostavljenih predsjednici Skupštine Prijestonice Cetinje od strane četiri odbornika konstatovano je d aje došlo do tehničke greške prilikom glasanja, odnosno da glasovi nijesu elektronski evidentirani, kao i da je jedan odbornik izjavio da je greškom pritisnuo taster protiv. Obavještavamo vas da je konačan broj odbornika koji su glasali za zaključke 27. Tri odbornika, od prisutnih 30 nije glasalo - navedeno je u njihovom obraćanju. Prema našim informacijama, nijesu glasali odbornici Demokratske Crne Gore, iz čijih redova su ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade i koordinatora sektora bezbjednosti Aleksa Bečić, čije se ostavke traže. Vanredna sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje, sazvana je i održana na zahtjev gradonačenika Cetinja Nikole Đuraškovića.

Duško Mihailović

Zaključke cetinjskog parlamenta podržalo 27 odbornika, Demokrate nijesu glasale

Većina biračkih mjesta na izborima u Beranama zatvoreno je u 20 sati, dok je na dva mjesta, iz tehničkih razloga, glasanje produženo za 45 minuta. 
 
Prema podacima Opštinske izborne komisije (OIK), biračko pravo do 19 sati iskoristilo je 56,7 odsto birača. 
 
Predsjednik beranskog OIK-a Admir Zejnilović kazao je agenciji MINA da je da izborni dan protekao mirno i da je glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta, zbog tehničkih razloga. 
 
U Beranama pravo glasa imalo je 23.645 birača, a na izborima je učestvovalo deset lista. 
 
U izbornoj trci učestvuju koalicija Pokreta Evropa sad i Socijalističke narodne partije, koalicija Za budućnost Berana, koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Ujedinjena i Prava Crna Gora, Demokratska partija socijalista, Stranke pravde i pomirenja i Slobodna Crna Gora. 
 
Na izborima u Beranama učestvovale su i lista grupe građana „Živimo za mladost - Milanko Šćekić“, Evropskog saveza, Demokratske Crne Gore, Bošnjačke stranke, kao i Građanski pokret „Zato što volim Berane“. 
(kraj) sel

Glasanje na dva biračka mjesta produženo za 45 minuta

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Cijena nekretnina u Mađarskoj porasle za 275 odsto

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti malo do umjereno oblačno sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru pretežno oblačno, ponegdje uz provijavanje slabog snijega.
Vjetar će biti umjeren do jak, na udare i veoma jak, ponegdje moguće i olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Najviša dnevna temperatura vazduha biće 11 stepeni.

Danas do 11 stepeni

Saobraća se usporeno na pojedinim putevima u sjevernim predjelima zbog snijega koji je padao - saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore.&nbsp;
Skreću pažnju i na povećanu opasnost od odrona na dionicama koje prolaze kroz usjeke, kao i na poledicu. Neophodna je krajnje oprezna vožnja prilagođena uslovima i stanju na putu i poštovanje pravila saobraćaja.
Do 1. aprila 2026. gume za zimsku upotrebu za sva motorna vozila su obavezne na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na to da li na tom putu postoje zimski uslovi.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog sniježnih padavina i usova saobraćaj je obustavljen na putnom pravcu Plužine-Šćepan Polje za sve kategorije vozila.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina došlo je do odrona usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Do 31. januara odobrava se potpuna obustava saobraćaja u intervalu od 08.00 do 12.00 sati i od 13.00 do 16.30 sati zbog radova na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica-Bioča, potez Bioča-Lješnica.
Do završetka radova odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminu od 08.00 do 14.00 časova na regionalnom putu R-17 dionica Čevo-Riđani zbog radova na adaptaciji puta.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje na mjestima radova, kao i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.
Obustave saobraćaja ne duže od 60 minuta ne mogu se koristiti radnim danima (ponedjeljak-petak) u intervalima od 07.00 do 09.00 i od 12.00 do 14.00 sati.
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje-Jasenovo Polje saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično saobraćanje zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Pljevlja.
Zbog radova na redovnom održavanju kolovoza i sistema na auto-putu „Princeza Ksenija“vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša-Mateševo.&nbsp;
Zbog radova na izgradnji bulevara obustavljen je saobraćaj u ulici Vojislavljevića-Podgorica od 03.06.2025. godine.
Saobraćaj se obavlja alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
- Pošto je stanje na putevima podložno čestim izmjenama prije polaska na put informišite se o stanju i prohodnosti puteva - naveli su u AMSCG.

Oprezno zbog odrona i poledice, obustavljen saobraćaj na putu Plužine - Šćepan Polje

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Tag: glasanje