Znači li rješenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, kojim je ukinuta dozvola za rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u selu Radulići kod Bijelog Polja, da ima neko ko je jači od države Crne Gore – pita u izjavi za Portal ETV, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić. Dodaje da ne želi da vjerujem u to, ali i ukazuje na slijed događaja koji upozoravaju da neko ili utiče na institucije ili se odluk donose negdje drugo. - Ja, ipak, želim da vjerujem u institucije sistema i da je država Crna Gora jaka i da će reagovati. Ako mi treba da tražimo dozvolu od nekog drugog, mimo zvaničnih institucija, od nekih organizacija ili institucija izvan naše države onda ovo nije država, onda je to anarhija. Svima nama neke stvari smetaju, ali moramo da poštujemo zakone ove zemlje, a ja razgovaram argumentima i dokazima i samo sa institucijama - poručio je on, komentarišući navode Uprave za zaštitu kulturnih dobara u kojem tvrde kako su morali ukinuti prethodno rješenje, jer su im se prošle godine obratili mještani Mikulića koji kažu da je džamija sagrađena na ostacima stare crkve i hrišćanskog groblja. Reis, s druge strane, podsjeća da su istraživanja već urađena i da su stručnjaci bili jasni da tu nije bilo crkve. - Mi smo ljudi koji volimo ovu zemlju, podržavamo njen evropski put i tražimo jednakost. Ne bih da me neko pogrešno shvati, ali imali smo nedavno situaciju da je Ministarstvo kulture urgentno reagovalo i prepravilo odluku o izgradnji spomenika Amfilohiju u Beranama. To je naložila Vlada i mi sada očekujemo isto tako hitnu reakciju i ukidanje ovog spornog rješenja kojim se nama šalje jako, jako ružna poruka, da ne kažem težu riječ - naglasio je reis Fejzić. Uvijek kada je jačala četnička ideologija na ovim prostorima, dodaje on, Hajdar pašina džamija u Radulićima kod Bijelog Polja bila je na udaru.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122422124_b15d70b6dcf6b4e4894563e687c47491f1670c44a2c8ff1e10ee2422e55cb284.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024122422124_b15d70b6dcf6b4e4894563e687c47491f1670c44a2c8ff1e10ee2422e55cb284" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Reis Rifat Fejzić"><figcaption>OČEKUJE HITNO UKIDANJE RJEŠENJA: Reis Rifat Fejzić</figcaption></figure>  Podsjeća da su je 1943. zapalili četnici, da bi devedesetih godina prošlog vijeka, kada je ovaj pokret počeo da „oživljava“, ta džamija u katastru bila upisana kao crkva, a mezarje (groblje), kao krš i kamenjar?! - Sada, opet, pokušavaju da je izbrišu tvrdnjama kako je sagrađena na temeljima crkve. Ipak, ne želim da vjerujem da se ponovo sada četnička ideologija na ovakav način obračunava sa nama. Želim da vjerujem da ova vlada ima kapaciteta da pod hitno ovo rješenje zaustavi, ukine. Obavijestili smo sve relevantne u adrese u Crnoj Gori, obavijestićemo i međunarodne, jer je ovo bukvalno šamar nama i jedna strašna poruka da ovdje za nas nema mjesta – pribojava se reis odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Podsjeća da je Hajdar pašina džamija spaljena 1943. godine u četničkom pohodu i da to piše u zvaničnim dokumentima. - To su dokumenta koja je Pavle Đurišić slao vođi četničkog pokreta Draži Mihailoviću i u njima navodi da je limskom dolinom, to jeste od Bistrice bjelopoljske do Foče ubijeno 10.000 Muslimana - žena, djece, staraca... Deset hiljada ljudi. Sve što se našlo na tom pojasu od naših vjerskih objekata tada je spaljeno, a među njima i ova džamija u Radulićima - kaže Fejzić. Nikada nijesu saznali ko je devedesetih godina prošlog vijeka ovu džamiju u bjelopoljskom katastru upisao kao crkvu. - Tamo gdje je pisalo džamija neko je precrtao tu riječ i napisao crkva, a tamo gdje je pisalo muslimansko mezarje, odnosno groblje oko džamije, precrtao i napisao krš, kamenjar. Bili smo šokirani kada smo za to saznali, kada smo vidjeli da je neko sve to preškrabao. Pokrenuli smo spor, podnijeli krivičnu prijavu protiv nepozantog lica i zahtijevali da se stanje u katastru vrati u prvobitni položaj. Imali smo posjedovne listove i kada smo to sve ispravili krenuli smo u proces obnove džamije - priča reis. Međutim, opet su nailazili na prepreke i sve je trajao dugo. - Na kraju su od nas traženi neki nenormalni uslovi, pojavila se ta priča da je tu bila crkva, da je džamija napravljena na njenim temeljima. Naloženo je i arheološko istraživanje koje su uradili stručnjaci iz Polimskog muzeja. I nijesu ga radili Muslimani, nego zapošljeni u toj instituciji, čestiti ljudi, profesionalci koji su uradili elaborat i dokazali da tu nikakva crkva nije bila. Ali, sada smo opet vraćeni na početak. Zašto? - pita reis Fejzić. Mještani sela Radulići kod Bijelog Polja od prošle godine prijete da neće dozvoliti rekonstrukciju džamije, jer je ona, tvrde, sagrađena na ostacima „drevne hrišćanske svetinje. Arheološko istraživanje stručnjaka Polimskog muzeja koje je njihove tvrdnje demantovalo njima ne znači ništa, a više nije relevantno ni institucijama. Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara juče je saopšteno kako se tvrdnje mještana Radulića, da je džamija, koja ima status nepokretnog kulturnog dobra, sagrađena na ostacima crkve, „mogu potvrditi/osporiti samo na osnovu sprovedenih sveobuhvatnih sistematskih arheoloških istraživanja, kako bi se sa sigurnošću identifikovale sve hronološke/građevinske faze“. - Do danas, na ovom prostoru su 2008. godine sprovedena samo sondažna istraživanja, kada je u okviru samog objekta džamije otvorena jedna sonda, dok preostali dio unutrašnjosti, kao i spoljnog dijela uz zidove objekta, nije sistematski istražen, uz izuzetak ostataka turbeta sjeverno od džamije - njihov je alibi za ukidanje dozvole za rekonstrukciju džamije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122422124_46d4322d16ca68be57d4a57e69f2b05dfaa33d092d892aa63316bc6169c3dc92.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024122422124_46d4322d16ca68be57d4a57e69f2b05dfaa33d092d892aa63316bc6169c3dc92" data-rendition-name="original" width="1000" height="713" loading="lazy" alt="Projektovani izgled Hajdar pašine džamije nakon rekonstrukcije"><figcaption>Projektovani izgled Hajdar pašine džamije nakon rekonstrukcije</figcaption></figure>  Kategorični su i da „nema prostora za konstatacije da se postupanjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara ugrožava očuvanje kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države, već je upravo ono usmjereno ka uvažavanju svih istorijskih, arhitektonskih, arheoloških i kulturnih slojeva ovog nepokretnog kulturnog dobra, a u cilju njegove adekvatne valorizacije“. Zbog svega toga, kako su istakli, Uprava je „kroz sprovođenje obavještenja o rezultatima ispitnog postupka Mešihatu islamske zajednice i revidentu ukazala da je neophodno sprovesti navedena arheološka istraživanja i na osnovu njih dostavljenu projektnu dokumentaciju dopuniti, i potom dostaviti na saglasnost ovoj Upravi“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024122422124_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2024122422124_db5121ebf3922cf0f92a8e9023ae7c7b1ac4e6c56043987caa2f23112befe5c5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Uprava za zaštitu kulturnih dobara"><figcaption>TRAŽE JOŠ JEDNO ARHEOLOŠKO ISTRAŽIVANJE: Uprava za zaštitu kulturnih dobara</figcaption></figure>  Ministarstvo kulture i medija kojem smo uputili pitanja u poneđeljak još nije odgovorilo. U čitav ovaj proce uključena je i Crkva Srbije odakle su prošle godine saopštili da će inicirati sastanak sa članovima Islamske zajednice kako bi došli do rješenja.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Fejzić: Ovo je šamar nama i strašna poruka da ovdje za nas nema mjesta

Vršiteljka dužnosti direktorice Uprave za zaštitu kulturnih dobara Petra Zdravković poništila je rješenje o davanju saglasnosti na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima, iako je ona lično odobrila ovaj projekat dvije godine ranije (2022) - kazao je reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat Fejzić dodajući da zahtijevaju od Ministarstva kulture i Vlade da preduzmu hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka i prethodno rješenje vratilo na pravnu snagu.&nbsp;
Ovu odluku, vrijeme i način na koji je donešena u Upravi za zaštitu kulturnih dobara, kako dodaje na u objavi na društvenoj mreži Iks (X), doživljaju kao ozbiljan korak ka zatiranju islamskog nasljeđa u Crnoj Gori.
- Tražimo i da država obezbijedi pretpostavke i garancije za zaštitu i rekonstrukciju Hajdar pašine džamije u skladu sa relevantnim kulturno-istorijskim standardima i pravom. Islamska zajednica će o ovome obavijestiti sve relevantne subjekte i predstavnike diplomatskog kora u Crnoj Gori - naveo je Fejzić u saopštenju.
Ističe da su duboko uvrijeđeni i zatečeni odlukom Uprave za zaštitu kulturnih dobara da poništi rješenje kojim je data saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije u Radulićima u Opštini Bijelo Polje, sa statusom nepokretnog kulturnog dobra.&nbsp;
- Ova odluka je pravno i moralno potpuno neprihvatljiva, te direktno ugrožava očuvanie kulturnog i duhovnog identiteta naše zajednice, ali i države. Otvoreno sumnjamo da je odluka državnog organa posljedica pritiska određenih struktura, a ne profesionalnog pristupa i to iz više razloga. Direktorica Petra Zdravković dvije nedjelje nakon postavljanja za vršiteljku dužnosti ekspresno poništava saglasnost na konzervatorski projekat sanacije, restauracije i rekonstrukcije Hajdar pašine džamije, navodeći da je nezakonita, odnosno da izvršenje rješenja "nije pravno i stvarno moguće", iako je ona lično odobrila i svojeručno potpisala rješenje o davanju saglasnosti dvije godine ranije, odosno 2022. godine - ističe Fejzić.
Pri tome, prema njegovim riječima, Zdravković je donijela rješenje bez davanja mogućnosti držaocu i vlasniku kulturnog dobra da se prije toga izjasni.
- A u obrazloženju nije navela bilo kakve nove dokaze ili razloge, a koji joj nijesu bili poznati prilikom davanja saglasnosti 2022. godine. Hajdar pašina džamija nije samo mjesto molive, vec i značajan spomenik kulture koji svjedoči o bogatom istorijskom nasljeđu Crne Gore, ali i o istorijskim epizodama nasrtanja na iste. Nezakonita i diskriminatorska odluka predstavlja udar na multikulturalno i multivjersko stremljenje društva, podrivajući ga sa adresa koje su neposredno pozvane da štite kulturno-civilizacijske vrijednosti - poručio je Fejzić u objavi u okviru koje je tagovao premijera Milojka Spajića, kao i ambasade Sjedinjenih Američkih Država, Turske, Velike Britanije, Francuske, Italije, Poljske i Delegaciju Evropske unije u Crnoj Gori, kao i njemačkog ambasadora Petera Feltena.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Frifatfejzic%2Fstatus%2F1871247607219077476%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

Fejzić: Poništeno rješenje o restauraciji Hajdar pašine džamije, Vlada da preduzme hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka

Tri skijaša poginula su u nedjelju u odvojenim lavinama u francuskim Alpima, samo dan nakon što je još troje ljudi stradalo u sličnim nesrećama, objavili su lokalni mediji.
U La Planju je britanskog državljanina, starog oko 50 godina, zatrpao snijeg, saopštilo je skijalište. Francuski mediji izvijestili su da su u potragu bila uključena 52 spasioca, psi i helikopter, da im je trebalo 50 minuta da ispod 2,5 metra snega pronađu muškarca, kome, međutim, nije bilo spasa.
U obližnjem Kuršvelu, lavina je zatrpala još jednu osobu, koja je pronađena mrtva u kasnim jutarnjim satima, navodi se u izvještajima.
Regionalni dnevnik Le Dauphiné libéré takođe je izvijestio o više povrijeđenih skijaša i snoubordera u skijalištima Tin i Orel.
Prema medijskim izvještajima koji se pozivaju na gorsku policiju, 32-godišnji muškarac poginuo je u lavini u Valorsinu, blizu švajcarske granice. Skijao je van obilježenih staza kada ga je lavina odbacila na drvo i kasnije je podlegao povredama.
Dan ranije, u istoj regiji poginule su još tri osobe.
U nedjelju je širom Savoje zabilježeno više lavina, zbog čega su lokalne vlasti pozvale stanovnike i turiste da budu „izuzetno oprezni” i da ne idu van uređenih skijaških staza.

U lavinama u francuskim Alpima poginulo šestoro skijaša

Prema pisanju ruskih medija koji se pozivaju na otvorene izvore najmanje 19 generala ruske vojske poginulo je tokom četverogodišnjeg rata u Ukrajini.
Ruske vlasti nisu zvanično potvrdile smrti svih generala, ali su brojni Telegram nalozi potvrdili pogibije najviših oficira ruske vojske.
Još tokom 2022. godine poginuli su generali Andrej Suhovecki, Oleg Mitjajev, Vladimir Frolov, Andrej Simonov, Kanamat Botašev i Roman Kutuzov. Tokom 2023. i 2024. godine poginuli su generali Sergej Gorjačev, Oleg Tsokov i Vladimir Zavadski.
Među nedavnim gubicima su Igor Kirillov, načelnik ruskih trupa za radijacijsku, hemijsku i biološku odbranu; Jaroslav Moskalik, zamjenik načelnika glavne operativne uprave Generalštaba; Mihail Gudkov, zamjenik vrhovnog komandanta Ratne mornarice; Fanil Sarvarov, načelnik odjeljenja za operativnu obuku Generalštaba.
Visoki oficiri su ubijeni i blizu linija fronta, ali i dalje od borbenih zona, uključujući napade na komandna mjesta, incidente u avijaciji, eksplozije i sumnje na sabotažu.
Nekoliko generala je navodno ubijeno snajperskom vatrom ili u artiljerijskim napadima ukrajinske vojske.
S druge strane, ukrajinske obavještajne službe provode operacije likvidacije ruskih oficira u ruskoj pozadini kao dio širih operacija.

Najmanje 19 ruskih generala poginulo od početka rata u Ukrajini, likvidacije na frontu i duboko iza njega

Kanadski teniser crnogorskog porijekla Miloš Raonić saopštio je danas, 12. januara da je završio igračku karijeru.
- Došlo je vrijeme, povlačim se iz tenisa. Ovo je trenutak za koji znate da će jednog dana doći, ali se nekako nikada ne osjećate spremnim za njega. Ovo je najspremniji trenutak koji će ikada biti. Tenis je bio moja ljubav i opsesija tokom većeg dijela mog života - napisao je Raonić na svom nalogu na društvenoj mreži X.
Raonić je najbolji plasman u karijeri na ATP listi imao u novembru 2016. godine kada je bio treći teniser svijeta.
- Bio sam najsrećnija osoba što sam mogao da živim i ispunim svoje snove. Imao sam priliku da se svakog dana pojavim i fokusiram samo na to da budem bolji, da vidim kuda će me to odvesti, i da igram igru sa kojom sam se, čistom slučajnošću, upoznao sa osam godina. Nekako je to postalo moja potpuna opsesija i djetinjstvo, a zatim i moja profesija i život - dodao je kanadski teniser.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Fmraonic%2F%3Futm_source%3Dig_embed&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Raonić je rođen 27. decembra 1990. godine u Podgorici.
- Hvala Kanadi. Moja porodica i ja smo došli prije više od 30 godina. Zahvaljujući vama, bavio sam se tenisom. Zahvaljujući vama, to je promijenilo život moje porodice. Uživao sam u svakom trenutku predstavljajući vas širom svijeta - naveo je Raonić, prenosi Tanjug.
On je u karijeri osvojio osam ATP trofeja, a najbolji rezultat na grend slem turnirima ostvario je 2016. godine kada je u finalu Vimbldona poražen od Endija Mareja (4:6, 6:7, 6:7).
Raonić se posljednji put takmičio na Olimpijskim igrama 2024. godine u Parizu, gdje je u prvom kolu izgubio od Njemca Dominika Kepfera 7:6 (7:2), 6:7 (5:7), 6:7 (1:7).

Miloš Raonić završio igračku karijeru: Uživao sam u svakom trenutku

Građani su zabrinuti jer se u Podgorici, u nekim gradovima na primorju i centralnom dijelu Crne Gore na ugostiteljskim objektima i trgovinskim lancima nalaze QR kodovi sa uputstvima na nekoliko jezika kako i na koji način se moći do psihoaktivnih supstanci - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekspert za borbu protiv narkomanije i sudski vještak Dušan Raspopović.
Od pandemije kovida19 došlo je, kako navodi, do promjene na tržištu, distribuciji i zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, zbog zaključavanja gradova i potpunog prekida transporta distribucija psihoaktivnih supstanci &nbsp;se seli u online prostor.&nbsp;
Kaže da su od tog perioda promijenjene međunarodne krijumčarske rute, u koju spada i Crna Gora, a mladi su vrlo dobro prihvatili, dodaje on, takav način distribucije i dostave psihoaktivnih supstanci.&nbsp;
- Ono što se zadnjih dana dešava u Crnoj Gori, ne samo u Podgorici nego i u gradovima na primorju i širom Crne Gore, nije novost, to smo imali negdje 2024.godine. Ova pojava se dešava u drugoj polovini decembra, negdje oko 20.decembra i mi smo već imali pozive građana i roditelja koji su primijetili da se u gradu na nekim ugostiteljskim objektima, trgovinskim objektima nalaze naljepnice sa QR kodom kako i na koji način se može kupiti i doći do kokaina, prvenstveno je bio kokain, poslije su bile i neke druge supstance, ali dominantno se ticalo kokaina, čak je na nekim naljepnicama bilo na ruskom, njemačkom i crnogorskom jeziku - rekao je Raspopović.
Dodaje da je ponuda narkotika putem QR kodova dostupna i u regionu, pa se i stručnjaci iz regiona bore sa tim, kako kaže, specifičnim i sofisticiranim načinom distribucije droga.
- Moram da napomenem da možemo da imamo i dvije različite situacije kada je ovaj način ponude u pitanju, to je da u jednoj varijanti možemo da imamo prevaru koja se tiče mladih ljudi, da sa druge strane ako neko pristupi tom QR kodu od njega budu traženi određeni podaci, da mladi ljudi daju dio podataka i da se ti podaci povuku, eventualno da se povuku novčana sredstva njihovih roditelja, ili da se povuku neki podaci iz mobilnog telefona ili računara koji mogu biti zloupotrebljeni za neke dalje aktivnosti od kriminalnih struktura - istakao je Raspopović.
Ističe da su mladi ciljna grupa, oni imaju navike da sve kupovine i usluge koje su dostupne obave onlajn, pa su se i dileri prilagodili izbjegavajući kontakt licem u lice, odnosno, kako kaze, odustaje se od starog načina i ulične prodaje narkotika.
- Dileri su prateći mlade generacije, nove naraštaje koji su sve više vezani za društvene mreže i internet i smisli su način da im na brži i bezbjedniji način ponude psihoaktivne supstance. Naravno da krijumčari i dileri prate sve nove trendove, prate mlade generacije, njihova interesovanja i potrebe, tako da iza ovih ponuda sa QR kodovima stoje dobro organizovane grupe i ovo je jedan novi vid kriminaliteta i koji iziskuje mnogo više vremena, truda i rada specijalizovanih službi - zaključio je Raspopović.

Tag: hajdar-pasina-dzamija

Fejzić: Ovo je šamar nama i strašna poruka da ovdje za nas nema mjesta

Fejzić: Poništeno rješenje o restauraciji Hajdar pašine džamije, Vlada da preduzme hitne mjere kako bi se poništila sramna odluka

U lavinama u francuskim Alpima poginulo šestoro skijaša

Najmanje 19 ruskih generala poginulo od početka rata u Ukrajini, likvidacije na frontu i duboko iza njega

Miloš Raonić završio igračku karijeru: Uživao sam u svakom trenutku

Raspopović: Iza ponuda sa QR kodovima stoje dobro organizovane grupe

PRATITE TVe UŽIVO