Na današnji datum navršavaju se 22 godine otkad sa nama nije jedan od najboljih jugoslovenskih trenera Goran Bojanić - Poli.
On je preminuo 9. septembra 2003. godine.&nbsp;
Kao košarkaš Budućnosti ostvario je nekoliko istorijskih uspjeha - prije svega, kao prvotimac KK Budućnost kada je 1980. godine izborio istorijski plasman u prvu ligu Jugoslavije. Šesnaest sezona kasnije, kao trener košarkaša Budućnosti, u sezoni 1997/98 osvojio je prvi i istorijski klupski trofej, Kup Jugoslavije. Tri godine kasnije, kao selektor mlade reprezentacije Jugoslavije osvojio je Evropsko prvenstvo.
Posljednje dvije sezone je vodio Lovćen sa Cetinja, a prije toga Budućnost iz Podgorice.
Imao je puno uspjeha sa oba tima. Bio je i selektor reprezentacije Jugoslavije do 22. godine i osvojio zlatnu medalju na prvenstvu Evrope u Italiji 1998. godine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Danas su 22. godine otkako nas je napustio Goran Bojanić- Poli

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Duško Mihailović

500x500

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Predstojećeg 11. jula u Srebrenici će biti obilježena 30. godišnjica od počinjenog genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN). Na taj dan će biti ukopano pet žrtava, a prema projekcijama organizatora, u Memorijalni centar u Potočarima bi trebalo stići 150 hiljada ljudi.
Ovoga 11. jula će se navršiti 30 godina od počinjenog genocida nad Bošnjacima Srebrenice, a Organizacioni odbor za obilježavanje godišnjice je pripreme priveo kraju.
Posljednji sastanak na tu temu je već održan, a tom prilikom je upućen poziv svima koji budu dolazili 11. jula u Potočare, da to učine u bijelim majicama i maramama.
- Aktivnosti koje smo dosad imali sprovedene su u predviđenoj dinamici i u suštini je sve spremno za obilježavanje godišnjice genocida. Cilj nam je da obilježavanje protekne na način kako to dolikuje, uz slanje poruke da žrtve nikada neće biti zaboravljene - kazao je za Klix.ba predsjednik Organizacionog odbora, Hamdija Fejzić.
<h3>Ukop pet žrtava</h3>
 
U okviru obilježavanja 30. godišnjice genocida, 11. jula će u Memorijalnom centru u Potočarima biti klanjana dženaza za pet ekshumiranih žrtava.
- Ovom prilikom apelujemo porodicama da odobre ukop svojih najmilijih, bez obzira koliko posmrtnih ostataka je pronađeno i identifikovano. Takođe, svima onima koji imaju namjeru da dođu na dženazu i komemoraciju apelujemo da se ponašaju u skladu s kodeksima koje takvi događaji zahtijevaju - naglasio je Fejzić.
Među najvećim događajima navodi se Marš mira, za koji je dosad prijavljeno više od četiri i po hiljade učesnika, a među njima je i 88 organizovanih grupa.
Marš mira će primarno krenuti iz Nezuka 8. jula, a dan kasnije i iz Žepe. Dolazak učesnika u Potočare planiran je u poslijepodnevnim satima 10. jula.
- Ove godine angažovano je 150 volontera Crvenog krsta koji će učesnicima pružati pomoć duž cijele trase. Kao novinu, organizatori su osigurali i tuš kabine za žene, što predstavlja dodatni korak ka poboljšanju uslova za sve učesnike - kazao je potpredsjednik pododbora Marša mira Mirsad Bajramović.
Prema najavama organizatora, obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici bi trebalo prisustvovati 150 hiljada ljudi, među kojima su i brojni visoki zvaničnici. Inače, već je počela realizacija programa koji su vezani za ovaj datum, a osim u našoj zemlji oni se organiziraju i u inostranstvu.
- Kao Udruženje pokreta majki enklava Srebrenice i Žepe imamo oko 40 aktivnosti u BiH i inozemstvu i one su već počela. Zamolila bih sve koji planiraju da dođu u Srebrenicu s bijelim maramama i majicama te da svijetu pokažemo da su naša djeca nevina stradala, a bijela boja je simbol nevinosti - kazala je predsjednica Udruženja "Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa" Munira Subašić.
<h3>Besplatne majice i marame</h3>
 
Shodno izjavi Subašić, naglašeno je da će udruženja 11. jula u Srebrenici besplatno dijeliti marame i majice, a kako bi posjetioci i načinom odijevanja potvrdili dostojanstvenost komemoracije.
Organizacioni odbor sačinio je i zvaničan program svih događaja koji prethode ili će biti realizovani nakon kolektivne dženaze u Memorijalnom centru u Potočarima.
Konkretno, kada je riječ o 11. julu, program u Srebrenici počeće u 9:30 sati u Fabrici akumulatora, gdje je predviđeno obraćanje zvanica.
Dva i po sata kasnije na Memorijalnom kamenu će biti odata počast i položeno cvijeće žrtvama genocida.
U periodu od 13 do 13.50 sati u Musalli Memorijalnog centra Potočari biće obavljen vjerski program, nakon čega će uslijediti dženaza-namaz i dova šehidima genocida.

1250x600

1084x550

Godišnjici genocida u Srebrenici bi trebalo da prisustvuje oko 150.000 ljudi

Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori sa pijetetom se sjeća žrtava deportacija i podsjeća da ni &nbsp;nakon 33 godine od tog ratnog zločina ovaj slučaj nije dobio pravičan sudski epilog, da porodice još nisu pronašle posmrtne ostatke svojih najmilijih, a na mjestu gdje je u Herceg Novom otpočeo zločin nema nikakvog spomen-obilježja .
- Pozdravljamo činjenicu da je odlukom Vlade i resornog ministarstva socijalnog staranja, konačno priznat status civilnih žrtava rata, te da je donjeta odluka o isplati jednokratne novčane naknade porodici žrtve deportacija Osma Bajrovića – saopšteno je iz Vijeća.
Kako ocjenjuju, ovaj čin predstavlja ublažavanje trodecenijske nepravde i nebrige države na čijoj teritoriji se dešavao ovaj zločin.
- Ponovo apelujemo na Specijalno državno tužilastvo, da se konačno iznova pozabavi ovim ratnim zločinom u kojem je sprovođen lov na ljude koji su svoje sklonište potražili u Crnoj Gori, te da procesuira izvršitelje i nalogodavce, kao i sve odgovorne za taj užasan slučaj. Takođe, tražimo da državne i lokalne vlasti stvore administrativne i tehničke uslove da se postavi spomen-obilježje u krugu zgrade MUP Herceg Novi, čiji su policajci tada sprovodili ovaj gnusni zločin – navodi se u saopštenju.
Iz Bošnjačkog vijeća ističu kako vjeruju da će konačno i obrazovne institucije inicirati izmjene sadržaja kako bi u školama djeca imala znanje o ovom i drugim ratnim zločinima koji su se dešavali u Crnoj Gori.

SDT da se iznova pozabavi deportacijom

Na današnji dan prije tačno 33 godine, počela je najduža opsada jednog glavnog grada u modernoj istoriji. Sarajevo, grad poznat po svojoj multikulturalnosti, olimpijskom duhu i otvorenosti, našlo se u potpunom okruženju. Granatirano iz dana u dan, gađano iz snajpera s okolnih brda, izgladnjelo i ranjeno, ali nikada potpuno pokoreno – Sarajevo je u vremenu tame postalo simbol otpora, prkosa i nade.
<h2>Početak bez kraja: april 1992.</h2>
Uoči međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine, 5. aprila 1992. godine, Sarajlije su izašle na ulice tražeći mir. Protesti su bili masovni, a Vrbanja most postao je simbol tragičnog početka – pripadnici Srpske demokratske stranke su pucali sa krova hotela<a href="https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Holiday_Inn&amp;action=edit&amp;redlink=1" target="_blank"> </a>Holiday Inn na demonstrante i ubili dvije žene: Suadu Dilberović i Olgu Sučić. Njihova smrt označila je kraj iluzije da rat može biti izbjegnut.
Ubrzo je počelo i sistematsko granatiranje grada. Srajevo su brzo opkolile jedinice VRS, raspoređene na brdima oko Sarajeva, potpomognute paravojnim jedinicama i logističkom podrškom iz Srbije. Granatiranja i snajperska paljba postali su svakodnevnica. Tokom opsade, prosječno je na grad padalo između 300 i 500 granata dnevno – rekordni dan bio je 22. jul 1993. kada je na Sarajevo ispaljeno preko 3.700 granata. Aerodrom, koji je kasnije koristila međunarodna zajednica, postao je linija razgraničenja, a svaki pokušaj bijega mogao je završiti smrću.
<h2>Život pod opsadom: glad, strah i nada</h2>
Opsada Sarajeva trajala je 1.425 dana. U tom vremenu, prema podacima Historijskog muzeja BiH, na grad je palo više od 329.000 granata. Najveći broj žrtava bili su civili – ubijeno je preko 11.000 ljudi, uključujući najmanje 1.601 dijete. Više od 50.000 osoba je ranjeno. Granate su padale na škole, tržnice, bolnice...
Jedan od najtragičnijih dana bio je 5. februar 1994. godine, kada je granata ispaljena na sarajevsku pijacu Markale ubila 68 i ranila više od 140 civila. Taj zločin šokirao je svijet i označio prekretnicu u međunarodnoj percepciji sukoba.
Uprkos svemu, stanovnici Sarajeva pružili su primjer otpora, solidarnosti i kulture života u najtežim uslovima – radile su škole, bolnice, pa čak i pozorišta.
&nbsp;
Ljudi su se vjenčavali, rađala su se djeca, studenti su polagali ispite, a umjetnici nastupali u podrumima. Grad je živio zahvaljujući otpornosti svojih građana i pomoći koja je dolazila kroz UN-ove konvoje i tzv. sarajevski tunel spasa – iskopan ispod aerodromske piste.
Opsada Sarajeva bila je ne samo vojna strategija već i psihološki rat. Stanovnici su godinama živjeli bez osnovnih uslova: bez struje, grijanja, vode. Snajperisti su ciljali djecu, starce, trudnice...&nbsp;
Opsada je okončana 29. februara 1996. godine, nekoliko mjeseci nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
<h2>Pravda?</h2>
Za opsadu Sarajeva, pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju je na doživotnu kaznu zatvora osuđen Stanislav Galić, nekadašnji komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS). Na zatvorsku kaznu od 29 godina osuđen je Galićev nasljednik na čelu Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS Dragomir Milošević.
Za terorisanje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima, uz ostalo, bivši predsjednik Republike Srpske i vojni vođa VRS Radovan Karadžić osuđen je na doživotni zatvor.
Na istu kaznu zatvora prvostepeno je pred Haškim tribunalom, uz ostalo, za terorisanje civila u Sarajevu snajperskim i artiljerijskim napadima osuđen i komandant VRS Ratko Mladić.
U presudama MKSJ-a je utvrđeno kako su jedinice Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a namjerno gađale civile sprovodeći kampanju terora koja je za cilj imala da izvrši pritisak na vlasti u Sarajevu.
Ipak, za mnoge građane Sarajeva, osjećaj potpune pravde ostaje nedostižan. Brojna ubistva nikada nijesu procesuirana, a politička retorika u regionu često i daanas relativizuje patnje Sarajeva.
Danas, 5. aprila 2025. godine, Sarajevo se ponovo okuplja u tišini i bolnom sjećanju. Opsada Sarajeva nije samo istorijski događaj, već i trajni podsjetnik na razornu moć rata, da se zlo može dogoditi bilo gdje, te da se mržnja širi lako, ali i da se zajedništvo gradi teže, ali i traje duže. Danas, 33 godine kasnije, Sarajevo je grad koji pamti, ali i grad koji ide naprijed – s vjerom da se takva tragedija nikada i nikome više ne ponovi.&nbsp;

Sarajevo pamti: 33 godine od početka opsade

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Netanjahu se nada da će Izrael u budućnosti smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći

Gost "Jutra s Majom" na Televiziji E biće pisac Ivan Tokin koji piše o onome što svi živimo, ali rijetko primjećujemo - o malim sudbinama, svakodnevnim lomovima i tihim radostima, jednostavno, precizno i ljudski. Nedavno je u Podgorici promovisao svoju novu knjigu i tim povodom je naš gost.&nbsp;
&nbsp;Maja Popović u emisiji ugostiće i književnicu Barbaru Delać, dobitnicu nagrade za najbolji savremeni domaći dramski tekst na konkursu Crnogorskog narodnog pozorišta za 2025. godinu, za dramu Zidovi – recimo izložba.
&nbsp;U susret 83.dodjeli nagrada Zlatni globus, &nbsp;u emisiji "Jutro s Majom" gošća će biti novinarka, filmska kritičarka Marina D. Richer koja živi i radi u Beču.&nbsp;
&nbsp;Naši gosti/panelisti su Mladen Ivanović reditelj, Miroslav Minić profesor crnogorskog jezika i književnosti. &nbsp;

Tag: godisnjica