Na većini graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini nije moguće preći jer je pao informacioni sistem, a riječ je o većem kvaru, zbog čega se stvara velika gužva. Ponegdje se provjere vrše ručno s obzirom na probleme.
Sistem je pao u 12:10 sati i nije poznato do kada će biti u kvaru, ali ovakvi slučajevi se uglavnom rješavaju u roku od nekoliko sati, piše Klix.ba.
BIHAMK je prvo izvijestio da je do pada sistema došlo na prijelazima između Bosne i Hercegovine i Srbije koji su u nadležnosti Terenskog ureda Zvornik, a to su GP Karakaj, Šepak, Zvornik i Skelani.&nbsp;
Međutim, naknadno su za Klix.ba potvrdili da je riječ o većem padu sistema, na svim graničnim prijelazima sa Srbijom, Crnom Gorom i Hrvatskom.
Ističu da su kontaktirali lokalne terenske urede, te da pojedini uspijevaju propuštati vozila, a iz operativnog centra Granične policije im je rečeno da se na tim GP provjere rade ručno i da će digitalne provjere uraditi naknadno.
Ipak, na mnogim graničnim prelazima, poput GP Vardište koji se nalazi na istoku države, uopšte nije moguće preći granicu stoga se već stvara veliki broj automobila koji čekaju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Pao sistem na graničnim prelazima u BiH, ponegdje se provjere vrše ručno

Stranka evropskog progresa (SEP) zahtijeva od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i Vlade Crne Gore da produže rok za zamjenu ličnih karata i da u najkraćem roku obezbijede dodatne resurse i punktove, produže radno vrijeme službi, te u budućnosti uvedu transparentne i pravovremene mehanizme obavještavanja građana.
Oni su ukazali da su gužve zbog zamjene ličnih karata nesnosne, te da je to rezultat rigoroznog i nerealnog roka do 1. oktobra 2025.
- Ukazujemo na potrebu poštovanja i većeg stepena razumijevanja potreba građana. Građani zaslužuju red, poštovanje i servis koji radi u njihovom interesu &nbsp;- a ne demonstraciju moći, poniženja u redovima i neizbježan osjećaj da ih država kažnjava - naveli su u SEP-u.
Očigledno je, cijene oni, da problem nije u građanima, već u nedostatku znanja, reda i sistemskog pristupa.
- Umjesto da se unaprijed obezbijedi veći broj punktova za izdavanje ličnih karata, da se proces rastereti i digitalizuje, da se u šalterski rad uključe svi službenici pa i oni koji su naprimani po „glavnim zgradama i upravama“, vlast je ponovo dozvolila da sve padne na leđa građana. Istovremeno se građani optužuju da su „čekali posljednji trenutak“, pa se neprilike i neprijatnosti nadovezuju sa raznih strana pa pritisak stiže i od banaka koje prijete blokadom računa, a finansiraju se od novca građana - cijene u SEP-u.
Podsjećaju da su, kada je trebalo prikupljati donacije za pomoć nakon požara, poruke stizale svim građanima.
- Na isti način, vlast je mogla obavještavati građane o obaveznoj zamjeni ličnih karata, slati pravovremene podsjetnike i tako spriječiti gužve i nervozu - podvukli su u SEP-u.

SEP: Vlada i MUP da produže rok zamjene ličnih karata i otvore dodatne punktove za zamjenu

Ogromne gužve stvorene su iz pravca primorja ka Podgorici, nakon što je jutros veliki odron u mjestu Obzovica zatvorio put Cetinje-Budva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_aa4f36e31578bd205269567a191d0f74f70aa90dcc42d4d353d8e226b4f0ce93.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025091419090_aa4f36e31578bd205269567a191d0f74f70aa90dcc42d4d353d8e226b4f0ce93" data-rendition-name="original" width="384" height="854" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Iz Bara su napravljene kolone vozila koja jedva da se pomjeraju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_40c29b5d0cb2d231fc7bd8b4ef1dee25cb433bdd42dba4a233ce6d2cce11c1f9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025091419090_40c29b5d0cb2d231fc7bd8b4ef1dee25cb433bdd42dba4a233ce6d2cce11c1f9" data-rendition-name="original" width="901" height="1600" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Kako prenose Vijesti, privremeno je zatvoren i drugi glavni pravac preko tunela "Sozina", jer su službenici Monteputa bili primorani da u 18.30 časova prekinu saobraćaj. Povremeno otvore, pa zatvore Sozinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025091419090_2d0c9faa42e32878ce6a835d3a622c6ee4534c18abff2ebb1737db626314d094.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025091419090_2d0c9faa42e32878ce6a835d3a622c6ee4534c18abff2ebb1737db626314d094" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Gužve iz pravca Bara ka Podgorici"><figcaption>Gužve iz pravca Bara ka Podgorici(Photo: Patrola CG)</figcaption></figure>  Podsjećamo, velika količina materijala, stijene odronila se jutros, oko 7:30 sati, na cestu iznad Obzovice. Prema posljednjim informacijama, odron neće biti uklonjen onako kako je prvobitno javljeno, a dok se ne obezbijedi potpuna sigurnost za učesnike saobraćaja put će biti zatvoren. Rukovodilac sektora za održavanje puteva Ljubiša Lazović je za RTV Cetinje kazao da je glavni problem stijena koja je ostala iznad puta. On je kazao da se trenutno pikamerom razbijaju prilično tvrde stijene koje su pale na put, a da će se nakon toga pristupiti rješavanju problema sa stijenom iznad. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fput-cetinje-budva-zatvoren-dok-se-ne-otkloni-svaka-opasnost-dodatni-problem-ostatak-stijene-koji-visi-iznad-magistrale&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

FOTO: Ogromne gužve iz Bara ka Podgorici, povremena obustava saobraćaja kroz Sozinu

Na više graničnih prelaza sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom čeka se u koloni, saopšteno je iz Auto-moto saveza bh. entiteta Republika Srpska, odakle ističu da se zbog predstojećeg vikenda očekuje pojačana frekvencija vozila na prelazima.
Vozila čekaju u koloni ulazak u BiH iz Hrvatske na graničnim prelazima Gradina, Kostajnica i Velika Kladuša.
Pojačan je saobraćaj sa Hrvatskom u oba smjera na graničnom prelazu Gradiška, sa Srbijom na prelazu Šepak i sa Crnom Gorom na prelazu Deleuša.
Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja za putnička vozila nisu duža od 30 minuta.

Kolone na granicama BiH sa Crnom Gorom, Hrvatskom i Srbijom

U Crnoj Gori danas se očekuje pojačana frekvencija vozila, kazali su iz Auto moto saveza (AMSCG) i savjetovali vozačima da duža putovanja ne planiraju u najtoplijem dijelu dana. 
 
Na regionalnom putu Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen za sva vozila zbog odronjavanja stijene u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine. 
 
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati. 
 
Na magistralnom putu M-2, na dionicama Ribarevine - Poda i Poda - Berane, saobraća se jednom trakom naizmjenično. 
 
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom. 
 
Zbog adaptacije regionalnog puta R-19, dionica Trešnjevik – Andrijevica, saobraćaj je na mjestu radova promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni. 
 
Iz AMSCG-a su kazali da je saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen zbog izgradnje bulevara, a da će vozila saobraćati alternativnim putevima. 
 
Na magistralnom putu M-6 Pljevlja-Đurđevića Tara režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestima radova. 
 
Na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Žabljak, saobraćaj će od sedam do 17 sati povremeno biti promijenjen sa dvosmjernog na jednosmjerni, zbog sanacije klizišta Provalija. 
 
I na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje – Dailovgrad režim saobraćaja je promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični, zbog asfaltiranja. 
 
Saobraćaj na magistralnom putu M-6, na dionici Šavnik - Jasenovo Polje, promijenjen je sa dvosmjerenog na jednosmjerni, zbog presvlačenja puteva.

Očekuje se pojačana frekvencija vozila

Na Graničnom prelazu Ilino Brdo, između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, danas su zabilježene gužve. Ovaj prelaz se nalazi na putnom pravcu od Trebinja ka Nikšiću, gdje se sjutra održavaju lokalni izbori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250412210452_bbea2b690dd04444dfef6ec5f8a5ba39c954e6592fcf0445b5e799812b6878a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250412210452_bbea2b690dd04444dfef6ec5f8a5ba39c954e6592fcf0445b5e799812b6878a5" data-rendition-name="original" width="1080" height="599" loading="lazy" alt="Gužve Ilino Brdo"> </figure>  Osim nikšićkih, sjutra se održavaju i lokalni izbori u Herceg Novom.

1250x600

Gužve na GP Ilino Brdo uoči sjutrašnjih izbora u Nikšiću

Prosječni dnevni saobraćaj na regionalnim i magistralnim putevima u Crnoj Gori tokom prošle godine veći je za oko pet odsto u odnosu na prethodnu godinu, saopšteno je iz Uprave za saobraćaj. 
 
Navodi se da je povećanje intenziteta saobraćaja zabilježeno gotovo na svim putnim pravcima, osim na dionicama gdje su u toku radovi. 
 
- Najveći rast saobraćaja evidentiran je na putu R-24 Buča – Lubnice, odnosno na pravcu koji povezuje Berane i Kolašin kroz tunel Klisura - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da je automatski brojač saobraćaja, postavljen u mjestu Buče, tokom prošle godine registrovao gotovo 1,2 miliona vozila, što predstavlja rast od oko 200 odsto u odnosu na prethodnu godinu. 
 
- Ovo značajno povećanje posljedica je otvaranja tunela Klisura u martu prošle godine, koji je skratio put između Berana i Kolašina za više od 40 kilometara, zbog čega većina građana sa sjevera sada koristi ovaj pravac za putovanje ka centralnom dijelu zemlje - istakli su iz Uprave za saobraćaj. 
 
Prema njihovim riječima, povećanje inteziteta saobraćaja zabilježeno je i na putu R-13 Kolašin–Mateševo, koji povezuje auto-put sa magistralnim putem M-2 Podgorica–Kolašin–Mojkovac. 
 
- Prema podacima sa automatskog brojača u Vladošu, za 12 mjeseci prošle godine ovim putem je prošlo 2.698.960 vozila, što je u prosjeku 7.374 vozila dnevno - rekli su iz Uprave za saobraćaj. 
 
Kako su pojasnili, to predstavlja rast od 20 odsto u odnosu na 2023. godinu. 
 
- Najprometniji putni pravac u državi je M-11 Lepetane–Krtolska raskrsnica. Naš automatski brojač saobraćaja u mjestu Lovanja registrovao je 7.361.433 vozila, što znači da je ovom saobraćajnicom dnevno u prosjeku prolazilo više od 20 hiljada vozila - navodi se u saopštenju. 
 
Iz Uprave za saobraćaj su naveli da je najveći pad saobraćaja evidentiran na putu R-10 Đurđevića Tara–Mojkovac. 
 
- Gdje je u 2024. godini prošlo svega 60 hiljada vozila, što predstavlja smanjenje od 60 odsto u odnosu na prethodnu godinu - kazali su iz Uprave, dodajući da je taj pad uzrokovan radovima na klizištu u mjestu Sokolovina. 
 
Do smanjenje saobraćaja došlo je, kažu, i na putnom pravcu Podgorica –Kolašin kroz Platije.
- Što je i očekivano, s obzirom na to da većina vozača sada koristi auto-put za putovanje između glavnog grada i sjevera - dodali su oni. 
 
Prema podacima sa brojača u mjestu Mioska, intenzitet saobraćaja na ovom putnom pravcu smanjen je za trećinu u odnosu na 2023. godinu, a gotovo isti toliki pad evidentirao je i brojač u Morači. 
 
Napomenuli su da Uprava za saobraćaj raspolaže sa oko 60 automatskih brojača postavljenih na ključnim putnim pravcima širom zemlje, koji neprekidno evidentiraju promet vozila po smjerovima i kategorijama, 24 sata dnevno.

Pojačan intenzitet saobraćaja, najveći rast kroz tunel Klisura

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: guzve