Hrvatski analitičar Davor Đenero ocijenio je da je opasna odluka da ministar odbrane Dragan Krapović, po dogovoru sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, predvodi crnogorsku delegaciju u pregovorima sa Hrvatskom.
On je u izjavi za Antenu M ocijenio da je Krapović namjerno pravio probleme u odnosima sa Hrvatskom.
Na pitanje kako komentariše to što je odluka donijeta u saglasnosti sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, Đenero kaže da je teško procijeniti što se dešava iza zatvorenih vrata i koliki je manevarski prostor Ibrahimovića.
- Bilo kakvo oslanjanje na Demokrate, na Bečića i Krapovića i te ljude oko njih, koji su na kratkoj uzici Beograda, iza kojih stoji "Vučićeva nevidljiva ruka", za Crnu Goru je strašno veliki rizik, pogotovo u godini koja je jedna od najosjetljivijih u njenoj novijoj istoriji - smatra Đenero.
Govoreći o brodu Jadran, za koji je Krapović ponovio da je legalno ilegitimno vlasništvo Crne Gore, Đenero podsjeća da je Hrvatska formirala komisiju za povrat školskog broda i sukcesiju vojne imovine, te da je na njenom čelu šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman.
- Garantujem vam da tu komisiju čine neki od najboljih ljudi u Hrvatskoj javnoj upravi, to su ljudi koji savršeno poznaju teme kojim se bave. Ideja da politikante bez ozbiljnog obrazovanja, bez ozbiljne posvećenosti pristupanju EU, postave sa crnogorske strane, kao kontra strana takvoj ekipi, za Crnu Goru može biti silno opasno - ističe sagovornik Antene M.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đenero: Oslanjanje na Demokrate, iza kojih stoji Vučićeva skrivena ruka, veliki je rizik za Crnu Goru

Hapšenje ratnog zločinca u Crnoj Gori na zahtjev Hrvatske korak je prema rješavanju otvorenih pitanja s Podgoricom, što je važno za njen evropski put - rekao je danas hrvatski šef diplomatije Gordan Grlić Radman.
Grlić Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića, te dodao da se ono temelji na angažovanosti crnogorskih institucija, ali da je i rezultat dogovora i pritiska hrvatske diplomatije.
- Hrvatska snažno podržava evropski put Crne Gore. Ovo je jedan dokaz saradnje s nadležnim institucijama i tijelima u Crnoj Gori jer je važno sva otvorena pitanja riješiti prije samog ulaska u Evropsku uniju - rekao je novinarima Grlić Radman.
Ministar, koji je rekao da je danas prijepodne dva puta razgovarao s crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem o hapšenju, dodao je da su dobrosusjedski odnosi temelj stabilnosti i prosperiteta Crne Gore, ali i "natkrovljujuće načelo" EU.&nbsp;
Poručio je da Hrvatska očekuje nastavak rješavanja svih otvorenih pitanja, ali i onih koja nisu samo bilateralne prirode, poput vladavine prava i pravosuđa.
- Odšteta logorašima, promjena imena bazena u Kotoru koji je bio nazvan po komandiru straže zloglasnog logora Morinj, a tu je isto tako i vojna sukcesija simboličnim povratkom hrvatskog školskog broda Jadran - naveo je kao primjere Grlić Radman.
Rekao je da je zabilježen "stanoviti napredak" što se tiče povratka otete imovine, spomenuvši da je 51 tivatskoj porodici ona vraćena te da je zahvaljujući pritisku hrvatske diplomatije te naporima lokalnih i zakonodavnih vlasti "nekoliko porodica već upisano u katastar".
Požalio se, međutim, da nema pomaka kada je riječ o povratu imovine porodicama Tripković i Dabinović iz Dobrote, pri čemu se posebno osvrnuo na porodicu Dabinović za koju je kazao da je nakon 10 godina napokon dobila ročište, no 25. decembar kada Hrvati katolici slave Božić, dodajući da to nije na čast crnogorskom sudstvu.
- Sigurno su mogli postupiti taktičnije i odrediti neki drugi datum ročišta, ali se kako god nadamo pozitivnom ishodu - rekao je Grlić Radman.
Naglasio je da je to pitanje koje vlast u Crnoj Gori "sigurno mora riješiti prije ulaska u EU", dodajući da u crnogorskom rukovodstvu vidi želju za rješavanjem otvorenih pitanja.

1250x600

1084x550

Grlić Radman: U crnogorskom rukovodstvu vidim želju za rješavanjem otvorenih pitanja

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić-Radman pozdravio je hapšenje Milorada Kovačevića (61), po zahtjevu Republike Hrvatske kao i saradnju nadležnih tijela dviju država na ovom slučaju.
On je podsjetio da se uhapšeni Kovačević tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na dubrovačkom području 1991. godine.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgrlicradman%2Fstatus%2F2004582228420895008&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- U stalnom smo kontaktu s crnogorskim institucijama u vezi s njegovim izručenjem. Ovime se potvrđuje kako ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju te da će Vlada Hrvatske nastaviti dosljedno sarađivati sa svim partnerima na njihovu procesuiranju i kažnjavanju, gdje god se nalazili - naveo je Grlić Radman na mreži X.
Kovačević je lociran u Zeti na osnovu međunarodne potjernice i priveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici na dalje postupanje.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.5625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fu-zeti-uhapsen-drzavljanin-hrvatske-kojeg-ta-drzava-potrazuje-za-ratne-zlocine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Grlić Radman o hapšenju u Zeti: Potvrda da ratni zločini iz Domovinskog rata ne zastarijevaju

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je za Javni servis da Vlada Crne Gore ima, kako kaže, „šizofrenu politiku“ prema Hrvatskoj, te da njihov odnos prema toj državi nije konzistentan.
- Idete od jednog do drugog ekstrema. Prošle godine od rezolucije o Jasenovcu, koja je bila u potpunosti nepotrebna, do jednog ponašanja koje obesmišljava i ugrožava naše državno dostojanstvo- kazao je on gostujući na Televiziji Crne Gore.
Ocijenio je i da izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa“.
- Mislim da izjave koje dolaze od hrvatskog ministra spoljnih poslova ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Taj čovjek svaki put kad dođe u Crnu Goru, dođe sa nekim zahtjevom, a naš ministar vanjskih poslova (Ervin Ibrahimović) ne radi dovoljno u kontekstu zaštite našeg državnog dostojanstva- poručio je Milatović.
Vanda Babić Galić, posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, na pitanje da prokomentariše izjave predsjednika Milatovića, za Antenu M kaže da ih ne želi komentarisati.
- Ja ne bih željela, niti želim komentarisati izjave predsjednika Crne Gore. Ma kakve one bile, pa i ovakve kakve jesu- ističe Babić Galić.
Babić Galić napominje da su dvojica kolega, ministri Grlić Radmin i Ibrahimović, juče učestvovali na ministarskom sastanku Berlinskog procesa u Belfastu.
- Tamo je ministar Grlić Radman još jednom naglasio važnost trajnog pomirenja kao ključnog za stabilnost Jugoistočne Europe. Istakao je potrebu ulaganja dodatnih napora svih zemalja Zapadnog Balkana kako bi se to pomirenje i postiglo. Također, što je vrlo važno za odnose i Hrvatske i Crne Gore, istakao je da Hrvatska ostaje predana konstruktivnom dialogu sa svojim susjedima kako bi se rješila sva otvorena pitanja na temelju međusobnog poštovanja i povjerenja s ciljem postizanja trajnog pomirenja. Dakle, to sve se odnosi i na Crnu Goru- rekla je ona.
Šefovi diplomatije Crne Gore i Hrvatske, kako navodi Babić Galić, rade na otvorenim pitanjima i to uz potporu predsjednika svojih vlada, što se, kako dodaje, može vidjeti i po učestalosti susreta.
- Dakle, ne bave se povicima, nego državno dostojanstvo štite odgovornim djelovanjem i to u korist građana Crne Gore, u korist građana Republike Hrvatske, i u krajnjem, u korist građana Europe- naglašava Babić Galić.
Podrška na evropskom putu, navodi, zavisi isključivo od Crne Gore.
- Hrvatska je od početka otvorena i prijateljska prema Crnoj Gori. Hrvatska od početka daje sve moguće resurse i ulaže u Crnu Goru na sve moguće načine, ne bi li joj olakšala put, iako mnogi to žele prikazati na drugačiji način. Ali ovo što sam vam rekla govori samo za sebe, a to je da radimo, ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo obje zemlje, ali smo odgovorni i neka pitanja moramo proći i riješiti. Nisu ugodna, ali su potrebna- ističe Babić Galić.
Komentarišući saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore u vezi sa nedavno upućenom diplomatskom notom Hrvatske u kojoj traže da se riješi pitanje povrata imovine hrvatskoj zajednici, da će preduzeti korake i obavijestiti drugu stranu o konkretnom upitu u skladu sa pravilima diplomatske korespondencije, Babić Galić kaže da je uvjerena da će Crna Gora i MVP Crne Gore to pitanje riješiti na najbolji mogući način kako bi zaštitili i hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. Na ovaj način se, kako zaključuje, štiti i pravo na vlasništvo, koje je temeljno pravo svakog čovjeka.

Babić Galić: Ne vičemo, štitimo državno dostojanstvo i Hrvatske i Crne Gore, ali neka pitanja moramo proći i riješiti

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da Vlada ima „šizofrenu politiku“ prema Hrvatskoj, te da njihov odnos prema toj državi nije konzistentan.
- Idete od jednog do drugog ekstrema. Prošle godine od rezolucije o Jasenovcu, koja je bila u potpunosti nepotrebna, do jednog ponašanja koje obesmišljava i ugrožava naše državno dostojanstvo - kazao je on gostujući na Televiziji Crne Gore (TVCG).
Ocijenio je i da izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana „ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa“.
- Mislim da izjave koje dolaze od hrvatskog ministra spoljnih poslova ne idu u smjeru dobrosusjedskih odnosa. Taj čovjek svaki put kad dođe u Crnu Goru, dođe sa nekim zahtjevom, a naš ministar vanjskih poslova (Ervin Ibrahimović) ne radi dovoljno u kontekstu zaštite našeg državnog dostojanstva - poručio je Milatović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 54.0153%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmilatovic-o-situaciji-u-ustavnom-sudu-parlamentarna-vecina-ima-isti-modus-operandi-zarobljavanje-vaznih-institucija&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović: Vlada ima šizofrenu politiku prema Hrvatskoj, izjave Grlić Radmana nijesu na fonu dobrosusjedskih odnosa

Ministar vanjskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman kazao je da su Crna Gora i Hrvatska blizu rješenja za odštetu logorašima iz Morinja, ističući da to nije stvar finansija, već moralna kategorija.
- Ovdje govorimo o univerzalnim vrijednosti. Odšteta logorašima iz Morinja nije stvar finansija, već moralna kategorija, kao što je pitanje nestalih osoba. Mi još tražimo 1.744 nestale osobe sa Srbijom, 14 sa Crnom Gorom... To nadilazi bilateralna pitanja, to je vladavina prava. Govorim o tome što želimo unutar EU, samo broj članica bez obzira što se u tim zemljama radi, ili vidjeti odlučnost da zaista dijelimo te vrijednosti - rekao je Grlić Radman na 2BS Forumu, na panelu „EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union“.
Govoreći o brodu "Jadran", kazao je da će se ugovor o sukcesiji "rješavati" nezavisno od puta Crne Gore ka Evropskoj uniji (EU).
- Uvijek smo pominjali školski brod Jadran. Emocionalno smo vezani za njega, on se u Baru našao slučajno jer je išao na remont devedesete. Matična luka mu je Split, on je simbol naš - naglasio je Grlić Radman.
Sa druge strane, njegov crnogorski kolega Ervin Ibrahimović je rekao da koliko Hrvatska misli da "Jadran" pripada njima, &nbsp;jednako Crna Gora smatra da pripada nama.
- Ali pustimo da u pozitivnoj atmosferi i dobroj namjeri rješavamo ta pitanja. Dajmo šansu evropskoj priči Crne Gore. Imamo izvanrednu saradnju, naši timovi zajedno rade i vrlo su srećni - istakao je Ibrahimović.
Kako je ustvrdio, Crna Gora i Hrvatska ne biti na suprtonoj strani.&nbsp;
- Zajedno sa Hrvatskom ćemo brže stići do Brisela - poručio je Ibrahimović.
<h2>Grlić-Radman: Oteto 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu</h2>
Hrvatski ministar je rekao da nije znao da 90 odsto parcela u Dobroti i Tivtu oteto Hrvatima i da se neko drugi uknjižio tamo.&nbsp;
- Po međunarodnom pravu to je neotuđivo. Ne može se dogoditi da se to ne može uknjižiti, još ako postoje presude. To se mora poraviti ako želimo zajedno biti u EU. Ako ste u jednom klubu morate poštovati njena pravila, a EU je zajednica vrijednosti - poručio je Grlić Radman.
Prema njegovim riječima, samo na istini, činjenicama i priznanju se gradi budućnost i dalji odnosi, a ploča u Morinju, ističe, svjedoči tome.
- Ne možemo samo izjednačavati neku krimnju, kao što neki žele reći da je bio neki sukob. Nije bio sukob, nego agresija, znamo što se dešavalo u Dubrovniku, Konavlima... U Srbiji i Crnoj Gori nije bilo nikakvog sukoba, agresija je bila na Hrvatsku, kratko na Sloveniju, na BiH. Moramo priznati istinu, kada je priznamo možemo graditi budućnost i dalje odnose. Samo na istini, činjenicama i priznanju - i drago mi je da ploča u Morinju svjedoči tome - poručio je Grlić Radman.
On se zahvalio Ibrahimoviću na organizovanju događaja u Morinju i rekao da se tako njeguje kultura sjećanja.
- To je dobro i možemo biti ponosni što obilježavamo tu godišnjicu - kazao je Grlić-Radman.

Tamara Klikovac

Grlić-Radman: Blizu smo rješenja za odštetu logorašima, "Jadran" je naš simbol; Ibrahimović: Jednako mislimo da pripada nama

Moramo se boriti protiv mržnje i ideologija koje ne poštuju prijateljstvo, vrijednosti i ljude, koji bi pravili nove podjele i tenzije, što nam ne treba, poručio je šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman. Grlić Radman je sa crnogorskim kolegom Ervinom Ibrahimovićem položio jutros vijenac na spomen ploču u Morinju. Hrvatski ministar je kazao da nije zaboravljena zločinačka narav onih koji su napadali Hrvatsku bez ikakvog razloga.&nbsp; - Ovdje su bili zatočeni civili, branitelji, ali i starci i žene. Moramo se boriti protiv mržnje i ideologija koje ne poštuju prijateljstvo, vrijednosti i ljude, koji bi pravili nove podjele i tenzije, što nam ne treba - kazao je on u izjavi za medije. Grlić Radman je ponovio podršku Hrvatske evropskom putu Crne Gore. - Pomagaćemo i dalje, ali želimo vidjeti jedinstvo i istrajnost političke elite - kaže Grlić Radman.&nbsp; Hrvatskoj je neprihvatljivo, kako je rekao, da bazen u Kotoru nosi ime po zapovjedniku straže koji je zlostavljao logoraše.&nbsp; - Razgovara se i o brodu Jadran i pitanju otete imovine Hrvata u Boki Kotorskoj - dodao je Grlić Radman.&nbsp; Pitanje odštete logoraša i civilizacijska pitanja treba da budu riješena što prije, kaže šef hrvatske diplomatije.&nbsp; - Očekivali smo da na godišnjici Oluje bude NATO članica Crna Gora - rekao je Grlić Radman.&nbsp; Na pitanje kako komentariše izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da pitanje žrtava Lore treba da bude sastavni dio razgovora o otvorenim pitanjima između Crne Gore i Hrvatske, Grlić Radman kaže da tu ima dosta nepoznavanja. - U slučaju vojnog zatvora Lora hrvatsko pravosuđe je podstaklo istrage i donijelo presude i kazne. Tu postoje imena i kazne. Izjednačavanje Morinja i vojnog zatvora u Lori umanjuje žrtve u Morinju. Izjednačavanje krivice, a ne ulaženje u pravu istinu ne doprinosi jačanju dobrosusjedskih odnosa - kazao je on.&nbsp; <h2>Ibrahimović: Radimo na tome da inspiratori zločina budu privedeni pravdi</h2> Ibrahimović je rekao da su danas bili na mjestu bola, pijeteta i opominanja.&nbsp; - Dajemo počast zatočenim i mučenim u logoru Morinj. Crna Gora kao demokratska države ne smije dozvoliti da se zaboravi logor Morinj i zla koja su se u njemu dešavala. Moramo shvatiti da su ideologije devedesetih ostavile crnu mrlju i na Crnoj Gori. Zato smo kao društvo spremni da prepoznamo sve što je bilo loše i nastavimo dobru saradnju sa Hravstkom - kazao je Ibrahimović.&nbsp; Kako je istakao, Crna Gora radi na tome da inspiratori zločina budu privedeni pravdi. - Te mračne ideologije nijesu poražene do kraja, Crnoj Gori imamo i dalje one koji podržavaju ratne zločince - kazao je Ibrahimović.&nbsp; Grlić Radman položio je vijenac na spomen ploču čijem je otkrivanju prisustvovao prije tri godine, sa tadašnjim šefom crnogorske diplomatije Rankom Krivokapićem i ministrom odbrane Raškom Konjevićem.&nbsp; Uoči polaganja vijenca nedaleko od spomen ploče, na prilaznom putu ka nekadašnjem logoru Morinj, okupio se određeni broj građana, ali još nije poznato ko je organizator.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100409100_0c3ac72cf0bbabd60157182b3f5505076178e0d9ff8570871b0eb74d99141f0d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100409100_0c3ac72cf0bbabd60157182b3f5505076178e0d9ff8570871b0eb74d99141f0d" data-rendition-name="original" width="2048" height="1153" loading="lazy" alt="Okupčjeni građani u Morinju"> </figure>  Policija je obezbjeđivala lice mjesta i nije dozvoljavala okupljenim građanima da prođu do spomen ploče. Neki od okupljenih građana komentarisali su spomen ploču, nazivajući je lažnom i malicioznom tablom. Poručuju i da će je, ukoliko vlast to ne učini, oni ukloniti.&nbsp; U sklopu posjete ministar će učestvovati na konferenciji 2BS FORUM u Budvi te nastupiti na panelu „EU Membership: Breaking Barriers. Building Bridges to the Union“. Najavljeno je i da će se nakon održanog panela Grlić Radman sastati sa ministrom vanjskih poslova Crne Gore Ervinom Ibrahimovićem. Pravoslavno bratstvo Miholjski zbor, iza kojeg stoji kontroverzni sveštenik SPC Mijajlo Backović, pozvalo svoje pristalice da se okupe i "jasno pokažu da se neće pomiriti sa sramnim, suludim i po mir rizičnim namjerama neodgovornih ljudi u vrhu vlasti".

Grlić Radman: Ne mogu se izjednačavati Morinj i Lora; sramota da bazen u Kotoru nosi ime po zapovjedniku straže koji je zlostavljao logoraše

Organizacije za ljudska prava iz Zagreba, Osijeka i Podgorice pozvale su ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gorana Grlića Radmana da se na 2BS Forumu u Budvi založi za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i one počinjene u Lori.&nbsp;
Iz Akcije za ljudska prava (HRA), organizacije Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka saopštili su da je poznato koliko procesuiranje ratnih zločina zavisi i od političke volje, iako je to u nadležnosti pravosuđa.&nbsp;
Takav stav, kako su rekli iz tih organizacije, poslao bi snažnu poruku javnosti u Crnoj Gori i Hrvatskoj da svi zločini moraju biti procesuirani i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.
“Pravosnažnim presudama u Hrvatskoj utvrđeno je da su pripadnici 72. bojne Vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike, dovedene u Loru bez ikakvog pravnog osnova, ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do usmrćenja nekih od njih”, kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da, ipak, do danas nijesu istraženi niti presuđeni svi zločini počinjeni u tom logoru.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka kazali su da Županijsko državno odvjetništvo Split (ŽDOS) već 18 godina, od 2007, istražuje stradanja zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore, koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u vojno-istražni centar Lora u Splitu.&nbsp;
Radi se, kako su rekli iz tih organizacije, o 14 pripadnika nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske.&nbsp;
- Oni su, kao ratni zarobljenici, u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom, morali biti zaštićeni od mučenja i ubistava: Radivoje Petković, Neđeljko Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da još nije poznato ni da li je ŽDOS istragu proširilo i na slučaj mučenja crnogorskog državljanina Veselina Bojovića, koji je zbog torture preživljene u Lori prvi put saslušan pred nadležnim organima 2012, a potom i ove godine pred Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore, po zamolnicama ŽDOS.
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka su rekli da su iz medija saznali da Grlić Radman planira da posjeti mjesto stradanja u Morinju.&nbsp;
- Pozdravljamo što će ministar sa svojim crnogorskim domaćinima položiti cvijeće kod spomenika žrtvama ratnog zločina nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima sa dubrovačkog područja, koje su počinili bivši pripadnici Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Morinju - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Podsjeća se da je u Crnoj Gori pravosnažno utvrđeno da je u logoru Morinj vladala atmosfera terora i straha za goli život, kao i da su četvorica pripadnika JNA osuđena na zatvorske kazne zbog fizičkog i psihičkog zlostavljanja zatvorenika.
- Kao što Crna Gora mora nastaviti da se suočava sa zločinima u Morinju i na dubrovačkom ratištu, tako i Hrvatska ima obavezu da napokon u potpunosti prizna zločine počinjene u Lori i obezbijedi pravdu za sve žrtve - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava rekli su da težina jednog zločina ne može biti izgovor za relativizaciju, niti za umanjivanje patnje žrtava drugog.&nbsp;
Oni su poručili da se samo priznavanjem obje strane istine može stvoriti prostor za zajednički pijetet.&nbsp;
- Pitamo se, stoga, kada će biti stvoreni uslovi da se žrtvama zločina u Lori iskaže jednako dostojanstvo kao i žrtvama Morinja - naveli su iz organizacija iz Osijeka, Zagreba i Podgorice.
Oni su poručili da ih, istovremeno, zabrinjava što se povodom najavljenog obilježavanja u Morinju pojavljuju pozivi na proteste.&nbsp;
- Organizacija Miholjski zbor je pozvala građane da se „odlučno i istrajno usprotive“ posjeti Radmana i poručila da ne treba dozvoliti da „ljudski škart gazi obraz Boke i Crne Gore“, niti da se u „Morinju glorifikuju lažne žrtve" - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Iz Iz HRA, Documente i Centra za mir, nenasilje i ljudska prava su poručili da je takva retorika, kojom se vrijeđaju i ponižavaju žrtve ratnih zločina i potpiruje neprijateljstvo, opasna i neprihvatljiva.&nbsp;
Oni su istakli da posebno osuđuju i uvrede upućene Radmanu, jer one ugrožavaju dijalog i šalju poruku netolerancije.&nbsp;
- Pijetet prema žrtvama jedne etničke pripadnosti nikada ne smije biti prepreka da se iskaže pijetet i prema drugima – samo priznavanjem svih žrtava i svih zločina moguće je graditi mirne i dobrosusjedske odnose, zasnovane na vladavini prava - ističe se u saopštenju.

NVO: Grlić Radman da se založi za procesuiranje svih ratnih zločina

Hrvatska i Crna Gora „idu u smjeru rješavanja” otvorenih pitanja nakon „dobrih razgovora” premijera i šefova diplomatija dviju država - ocijenio je ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman na Bledskom strateškom forumu.
Juče su se on i premijer Andrej Plenković sastali sa premijerom Milojkom Spajićem, a Grlić Radman je nazvao te razgovore „dobrima”, kao i svoj susret s crnogorskim ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.&nbsp;
- Idemo u smjeru rješavanja otvorenih pitanja, te imamo njihovu spremnost i obećanje da ćemo ih vrlo skoro riješiti - rekao je Grlić Radman.&nbsp;
Hrvatski šef diplomatije naveo je da dio tih otvorenih pitanja nije samo bilateralne, nego i univerzalne naravi - poput odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u Morinju, te promjene imena bazena koji nosi ime jednog od čuvara u tom zloglasnom logoru.&nbsp;
- Podgorica i Zagreb moraju riješiti i pitanje povratka školskog broda Jadran, a na agendi su i granična pitanja - naglasio je Grlić-Radman.

Grlić Radman: Hrvatska i Crna Gora na putu prema „skorom“ rješavanju spornih pitanja

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je na Dubrovnik Forumu da je nužno izmijeniti Izborni zakon u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata, naglasivši da bez tog načela Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum.
- Da su Hrvati tada znali da se načela Dejtonskog sporazuma neće primjenjivati u praksi, nikada ne bi potpisali taj sporazum zato što sada nisu ravnopravni. Hrvati u BiH žele biti ravnopravni s drugim konstitutivnim narodima - poručio je Grlić Radman tokom panela "Zapadni Balkan i euroatlantski put: Povjerenje, transparentnost, transformacija".
Podsjetio je da je cilj Dejtonskog sporazuma bio osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda i spriječiti dominaciju bilo kojeg od njih, istakavši da je izmjena izbornog zakona ključna za vraćanje tog balansa.
Na istom panelu, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković upozorio je na sveprisutni ruski uticaj u Bosni i Hercegovini, navodeći da je predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik "potpuno pod kontrolom Moskve", ali i dodao da opozicija u tom entitetu pokazuje sve izraženiju proevropsku orijentaciju.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit istakao je da ured kojeg predvodi ostaje garant stabilnosti u Bosni i Hercegovini.
- Građani moraju imati osjećaj da, ako stvari krenu loše, postoji neko ko će pomoći - rekao je Šmit, naglasivši da iako se odgovornost sve više prebacuje na Evropu, Sjedinjene Američke Države ne bi smjele napustiti svoju ulogu u BiH.&nbsp;

Grlić Radman: Hrvati nikada ne bi potpisali Dejtonski sporazum da su znali da neće biti ravnopravni u BiH

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: gordan-grlic-radman