Mnogi gradovi i komune u Njemačkoj su bankrotirali i više ne znaju kako da ispune svoje obaveze. Krivicu vide u saveznim instucijama.
Nije prošlo mnogo vremena otkako je Vajzah, mjesto udaljeno svega pola sata vožnje od Štutgarta, bio najbogatija komuna u Njemačkoj. U tom malom mjestu živi svega 7.700 stanovnika.
Tu Porše ima svoj razvojni centar, a komuna je imala koristi od milijardi profita tog giganta, &nbsp;kroz porez koji se slivao u njen budžet. Po glavu stanovnika Vajzaha to je 2009. bilo po 20.000 eura poreskih prihoda, piše Dojče vele.
- Zahvaljujući Poršeu, u Vajzahu imamo najveći prihod od poreza na dobit po glavi stanovnika u cijeloj Njemačkoj - radovala se još 2011. tadašnja gradonačelnica Ursula Krojtl, prilikom otvaranja novog proširenja pogona ovog proizvođača automobila.
Ko je u Vajzahu želio da gradi kuću, od komune je po djetetu dobijao 10.000 eura građevinskog dodatka. Izgrađena je četvorospratna biblioteka, kupljen koncertni klavir za 100.000 eura, dodijeljivane su subvencije za privatne časove muzike. Ipak, najveći dio novca, obećavala je Krojtl, bio je deponovan u banci – kao rezerva za loša vremena.
<h2>Dobra vremena su prošla</h2>
Loša vremena su u međuvremenu stigla. Njemačka automobilska industrija nalazi se u najvećoj krizi u svojoj istoriji. Samo kod Poršea dobit je 2025. pala za oko 96 procenata. Posrću i druge grane privrede. Drastično su smanjeni prihodi od poreza na dobit preduzeća, od kojih komune u velikoj mjeri žive. Čak ni nekada bogati gradovi i komune više ne mogu da pokriju svoje rashode.
- Finansije komuna nalaze se u dramatičnom silaznom vrtlogu. To više nije zabrinjavajuće, nije ni katastrofalno – to je pogubno - kaže Ralf Špigler, predsjednik Njemačkog saveza gradova i komuna (DStGB) i gradonačelnik Nider-Olma.&nbsp;
<h2>Socijalni troškovi probijaju sve okvire</h2>
U federalno uređenoj Njemačkoj nadležnosti i zadaci raspodeljeni su između savezne države, saveznih pokrajina i komuna.
Komune su odgovorne za svakodnevni život građana i time za značajan dio državnih obaveza – od odvoza smeća, vodosnabdijevanja, škola i vrtića, preko vatrogasnih službi, sporta i kulture, pa sve do većine socijalnih davanja.
Gradovi i komune su, prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, 2024. imali rashode u ukupnom iznosu od 400 milijardi eura. Za 2025. očekuju se još veći izdaci zbog rasta troškova za zaposlene i energente. Ipak, najveći generator troškova su socijalna davanja.
- Govori se o utrostručenju troškova u poslednjih 20 godina, bez ikakvog ozbiljnog pokrića - objašnjava Špigler.&nbsp;
Samo za brigu o djeci i mladima, pomoć za njegu i integracionu pomoć osobama sa invaliditetom, troškovi su 2007. iznosili skoro 38 milijardi eura. Od tada kontinuirano rastu, a procjenjuje se da će 2027. premašiti 102 milijarde eura.
<h2>Pravedna raspodjela: Obaveze imaju svoju cijenu</h2>
Poseban izazov predstavlja i integracija izbjeglica sa pravom boravka. Škole, pružaoci jezičkih i integracionih kurseva, službe za zapošljavanje, a naročito uprave za strance, rade na granici izdržljivosti.
Kada je riječ o socijalnim davanjima, Savez gradova i komuna zahtijeva potpuno novu raspodelu tereta. Savezna država, pokrajine i komune ubuduće bi trebalo da učestvuju u finansiranju na ravne djelioce - svako po trećinu.
Uz to, komune bi morale da budu uključene u proces donošenja zakona. Do sada zakone donose savezna država i pokrajine.&nbsp;
- Tako bi se ne samo finansijski teret, već i odgovornost za reformu socijalnih davanja raspodijelili na sve nivoe vlasti - kaže Špigler.
<h2>Obaveze rastu, sredstva se smanjuju</h2>
Neki idu i korak dalje. U novembru 2025. gradonačelnici svih 16 pokrajinskih prijestonica uputili su apel saveznoj vladi. Njihov zahtjev: svaki nacrt zakona koji u budućnosti donosi dodatne finansijske obaveze za komune mora od samog početka da predvidi punu finansijsku kompenzaciju. Po principu: „Ko naručuje, taj i plaća."
Kada se saberu godišnji rashodi savezne države, pokrajina i komuna, danas već 25 procenata otpada na zadatke gradova i komuna – i taj udio raste.&nbsp;
- Ali komune dobijaju samo 14 procenata ukupnih državnih poreskih prihoda - upozorava Špigler i govori o „ozbiljnoj neravnoteži".
<h2>Nedostaje skoro 220 milijardi eura</h2>
Manjak novca u komunalnim kasama raste iz godine u godinu. Godine 2023. nedostajalo je oko 7,5 milijardi eura, 2024. već 24 milijarde, a 2025. više od 30 milijardi.
- Lokalne poreze – porez na nepokretnosti i porez na dobit preduzeća – podigli smo do nivoa koji već dostiže granicu prihvatljivosti - kaže Špigler.&nbsp;
Štedi se na svim stranama. Građevinski projekti se obustavljaju, a finansiranje kulture i udruženja takođe je, nužno, zamrznuto.
Ulaganja u budućnost? Prema mišljenju Saveza gradova i komuna, to više gotovo da nije moguće. Novca nema ni za održavanje i sanaciju postojećih objekata. Potrebno bi bilo 218 milijardi eura kako bi se obnovile škole, gradske kuće, vrtići, bazeni, mostovi i putevi.
Tabela pokazuje da njemačkim komunama najviše novca nedostaje za škole (67,8 milijardi eura) i puteve (53,4 milijarde), a slijede vatrogasne službe (19,9 milijardi) i upravne zgrade (19,5 milijardi eura). Manjak novca postoji i u sportu (15,6 milijardi), zbrinjavanju djece (11,2 milijarde), vodosnabdijevanju (9,7 milijardi), kulturi (6,6 milijardi), ostalim oblastima (10 milijardi), dok je najmanji zaostatak zabilježen u IT sektoru (1,8 milijardi eura).
<h2>Život na skupim kratkoročnim kreditima</h2>
Pošto gradovi i opštine ne smiju dugoročno da se zadužuju za tekuće troškove, poput plata, grejanja i struje, svakodnevno uzimaju kratkoročne kredite za premošćavanje. Oni su, međutim, veoma skupi.
- To je kao da gorivo za automobil plaćate dozvoljenim minusom na računu – situacija koja je zapravo neodrživa. Operativna sposobnost na lokalnom nivou ozbiljno je ugrožena, sa kobnim posljedicama po privrednu konkurentnost Njemačke i lokalnu demokratiju - objašnjava Špigler.
<h2>Prve najave pomoći – ali da li je to dovoljno?</h2>
Savezna država i pokrajine svjesne su finansijskih problema komuna.&nbsp;
- Moramo da pomognemo komunama - rekao je početkom novembra savezni kancelar Fridrih Merc (CDU), osvrćući se na socijalna davanja. Cilj je da komune mogu da ispune „zakonske obaveze koje im namećemo". Međutim, privredna kriza ostavila je duboke rupe i u budžetima savezne države i pokrajina.
Savezni ministar finansija Lars Klingbajl (SPD) najavio je u decembru određene mjere rasterećenja za komune, ali bez konkretnih detalja. Istovremeno je ukazao na infrastrukturni paket savezne vlade vredan 500 milijardi eura, od čega bi 60 milijardi trebalo da pripadne komunama.&nbsp;
- To nije zanemarljivo - kazao je on.
S tim se slaže i predsjednik Saveza gradova i opština Špigler. Ipak, s obzirom na postojeće deficite, to neće biti dovoljno.&nbsp;
- To je ogroman gutljaj iz boce i mi smo na tome veoma zahvalni – ali to može biti samo početak - poručio je Špigler.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njemačke komune i gradovi na ivici bankrota

Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) raspisalo je tender vrijedan 256.100 eura bez PDV-a za unapređenje i razvoj sistema softvera za video nadzor gradova.
U okviru projekta planirana je nabavka i ugradnja analitičkih video-servera od 96 terabajta, koji će omogućiti inteligentnu video analitiku, prepoznavanje lica i registarskih tablica, kao i forenzičko pretraživanje snimaka po fizičkim karakteristikama osoba ili vozila.
Predviđeno je i ažuriranje postojećeg softvera za video-nadzor “IndigoVision Control Center”, ugradnja novih licenci i sprovođenje radova sistem integratora koji će povezati nove tehnologije sa postojećim nadzornim mrežama.
Projekat uključuje i implementaciju Video Management System (VMS) platforme enterprise nivoa, obuku administratora i korisnika, te sertifikaciju sistema u skladu sa međunarodnim bezbjednosnim standardima.
Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) je 2019. dala dozvolu za video-nadzor javnih površina, a obaveza MUP-a po toj odluci je da ih obavijesti o svakoj promjeni.&nbsp;
<h2>Gašenje kamera zbog propusta</h2>
Savjet ALZP je u maju 2024. privremeno zabranio Ministarstvu unutrašnjih poslova obradu podataka o ličnosti putem sistema video nadzora javnih površina na teritoriji Podgorice, Bara i Budve, uz obrazloženje da kamere instalirane u tri grada sa softverom za prepoznavanje lica nijesu bile obuhvaćene Saglasnošću Agencije.
Zakonom je predviđeno da prije svake automatske obrade biometrijskih podataka MUP mora tražiti saglasnost AZLP, jer to predstavlja poseban rizik za lična prava i slobode.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović tada je tvrdio da da nema nikakve zloupotrebe, niti fa se manipuliše bilo kakvim ličnim podacima građana.
Tada je saopštio da su kontrolori AZLP obavili nadzor u MUP-u, dodajući da je došlo do propusta u radu jer je određeni dio tehničke specifikacije označen stepenom tajnosti.&nbsp;
- To se radi isključivo iz bezbjednosnih razloga - rekao je Šaranović.
<h2>Alat za efikasnu reakciju</h2>
MUP je krajem jula ove godine, uz saglasnost AZLP, potpisalo Odluku o uspostavljanju sistema video nadzora na teritoriji Prijestonice Cetinje.
- Video nadzor predstavlja moćan alat koji doprinosi ne samo efikasnijoj reakciji službi bezbjednosti, već ima važnu ulogu u prevenciji izvršenja krivičnih djela i remećenja javnog reda i mira. Primjenom savremenih tehnologija želimo da doprinesemo jačanju povjerenja građana, a kroz budući sporazum o saradnji Ministarstva unutrašnjih poslova, Prijestonice Cetinje i Opštine Herceg Novi definisaćemo i obaveze tokom eksploatacije sistema video nadzora u ovim gradovima - poručili su tada iz Ministarstva.

Tamara Klikovac

MUP ulaže 256.000 eura u unapređenje video-nadzora gradova

Na Instagram stranici Forummapping objavljena je interesantna mapa, koja je odmah privukla pažnju ovdašnjih pratilaca.
Na mapi, koja je generisana uz pomoć umjetne intelgencije, dati su novi nazivi glavnim gradovima evropskih država, na osnovu nekih njihovih kakrakteristika i istorijske prošlosti.
Podgorica je, što je i očekivano, “Grad ispod brda”. To, naravno, nije nikakvo iznenađenje, budući da se glavni grad Crne Gore razvio bukvalno ispod brda Gorica, po čemu i nosi svoje zvanično ime.
Sarajevo je ponijelo ime “Evropski Jerusalim”, što je i inače jedan od epiteta koji mu se katkad dodjeljuje, zbog viševjekovne koegzistencije različitih religija na malom prostoru.
Zagreb često nazivaju “Malim Bečom”, zbog arhitektonskog, kulturnog i istorijskog uticaja iz perioda vladavine Austrougarske monarhije, te je i na ovoj mapi tako označen.
Beograd je prozvan “Bijelim Feniksom” zbog svoje sposobnosti da se uvijek iznova digne nakon velikih razaranja kojima je u prošlosti nekoliko puta bio izložen.
Ljubljana se može podičiti imenom “Grad Zmajeva” zbog legendi i simbola koji su duboko utkani u njen identitet. Zmaj je i čest simbol na grbovima ovog grada.
Još zanimljivih naziva evropskih prijestonica možete da pogledate na mapi.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fp%2FDMlMzkBI5V-%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Neobična mapa: Pogledajte nadimke za Podgoricu, Sarajevo, Beograd, Zagreb...

Cijene širom Evrope sve više rastu, a mnogi gradovi koji su nekada važili za jeftine postaju sve skuplji. Popularne destinacije u Grčkoj, Španiji, Italiji i drugim zemljama pogođene su prekomjernim turizmom, a cijene su sve ujednačenije. Ipak, ako vam je budžet ograničen ove godine, nema razloga za paniku jer još uvijek postoje mjesta koja ne traže veliko trošenje.
"Time out" naveo je listu evropskih gradova koja su manje turistički posjećeni, a u njima nije gužva i avionske karte često su znatno jeftinije, prenosi Nova.rs.
1. Tirana, Albanija
Albanija je posljednjih godina sve popularnija kao jeftina alternativa Grčkoj i Italiji, ali ne zanemarujte prijestonicu! Tirana obiluje istorijom iz komunističkog perioda, zanimljivim muzejima (npr. Bunk’Art 1), živopisnim muralima i sjajnim restoranima i barovima. Airbnb: 46 eura | Pivo: 3.45 eura
2. Sofija, Bugarska
Ljeti vruća, a cjenovno izuzetno pristupačna, Bugarska prijestonica nudi spoj komunističke arhitekture, rimskih ostataka i bizantijskih crkava. Besplatne ture po Vitoši i balkanska hrana uključenih degustacija dodatno obaraju troškove. Airbnb: 55 eura | &nbsp;Pivo: 1.63 eura
3. Zagreb, Hrvatska
U sjenci Splita i Dubrovnika, Zagreb je često zanemaren, ali je savršen za laganu, jeftinu šetnju. Grad je kompaktan, prepun lijepih kafića i kulturnih sadržaja, a javni prevoz je praktično besplatan, tramvaj košta manje od pola evra. Airbnb: 61 euro | &nbsp;Pivo: 2.13 eura
4. Kaunas, Litvanija
Bivša Evropska prijestonica kulture, Kaunas ima odlične galerije poput umjetničke kolekcije Mykolasa Žilinskasa, ali i bizarnu atrakciju kao što je Muzej đavola. Airbnb: 69 eura | &nbsp;Pivo: 3.45 eura
5. Riga, Letonija
Letonska prijestonica je pravi raj za ljubitelje umjetnosti i arhitekture – art nouveau fasade i savremene galerije dominiraju gradom. A pivo? Pristupačno i uvijek hladno. Airbnb: 59 eura | &nbsp;Pivo: 3.29 eura
6. Sarajevo, BiH
Jedan od najpristupačnijih gradova Balkana. Burek za manje od pet eura, piće za dva, a šetnja istorijskim centrom – besplatna. Pridružite se besplatnoj turi, posjetite pijacu Markale i uživajte u lokalnoj atmosferi. Airbnb: 35 eura | Pivo: 2.05 eura
7. Krakov, Poljska
Festival do festivala, srednjovekovni šarm i živa noćna scena – Krakov nudi obilje sadržaja za male pare. Probajte da uhvatite jedan od neobičnih festivala, kao što je Međunarodni festival supe! Airbnb: 69 eura | Pivo: 2.51 euro
8. Bukurešt, Rumunija
Ako volite dobar provod – Bukurešt vas neće razočarati. Noćni život, tradicionalna hrana po niskim cijenama i mjesta poput kultnog Caru’ cu Bere čine ovaj grad pravim pogodkom. Airbnb: 53 eura | &nbsp;Pivo: 1.73 eura
9. Hal, Velika Britanija
I dok ostali britanski gradovi jure ka londonskim cijenama, Hal je i dalje autentično povoljan. Posjetite staru gradsku jezgru, muzeje i simpatične restorane – i sve to bez probijanja budžeta. Airbnb: 81 euro | Pivo: 5.58 eura
10. Češki Krumlov, Češka
Mali Prag, ali bez pijane britanske ekipe. Prelijep barokni gradić sa zamkom u centru, savršen za šetnje, kafu i uživanje u zimskoj idili. &nbsp;Airbnb: 89 eura | &nbsp;Pivo: 1.68 eura
11. Beograd, Srbija
Haotičan, živ, bučan i nevjerovatno jeftin. Od podzemnih klubova do gig mjesta u Savamali, Beograd je pravi grad za dušu i provod. Ada Ciganlija nudi predah u prirodi – bez napuštanja grada. Airbnb: 46 eura | Pivo: 1.80 eura
12. Argos, Grčka
Jedan od najstarijih naseljenih gradova na svijetu – i još uvijek van glavnih turističkih ruta. Antički amfiteatri, ruševine i mediteranski šarm čine Argos autentičnim grčkim biserom. Airbnb: 45 eura | Pivo: 4.29 eura
13. Marsalforn, Malta
Ribarsko selo na ostrvu Gozo, idealno za miran odmor daleko od gužve. Restorani na obali nude svježe morske plodove uz savršen pogled. &nbsp;Airbnb: 67 eura | Pivo: 2.43 eura
14. Grac, Austrija
Grac je kulturni dragulj Austrije sa modernom umjetnošću (Kunsthaus), UNESCO zaštitom i sjajnom gastro scenom. Čuvena "prijateljska vanzemaljska“ građevina je nezaobilazna. Airbnb: 64 eura | Pivo: 3.25 eura

Najjeftiniji gradovi u Evropi, među njima nema crnogorskih

Asistenciju policije u Botunu, 30. decembra, tražio je načelnik Službe komunalne policije Radenko Radenović, kadar Demokratske narodne partije (DNP), navodi se u dokumentu koji je medijima dostavila Uprava policije.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 1152px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 133.3333%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fibb.co%2F1JbVVrrQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je na lokalnim izborima u Podgorici, održanim u septembru 2024. godine, bio na odborničkoj listi koalicije “Za budućnost Podgorice – za grad svih nas”.<a href="https://ibb.co/1JbVVrrQ">
</a>
Podsjećamo, Uprava policije saopštila je danas su policijski službenici 30. decembra 2025. godine u Zeti i Botunu postupali isključivo u skladu sa zakonom, pružajući asistenciju Komunalnoj policiji Glavnog grada.

UP: Asistenciju policije u Botunu zatražio načelnik Službe komunalne policije, kadar DNP-a

Košarkaši Budućnosti Voli nastavili su sa pobjedama u AdmiralBet ABA ligi. Crnogorski prvak rutinski i ubjedjivo je savladao Zadar u gostima – u dvorani “Krešimir Ćosić” meč 14. runde završio se 87:66.
Ekipa Andreja Žakelja vezala je šestu pobjedu u regionalnom takmičenju i sada je na skoru 10-2.
Presudio je sjajan početak gostiju. Nakon dva minuta igre poveli su 13:0. Zadar se serijom 9:0 brzo vratio u utakmicu. To je bilo kratkog daha, Budućnost Voli je nastavila sa dobrom igrom, pa je sredinom druge dionice bilo 36:21.
Zadar je prijetio, prilazio na sedam, osam poena minusa, ali dalje od toga nije mogao.
Aksej Butej je predvodio "plave" sa 18 poena. Jogi Ferel je dodao 16, a Nikola Tanasković 12. U domaćem timu, najefikasniji je bio Lovro Mazalin.
Budućnost u narednom kolu, 17. januara, gostuje Cedevita Olimpiji, dok će već za tri dana dočekati Litkabelis u Eurokupu.

Budućnost slavila u Zadru

U Budilniku na Televiziji E razgovaramo o prodaji narkotika koja se više ne odvija samo na ulicama nego i putem QR-kodova i anonimnih sajtova. Pitamo kako zakon prepoznaje i tretira ovu digitalno-uličnu prodaju i na koji način se pravni sistem bori sa tom pojavom?&nbsp;
 
Otvaramo i pitanje povjerenja u informacije na društvenim mrežama koje se šire brže nego ikad - kako prepoznati tačnu vijest?&nbsp;
 
Biće riječi i o tome koliko je Crna Gora napredovala u tehnološkom smislu, ali i sa kojim se izazovima suočava na tom putu.
 
Vraćamo se i vrijednostima koje traju – kroz „Školu zlatnih vrijednosti“, gdje se uče vez i šivenje, pa pitamo koliko tradicija pronalazi svoje mjesto u savremenom društvu?&nbsp;

Budilnik na TV E: O uličnoj prodaji narkotika, tehnološkom napretku i tradiciji

Napajanje strujom u podgoričkom naselju Zagorič normalizovano je, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).
No, zbog novog ispada, bez struje su ostali još neki djelovi Podgorice.
- Zbog ispada KB 10 kV “Malo Brdo” iz TS 35/10 kV “Gorica A”, trenutno su bez napajanja električnom energijom zgrade kod Ruskog konzulata, bivše Pazarište, Siti Kej i dio iza njega, dio između Morače i puta za Spuž, naselje oko Ars Medike, dio Momišića kod ambasade Ukrajine i Malo brdo- naveli su iz CEDIS-a.

Tag: gradovi