Penzionisani američki general Vesli Klark svjedočiće u odbranu bivšeg predsjednika Kosova Hašima Tačija koji je optužen za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti pred Specijalizovanim sudskim vijećima za Kosovo u Hagu.
Tačijeva odbrana je saopštila da je Klark dobio dozvolu od Vlade Sjedinjenih Država da svjedoči u njegovu odbranu.
Tačiju, zajedno sa trojicom bivših komandanata Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), U Hagu se sudi za ratne zločine.
Klark je predvodio vazdušnu kampanju NATO-a protiv srpskih vojnih ciljeva 1999. godine.
NATO-ova kampanja bombardovanja ciljeva u Srbiji, koja je trajala 11 nedjelja, sprovedena je kako bi se zaustavila rasprostranjeno nasilje srpskih snaga prema Albancima na Kosovu, i prekinuta je u junu 1999. godine, dan nakon potpisivanja sporazuma u Kumanovu.
Suđenje Tačiju, Kadriji Veseljiju, Jakupu Kasnićiju i Redžepu Seljimiju, koji negiraju optužbe za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti prije i tokom rata 1998. - 1999. godine, približava se kraju.
Vesli Klark biće posljednji koji će svjedočiti u korist Tačija, čija odbrana je započela pozivanje svjedoka u septembru.
Nije jasno kada će tačno Klark sjesti na klupu svjedoka odbrane, ali prema saopštenju odbrane, on je obavijestio da neće moći da svjedoči prije 18. ili 19. novembra.
Odbrana Tačija je ranije planirala da završi sa svjedocima do 14. novembra, ali je sud već odobrio dodatno vrijeme.
Do sada su u odbranu Tačija svedočili bivši pomoćnik državnog sekretara SAD Džejms Rubin, pravni savetnik kosovske delegacije tokom pregovora u Rambujeu 1999. godine, Paul Vilijams, i bivši britanski diplomata Džon Dankan.
Svi su u svojim svedočenjima naveli da Tači nije imao autoritet nad OVK.
Specijalizovana sudska veća očekuju da će suđenje bivšim liderima OVK biti okončano do kraja decembra.
Tači je bio politički lider OVK pre i tokom rata 1998. – 1999, Veselji je bio vođa obaveštajne službe, Krasnići portparol, a Seljimi član Generalštaba.
Optužnica protiv njih uključuje optužbe za ilegalno zatvaranje, mučenje, ubistva, zločine protiv čovječnosti, nasilno nestajanje i progon stotina civila i osoba koje nisu učestvovale u borbama.
Ovi zločini su se, navodno, dogodili između marta 1998. i septembra 1999. na različitim mjestima u Kosovu, ali i na sjeveru Albanije.
Prema navodima Specijalizovanih sudskih vijeća, Tači, Veselji, Krasnići i Seljimi snose ličnu krivičnu odgovornost za ove zločine, ali su svi negirali krivicu.
Odbrana je izjavila da OVK ne bi dobila podršku međunarodne zajednice da je postojao neki zločinački plan, kako tvrde tužioci.
Prema njihovim riječima, optužnica se zasniva na selektivnom pogrešnom tumačenju događaja.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vesli Klark biće svjedok u odbrani Hašima Tačija

Tužilaštvo Specijalnog suda u Hagu danas je saopštilo da je zvanično okončalo dokazni postupak protiv bivšeg vođe OVK Hašima Tačija i saoptuženih za zločina protiv čovječnosti i ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.
Za zlodjela, koja uključuju više od 100 ubistava i mučenje, nad Albancima, Srbima i Romima u 40 ilegalnih pritvora OVK optuženi su, zajedno sa Tačijem, još Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići.
Tokom rata na Kosovu, svi optuženi bili su vodeći članovi Glavnog štaba OVK, a od februara 1999. i samoproglašene Privremene vlade Kosova.
Suđenje Tačiju i saoptuženima pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu počelo je 3. aprila 2023. godine.
Raspravno vijeće, kojim predsjedava američki sudija Čarls Smit (Charles Smith), od tada je u sudnici saslušalo iskaze 125 svjedoka optužbe.
Izjave desetina drugih svjedoka, tužioci su kao dokaze uveli u pisanom obliku.
Dokazni materijal tužilaštva čini i 3.000 dokumenata na albanskom, srpskom i engleskom jeziku.
U procesu učestvuje više od 150 žrtava, koje imaju pravo na odštetu ukoliko optuženi budu proglašeni krivim i osuđeni.
Pravila suda predviđaju da, po okončanju izvođenja dokaza tužilaštva, optuženi imaju pravo da podnesu zahtjev za oslobađanje na polovini suđenja, zasnovan na ocjeni da tužioci nijesu dokazali njihovu krivicu.
Ukoliko sudije odbiju taj zahtjev, uslijediće izvođenje dokaza odbrane četvorice optuženih.
Sljedeću fazu postupka, sudsko vijeće će sa tužiocima i braniocima razmotriti na zasijedanju zakazanom za 23. april.
Glavna tužiteljka Kimberli Vest (Kimberly West) odala je, u današnjoj pisanoj izjavi, priznanje svjedocima i žrtvama koje su svjedočile na suđenju u protekle dvije godine.
- Spremnost svjedoka da svjedoče je bila izuzetno važna i ja im odajem priznanje zbog hrabrosti da svjedoče u sudnici - naglasila je Vest.
Tužiteljka je podvukla da se „zločinima poput ubistva i mučenja mora stati na put“.
- Od suštinske važnosti za Kosovo je da se poštuju vladavina prava i pravosudni proces pred ovim sudom kako bi se očuvali integritet i pravičnost postupka i utvrdila istina - izjavila je Vest.
Specijalizovana veća Kosova osnovala je 2015. Skupština Kosova pod međunarodnim pritiskom izazvanim izvještajem izvjestioca Savjeta Evrope Dika Martija o zločinima OVK na Kosovu i u Albaniji, objavljenim 2011.
Sud je formalno dio pravosudnog sistema Kosova, ali radi u Hagu. U presudama i drugim dokumentima, sud je utvrdio da na Kosovu vlada uporna klima zastrašivanja i uznemiravanja svjedoka protiv optuženih pripadnika nekadašnje OVK.
Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (56), Veseljija (57), Seljimija (53) i Krasnićija (74) za: progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dvije tačke) i ubistva (dvije tačke).
Navedene zločine, pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, po optužnici, nad Albancima, proglašenim za „kolaboracioniste“, Srbima i Romima u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji.
Pripadnici OVK počinili su zločine nad približno 407 pritvorenika, od kojih je najmanje 102 ubijeno, od marta 1998. do septembra 1999, piše u optužnici.
U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovječnosti, a četiri tačke za ratne zločine.
Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu.
Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad cijelim Kosovom nasiljem nad svima koje je OVK smatrala „protivnicima“.
Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK: Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sujelman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci.
Svi optuženi izjavili su da nijesu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020.

Tužilaštvo u Hagu okončalo dokazni postupak protiv Tačija i saoptuženih

Specijalizovano tužilaštvo u Hagu optužilo je Hašima Tačija i još četiri osobe za ometanje pravde na osnovu potvrđene optužnice, saopštilo je to tužilaštvo.
Tači se po tri tačke optužnice tereti za ometanje službenih lica u vršenju službene dužnosti, četiri tačke za povredu tajnosti postupka i četiri tačke za nepoštovanje suda.
Nalog za hapšenje uručen mu je u prostorijama pritvorske jedinice Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu gdje se nalazi od novembra 2020. godine, dok su na Kosovu uhapšene još tri osobe.
- Specijalizovano tužilaštvo je na Kosovu takođe uhapsio Baškima Smakaja, Isnija Kiljaja i Fadilja Fazlijua na osnovu naloga za hapšenje i naloga za transfer izdatog od strane sudije za prethodni postupak Specijalizovanih vijeća Kosova, a zbog pokušaja ometanja službenih lica u vršenju službenih dužnosti i nepoštovanja suda - navodi se u obrazloženju tužilaštva.
Smakaj, Kiljaj i Fazliju prebačeni su u pritvorsku jedinicu Specijalizovanih vijeća Kosova u Hagu i zajedno sa Tačijem pojaviće se pred sudijom za prethodni postupak Specijalizovanih vijeća Kosova sljedeće sedmice.
Peti opuženi, Hajredin Kuči, dobio je sudski poziv da se pojavi pred Specijalizovanim vijećima Kosova 9. decembra, gdje se tereti po dvije tačke za nepoštovanje suda.
Optužnicu protiv Tačija, Smakaja, Fazljijua, Kiljaja i Kučija, sudija za prethodni postupak Specijalizovanih vijeća Kosova potvrdio je 29. novembra, nakon čega je izdao četiri odvojena naloga za hapšenje i jedan sudski poziv.
- Prema potvrđenoj optužnici, približno u periodu od 12. aprila do 2. novembra 2023, tokom odvojenih, neprivilegovanih posjeta u pritvorskom objektu, Tači je pružio Smakaju, Kliljaju, Fazljijuu i Kučiju povjerljive informacije o svjedocima tužilaštva, naložio im da utiču na svjedočenje svjedoka tužilaštva i davao im detaljna uputstva kako da to učine - navode Specijalizovana vijeća Kosova u svom saopštenju.
Sud dodaje da se u potvrđenoj optužnici takođe navodi da je Tači koordinisao djelovanje sa tri grupe ljudi, koje su, pored optuženih, činile i druge osobe koje se u ovom postupku ne terete, „kako bi uticao na svjedočenje svedoka tužilaštva“ na suđenju za ratne zločine koje se protiv njega i još tri osobe vodi u Hagu.
Tužilaštvo je još prošlog novembra tražilo da se vođama OVK obustave posjete i komunikacija.
Tada su naveli da su u istragama Specijalizovanog tužilaštva otkriveni dalji pokušaji optuženih da ometaju postupak, jer su posjetioce upućivali da razgovaraju sa potencijalnim svjedocima i govorili im o čemu da razgovaraju.
Hašim Tači i još trojica nekadašnjih članova Glavnog štaba OVK: Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići, optuženi su u Hagu za najteže zločine nad najmanje 407 ratnih zatvorenika, Albanaca, Srba i Roma, od kojih je najmanje 102 ubijeno, u periodu od marta 1998. do septembra 1999.
Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Kransićija za zločine protiv čovečnosti, a četiri za ratne zločine, odnosno za progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenja i ubistva.
Suđenje im je počelo 3. aprila prošle godine i u tom procesu u toku je izvođenje dokaza Tužilaštva.

Nova optužnica protiv Hašima Tačija: Tereti se za ometanje pravde

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bagher Ghalibaf upozorio je danas da bi Izrael, američka vojska i pomorski centri bili smatrani legitimnim metama ukoliko Vašington pokrene vojni napad na Teheran.
&nbsp;Kako prenosi Anadolija, Ghalibaf se, u govoru na sjednici iranskog parlamenta, obratio predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donaldu Trampu.
&nbsp;- U okviru legitimne odbrane, ne ograničavamo se samo na reagovanje nakon što se nešto dogodi. U slučaju američkog vojnog napada, i okupirane teritorije (Izrael) i američki vojni i pomorski centri biće za nas legitimne mete- naveo je Ghalibaf.
&nbsp;On je kazao da je Iran uključen u konfrontaciju sa Izraelom i SAD na četiri fronta – ekonomskom, kognitivnom, vojnom i terorističkom.
&nbsp;Kako je dodao Ghalibaf, ti frontovi se odvijaju istovremeno.
&nbsp;- Neprijatelji su planirali da regrutuju lokalne teroriste tokom dvanaestodnevnog rata, ali u tome nisu uspjeli (u junu prošle godine)- kazao je Ghalibaf.
&nbsp;Kako je dodao, oni su sada regrutovali lokalne teroriste.
&nbsp;- Mi se borimo protiv terorista- rekao je Ghalibaf, ukazujući na aktuelne talase antivladinih protesta u zemlji.
Tramp je u subotu kazao da Iranci „teže slobodi“, dodajući da su SAD spremne da pomognu.
&nbsp;Iran potresaju protesti od 28. decembra, kada su započeli zbog naglog pada vrijednosti iranskog rijala i pogoršanja ekonomskih uslova.
&nbsp;Demonstracije su se kasnije proširile na više gradova.
&nbsp;Ne postoje zvanične procjene broja žrtava, ali američka organizacija za ljudska prava HRANA navela je da je broj poginulih 116, uz više od 2,6 hiljada privedenih osoba.

Iran: Američki i izraelski vojni objekti legitimne mete u slučaju napada

Sjedinjene Američke Države spremne su da pomognu iranskim demonstrantima, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, dok se masovni protesti širom Irana nastavljaju treću sedmicu i prerastaju u jednu od najozbiljnijih kriza u toj zemlji u posljednjim godinama.
Prema podacima aktivista, broj poginulih u protestima premašio je 460, dok je više od 2.600 ljudi pritvoreno. Iranske vlasti na proteste odgovaraju sve nasilnijim mjerama, a glavni tužilac Irana poručio je da „nema milosti prema izgrednicima“.
Tramp je, prema navodima američkih medija, razmatrao više opcija u slučaju daljeg pogoršanja situacije, uključujući slanje nosača aviona u region, sprovođenje sajber-napada, ali i moguće vojne udare. Nakon njegove izjave da su Sjedinjene Američke Države spremne da intervenišu, Izrael je podigao nivo bezbjednosne pripravnosti.
Istovremeno, prognani iranski princ Reza Pahlavi pozvao je građane Irana na nastavak protesta, zauzimanje gradskih središta i organizovanje opšteg štrajka, navodeći da je trenutna vlast izgubila legitimitet.
Iranski državni mediji za nemire optužuju „terorističke agente“ iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, tvrdeći da se protesti organizuju uz podršku stranih centara moći.

Iran: Preko 460 demonstranata ubijeno, Tramp ''spreman da pomogne'' u smirenju situacije

Američki državni sekretar Marko Rubio brzo je postao ključna ličnost administracije u vezi sa Venecuelom, stojeći uz predsjednika dok je ovaj objavio da “preuzimaju kontrolu nad zemljom”. Rubio je gostovao u nedjeljnim programima da objasni operaciju koja je dovela do hvatanja venecuelanskog lidera Nikolasa Madura, a potom je u narednim danima branio operaciju pred Kongresom.
Fotomontaže sada prikazuju Rubija sa trakom u nacionalnim bojama Venecuele, poput onih koje nose predsjednici te zemlje. Rubio se našalio na tu temu naXplatformi, odbacujući “glasine” da je kandidat za trenutno slobodna mjesta u Miami Dolphinsima.
Međutim, na kocki je američko predsjedništvo.
- Venecuela ga može učiniti predsjednikom, ili osigurati da to nikada ne bude- rekao je Mark Mekinon, dugogodišnji politički savjetnik i bivši pomoćnik predsjednika Džordža Buša.
Rubio je ranije rekao da bi podržao Džej-Di Vensaako se on kandiduje za predsjednika 2028, što je kasnije i javno potvrdio. Ipak, malo političkih stratega vjeruje u ovu tvrdnju, jer je Rubio ranije mijenjao mišljenje o kandidovanju.
On je veći dio karijere kritikovao socijalističku diktaturu u Venecueli, bliskog saveznika režima na Kubi, domovine njegovih roditelja.
- Njihovo iskustvo sa zlom socijalizma i komunizma je u njegovom DNK. To oblikuje njegov pogled na svijet- rekao je Cesar Konda, prvi Rubiov šef kabineta u Senatu.
Rubio se 2016. kandidovao protiv Trampa i tada ga nazvao “prevarantom”. Nakon Trampove pobjede, Rubio je prilagodio svoje političke stavove i retoriku, okružio se savjetnicima koji podržavaju politiku “America First” i aktivno podržavao trampovsku snažnu spoljnu politiku.
Tramp ga je razmatrao za potpredsjednika 2024, ali je Rubio ipak završio u Državnom sekretarijatu. Iznenađujuće za mnoge, uskladio se s Trampom i po pitanjima koja su se smatrala njegovim “crvenim linijama”. Podrška operacijama u Venecueli i zatvaranje puteva za izbjeglice dodatno su mu osigurali Trampovo povjerenje, uključujući i imenovanje za vršioca dužnosti savjetnika za nacionalnu bezbjednost.
Tramp je često bio blizak autokratama, ali nikada nije volio Madura. Nedavno je jasno stavio do znanja da vidi Venecuelu kao izvor nafte i drugih prirodnih resursa za SAD, dok je Rubio Madura dugo prikazivao kao kriminalca koji guši demokratiju. Operacija u kojoj je Maduro uhapšen u Njujorku je njihov zajednički uspjeh.

Politico: Spekulacije o predsjedničkoj kandidaturi Rubia 2028. sve učestalije

Tri osobe osumnjičene za krađe u Podgorici uhapšene su jer su, kako se sumnja, ukrali djelove računara, električni aparati i alkoholna pića, saopšteno je iz Uprave policije,
- Policijski službenici Stanice kriminalističke policije za suzbijanje imovinskog kriminaliteta Odjeljenja bezbjednosti Podgorica rasvijetlili su dvije teške krađe i jednu krađu izvršene krajem decembra i početkom januara na teritoriji Glavnog grada, i po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici lišili slobode tri lica - navode u saopštenju iz Uprave policije.
Dodaju da zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa na štetu jednog fizičkog lica, uhapšen je D.R. (45).
- On se sumnjiči da je 9. januara prišao vozilu oštećenog, polomio staklo i otuđio kućište računara i jaknu. Od D.R. je oduzeto vozilo marke Fiat, radi daljih provjera - navode iz UP.
UP navodi da je uhapšen i M.V. (38) zbog sumnje da je počinio krivično djelo krađa, na štetu jednog marketa u Podgorici. Sumnja se da je M.V. krajem decembra, iz ovog objekta otuđio električne aparate vrijednosti oko 700 eura.
Takođe, zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa, po nalogu tužioca je lišen slobode D.D. (40).
- On je osumnjičen da je juče, oko 4 časa iza ponoći, upotrebom fizičke snage provalio staklena vrata jednog marketa u Podgorici, i iz unutrašnjosti otuđio osam flaša alkoholnog pića vrijednosti preko 1.000 eura, koje je kasnije na pijaci prodao za novčani iznos od 100 eura - navode iz UP.

Tag: hasim-taci