Na graničnim prelazima u Herceg Novom tokom prazničnih dana u periodu od 20. decembra do 5. januara zabilježen je oko 20 odsto manji promet nego prošle godine.
Načelnik stanice Granične policije Herceg Novi Dejan Janković kazao je da je u ovom periodu kontrolisano 181,94 hiljade putnika i 60,04 hiljade vozila, a najprometniji je bio Granični prelaz Debeli brijeg.
- Na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisali smo 111,45 hiljada putnika, što je oko 23 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Ovi podaci govore da je nastavljen trend iz prethodne turističke sezone, kada je dio tranzita putnika iz zemalja Evropske unije, koji tradicionalno provode praznike u zemljama regiona, preusmjeren na neke druge granične prelaze - rekao je Janković, prenosi portal RTHN. 
To je, kako je ocijenio, doprinijelo i smanjenju gužvi i nije bilo višečasovnih zadržavanja kao prethodne godine. 
- Najveći broj putnika, oko deset hiljada, zabilježeno je na ulazu u Crnu Goru 21. decembra prošle godine - kazao je Janković.
Na zajedničkom prelazu Sitnica – Zupci zabilježen je pad od oko 17 odsto u odnosu na prošlu godinu.
- U novogodišnjoj noći 31. decembra na ulazu u Crnu Goru kontrolisano je oko 3,6 hiljada putnika. Tokom Praznika mimoze očekujemo veći promet na ovom graničnom prelazu. Povećaćemo broj službenika, kao što je bilo i tokom novogodišnjih praznika - najavio je Janković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Herceg Novi: Znatno manji promet na graničnim prelazima tokom praznika

Službenici regionalnih centara granične policije “Centar” i “Sjever” su juče procesuirali crnogorskog i turskog državljanina kod kojih je na graničnim prelazima pregledom pronađena municija, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Stanice granične policije Pljevlja su na graničnom prelazu Ranče, na ulazu u Crnu Goru, izvršili pregled vozila kojim je upravljao Dž. G. (42) iz Bijelog Polja i kod njega pronašli kutiju sa pištoljskom municijom kalibra 9 mm.
- Sa događajem je upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Pljevljima koji je naložio da se protiv Dž. G. podnese krivična prijava zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - navodi se u saopštenju.
Službenici Stanice granične policije Aerodrom Podgorica su na ovom graničnom prelazu prilikom pregleda prtljaga državljanina Turske F. Y. (41) pronašli manju količinu municije kalibra 9 mm.
- Po nalogu držanog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, nakon prikupljenog obavještenja, F. Y. je lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su iz Uprave policije.

1250x600

1084x550

Na graničnim prelazima procesuirani crnogorski i turski državljanin zbog municije

Više od 25 hiljada građana je tokom jučerašnjeg dana, prvog dana državnog praznika, prešlo državne granice. Najveće gužve zabilježene su na prelazima prema Srbiji, Albaniji i Hrvatskoj, a značajan broj putnika letio je i avionom sa podgoričkog i tivatskog aerodroma, pokazuju podaci Uprave policije. 
Objašnjeno je da je od ponoći do 17 časova iz Crne Gore izašlo 25.383 putnika, dok je ušlo 11.242.
Povodom informacija o gužvama na graničnim prelazima prema Srbiji, Albaniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, iz Uprave policije je za Portal RTCG saopšteno da je 13. novembra od ponoći do 17 časova iz Crne Gore izašlo 25.383 putnika. 
Iz Uprave policije su dostavili i uporedne podatke za isti dan prethodne dvije godine – 13. novembar 2024. i 13. novembar 2023. – za period od 00.00 do 17.00 časova.
- Tokom 2024. godine iz Crne Gore je izašlo 25.911, a ušlo 11.189 putnika, dok je 2023. godine iz zemlje izašlo 23.196, a ušlo 13.320 građana - saopštili su iz Uprave policije.
Najveći promet zabilježen je na GP Božaj, gdje je iz Crne Gore izašlo 3.453 putnika, a u zemlju ušlo 2.264.
Na GP Ranče, prema Srbiji, evidentirano je 2.620 izlazaka, dok je sa teritorije Crne Gore preko GP Dobrakovo otišlo 1.877 putnika, a ušlo 925.
Na GP Sukobin, prema Albaniji, izašlo je 2.913 putnika, što je više nego prethodne godine, dok je na GP Debeli Brijeg zabilježeno 1.027 izlazaka i 812 ulazaka.
Kada je riječ o avio-saobraćaju, sa Aerodroma Podgorica je tokom tog perioda poletjelo 1.297 putnika, a sa Aerodroma Tivat 809.
Manji promet bilježe lučki prelazi – preko LGP Kotor prošlo je ukupno 62 putnika, dok su kroz Porto Montenegro registrovana samo dva ulaska.
U Crnoj Gori 13. i 14. novembar su neradni dani povodom državnog praznika Njegoševog dana.

Tokom prvog dana praznika granice prešlo više od 25 hiljada građana

Tokom ljetnje turističke sezone 2025. godine, granični prelazi u sektoru Jug zabilježili su različite trendove – dok su Sukobin i Debeli brijeg bilježili pad prometa, Budva i tivatski aerodrom pokazali su pozitivan bilans.
Kako je kazao glavni policijski inspektor i pomoćnik načelnika Sektora Jug, Darko Vasilijević, od juna do avgusta kroz granične prelaze kontrolisano je više od 5,4 miliona putnika, više od milion motornih vozila, oko 5.100 plovila i skoro 7.000 vazduhoplova.
- U odnosu na isti period prošle godine, broj putnika pao je za 4,73 odsto, motornih vozila za 7,67 odsto, dok je promet plovila manji za 1,68 odsto. Jedini segment koji je zabilježio rast su vazduhoplovi, sa 11,96 odsto više operacija nego prošle godine - istakao je on.
Najfrekventniji drumski prelazi ostaju Sukobin i Debeli brijeg.
- Na Sukobinu je tokom ljeta prešlo skoro 1,6 miliona putnika, što je pad od 9,8 odsto, dok je na Debelom brijegu evidentirano 1,26 miliona putnika, 7,1 odso manje nego lani - rekao je Vasilijević.
Suprotno tome, granični prelaz Luka Budva bilježi značajan rast.
- U julu i avgustu 2025. godine granicu je prešlo 6.119 putnika, što je 38 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Sličan trend rasta primijećen je i na tivatskom aerodromu - rekao je on.
Pored statističkih podataka, granična policija bilježi i konkretne rezultate u borbi protiv nezakonitih aktivnosti.
Tokom ljeta spriječeno je 15 nezakonitih prelazaka granice, otkriveno sedam falsifikovanih dokumenata, izdato 435 prekršajnih naloga, dok je 24 lica lišeno slobode. Na osnovu potjernica pronađeno je 37 osoba, a ulazak u Crnu Goru odbijen je za 64 lica.
Takođe, privremeno su oduzeti brojni predmeti i sredstva: 12 putničkih motornih vozila, 51 dokument, 145 grama marihuane, 22 grama hašiša, gasni pištolj i šest metaka.
Vasilijević naglašava da analiza sezonskog prometa kroz sve granične prelaze pokazuje kako turistička aktivnost značajno utiče na frekvenciju prelazaka, ali i koliko je važna kontinuirana kontrola za sigurnost na granici.

Budva bilježi rast prometa, Sukobin i Debeli brijeg u padu tokom ljeta 2025.

Službenici Sektora granične policije kontinuirano sprovode pojačane kontrole na graničnim prelazima, na kojim su tokom jučerašnjeg &nbsp;oduzeta vozila i manje količine narkotika, a dvije osobe su lišene slobode.
Kako je saopšteno, na graničnom prelazu Božaj, službenici Stanice granične policije Podgorica kontrolisali su L.L. (30), koji je upravljao vozilom marke „Audi“ sa registarskim oznakama Velike Britanije. Prilikom granične provjere, kako navode iz policije, utvrđeno je nepoklapanje broja šasije vozila sa podacima u saobraćajnoj dozvoli. Istaknuto je da je vozilo oduzeto po nalogu tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici radi sprovođenja dodatnih provjera i vještačenja, nakon čega će biti izvršena pravna kvalifikacija djela.
Na graničnom prelazu Šćepan Polje, kako je navedeno, policijski službenici kontrolisali su Ž.M. (59), državljanina Bosne i Hercegovine, koji je upravljao vozilom marke „BMW“ sa bosanskim registarskim oznakama. Istaknuto je da je detaljnom provjerom u saradnji sa službenicima NCB Interpol-a Podgorica utvrđeno da se vozilo potražuje na međunarodnom nivou od strane Republike Austrije. Vozilo je oduzeto i predato službenicima Odjeljenja bezbjednosti Nikšić.
Kako navode iz Uprave policije, na graničnom prelazu Sukobin službenici su lišili slobode dvije osobe zbog posjedovanja opojnih droga.
- &nbsp;Kod lica M.N.A. (21), francuskog državljanina, u vozilu kojim je upravljao pronađena je manja količina hašiša. Istaknuto je da je protiv njega podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga - saopšteno je iz UP.
Takođe, lice L.S. (43), kosovski državljanin, prilikom kontrole vozila marke „Volkswagen“, kod sebe je imao manju količinu marihuane u PVC pakovanju. Kako navode, lice je lišeno slobode zbog prekršaja iz istog zakona.
Saopšteno je da će sve zaplijenjene droge i vozila biti predmet daljeg postupanja i pravne obrade.

UP: Na graničnim prelazima oduzeta vozila i marihuana, dva lica lišena slobode

Ogromne gužve &nbsp;na graničnim prelazima Vraćenovići i Ilino brdo prema Bosni i Hercegovini. Na izlazu iz Crne Gore formirane su kilometarske kolone vozila, a čekanja traju i po nekoliko sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823130844_5aceda18294889e6246d73dc68f957426e7d8517c2c414681cfe53b277673cb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250823130844_5aceda18294889e6246d73dc68f957426e7d8517c2c414681cfe53b277673cb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone na granici sa BiH"> <figcaption>Kilometarske kolone na granici sa BiH(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FABaxXPMDPsw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Policija na skretanju za Vraćenoviće iz pravca Nikšića upozorava vozače na dugotrajna zadržavanja na granici. Slična situacija je i na Ilinom brdu, gdje je kolona vozila na izlasku iz Crne Gore duga od samog graničnog prelaza do Klobuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082314080_235be371738f0e56079417fae2ba5a267c4960ebbd5be7c6998dd3e4ac208061.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082314080_235be371738f0e56079417fae2ba5a267c4960ebbd5be7c6998dd3e4ac208061" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Granični prelaz Klobuk"> <figcaption>Granični prelaz Klobuk(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823130844_0652f8b76262c6533fd229e3be95cf24d789545fe0d65ed9f318744fa8d47d17.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250823130844_0652f8b76262c6533fd229e3be95cf24d789545fe0d65ed9f318744fa8d47d17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone na granici sa BiH"> <figcaption>Kilometarske kolone na granici sa BiH(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Portal ETV zabilježio je da se vozila jedva pomjeraju, a vozači su vidno nervozni zbog čekanja. S druge strane, na ulazu u Crnu Goru iz pravca BiH – od Klobuka prema Ilinom brdu – nema značajnijih zadržavanja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEollwIkHW0Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

(FOTO, VIDEO) Kilometarske kolone na granici sa BiH: Čeka se i po nekoliko sati na izlazu iz Crne Gore

Samo su 1. avgusta zabilježene kilometarske kolone i višesatna čekanja na ulazak u Crnu Goru preko graničnih prelaza sa EU, odnosno Hrvatskom. Tada su iz Stanice granične policije Herceg Novi na Debelom brijegu i Kobili registrovali 70 do 80 odsto veći promet nego istog dana lani, prenosi Novski portal.
U “špicu” ovogodišnje sezone nema poznatog saobraćajnog kolapsa, spajanja dvije granice Debelog brijega i Karasovića, niti nervoze putnika zbog predugog čekanja na kontrole, u kolonama koje se jedva pomjeraju.
Taj prvi veći “udar”, zbog početaka ferragosta u Italiji, ali i odmora u drugim evropsklim zemljama je prošao. Putnici koji su prije tog 1. avgusta i poslije njega prelazili granice svjedoče da su prošli “lagano”, gotovo bez čekanja. Svakako, u nekom periodu dana se mnogima i “posreći”, pa na prelazak čekaju malo duže. Juče su recimo pred veče preko Debelog brijega i Karasovića, ka aerodromu, putnici čekali 2 sata. U povratku preko Vitaljine i Kobile svega par minuta.&nbsp;
Novskom portalu su iz hercegnovskih turističkih agencija, koji se bave transferom putnika do areodroma u Čilipima potvrdili, takođe, da se ove godine &nbsp;“lakše diše”. To tumače, prije svega boljom organizacijom graničnih službi, s obje strane.
- Za razliku od ranijih godina ove je potpuno drugačija situacija. Za pohvalu su hrvatski službenici na Karasovićima i Vitaljini koji su se bolje organizovali, otvorili su sve trake, zaposolili ljudstvo…I na crnnogorskoj strani su, takođe, ubrzali procedure i uradili su sve što su mogli, to je primjetno. Gužve su daleko od onih koje smo imali proteklih godina u ovo doba - rekao je tom mediju vlasnik jedne turističke agencije.
On smatra i da je do rasterećenja došlo zbog nove brodske linije u saradnji jedne italijanske i albanske kompanije. Sa tri ili četiri broda oni spajaju Ankonu i Drač.
- Neki brodovi mogu da prevezu i po 800 vozila. Mnogi albanski državljani odlučili su da na taj način zaobiđu tranzit kroz Crnu Goru i brže dođu do odredišta, a ”spasili su nas” - rekao je ovaj iskusni turistički poslenik iz Novog.
S druge strane, iz crnogorske granične policije, u kontaktu sa kolegama iz Hrvatske i Albanije, saznali su da je kod njih značajno povećan broj prelazaka na graničnom prelazu Nova Sela prema Bosni i Hercegovini, kao i na graničnom prelazu Božaj između Crne Gore i Albanije. To potvrđuje da je dio putnika u tranzitu iz zemalja Evropske unije ka Albaniji, Grčkoj i drugim zemljama preusmjeren. Umjesto našom obalom, koriste višeove godine saobraćajnice prema Bosni i Hercegovini, Nikšiću, Podgorici i dalje prema Skadru.&nbsp;

Zašto su ove sezone manje gužve na graničnim prelazima sa Hrvatskom?

Savjet Evrope zatražio je danas od Grčke da primijeni jače mjere pravne zaštite na svojim granicama i da primijeni "pristup nulte tolerancije prema povratku po kratkom postupku" zbog izvještaja o nastavku ilegalnih deportacija migranata, uprkos sve glasnijim međunarodnim kritikama.
Komesar Savjeta Evrope za ljudska prava Majkl O’Flaerti objavio je tu preporuku poslije posjete Grčkoj u februaru.
Komesar je zabrinut zbog optužbi koje je čuo tokom posjete, u vezi sa upornom praksom povratka migranata po kratkom postupku (pušbekovi ili neformalno prisilno vraćanje) i na kopnenim i na pomorskim granicama, navodi se u memorandumu Savjeta Evrope.
- Vraćanje ljudi bez sprovođenja postupka individualne identifikacije sprečava članice EU da utvrde da li ih možda vraćaju na kršenje ljudskih prava - dodaje se u memorandumu.
Rečeno je da je O’Flaerti primijetio da je broj ovakvih optužbi opao posljednjih mjeseci.
Vlasti u Atini su dosljedno negirale optužbe za prisilno vraćanje migranata, tvrdeći da su mjere kontrole granica u skladu sa međunarodnim pravom.
Grčka policija je saopštila da su njeni službenici uključeni samo u „zakonito sprečavanje ilegalnih prelazaka granice dok su migranti još a teritoriji Turske i još nisu stigli u Grčku“.
Optužbe o prisilnom vraćanju dobile su pravni značaj nakon što je Evropski sud za ljudska prava u januaru presudio protiv Grčke, utvrdivši da je Atina prekršila Evropsku konvenciju o ljudskim pravima tako što je sistematski protjerivala migrante bez odgovarajućeg postupka.
Grčka Vlada pooštrava migracionu politiku, a ministar za migracije Makis Voridis najavio je planove za produženje maksimalnog perioda pritvora za odbijene tražioce azila sa 18 na 24 mjeseca.
- Ilegalni migrant čiji zahtjev za azil bude odbijen, a koji ipak ne ode u svoju zemlju suočiće se sa mnogo nepovoljnijim institucionalnim okruženjem nego što postoji danas, &nbsp;da bi ga u suštini podstakli na dobrovoljni odlazak - rekao je Voridis za loklanu televiziju.
Obalska straža je danas izvijestila da je spasila 158 migranata iz tri mala čamca južno od ostrva Krit, uz pomoć obližnjih komercijalnih plovila i agencije za zaštitu granica Evropske unije Fronteks.

Savjet Evrope traži da Grčka primijeni jače mjere zaštite na granicama

Pregled kamera sa graničnog prelaza Sitnica, putni pravac Herceg-Novi Trebinje, otkriva čudnu manipulaciju: na kameri koja daje pregled ulazaka u Crnu Goru je datum – 20. mart 2025. godine?! Manja izlaznost na izborima u Nikšiću upućuje na zaključak da je ovog puta izostao masovni dolazak ,,turističkih glasača“ iz Trebinja, Foče i ostalih gradova iz Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je 2021. godine više od četiri hiljade glasača došlo i glasalo za tadašnju opoziciju, Demokratski front uglavnom.&nbsp; Pregled kamera sa tri granična prelaza sa BIH pokazuje da danas na izborni dan nema velike migracije. &nbsp;Tri granična prelaza prema Nikšiću – Vraćenovići, Šćepan Polje, Ilino Brdo - su uglavnom bez gužvi. &nbsp;Zanimljivo je da su velike gužve na izlazu iz Crne Gore preko GP Ilino brdo.&nbsp; No, pregled kamera sa graničnog prelaza Sitnica, putni pravac Herceg-Novi Trebinje, otkriva čudnu manipulaciju: na kameri koja daje pregled ulazaka u Crnu Goru je datum – 20. mart 2025. godine?! Tako da nije moguće provjeriti koliko automobila se kreće prema Herceg Novom. Kamera koja prati izlaske iz Crne Gore je podšena kako treba i na njoj je današnji datum.&nbsp; Da sve bude zanimljivije, kamera ulaska preko GP Sitnica je vremenski pravilno podešena kao da je u pitanju tačno vrijeme, dok kamera koja prati izlazak iz Crne Gore ima isti čas, ali i datum koji je ,,normalan“ &nbsp;- 13. aprli.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041312044_33d6b33225f7a0821253b020956824fb499c6d4b72311e741af376f19b5a5762.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041312044_33d6b33225f7a0821253b020956824fb499c6d4b72311e741af376f19b5a5762" data-rendition-name="original" width="723" height="980" loading="lazy" alt="STVARNO STANJE NA GP SITNICA: Google prikaz"> <figcaption>STVARNO STANJE NA GP SITNICA: Google prikaz(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pretraga preko Inetrneta pokazuje da je oko 11 sati danas registrovano veći broj ulazaka u Crnu Goru, da je gužva na graničnom prelazu Sitnica - putni pravac je obojen crvenom bojom na prikazu.&nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Kamera na graničnom prelazu Sitnica bilježi ulaske u Crnu Goru – od 20. marta?!

Saradnja Uprave policije i Međunarodne organizacije za migracije je kontinuirana i uspješna, ocijenjeno je na sastanku v. d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanovi sa šefom Misije IOM –a u Podgorici Vladimirom Gjorgijevim i saradnicima.
Istaknuti su i progresivni rezultati policijskih službenika na suzbijanju ilegalnih migracija i trgovine ljudima.
Na sastanku je razgovarano o implementaciji najznačajnijih aktivnosti u okviru projekata, kao što su uspostavljanje sistema za elektronsku registraciju i identifikaciju migranata – EURODAC, izgradnja objekta Sektora granične policije u Zagoriču, uspostavljanje operativne i logističke baze na rijeci Bojani i Skadarskom jezeru, unapređenje kapaciteta u domenu elektronskog nadzora državne granice, uspostavljanje punktova za registraciju i identifikaciju migranata u sjevernom dijelu Crne Gore u Pljevljima, Rožajama i Plavu, kao i podrška u nabavci sredstava za nadzor državne granice predviđenih Šengenskim akcionim planom.
- Takođe, planirano je uvezivanje optičkim kablom graničnih prelaza Ilino brdo, Vraćenovići, Šćepan Polje, objekat na Sv. Nikoli i drugi objekti - saopšteno je iz Uprave policije.
Na kraju susreta dogovoreno je da će Uprava policije i IOM nastaviti sa zajedničkim projektima, u cilju postizanja još boljih rezultata na planu podizanja nivoa bezbjednosti državne granice, prevencije i suzbijanja ilegalnih migracija, kao i sprečavanja krijumčarenja i prekograničnog kriminala.&nbsp;
&nbsp;

U planu uvezivanje optičkim kablom GP Ilino brdo, Vraćenovići, Šćepan Polje...

Grenland i Danska odbacili su Trampovu ponudu da kupe ovu poluautonomnu teritoriju.
Predsjednik Donald Tramp kaže da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„SAD moraju imati vlasništvo i branite vlasništvo, ne branite zakup. A mi ćemo morati da branimo Grenland“, rekao je Tramp novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je da će to uraditi „lakim putem“ ili „teškim putem“. Bijela kuća je nedavno saopštila da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije saveznice iz NATO-a, Danske, ali da ne isključuje ni mogućnost njene aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorija nije na prodaju. Danska je saopštila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
Iako je najrjeđe naseljena teritorija, lokacija Grenlanda, između Sjeverne Amerike i Arktika, čini ga pogodnim za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovila u tom regionu.
Predsjednik SAD-a je više puta rekao da je Grenland od ključnog značaja za nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći bez ikakvih dokaza da je bio „prekriven ruskim i kineskim brodovima na sve strane“.
SAD već ima više od 100 vojnih lica stalno raspoređenih u svojoj bazi Pitufik, na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Na osnovu postojećih sporazuma s Danskom, SAD ima pravo da na Grenland dovede onoliko vojnika koliko želi.
Međutim, obraćajući se novinarima u Vašingtonu, Tramp je rekao da ugovor o zakupu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na 100 godina“, rekao je, dodajući da moraju imati vlasništvo.
"Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Tramp. „Ali ih ne želim za komšije na Grenlandu — to se neće desiti. I, uzgred, NATO to mora da razumije“, dodao je predsjednik SAD-a.
Saveznici Danske u NATO-u — velike evropske zemlje, kao i Kanada — ove sedmice su stali u njenu odbranu izjavama u kojima su ponovo potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Ističući da su jednako zainteresovani kao i SAD za bezbjednost Arktika, poručili su da se to mora postići zajedničkim djelovanjem saveznika, uključujući i SAD.
Takođe su pozvali na „poštovanje principa Povelje Ujedinjenih nacija, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.

Tramp kaže da SAD moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječili Rusiju i Kinu da ga preuzmu

Vaterpolo reprezentacija Crne Gore igraće danas sa Maltom na startu Evropskog prvenstva u Beogradu.
Duel A grupe u Beogradskoj areni počeće u 18 sati.
U drugom meču te grupe, u 15 sati i 15 minuta, sastaće se Francuska i Mađarska.
Crnogorski vaterpolisti u ponedjeljak sastaće se Mađarskom (15.15), dok je za srijedu zakazan duel sa Francuskom (18.00).
U drugu fazu takmičenja plasiraće se tri najbolje ekipe, koje će sa tri selekcije iz grupe C (Španija, Izrael, Srbija, Holandija), formirati grupu E.
Dvije prvoplasirane reprezentacije iz novoformirane grupe plasiraće se u polufinale.

Crnogorski vaterpolisti na startu EP protiv Malte

Putevi su kupili drobilično postrojenje i sijačicu za potrebe kamenoloma koji će biti otvoren u Kučima, a u kojem će preduzeće drobiti materijal.
Nabavku mašina, kako je za „Dan" saopštio Radoš Zečević, direktor, preduzeće je platilo 1.142.000 eura.
– Mi ćemo u februaru raditi pristupne puteve, vodu i struju na parceli. Gledaćemo da što prije počnemo da drobimo kamen. Po sadašnjem zakonu imamo pravo da probno iskopamo do 20.000 kubika. To znači da ako analize pokažu da je kamen loš možemo da odustanemo. Mi ćemo vjerovatno iskoristiti tu mogućnost pa očekujemo da ćemo možda već u martu krenuti sa probnom eksploatacijom – rekao je Zečević.
On je naveo da će sa glavnom eksploatacijom kamena početi kada obezbijedie sve papire koji su neophodni za rad kamenoloma. Projekcije su, kako kaže, da to bude početak ljeta.
– Od papira nam treba elaborat o zaštiti životne sredine i to je najvažniji dokument koji moramo imati. Uradili smo elaborat o ekonomskoj isplativosti, trebaće nam vjerovatno i saglasnost o CEDIS-a i Vodovoda. Parcela budućeg kamenoloma je ušla u Prostorno urbanistički plan Podgorice – kaže direktor Puteva.
Zečević kaže da će im za rad kamenoloma biti potrebno 20-ak ljudi.
– Potrebni su nam vozači i rukovaoci mašina. U preduzeću trenutno imamo par rukovaoca mašinama koji su to već radili, tako da ćemo njih preusmjeriti za taj posao. Možda ćemo još nekog zaposliti da radi, ali će u tom slučaju morati proći obuku od dva mjeseca. Potrebni su nam geodeta, rudarski inženjeri, stražari. Nećemo jedino zapošljavati minere nego ćemo angažovati firmu koja će biti zadužena za taj posao jer ne želim da rizikujem oko toga. Za njihovim angažovanjem nema stalne potrebe nego se onin povremeno angažuju, otprilike jednom mjesečno – naveo je Zečević.

Putevi kupili postrojenje za kamenolom u Kučima

Na pojedinim dionicama u Crnoj Gori jutros se saobraća usporeno, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili vozače na mjestimično prisustvo vode na putevima i povećanu opasnost od odrona.
Iz AMSCG su upozorili i da je na sjeveru, uz slab snijeg mjestimično izražena poledica.
- Neophodna je krajnje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, kao i poštovanje pravila saobraćaja - naveli su iz AMSCG.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica), na vozilu moraju biti zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara-Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, došlo je do odrona, usljed čega je saobraćaj obustavljen.
Zbog radova na regionalnom putu R-30 Petnjica - Bioča, potez Bioča - Lješnica, saobraćaj se obustavlja od osam do 12 i od 13 do 16 sati i 30 minuta.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute saobraćaj je obustavljen za sve vrste vozila osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Na regionalnom putu R-17 dionica Čevo - Ridjani, zbog adaptacije puta, saobraćaj je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine - Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje, saobraća se naizmjenično jednom trakom na mjestima i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara, odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično.
Zbog redovnog održavanja na auto-putu „Princeza Ksenija“, vrši se mjestimično zatvaranje po jedne saobraćajne trake duž trase auto-puta u smjeru Veruša -Mateševo.
U ulici Vojislavljevića u Podgorici, zbog izgradnje bulevara, saobraćaj je obustavljen i obavlja se alternativnim putevima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.

Tag: granicni-prelazi