Putni pravac Šćepan polje godinama važi za jednu od najkritičnijih dionica u regionu, zbog uskih krivina, oštećenog kolovoza i povećanog rizika od saobraćajnih nesreća.
Ko je išao ka Šćepan polju zna da odroni, uske krivine, oštećen kolovoz na putu do tamo predstavljaju dugogodišnji problem koji, čini se, nadležne i ne zabrinjava. Iako se u julu u mjestu Sijeračke stijene kod Foče dogodila tragična nesreća u kojoj je odron kamenja udario u automobil, usmrtivši suvozačicu, još ništa se konkrento ne dešava.
Put prema Šćepan Polju, iako okosnica povezivanja dvije države, godinama je i simbol rizične vožnje.
No, neobičnom međudržavnom mostu izgleda da uskoro dolazi kraj. Stare drvene daske idu u istoriju jer će se, prema najavama nadležnih, graditi novi savremeni most. I dok se čeka završetak tenderske procedure Crna Gora već priprema puteve na svojoj strani. I BiH će morati da uradi svoj dio posla, no ne znamo kada će.
Obje strane snose jednake troškove, ali će pristupne puteve same urediti.

Iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore kažu da je pretkvalifikaciona faza tendera za izgradnju novog mosta završena.
Kako je rekao Miroslav Mašić, iz Ministarstva saobraćaja Crne Gore, dva ponuđača su ispunila uslove.
- Ako ne bude žalbi na sam postupak, očekujemo zaključenje ugovora do kraja ove godine. Procenjena vrijednost izgradnje samog mosta je oko 3,9 miliona eura, a naravno pravu vrijednost ćemo znati kada se završi izbor najpovoljnijeg ponuđača i obje države snose troškove pola-pola - kazao je on.
Mašić očekuje da bi radovi mogli početi već naredne godine. Rok za izgradnju – 36 mjeseci.
- U potpunosti se gradi novi most, postojeći će biti dislociran. Most je dužine oko 165 metara, širine 11 metara. Dakle, potpuno nov i savremen most, koji će odgovarati međunarodnim karakteru puta koji ovaj putni pravac ima, ali povezuje dva glavna grada, dvije države i zaslužuje isto tako bolju međugraničnu povezanost - rekao je Mašić.

Ali most je samo dio problema. Mnogo više brinu pristupni putevi. Na crnogorskoj strani radovi su u toku.
I dionica prema Šćepan Polju s bosanske strane konačno može dobiti konkretne mjere unapređenja.
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto poručuje da je riječ o "odlučnom koraku naprijed", a očekivanja su da će najavljeni radovi značajno povećati sigurnost na ovoj ruti.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Radovi na mostu koji spaja Crnu Goru i BiH kreću iduće godine?

Najmanje jedna osoba je poginula nakon što je potonuo brod koji je prevozio oko 90 migranata kod morske granice između Malezije i Tajlanda, objavila je danas malezijska policija, navodeći da traže još dva nestala broda.
Nesreća se dogodila u blizini tajlandskog ostrva Tarutao, sjeverno od Langkavija, malezijskog turističkog područja.
Šef regionalne policije Adzli Abu Shah rekao je lokalnim medijima da se brod navodno prevrnuo prije tri dana,prenosi Hina.&nbsp;
On je rekao da prvi rezultati istrage ukazuju na to da se skupina od 300 ilegalnih migranata iz Burme prvo ukrcala na veliki brod koji ih je odveo blizu Malezije, a kako su se približavali granici naređeno im je da se podijele u tri manja broda, od kojih je svaki prevozio &nbsp;oko100 ljudi.
- Za sada je pronađeno je 11 osoba, uključujući jedno tijelo - rekao je šef pomorske uprave savezne države Kedah Romli Mustafa upozorivši da bi se na moru mogle pronaći i druge žrtve.&nbsp;
Malezija prihvata hiljade migranata koji dolaze iz siromašnijih azijskih zemalja, od kojih su mnogi bez papira i rade u građevinarstvu ili poljoprivredi, a takvi prelasci često su opasni i završavali su brodolomom.

500x500

Potonuo brod sa 90 migranata između Malezije i Tajlanda

Na više graničnih prelaza sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom čeka se u koloni, saopšteno je iz Auto-moto saveza bh. entiteta Republika Srpska, odakle ističu da se zbog predstojećeg vikenda očekuje pojačana frekvencija vozila na prelazima.
Vozila čekaju u koloni ulazak u BiH iz Hrvatske na graničnim prelazima Gradina, Kostajnica i Velika Kladuša.
Pojačan je saobraćaj sa Hrvatskom u oba smjera na graničnom prelazu Gradiška, sa Srbijom na prelazu Šepak i sa Crnom Gorom na prelazu Deleuša.
Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja za putnička vozila nisu duža od 30 minuta.

1084x550

Kolone na granicama BiH sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom

Evropska unija (EU) je objavila novi datum kada će početi digitalno da bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nisu članice EU, a koji putuju na teritoriju neke od 29 zemalja članica Šengenskog prostora. Među njima su i državljani &nbsp;Crne Gore.&nbsp;
Oni koji od 12. oktobra budu ulazili u zemlje Evropske unije, treba mnogo ozbiljnije da vode računa koliko dugo su ostali u Šengen zoni i da nijesu slučajno prekršili maksimalnih 90 dana.
Jer, EU će od tada početi da primjenjuje novi sistem dizajniran da digitalno bilježi ulaske i izlaske državljana zemalja koje nijesu članice EU. Sistem će prikupljati biometrijske podatke, kao što su otisci prstiju i snimak lica, kao i druge informacije o putovanju, čime će se postepeno zamijeniti dosadašnji sistem pečatiranja pasoša.
- Pokretanje EES 12. oktobra predtavlja naš korak bliže tome da EU postane najnaprednija putna destinacija na svijetu - izjavila je izvršna potpredsjednica EK za Tehnološki suverenitet, bezbjednost i demokratiju Hena Virkunen.
Cilj EES je modernizacija i poboljšanje upravljanja spoljnim granicama EU. On će obezbijediti pouzdane podatke o prelascima granica, sistematski detektovati one koji prekorače dozvoljeni boravak, kao i eventualne prevare sa dokumentima i identitetom.
Kako će izgledati registracija putnika?
Oni koji prvi put prelaze granicu od uvođenja EES-a moraće da dostave svoje lične podatke. Granični službenici će skenirati njihove otiske prstiju (četiri prsta) i napraviti fotografiju lica. Ove informacije biće zabilježene u digitalnom dosijeu.
Pasoš (biometrijski ili nebiometrijski) neće biti pečatiran.
EES prikuplja, bilježi i čuva podatke navedene u vašem putnom dokumentu (npr. puno ime, datum rođenja; datum i mjesto svakog ulaska i izlaska; fotografiju lica i otiske prstiju (tzv. biometrijske podatke, od kojih četiri otiska prstiju); informaciju o eventualnom odbijanju ulaska.
Na osnovu prikupljenih biometrijskih podataka, kreiraju se biometrijski šabloni koji se čuvaju u zajedničkoj Biometrijskoj službi za upoređivanje podataka.

1250x600

EU ukida pečate na granicama od 12. oktobra

Nekoliko desetaka poljoprivrednika iz Semberije, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, traktorima je blokiralo carinski terminal na Graničnom prelazu Rača, između BiH i Srbije. To je za Radio Slobodna Evropa potvrdio Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Poljoprivrednici su nezadovoljni otkupnim cijenama pšenice u bh. entitetu Republika Srpska, te traže da se one povećaju. Bakajlić kaže da će blokirati terminal do večernjih časova, te da će nastaviti sa blokadom i idućih dana.
“Ključni zahtjev je da se naprave parametri o otkupnoj cijeni pšenice, a to je cijena koštanja plus dobit. Nama naše kalkulacije govore da je to oko 40-ak feninga [oko 20 centi], i mi smo tražili da bude 42-45 feninga, zavisi sve od kvaliteta”, izjavio je Bakajlić.
On dodaje da se o cijeni trenutno špekuliše, te da je ministar poljoprivrede RS, Savo Minić, izjavio da bi ona mogla biti između 32 i 36 feninga.
- Ne može biti za 1 kg pšenice ne možeš kupiti jednu kiflu, to nikad nije bilo - istakao je Bakajlić.Semberski poljoprivrednici su prošle sedmice pozvali Minića na sastanak o cijeni pšenice, ali on se nije odazvao.
Ako se situacija sa cijenom ne riješi, upozorava Bakajlić, protesti će biti prošireni i na druge granične prelaze.
Iz resornog ministarstva se nisu oglašavali o ovom pitanju.
Žetva pšenice bi trebalo da počne ove sedmice, te će se tek saznati kakvi su prinosi i kvalitet.
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, prošle jeseni je pšenica zasijana na 41.769 hektara u ovom entitetu, što je više u odnosu na prethodni proizvodni ciklus, koji je bio iznad višegodišnjeg prosjeka.

Poljoprivrednici traktorima blokirali carinski terminal na granici BiH i Srbije

Na poljsko-ruskoj granici predstavljen je samo dio inženjerijskih utvrđenja koje su izgrađene kao dio "Istočnog štita", odnosno sistema odbrane na poljsko-ruskoj granici.
Ukupno se utvrđuje prostor dug gotovo 800 kilometara uz izgradnju baza, logističkih centara, skladišta i raspoređivanje sistema za borbu protiv dronova.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ffront_ukrainian%2Fstatus%2F1929059992331575550%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1929060007959519311%7Ctwgr%5Ef2f3360b219ceb849daa3408a6ebb922deeeac06%7Ctwcon%5Es2_&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovaj projekat je višestruki program koji obuhvata sisteme za izviđanje, rano upozoravanje, mobilnost i opstrukcije - rekao je zamjenik načelnika Generalštaba Poljske vojske, general-pukovnik Stanislav Čosnek.
Krajem novembra, u blizini sela Dąbrowska, u općini Budry, izgrađena je prva dionica Istočnog štita. Područje na ovom mjestu, poznato kao dolina Vegorapa predstavlja ravničarski teren koji je ispresijecan močvarama.
Granica između Poljske i Rusije duga je 210 km - njen kopneni dio prolazi kroz Varminsko-mazursko vojvodstvo.

Istočni štit: Poljska gradi tvrđavu na granici prema ruskoj teritoriji

Premijer Kosova Aljbin Kurti izjavio je da je Srbija povećala vojno prisustvo u blizini administrativne linije s Kosovom, kao reakciju na vojne vježbe Defender Europe 25, u kojima učestvuje blizu 1.000 pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga.
Obraćajući se na današnjoj sjednici Vlade, Kurti je istakao da Kosovo ima čast da bude jedan od domaćina ove vojne vježbe, koja se istovremeno sprovodi i u Albaniji, Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji.
– Kosovo je među zemljama koje je izabrala američka vojska, a kod nas je smještena i Komanda 28. pješadijske divizije. Naše institucije i bezbjednosne snage još jednom pokazuju sposobnost da organizuju složene vježbe koje zahtijevaju visoku logističku i operativnu spremnost – poručio je Kurti, prenosi Telegrafi, a navodi Kosovo online.
Komentarišući pojačano prisustvo srpske vojske u blizini granice, Kurti je naveo da vjeruje da je riječ o reakciji na vojnu vježbu, ali nije isključio mogućnost da iza toga stoji uticaj treće strane.
– Smatramo da je pojačana spremnost i prisustvo oružanih snaga Srbije reakcija na Defender Europe. Međutim, ostaje nejasno da li Srbija djeluje samostalno ili po zahtjevu Rusije – rekao je Kurti.

Kurti: Srbija pojačala vojno prisustvo duž granice s Kosovom

Za vrijeme ljetnje turističke sezone, sa ciljem efikasnijeg prelaska državne granice, izvršiće se privremena prekategorizacija graničnog prelaza za pogranični saobraćaj Krstac - Krstac, na putnom pravcu Nikšćić - Gacko, u granični prelaz za međunarodni putnički saobraćaj - i to od 1. juna do 1. oktobra - jedna je od odluka Mješovite crnogorsko-bosanskohercegovačke komisije za praćenje sprovođenja sporazuma o graničnim prelazima za međunarodni i pogranični saobraćaj.
Na sastanku, koji je juče održan u Ministarstvu unutrašnjih poslova, dogovoreno je da će ova odluka biti realizovana dopunom Sporazuma između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj i dopunama ovog Sporazuma, te nakon sprovedenih procedura u obje države.
- Razmatrane su mogućnosti vršenja graničnih provjera graničnih policija samo na ulasku u državu, principom jednog zaustavljanja na zajedničkim graničnim prelazima, kao i privremena prekategorizacija graničnog prelaza za pogranični saobraćaj Krstac - Krstac za vrijeme ljetnje turističke sezone u granične prelaze za međunarodni putnički saobraćaj i usaglašavanje prometa putnika i roba sa ciljem ubrzanja graničnih procedura, posebno za vrijeme ljetnje turističke sezone - navodi se u saopštenju.
Kako se navodi, nakon otvaranja dva zajednička granična prelaza između Crne Gore i Bosne i Hercegovine Vraćenovići - Deleuša, na teritoriji Crne Gore 20. oktobra 2020. i na putnom pravcu Nikšić - Bileća i Zupci - Sitnica na teritoriji BiH 4. aprila ove godine, intenzivirane su aktivnosti za otvaranje preostala dva zajednička granična prelaza, saglasno aneksima sporazuma o sprovođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
- Uprava za indirektno oporezivanje realizuje Projekat rekonstrukcije graničnog prelaza Klobuk - Ilino Brdo, u Klobuku (BiH), na putnom pravcu Trebinje - Nikšić, sa ciljem stvaranja uslova za uspostavljanje zajedničke granične kontrole i na ovom budućem zajedničkom graničnom prelazu. Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore priprema projektnu dokumentaciju za izgradnju budućeg zajedničkog graničnog prelaza Šćepan Polje - Hum, na Šćepan Polju - Paklice (CG), na putnom pravcu Plužine - Foča. Dinamika izgradnje ovog zajedničkog graničnog prelaza biće usaglašena sa Upravom za saobraćaj tokom izgradnje novog mosta na rijeci Tari i pristupnih saobraćajnica - precizirano je u saopštenju.
Sprovođenje zajedničkih graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima doprinosi pojednostavljenju i ubrzanju graničnih procedura, racionalnijem korišćenju resursa, unapređenju saradnje između graničnih službi i efikasnijem suzbijanju i otkrivanju svih oblika prekograničnog kriminala.
- Saglasno sporazumu između Vlade Crne Gore i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj u kontinuitetu se izdaju pogranične propusnice, za prelazak državne granice u režimu pograničnog saobraćaja, kako bi se stanovništvu nastanjenom u pograničnim područjima olakšalo prelaženje zajedničke državne granice i omogućilo da, pored dva granična prelaza za pogranični saobraćaj, prelaze državnu granicu na 18 prelaznih mjesta, van graničnih prelaza, u režimu pograničnog saobraćaja, sa pograničnom propusnicom. Do sada su, obostrano, izdate 304 pogranične propusnice - precizirano je u saopštenju.
Sa ciljem pripreme za predstojeću ljetnju turističku sezonu dogovorene su mjere za usklađivanje prometa putnika i roba i koordinaciju aktivnosti graničnih službi obje države - graničnih policija, carina, graničnih veterinarskih i fitosanitarnih inspekcija, radi pojednostavljenja prelaska državne granice, posebno, na najfrekventnijim graničnim prelazima, vodeći računa da prioritet bude bezbjednost država i građana.&nbsp;
- Regionalni šefovi graničnih službi će svakodnevno pratiti stanje, razmjenjivati informacije, identifikovati probleme na graničnim prelazima i obezbijediti funkcionalnost i brže sprovođenje graničnih procedura - navodi se u saopštenju.

Razmatra se da GP Krstac od juna do oktobra bude punkt za međunarodni saobraćaj

Njemačke oružane snage, Bundeswehr, objavile su da će njihove snage biti stacionirane duž istočnog krila NATO-a u Litvaniji, a vojnici će biti potpuno operativni do 2027. godine. Ovo je prvi put od Drugog svjetskog rata da će njemački vojnici biti trajno raspoređeni u inostranstvu, piše Newsweek.
- Imamo jasan zadatak. Moramo osigurati zaštitu, slobodu i sigurnost naših saveznika ovdje na istočnom krilu NATO-a - izjavio je brigadni general Kristof Huber, komandant njemačke brigade u savezničkoj zemlji NATO-a.
Njemačka je prethodno raspoređivala snage u Avganistanu, ali to nije bilo trajno.

Njemačka šalje vojnike na prag Rusije prvi put od Drugog svjetskog rata

Poljska je uspjela da ubrza izgradnju Istočnog štita, sistema fortifikacije istočne granice sa Bjelorusijom i Rusijom, koji je danas poljski premijer Donald Tusk nazvao projektom bez premca u Evropi poslije Drugog svjetskog rata.
- Trošimo na Istočni štit milijarde zlota, ali cijela Evropa sa zadovoljstvom gleda na te radove jer to znači bezbjednost cijelog kontinenta - kazao je Tusk prilikom obilaska radova i susreta s vojnicima u mjestu Dombrovka na granici sa Rusijom.
Poljski premijer kazao je da su prvobitni planovi izgradnje sistema utvrda u širem pojasu na istočnoj granici bili da bude završen u prvom kvartalu 2025. godine, ali već sada su radovi koji su počeli u oktobru primijetno napredovali.
- Rovovi, betonski ježevi zajedno sa šumama, sa močvarama to je sve lanac efikasne odbrane. Samo betonskih elemenata je preko 3.500. To je savremena ideja kako da se štiti granica infrastrukturom raznih vrsta, kao što su betonski ježevi, protivtenkovski rovovi uz prirodne elemente terena - kazao je Tusk.
On je istočni štit okarakterisao kao investiciju u mir.
Ranije je najavljeno da će zvanična Varšava tražiti da dio projekta finansira EU jer je ta istočna granica Poljske istovremeno spoljna granica EU.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za budžet EU, rumunski europoslanik Zigfrid Muresan obišao je u petak na čelu delegacije evropskih parlamentaraca poljsko-bjelorusku granicu i rekao poslije toga da će tražiti da EU iz budžeta izdvoji veća sredstva za odbranu istočne granice EU.
- Zemljama članicama koje su na frontu, kao Poljska, Slovačka i Rumunija, treba dati veća sredstva za zaštitu granica. Za mene je stvar jednostavna – zaštita granica i garancija bezbjednosti građana EU treba da budu prioritet kada se pravi budžet EU - kazao je Muresan, javlja poljska agencija PAP.
Istočni štit dug 800 kilometara, koji treba da maksimalno olakša poljskoj vojsci odbranu granice a oteža prodor kopnenih snaga eventualnog agresora u dubinu teritorije Poljske, vlada je izdvojila 2,3 milijarde eura.

Poljska ubrzala izgradnju Istočnog štita na granici sa Bjelorusijom i Rusijom

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Podgorica: Uhapšene tri osobe osumnjičene za krađu električnih aparata, djelova računara i alkohola

11.01.
15:49h
Vidio sam oko podne da će dan biti pogodan za pisanje. Vjetrovito, hladno, a Dritanu povrijeđena čast, ugled. Dostojanstvo.
Za to je topao kutak dušu dao - ne da može da se piše, nego, mora da se piše.
Jer, veli komšija da ga je obrukao direktor policije kazavši da je švercovao cigarete i da će zbog toga u zatvor.
 
Neće, ni da jaki Bog. Ako ništa drugo, on zatvor nikome nije nikada poželio.
 
To i sami znate.
 
I tako mu je Šćepanović narušio ugled, dostojanstvo, dignitet, bez ijednog dokaza, kako reče.
 
Što ga je pogodilo. Teško. Jer nikada nije, kako navede u tužbi, bio osuđen. I borio se protiv kriminala. Nudeći za svoje tvrdnje dokaze.
 
Zar nije pet godina pružao dokaze kako Bemax kao vrh krimi piramide švercuje kokain i cigare?
 
I uopšte time nije difamirao, pljuvao, unižavao najrespektabilnije pravno lice u Crnoj Gori.
I to širom Evrope.
 
A to nije kazao direktor policije, što kod Dritana ima posebnu težinu, već lično premijer.
Zar nije kazao da su Lazović i Ubović htjeli da ga ubiju, pa su zakasnili. Nudeći za to, je li tako, dokaze. Da bih ga ja pitanjima, ništa specijalno pametnim, natjerao da pred sudom u Ulcinju laže i kaže kako to nikada nije rekao.
 
Što nije natjeralo jednu TV kuću da ga pita - zašto ste rekli da nijesu htjeli - kada ste ovdje kazali da jesu?
 
Čuvao je obraz, pretpostavku nevinosti, a posebno fakat da nijesu osuđivani (u tužbi kazao kako nije osuđivan, a Šćepanović tako za njega) čast, dostojanstvo Ubovića i Lazovića.
Za kokain i cigarete.
 
Čuvao je tako što je za njih podastirao dokaze. To već znate.
 
Sada te iste od Šćepanovića traži.
 
Zar nije kazao da je Bemax mogao da zarati sa Rusijom koliko je toga od oružja nađeno u njihovom podrumu. I za to ponudio dokaze. Uz pomoć onomadne policije sa kojom je zajedno spakovao tu bezočnu laž.
 
Zaboravlja komšija koliko daleko ide kada manipuliše. Tako je, nakon što je uhapšen Ubović da je "oprao" 400 hiljada evra (toliko mu je taman bilo keša potrebno da se materijalno obezbjedi), na RTCG kazao da je iz šeme o švercu, koju je sam sastavio i sam sebi predao u kabinetu, da je uhapšen i poslednji iz šeme o švercu duvana, bezočno manipulišući kako je i Ubović uhapšen zbog cigareta.
 
P.S: Ima jedna stara izreka koju ću napisati u originalu, ali će je ovi iz redakcija skratiti zvjezdicama, iako ništa nije van Vukovog rječnika.
Ne p*di onome, ko ima gu*icu.
 
P.S. 1: I da se ne čudi za ove tekstove drugi dan za redom.
Zaborav je za gerijatriju, nije za ljude.
Za ljude je - pamćenje.

Za ljude je pamćenje

Žabljak je danas ponovo pod snijegom. Padavine su brzo prekrile ulice i planinske predjele, donoseći prave zimske uslove.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260111160116_8ca03f5812077f34fdf24ca6dcc0c1167ea79543d7766b1bf646c6d64f2a149e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260111160116_5c42d7a9ef0cc3a12f32ef9dc46d8e62d62d19f1e06968669e0b74572aa883d6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Saobraćaj se odvija otežano, a vozačima se preporučuje oprez zbog klizavih kolovoza.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260111160116_346b0c3b6231a6f004dbc3808e50a2948256b6d1f1e1d0719b5070f98fc52ebe" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Žabljak"></figure>  Pogledajte kako Žabljak izgleda iz vazduha kroz spektakularne prizore snimljene dronom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJaVTKpweYJw&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sniježna idila na Žabljaku

Zamjenik gradonačelnika Podgorice Boris Spalević kazao je da je kanal Mareze, na mjestu gdje je postavljen pontonski most, od danas ponovo prohodan.
Spalević je poručio da je današnjim obilaskom kanala Mareza nakon uklanjanja prepreka na mjestu gdje je sada privremeno postavljen pontonski most, kanal ponovo prohodan.
- Glavni grad će dovesti kanal u potpunosti u njegovu osnovnu i namjensku funkciju- , napisao je na svom Instagram profilu Spalević.
Podsjetio je da je kanal na tom mjestu juče bio potpuno neprohodan, te da danas voda slobodno protiče.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTXg-W2DfW6%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: granica