Avio-saobraćaj u Grčkoj večeras se postepeno normalizuje nakon što je ponovo otvoren vazdušni prostor te zemlje, saopštila je Uprava civilnog vazduhoplovstva Grčke.
Kako se navodi, otklonjen je „tehnički problem“ koji se danas pojavio u 8.59 časova i istovremeno zahvatio sve radio-frekvencije za komunikaciju kontrole letenja sa avionima. Smetnja se manifestovala u vidu „šuma“, koji je, prema prvim indicijama, poticao iz telekomunikacione infrastrukture i onemogućio komunikaciju kontrolora letenja sa posadama aviona.
Rad na radio-frekvencijama kontrole letenja, kao i operativni komunikacioni telefonski sistemi, u potpunosti su obnovljeni od 17.00 časova po lokalnom vremenu. Saopštenje o zatvaranju vazdušnog prostora Grčke je povučeno, a od 17.45 časova kapacitet vazdušnog prostora i protok avio-saobraćaja vraćeni su na normalan nivo.
Iz Uprave civilnog vazduhoplovstva ističu da je tokom svih faza upravljanja incidentom bezbjednost letenja bila u potpunosti obezbijeđena, u skladu sa međunarodnim standardima.
Navodi se i da inženjeri Uprave civilnog vazduhoplovstva Grčke detaljno istražuju uzrok tehničkog problema, koji, kako je saopšteno, do sada nikada nije zabilježen u ovom obimu i obliku. U toku je i let posebno opremljenog aviona za provjeru spektra radio-veza.
Zbog prekida komunikacije između kontrole letenja i aviona, Grčka je bila primorana da privremeno zatvori svoj vazdušni prostor, što je izazvalo brojna otkazivanja i kašnjenja letova širom Evrope. Hiljade putnika ostalo je zaglavljeno na aerodromima u Grčkoj i drugim evropskim državama.
Avioni u dolasku uglavnom su preusmjeravani ka Turskoj, dok je nekim letjelicama naloženo da se vrate na aerodrome sa kojih su poletjele. Aerodrom u Solunu danas je bio potpuno zatvoren, dok je atinski aerodrom bio među najteže pogođenima — više od 90 letova do i iz Atine bilo je otkazano do popodnevnih časova.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Normalizuje se avio-saobraćaj u Grčkoj, istražuje se uzrok poremećaja radio-veza s avionima

Četiri planinara poginula su u sniježnoj lavini u planini Vardusija, u oblasti Fokida u centralnoj Grčkoj.
Nestanak planinara prijavljen je u četvrtak uveče, a njihovi rođaci rekli su državnoj televiziji ERT da zbog nedostatka signala nijesu uspjeli da ih kontaktiraju telefonom.
Akcija spašavanja i potrage za tri muškarca i jednom ženom počela je rano u petak, prenosi grčki list Katimerini. 
Vjeruje se da je tridesetogodišnja žena koja je stradala partnerka jednog od muškaraca.

1250x600

1084x550

Grčka: U sniježnoj lavini stradala četiri planinara

Crna Gora se nalazi pred samim ulazom u Evropsku uniju. Pamtimo i cijenimo podršku koju nam je Grčka u kontinuitetu pružala i sigurni smo sigurni da će, kada dođe trenutak za to, upravo ta zemlja ne samo podržati naš ulazak u zajednicu, već i snažno savjetovati druge zemlje članice da glasaju za prijem Crne Gore u EU, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.
Mandić je danas u Vili „Gorica“ upriličio svečani ručak u čast Konstantinosa Tasulasa, predsjednika Republike Grčke, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Mandić je, prvenstveno, poželio srdačnu dobrodošlicu predsjedniku Tasulasu i njegovoj delegaciji, istakavši da Crna Gora kako danas, tako i kroz istoriju, Republiku Grčku posmatra kao najiskrenijeg prijatelja i saveznika.
Tasulas se zahvalio predsjedniku Mandiću na ovoj svečanosti, dodajući da će Grčka uvijek biti iskreni prijatelj naše zemlje.
- U tom kontekstu, on je dodao da Grčka u drugoj polovini 2027. preuzima predsjedavanje Savjetu Evropske unije, u periodu kada Crna Gora očekuje završnu fazu pristupnog procesa i da će na svakom nivou podržati želju naših građana da postanemo prva naredna članica Evropske unije - navedeno je u saopštenju Skupštine.

Mandić sa Tasulasom: Sigurni smo da će Grčka savjetovati druge zemlje da glasaju za prijem Crne Gore u EU

Drugog dana zvanične posjete Crnoj Gori, u četvrtak 11. decembra, predsjednik Republike Grčke Konstantinos Tasulas održaće zajedničko predavanje sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem na Fakultetu političkih nauka Univerziteta Crne Gore, u okviru programa EU Akademije predsjednika.
Ranije tog dana, Tasulas će zajedno sa predsjednikom Milatovićem položiti vijenac na spomenik Partizanu-borcu na Gorici.
Predavanje, pod naslovom „Od Soluna do danas: obećanje koje postaje evropska stvarnost“, biće posvećeno evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, ulozi Grčke u procesu proširenja i aktuelnom trenutku evropskih integracija Crne Gore.
Posebnu težinu događaju daje činjenica da Grčka u drugoj polovini 2027. godine preuzima predsjedavanje Savjetu Evropske unije — u periodu kada Crna Gora očekuje završnu fazu pristupnih pregovora. Učešće predsjednika Tasulasa u EU Akademiji predstavlja snažnu poruku podrške evropskom putu Crne Gore.

Predsjednik Grčke Konstantinos Tasulas održaće predavanje na Fakultetu političkih nauka zajedno sa Milatovićem

Premijer Crne Gore Milojko Spajić saopštio je da je Grčka ponovo potvrdila snažnu i nedvosmislenu podršku evropskom putu Crne Gore, ističući da Atina Crnu Goru vidi kao prvog narednog kandidata spremnog za članstvo na osnovu ostvarenih rezultata.
U objavi na mreži X, Spajić je prenio poruke predsjednika grčkog Parlamenta Konstantinosa Tasulasa, koji je tokom susreta naglasio da će Grčka „učiniti sve“ kako bi Crna Gora ušla u Evropsku uniju tokom njenog šestomjesečnog predsjedavanja Savjetu EU — u drugoj polovini 2027. godine.
- Nedvosmislena podrška istorijskog prijatelja, pouzdanog partnera i saveznika — Grčke — Crnoj Gori da uđe u EU na temelju zasluga. Više nego ohrabrujuće su riječi predsjednika Tasulasa da će Grčka učiniti sve da Crna Gora uđe u EU već tokom njihovog predsjedavanja - naveo je Spajić.
Premijer je istakao zahvalnost na kontinuiranoj grčkoj podršci i pomoći, dodajući da se u „srdačnom razgovoru sa grčkom delegacijom“ govorilo i o jačanju bilateralne saradnje.
Prema njegovim riječima, obje strane saglasile su se da je pravo vrijeme za unapređenje postojećih i pokretanje novih linija ekonomske saradnje između Crne Gore i Grčke.

Spajić: Grčka pruža nedvosmislenu podršku da Crna Gora uđe u EU tokom njenog predsjedavanja 2027.

Nedvosmislena je podrška istorijskog prijatelja, pouzdanog partnera i saveznika Grčke Crnoj Gori da uđe u EU na temelju zasluga, kazao je premijer Milojko Spajić.
Spajić se danas susreo sa predsjednikom Grčke Konstantinosom Tasulasom koji je boravio u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.&nbsp;
On je na mreži X naveo da je više nego ohrabrujuće su riječi Tasulasa da će Grčka učiniti sve da Crna Gora uđe u EU već tokom njihovog šestomjesečnog predsjedavanja, odnosno u drugoj polovini 2027. godine.&nbsp;
- Zahvalni smo na kontinuiranoj podršci i pomoći, a u srdačnom razgovoru sa grčkom delegacijom saglasili smo se da je pravo vrijeme za unapređenje postojeće i pokretanje novih linija ekonomske saradnje između Crne Gore i Grčke - poručio je Spajić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1998872131052953729&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Spajić sa Tasulasom: Nedvosmislena podrška istorijskog prijatelja i pouzdanog partnera i saveznika

Predsjednik Grčke Konstantinos Tasulas boraviće od danas u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta je saopšteno da posjeta Tasulasa ima poseban značaj za Crnu Goru.
To je, kako su kazali, 11 posjeta predsjednika neke države članice Evropske unije (EU) Crnoj Gori tokom mandata Milatovića, što potvrđuje sve intenzivniji politički dijalog i rastuću podršku evropskih partnera napretku naše zemlje ka članstvu u EU.&nbsp;
Ističe se i da je to tek druga bilateralna posjeta Tasulasa od preuzimanja dužnosti.
- Što potvrđuje veliko uvažavanje Grčke prema Crnoj Gori i ulozi Milatovića u jačanju međudržavnih veza - navodi se u saopštenju.
Kako se dodaje, Crna Gora i Grčka tradicionalno njeguju prijateljske odnose, zasnovane na povjerenju, saradnji i zajedničkoj viziji evropske budućnosti.
Iz Milatovićevog kabineta su naglasili i činjenicu da Grčka u drugoj polovini 2027. preuzima predsjedavanje Savjetu EU, u periodu kada Crna Gora očekuje završnu fazu pristupnog procesa.&nbsp;
- Ova posjeta predstavlja još jedan korak u jačanju saradnje Crne Gore i Grčke, produbljivanju međusobnog povjerenja i potvrdi da Crna Gora uživa kontinuiranu i principijelnu podršku Grčke na putu ka punopravnom članstvu u EU - zaključili su u saopštenju.
Dva predsjednika u dvorištu Rezidencije na Cetinju posadi će drvo prijateljstva, kao simbol trajnih veza Crne Gore i Grčke.

Predsjednik Grčke od danas u posjeti Crnoj Gori

Predsjednik Republike Grčke Konstantinos Tasulas boraviće u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od 10. do 12. decembra na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Ova posjeta, kako su kazali iz Kabineta predsjednika Crne Gore, predstavlja još jedan korak u jačanju saradnje Crne Gore i Grčke, produbljivanju međusobnog povjerenja i potvrdi da Crna Gora uživa kontinuiranu i principijelnu podršku Grčke na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji.
- Posjeta predsjednika Tasulasa ima poseban značaj za Crnu Goru. Ona predstavlja jedanaestu posjetu predsjednika neke države članice Evropske unije Crnoj Gori tokom mandata predsjednika Milatovića, što potvrđuje sve intenzivniji politički dijalog i rastuću podršku evropskih partnera napretku naše zemlje ka članstvu u EU - navodi se u saopštenju.
Važno je istaći i da je, kako dodaju, riječ o tek drugoj bilateralnoj posjeti predsjednika Tasulasa od preuzimanja dužnosti, što potvrđuje veliko uvažavanje Grčke prema Crnoj Goroi i ulozi predsjednika Milatovića u jačanju medjudržavnih veza.
- Crna Gora i Grčka tradicionalno njeguju prijateljske odnose, zasnovane na povjerenju, saradnji i zajedničkoj viziji evropske budućnosti - piše u saopštenju.
Predsjednika Tasulasa će po dolasku u Podgoricu dočekati ministarka kulture Tamara Vujović, a predsjednik Milatović će upriličiti ceremoniju svečanog dočeka u Rezidenciji na Cetinju, gdje će dva predsjednika imati sastanak.&nbsp;
Nakon toga će se obratiti medijima, a zatim u dvorištu Rezidencije posaditi drvo prijateljstva, kao simbol trajnih veza Crne Gore i Grčke.
- Isto veče, predsjednik Tasulas imaće sastanak sa predsjednikom Vlade Crne Gore Milojkom Spajićem. Drugog dana posjete, u četvrtak 11. decembra, predsjednik Grčke Konstantinos Tasulas će uz prisustvo predsjednika Jakova Milatovića položiti vijenac na spomenik Partizanu-borcu, na Gorici, nakon čega će održati zajedničko predavanje na Fakultetu političkih nauka, u okviru EU Akademije predsjednika, na temu “Od Soluna do danas: obećanje koje postaje evropska stvarnost” - najavljeno je u saopštenju.
Posebnu važnost ima činjenica da Grčka u drugoj polovini 2027. preuzima predsjedavanje Savjetu Evropske unije, u periodu kada Crna Gora očekuje završnu fazu pristupnog procesa.&nbsp;
- Učešće predsjednika Tasulasa u EU Akademiji snažna je poruka podrške evropskoj budućnosti Crne Gore. Istog dana, predsjednik Tasulas sastaće se sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem - precizirano je u saopštenju.

Predsjednik Republike Grčke Konstantinos Tasulas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Grčki poljoprivrednici organizovali su danas štrajk i blokirali ključne puteve, granične prelaze i dva aerodroma na Kritu kako bi izrazili protest i zbog kašnjenja evropskih subvencija.
Dodatne barikade uspostavljene su u centralnim i jugozapadnim regionima, a organizatori najavljuju da bi u narednim danima mogao biti blokiran i luka Volos, što bi proteste podiglo na novi nivo pritiska.
Saobraćajni kolaps pogađa i sjever zemlje, gdje su blokirani granični prelazi Promahonas prema Bugarskoj i Kipi prema Turskoj, uz ograničen prolaz samo za kamione sa osjetljivom robom, prenosi Ekatimerini.
Nezadovoljstvo raste zbog višegodišnjeg lažiranja podataka o zemljišta i broja grla stoke za dobijanje evropskih fondova, na šta su ove godine ukazali evropski tužioci.
Premijer Kirjakos Micotakis, čija je vlada pod pritiskom usljed pada povjerenja, pozvao je poljoprivrednike da prekinu blokade i vrate se razgovorima.
Vlada u Atini je obećala temeljnu reformu agencije OPEKEPE, nadležne za obradu EU subvencija, dok paralelno sprovodi sopstvenu istragu prijava i poreskih podataka.
Trenutno je pod provjerom više od 40.000 prijava, a Atina je ponovo potvrdila da će ove godine poljoprivrednicima biti isplaćeno 3,7 milijardi eura.

Grčki poljoprivrednici štrajkovali zbog kašnjenja evropskih subvencija

Nepoznate osobe izvršile su večeras napad molotovljevim koktelima na policijsku stanicu u Atini, nema povrijeđenih, a pričinjena je šteta na ulazu zgrade i parkiranom automobilu, javlja Katimerini.
Kako se navodi, napad se dogodio nešto prije 20 sati po lokalnom vremenu kada je grupa od najmanje šest ljudi prišla zgradi i bacila pet molotovljevih koktela.
Počinioci su odmah nakon napada otišli ​​u nepoznatom pravcu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fgreekcitytimes%2Fstatus%2F1997634658532536451%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1997634658532536451%7Ctwgr%5E824a28e61754de3783d2eae36e644ac4f538f6ba%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Na kraju komemorativnog marša u subotu zbog ubistva Aleksandrosa Grigoropulosa došlo je do incidenata između demonstranata i policijskih snaga, a uhapšeno je 15 osoba.
Grigoropulos (15) je ubijen tokom nasilnih protesta u atinskom naselju Esarkija 2008. godine.
Sud u grčkom gradu Amfisa osudio je u oktobru 2010. godine na doživotni zatvor policajca Epaminondasa Korkoneasa (38) zbog ubistva Grigoropulosa.

Nepoznate osobe bacile molotovljeve koktele na policijsku stanicu u Atini

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: grcka