Stranka evropskog progresa (SEP) zahtijeva od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vlade Crne Gore da produže rok za zamjenu ličnih karata i da u najkraćem roku obezbijede dodatne resurse i punktove, produže radno vrijeme službi, te u budućnosti uvedu transparentne i pravovremene mehanizme obavještavanja građana.
Oni su ukazali da su gužve zbog zamjene ličnih karata nesnosne, te da je to rezultat rigoroznog i nerealnog roka do 1. oktobra 2025.
- Ukazujemo na potrebu poštovanja i većeg stepena razumijevanja potreba građana. Građani zaslužuju red, poštovanje i servis koji radi u njihovom interesu &nbsp;- a ne demonstraciju moći, poniženja u redovima i neizbježan osjećaj da ih država kažnjava - naveli su u SEP-u.
Očigledno je, cijene oni, da problem nije u građanima, već u nedostatku znanja, reda i sistemskog pristupa.
- Umjesto da se unaprijed obezbijedi veći broj punktova za izdavanje ličnih karata, da se proces rastereti i digitalizuje, da se u šalterski rad uključe svi službenici pa i oni koji su naprimani po „glavnim zgradama i upravama“, vlast je ponovo dozvolila da sve padne na leđa građana. Istovremeno se građani optužuju da su „čekali posljednji trenutak“, pa se neprilike i neprijatnosti nadovezuju sa raznih strana pa pritisak stiže i od banaka koje prijete blokadom računa, a finansiraju se od novca građana - cijene u SEP-u.
Podsjećaju da su, kada je trebalo prikupljati donacije za pomoć nakon požara, poruke stizale svim građanima.
- Na isti način, vlast je mogla obavještavati građane o obaveznoj zamjeni ličnih karata, slati pravovremene podsjetnike i tako spriječiti gužve i nervozu - podvukli su u SEP-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SEP: Vlada i MUP da produže rok zamjene ličnih karata i otvore dodatne punktove za zamjenu

Ogromne gužve &nbsp;na graničnim prelazima Vraćenovići i Ilino brdo prema Bosni i Hercegovini. Na izlazu iz Crne Gore formirane su kilometarske kolone vozila, a čekanja traju i po nekoliko sati.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823130844_5aceda18294889e6246d73dc68f957426e7d8517c2c414681cfe53b277673cb0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250823130844_5aceda18294889e6246d73dc68f957426e7d8517c2c414681cfe53b277673cb0" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone na granici sa BiH"> <figcaption>Kilometarske kolone na granici sa BiH(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FABaxXPMDPsw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Policija na skretanju za Vraćenoviće iz pravca Nikšića upozorava vozače na dugotrajna zadržavanja na granici. Slična situacija je i na Ilinom brdu, gdje je kolona vozila na izlasku iz Crne Gore duga od samog graničnog prelaza do Klobuka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082314080_235be371738f0e56079417fae2ba5a267c4960ebbd5be7c6998dd3e4ac208061.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082314080_235be371738f0e56079417fae2ba5a267c4960ebbd5be7c6998dd3e4ac208061" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Granični prelaz Klobuk"> <figcaption>Granični prelaz Klobuk(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823130844_0652f8b76262c6533fd229e3be95cf24d789545fe0d65ed9f318744fa8d47d17.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250823130844_0652f8b76262c6533fd229e3be95cf24d789545fe0d65ed9f318744fa8d47d17" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Kilometarske kolone na granici sa BiH"> <figcaption>Kilometarske kolone na granici sa BiH(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  Portal ETV zabilježio je da se vozila jedva pomjeraju, a vozači su vidno nervozni zbog čekanja. S druge strane, na ulazu u Crnu Goru iz pravca BiH – od Klobuka prema Ilinom brdu – nema značajnijih zadržavanja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEollwIkHW0Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Miraš Dušević

1250x600

1084x550

(FOTO, VIDEO) Kilometarske kolone na granici sa BiH: Čeka se i po nekoliko sati na izlazu iz Crne Gore

Uprkos prebukiranosti i drugim brojnim teškoćama s kojima se suočavaju, u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), kako je saopšteno "Danu", uspijevaju da se izbore sa bezbjednosnim izazovima.
- U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija kontinuirano se sprovode mjere i radnje iz nadležnosti ovog organa, kako u cilju održavanja reda i bezbjednosti u zatvoru, tako i u cilju preventivnog suzbijanja potencijalnih rizika i izazova. Tokom godine zabilježeni su povremeni incidenti među licima lišenim slobode, u vidu verbalnih i fizičkih sukoba, a koji su u granicama očekivanog za ovakvu vrstu kolektiva i nijesu ugrozili opštu bezbjednost ustanove. Činjenica je da trenutno imamo veći broj pritvorenih lica za koja postoji saznanja da su članovi OKG. S tim u vezi, u znatnoj mjeri je otežan i sami dnevni raspored, a uzimajući u obzir da se članovi suprotstavljenih kriminalnih struktura ne smiju sastavljati, kao ni lica za koja postoji osnovana sumnja da su učestvovala u izvršenju istog krivičnog djela. S tim u vezi, ističemo da se izuzetnim naporima menadžmenta i službenika obezbjeđenja, pored svih navedenih poteškoća, svakodnevne aktivnosti realizuju bez značajnijih incidentnih situacija – kazali su iz UIKS-a.
Kako su dodali, kao odgovor na rastuće izazove tokom prethodne godine, smještajni kapaciteti Istražnog zatvora Podgorica povećani su za 60 mjesta.
- Takođe, čitav smještajni kapacitet Zatvora za kratke kazne stavljen je na raspolaganje za potrebe pritvorenih lica. Osim toga, povećan je i smještajni kapacitet u Zatvoru Bijelo Polje, gdje je prebačen određeni broj pritvorenih lica - istakli su iz UIKS-a.

UIKS: Gužva u pritvoru dodatni bezbjednosni rizik

V.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović donio je naredbu o privremenoj zabrani saobraćaja teretnih motornih vozila, autobusa i specijalnih putničkih vozila za stanovanje - kampera, usljed očekivane pojačane frekvencije saobraćaja na pojedinim putnim pravcima.
Propisano je da se zabranjuje saobraćaj teretnih motornih vozila, čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 (sedam zarez pet) tona.
- U periodu od 15. juna do 15. septembra, svakim danom u vremenu od 17 do 22 sata na sljedećim djelovima magistralnih puteva:
1. M-1, (GP Debeli Brijeg – H. Novi – Kotor – Tivat (Krtolska raskrsnica) – Budva – Bar –
Ulcinj – GP Sukobin),
2. M-2, (Podgorica – Sotonići – Petrovac),
3. M-2, (Podgorica – Mioska – Kolašin),
4. M-10, (Podgorica – Cetinje – Budva),
- a u periodu od 9. maja do 15. septembra, svakim danom u vremenu od sedam do 22 sata, na sljedećim dijelovima regionalnih puteva:
5. R-1, Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje,
6. R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj - navode u policiji.
Cjelodnevno se zabranjuje, kako dodaju, saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv. kombi vozila) i specijalnih putničkih vozila za stanovanje – tzv. kampera, u periodu od 9. maja do 15. septembra na dionicama regionalnih puteva:
1. R-1, od mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje do mjesta Trojica - Kotor (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora,
2. R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika,
3. R-25.1, dionica Međuvršje – Lovćen, od parkinga do Mauzoleja, u oba smjera.
- Zabrana iz tačke 1. podtačke 1, 2, 3, 4 i 6 ove Naredbe, ne odnosi se na: vozila sa prvenstvom prolaza, vozila za održavanje puteva i PTT instalacija, vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu, vozila koja vrše transport vode, kao ni na vozila za prevoz opasnih materija na dijelu mag. puta M-1, od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci, dok se zabrana iz tačke 1 podtačke 5 ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza i vozila za pružanje pomoći na putu - naveli su u policiji.
Naglašavaju da će, pored striknog poštovanja Naredbe, policijski službenici preduzeti mjere kako bi se spriječilo formiranje kolona teretnih motornih vozila po završetku trajne zabrane.
- Što je bio čest slučaj prethodnih godina, na način što će se dozvoliti uključivanje u saobraćaj teretnih vozila, tako da između svaka dva uključenja prođe vremenski period od najmanje nekoliko minuta, a vozači teretnih motornih vozila će se upozoravati da su dužni da drže propisano odstojanje između vozila - dodali su u policiji.
Novina, u odnosu na prethodni desetogodišnji period, od kada se donosi ova naredba, je što se ovom Naredbom zabranjuje i saobraćaj autobusa na tri regionalna putna pravca.
- Kao i specijalnih putničkih vozila za stanovanje tzv. kampera, te stoga posebno skrećemo pažnju vozačima autobusa koji koriste navedene putne pravce na poštovanje odredbi tačke II ove Naredbe - zaključili su u policiji.

Privremena zabrana saobraćaja teretnih vozila, autobusa i kampera na određenim putevima

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Krvavi protesti u Iranu, broj žrtava premašio stotinu, Tramp kaže da su SAD spremne da pomognu

Tržište nekretnina u Evropskoj uniji (EU) zabilježilo je značajan rast u trećem kvartalu prošle godine, pri čemu su cijene stanova skočile 5,5 odsto, dok su stanarine porasle 3,1 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
Prema podacima Eurostata, trend poskupljenja nastavljen je i na kvartalnom nivou, pa su nekretnine u odnosu na drugo tromesečje skuplje 1,6 odsto, a stanarine 0,9 odsto, prenosi Capital.ba.
U periodu od 2015. do kraja prošle godine, cijene stanova u EU su u prosjeku porasle 63,6 odsto, dok je zakup poskupio 21,1 odsto.
Dok su stanarine tokom protekle decenije rasle stabilno i bez većih potresa, cijene stanova su oscilirale, pošto su se smjenjivali periodi stagnacije sa fazama ekstremno brzog rasta.
Kada se posmatraju pojedinačne države članice, Mađarska se izdvaja kao apsolutni rekorder po poskupljenju, pošto su cijene stanova u toj zemlji od 2015. porasle čak 275 odsto.
Pored Mađarske, cijene su se više nego udvostručile u još 11 zemalja, a na vrhu liste nalaze se Portugalija, Litvanija i Bugarska, gdje je zabilježen porast veći od 150 odsto.
Izuzetak na mapi Evrope predstavlja Finska, koja je jedina zemlja u kojoj su cijene nekretnina danas niže nego prije deset godina, odnosno blago su pale za dva odsto.
U pomenutom periodu je rast stanarina zabilježen u svim članicama EU, a situacija je takođe najteža u Mađarskoj, gdje su kirije više nego udvostručene, odnosno skočile su za 107 odsto.
Visok rast troškova stanovanja zabilježen je i u Litvaniji, Sloveniji, Poljskoj i Irskoj, gdje su stanari suočeni sa poskupljenjima od preko 70 odsto, navodi se na veb stranici Eurostata.

Tag: guzva