Na graničnim prelazima u Herceg Novom tokom prazničnih dana u periodu od 20. decembra do 5. januara zabilježen je oko 20 odsto manji promet nego prošle godine.
Načelnik stanice Granične policije Herceg Novi Dejan Janković kazao je da je u ovom periodu kontrolisano 181,94 hiljade putnika i 60,04 hiljade vozila, a najprometniji je bio Granični prelaz Debeli brijeg.
- Na graničnom prelazu Debeli brijeg kontrolisali smo 111,45 hiljada putnika, što je oko 23 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. Ovi podaci govore da je nastavljen trend iz prethodne turističke sezone, kada je dio tranzita putnika iz zemalja Evropske unije, koji tradicionalno provode praznike u zemljama regiona, preusmjeren na neke druge granične prelaze - rekao je Janković, prenosi portal RTHN. 
To je, kako je ocijenio, doprinijelo i smanjenju gužvi i nije bilo višečasovnih zadržavanja kao prethodne godine. 
- Najveći broj putnika, oko deset hiljada, zabilježeno je na ulazu u Crnu Goru 21. decembra prošle godine - kazao je Janković.
Na zajedničkom prelazu Sitnica – Zupci zabilježen je pad od oko 17 odsto u odnosu na prošlu godinu.
- U novogodišnjoj noći 31. decembra na ulazu u Crnu Goru kontrolisano je oko 3,6 hiljada putnika. Tokom Praznika mimoze očekujemo veći promet na ovom graničnom prelazu. Povećaćemo broj službenika, kao što je bilo i tokom novogodišnjih praznika - najavio je Janković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Herceg Novi: Znatno manji promet na graničnim prelazima tokom praznika

Novi načelnik policije u Ulcinju je Nikola Drašković, u Herceg Novom Miodrag Knežević, a načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat je Mitar Tadić.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, Drašković je bio na rukovodećim poslovima opšte nadležnosti u nadležnim organizacionim jedinicama u Podgorici i Baru i obavljao je složene poslove i zadatke na rukovodećim pozicijama u Sektoru za obezbjeđivanje ličnosti i objekata.
Miodrag Knežević je dosadašnji načelnik Odjeljenja bezbjednosti Tivat.
- Kroz svoju karijeru i faze hijerarhije, Miodrag Knežević je obavljao najsloženije poslove i zadatke u kriminalističkoj policiji u Boki Kotorskoj, počevši od radnog mjesta inspektora, preko šefa kriminalističke policije, pa sve do načelnika Odjeljenja bezbjednosti - kazali su u Upravi policije.
Mitar Tadić je, kažu, obavljao poslove policije opšte nadležnosti - pozorničke, dežurne službe, rad na poslovima javnog reda i mira, i kriminalističke policije - opšteg kriminaliteta i krvnih delikata, te poslove šefa kriminalističke policije u Odjeljenju bezbjednosti Herceg Novi.
Oni su raspoređeni na današnjem kolegijumu koji je direktor policije Lazar Šćepanović održao sa rukovodstvom Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“.
- Shodno viziji razvoja Uprave policije i Programu rada koji je predstavio direktor Uprave policije, započet je sveobuhvatan proces transformacije budućeg operativnog djelovanja i unapređenja materijalno-tehničke opremljenosti, sa jasnim ciljem jačanja kapaciteta za identifikaciju i efikasan odgovor na savremene i visokorangirane bezbjednosne izazove u narednom periodu - naveli su u policiji.
Osim toga, na radnom mjestu načelnika Odjeljenja za elektronske sisteme policije, čije su nadležnosti direktno vezane za direktora Uprave policije i koje svoje poslove i zadatke obavlja na teritoriji cijele Crne Gore, raspoređen je Mladen Raspopović.
- On je dugogodišnji službenik ovog Odjeljenja, čiji su poslovi i zadaci usko i specijalizovano vezani za sisteme posebne namjene, telekomunikacione i radio-sisteme, zaštitu i obradu informacija, nadzor i kontrolu prostora, zaštitu objekata i ličnosti, upotrebu bespilotnih letjelica, kao i druge visoko specijalizovane poslove i zadatke - kazali su u policiji.
Podsjetili su da su sredinom 2025. godine raspoređeni načelnici odjeljenja bezbjednosti u Baru, Budvi i Kotoru.
- Čime je dodatno osnažena i zaokružena regionalna kadrovska organizacija na ključnim rukovodećim pozicijama - naveli su u policiji.
Ova imenovanja su nastavak sveobuhvatnih kadrovskih reformi koje se sprovode u Upravi policije.
- U cilju jačanja kapaciteta i u skladu sa Programom rada, direktor Policije je, nakon detaljne analize stanja i identifikovanih potreba za unapređenjem operativnog djelovanja i ukupne efikasnosti i optimizacije procesa rada, uz poseban akcenat na podizanje nivoa bezbjednosti, izvršio kadrovske promjene i alokaciju kadrova u Regionalnom centru bezbjednosti „Jug“ kao i Odjeljenju za elektronske sisteme Uprave policije - naveli su u policiji.
Uprava policije će, poručuju oni, nastaviti sa svojom vizijom kroz optimizaciju kadrovskih kapaciteta, plansko restrukturiranje i relokaciju unutar organizacionih jedinica.
- Čime će se ojačati i pružiti snažan i odlučan odgovor u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i pranja novca - zaključili su u policiji.

Drašković načelnik ulcinjske policije, Knežević u Herceg Novom, a Tadić u Tivtu

Novogodišnjim koncertom učenika osnovnih muzičkih škola iz Herceg Novog i Budve Matica crnogorska je u prostorijama svog Ogranka u Herceg Novom zaključila programski dio aktivnosti za 2025. godinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122710120_c9404ec57a77bc9e3d694bd87a6bd15bd92cf1d9734669d60497ba45ecadf88f" data-rendition-name="original" width="643" height="854" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Na koncertu su nastupili učenici gitare iz klase profesora Nikolasa Morete iz Budve: Danil Avrosimov, Darija Tomanović i Uroš Pajković. Učenice Iskra Zloković i Kaja Krivokapić iz klase prof. Jelene Popović svirale su svoje violine, a predstavili su se i mladi pijanisti iz klase Petre Jović: Mario Brkić, Zana Sabirova, Milica Vlaović i Stefan Martinović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122710120_d5cceece3191868a37846f01c88a1436d9e4fb387ebf0158f5175fb35a477268" data-rendition-name="original" width="854" height="643" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  Svoje umijeće na harmonici pokazali su polaznici klase Bosiljke Kulišić: Mila Stanojević, Sergije Šuberić, Vasilije Dragojlović, Jovan Janda, Petra Stanojević i Goran Vasović.&nbsp; Na repertoaru su bila djela Ramoa, Hajdna, Burgmilera, Šostakoviča, kao i obrade tradicionalnih crnogorskih pjesama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122710120_de097d35ea2a511360ab4c16c578b34554e651f882cdcbae269ce366f3234394" data-rendition-name="original" width="748" height="535" loading="lazy" alt="Novogodišnji koncert u Herceg Novom"> <figcaption>Novogodišnji koncert u Herceg Novom(Photo: Matica crnogorska)</figcaption> </figure>  &nbsp;

Ramo, Hajdn, Burgmiler i Šostakovič u izvedbi učenika iz Herceg Novog i Budve

Skoro pet sati lokalni parlament u Herceg Novom bavio se novcem koji će dati građani za funkcionisanje opštinske administracije, javnih preduzeća, ustanova i Agencija, kao i za investicije, te razne izdatke i obaveze u 2026. godini. Budžet od 34, 6 miliona eura, samo je 250 hiljada veći od ovogodišnjeg rebalansiranog i usvojen je glasovima većine kao tek prva od 50 tačaka proširenog dnevnog reda.
Niti jedan od amandmana koje je predložio opozicioni DPS nije usvojen, poput preusmjeravanja sredstava za nabavku aparata za mjerenje debljine asfalta i izgradnju katastra voda, o nabavci skenera za Opštu bolnicu Meljine, kao i amandman da se u budžet uvrsti stavka „Novski bazar“. Iz vlasti su bili protiv ili uzdržani.
U jednom momentu sjednica je na kratko prekinuta, umalo da je došlo i do udaljavanja sa sjednice odbornice GP Idemooo, Olivere Doklestić. Nju je više puta opominjao predsjednik Skupštine zbog uvredljivih riječi na račun vlasti, te ometanja tokom govora predsjednika Opštine.
Inače, Ljiljana Luičić iz Sekretarijata za finansije, obrazložući dokument, kazala je da su sopstveni prihodi čak 74,42 odsto, od čega više od polovine od lokalnih poreza. Najznačajniji dio prihoda od lokalnih poreza odnosi se na porez na nepokretnosti, 13,4 miliona eura.
Iz najjače vladajuće stranke u parlamentu, Demokratske Crne Gore, su hvalili viziju, stabiilnost finansija, oslonac na sopstvene izvore u budžetu, koji je po riječima Nikole Samardžića realan, a ne populistički.
Iz iste partije odbornik Đorđe Vasilevski pohvalio je lokalnu vlast što nastavlja da grad vodi putem razvoja i napretka, “za razliku od onoga što je bilo prije sedam, osam godina”.
Koalicioni partner Demokrata, odbornik Otvorene Boke, Dragiša Delić ukazao je da je budžet inflatoran, te da su zanemarena mala, mikro srednja preduzeća, kao i podsticaj za poljoprivredu.
Odbornik NSD-a Mitar Кisjelica informisao je da će iduće godine biti više sredstava za projekte Kancelarije za međunarodnu saradnju i biće neophodan rebalans. Pohvalio je veća izdvajanja za sport. Jovan Mićunović iz iste vladajuće partije tražio je objašnjenje za opštinsko izdvajanje od 200 hiljada eura za olimpijski bazen u Igalu, s obzirom na to da je rečeno da će ga finansirati država.
Iz opozicije su uglavnom kritikovali ponuđeni dokument smatrajući ga najnestabilnijim do sada, jer su, kako je kazao odbornik DPS-a Vladimir Kosić upitna 3,5 miliona eura zbog moratarorijuma UNESCA na gradnju.
Pretpostavlja da će naknadama od urbane sanacije nelegalnih objekata biti pokriveno 2, 6 miliona eura. Pohvaljuje veće iznose za nagrade u sportu i sanaciju stepeništa u široj zoni grada.
Odbornicia DPS-a Slađana Vujović smatra da je neophodno dugoročno strateško planiranje razvoja poljoprivrede, edukacija poljoprivrednika.
Suma za razne subvencije za poljoprivredu od 40 ili 60 hiljada eura je sramna, jer se zadovoljava potreba krupnog kapitala i potjeraju naši poljoprivrednici sa pijace iz centra grada, istakla je odbornica GP Idemooo, Olivera Doklestić. Kritikovala je vlast što zapostavlja poljoprivredu i betonizuje obalu i zaleđe, pretvara plodno zemljište u građevinsko.
- Samo Sutorinsko polje moglo bi da hrani cijelu Boku - kaže Doklestić.
Odbornik Novske liste, Jovan Subotić smatra da je gradska pijaca kroz decenije postala sastavni dio identiteta grada i kao takva mora nastaviti da postoji kao primarno mjesto okupljanja Novljana i dio turističke ponude. Ali problem je i nepristupačna saobraćajnica, neprilagođenost za OSI, limitirani resursi za prodaju proizvoda za koje su potrebni posebni uslovii.
Predložio je da se izdaci za uređenje fasada na stambeno poslovnim objektima i uređenje pijace 550.000 hiljada, uvećaju za 300.000 eura, na uštrb sredstava za putnu i komunalnu infrastrukturu, odnosno investiciono održavanje objekata lokalne samouprave.
Prema riječima predsjednika Opštine, Stevana Кatića budžet za iduću godinu je jedan od rekordnih, posebno upoređujući ga sa onim iz 2017. godine. Tada su došli na vlast, a budžet je bio 13 miliona eura. Tvrdi da se danas investitori vraćaju, te da Herceg Novi ima dinamički razvoj.
Opština je spremna da daje subvencije poljoprivrednicima, ali nema dovoljno interesovanja među njima da ta sredstva koriste, tvrdi Katić, smatrajući da je na državi da se više strateški pobrine za ovu oblast.
Komentarišući opaske iz opozicije što Njegoševa ulica još nije tehnički primljena nakon rekonstrukcije kazao je da će do toga doći kada se otklone nedostaci koje je utvrdio nadzor.&nbsp;
- Teško je naći kvalitetne izvođače, zato se često i raskidaju ugovori za razne poslove - istakao je predsjednik Opštine.
On je potvrdio da će Herceg Novi dobiti prvi savremeni olimpijski bazen u Igalu, za 40 miliona eura, a da je obaveza Opštine bila samo izrada projektne dokumentacije za 600 hiljada eura.

Herceg Novi: Izglasan budžet težak 34,6 miliona eura, nije prošao nijedan amandman DPS-a

Policija u Herceg Novom podnijela je krivičnu prijavu protiv I.K. iz Podgorice zbog sumnje da se jednoj osobi predstavio kao rođak i zahtijevao da mu pozajmi 2.000 eura koje će mu vratiti idućeg dana, a što nije učinio.
- On se nalazi u pritvoru u UIKS-u zbog postupka koji se protiv njega vodi takođe zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara, na teritoriji više gradova Crne Gore - saopšteno je iz Uprave policije.
Protiv njega je tokom vikenda podnijeta i krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo prevara na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti „Zapad“.
Krivična prijava podnijeta je i protiv B.K. iz Tivta zbog sumnje na građenje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje.
- Na način što je, kao osnivač i ovlašćeno lice jednog privrednog društva, ugovorio izvođenje radova na rekonstrukciji jednog objekta u Herceg Novom, sa investitorom zaključio ugovor o izvođenju radova i obavezao se da pribavi sve neophodne dozvole od nadležnih državnih i inspekcijskih organa prije izvođenja radova, što osumnjičeni nije učinio - naveli su u policiji.
Policija u Herceg Novom podnijela je krivičnu prijavu i protiv F.K. zbog sumnje na utaju.
- Na način što je, sa oštećenim licem ugovorio najam priključnog vozila vrijednosti 6.000 eura, na vremenski period od tri do četiri dana, na to ime predavši oštećenom novac u iznosu od 100 eura - dodali su u policiji.
Nakon isteka roka za vraćanje predmetnog vozila F.K. je oštećenog obavijestio da mu je vozilo i dalje potrebno i da će kod njega ostati duži vremenski period.
- Te se obavezao da će mu novac na ime daljeg najma isplatiti u najskorijem roku, što međutim, ovo lice nije učinilo, već je nastavio koristiti vozilo neisplaćujući oštećenom licu najam - dodali su u policiji.
Policija je od F.K. oduzela i vratila vlasniku vozilo, te je protiv F.K., po nalogu postupajućeg tužioca, podnijeta krivična prijava.
Osim toga, zbog sumnje da na zloupotrebu povjerenja krivična prijava podnijeta je protiv T.R., dok se L.Ć. sumnjiči za zloupotrebu povjerenja putem podstrekavanja.
- Sumnja se da je T.R. krivično djelo koje joj se stavlja na teret izvršila na način što je zloupotrijebila povjerenje sada pokojnog lica koje joj je dato izdavanjem punomoćja za raspolaganje novčanim sredstvima na njegovim žiro računima otvorenim u jednoj poslovnoj banci, u filijali u Herceg Novom, a o kojem se za novčanu naknadu brinula u vremenskom periodu od nekoliko godina, tokom njegovog života - kazali su u policiji.
Nakon njegove smrti u novembru 2025. godine T.R. je, po prethodnom dogovoru i uz podstrekavanje L.Ć., supruge sada pokojnog pomenutog lica, sa kojim nije živjela dugi niz godina, realizovala dogovorenu transakciju novca i zloupotrijebila povjerenje datog ovlašćenja za raspolaganje novčanim sredstvima pokojnika.
- Ona je sa tekućeg računa ovoga lica izvršila transfer novca na račun osumnjičene L.Ć. i na taj način joj pribavila protivpravnu imovinsku korist u iznosu od 30.000 eura, a nanijela štetu, odnosno povrijedila nasljedni dio zaostavštine potomaka počivšeg lica - dodali su u policiji.

1250x600

1084x550

Krivična prijava Podgoričaninu: Predstavio se kao rođak i tražio pozajmicu od 2.000 eura

Nije lako danas biti u Demokratskoj partiji socijalista (DPS), ni u ovom gradu - ni u bilo kom kraju Crne Gore, ali da pripadnost ovoj politici predstavlja dostojanstven, častan i pošten odnos prema antifašističkoj istoriji, građanskom konceptu i evropskoj budućnosti naše države - poručio je lider te partije Danijel Živković sinoć na skupu u Herceg Novom.
Bilo je, ističe on, mnogo bastadura u istoriji Crne Gore.
- I treba da se postide oni koji se danas nalaze u vlasti koji 80 godina i duže poslije njihove smrti pokušavaju na sve načine da zatru moralnu vertikalu Crne Gore – antifašizam. I koliko god pokušavali sa pozicija vlasti da ugroze antifašističko nasljeđe, sa ovih skupova poručujemo – ima nas dovoljno u Crnoj Gori da se ispriječimo tom naumu - naveo je Živković.
Ocijenio je da današnji nacionalisti na vlasti ne prezaju ni od čega i pokušavaju da relativizuju sve što se desiilo u našoj prošlosti i da izjednače fašizam i antifašizam.
- Zato im večeras poručujemo - ne dirajte u ono što je naš moralni kompas, ne dirajte u krvi i kosti onih koji su položili život za slobodu Crne Gore. Nikad nećemo dozvoliti da zatru antifašističko nasljeđe - podvukao je Živković.
Osvrnuo se i na aktuelnu političku situaciiju i kazao da se ova agonija može jedino okončati na izborima.
- Moramo im na izborima pokazati đe im je mjesto - na margini društvenih i političkih procesa. Imamo vlast koja glorifikuje Pavla Đurišića, imamo vlast koja ne može da uhapsi spomenik, vlast koja kaže je potpuno u redu slaviti nestanak Crne Gore. Današnja vlast preko bezbjednosnog aparata, tužilaštva, ASK-a radi sve da diskredituju i uplaše svakog pojedinca koji nevezano je li u DPS-u ili je predstavnik medija, NVO sektora ili intelektualne elite, koji kritički misli o ovoj vlasti. Danas vam odmah prišivaju etiketu da ste kriminalac i na sve načine vas linčuju što smo vidjeli i na najnovijem primjeru onih 35 lica koji su procesuirani prekršajno, jer su protestovali zbog toga što je najveća crnogorska nagrada dodijeljena čovjeku koji negira Crnu Goru - naglasio je Živković.
Kazao je da ođe ne stoje nečasni ljudi, ođe stoje pošteni ljudi koji žele pravo da odlučuju o svojoj državi, te da dodao da vidi ljude koji se bore sa egzistencijalnim problemima, koji do današnjeg dana nijesu riješili stambeno pitanje, ljude koji se svakoga dana bore sa problemima, koji su svoj život posvetili DPS-u i vrijednostima koje DPS zastupa, te poručio da se zbog tih ljudi vrijedi boriti za Crnu Goru.&nbsp;
- Ovdje ne vidim one koji su od DPS-a dobili sve, koji su zinuli više nego što mogu pojesti, one koji su uživali u pobjedama u prvim redovima, a pobjegli su nakon 30. avgusta 2020. godine, one koji su koristili sve privilegije iz tog sistema, a čim je došlo malo muke, pobjegli su u druge partije i obukli druge dresove. Srećno im bilo, dobro je što su nas napustili, neka idu dalje - poručio je on i naglasio da nema problem s onima koji odlučuju da u najtežim vremenima napuste DPS. Oni, cijeni Živković, nijesu hrabri i nemaju skoposti da iznesu teret teške opozicione borbe.
Potpredsjednik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković, kazao je na sinoćnjem skupu da se ne može oteti utisku kako su danas svi usmjereni protiv DPS-a ne zbog onoga što nije bilo kako treba, već upravo zbog onih stvari koje su ispravno urađene.
- Ne opraštaju nam pravo da odlučujemo o samima sebi, ne opraštaju nam pogled ka Zapadu, ni ambiciju da budemo dio savremene Evrope, ni to što se usudili da, ovako mali, mislimo da možemo bolje i više od nekih većih - dodao je on.
Vuković je poručio da će opet pobijediti Crna Gora.
- Zato što pred zoru mrzne i zato što mrak nikada nije ugasio svjetlo, i zato što je Lovćen nad nama i ovo more pred nama, i zato što se ne predajemo ni kad smo slabiji, i zato što ne napadamo, već branimo, i zato što ne mrzimo, već volimo, i zato što ovaj trg nosi ime Nikole Đurkovića, i zato što ovaj grad nije manje crnogorski zbog toga što u njemu većinski žive Srbi, i zato što je Crna Gora svih nas, njenih građana, jedna i za vazda. Neka bude borba neprestana. I, neka je vječna Crna Gora! - naveo je on.
Na skupu su govorili i predsjednik Opštinskog odbora DPS-a Herceg Novi Dejan Stojadinović i predstavnica Savjeta mladih Ana Kovačević.

Živković u Herceg Novom: Ovo nije borba za vlast, već borba za očuvanje građanskih i antifašističkih temelja Crne Gore

V.d. direktora Uprave policije Lazara Šćepanović naložio je, nakon pucnjava u Nikšiću, Podgorici i Herceg Novom, angažovanje Specijalne jedinice policije, Posebne jedinice policije, posebno obučenih i specijalizovanih grupa, uz upotrebu službenih pasa.
- Povodom posljednja tri događaja, koja se odnose na upotrebu vatrenog oružja i nanošenje povreda operativno – interesantnim licima, a koja su se dogodila u Nikšiću, Podgorici i Herceg Novom, Uprava policije je angažovala sve neophodne i raspoložive kapacitete na rasvjetljavanju ovih krivičnih djela, a koje mjere i radnje se preduzimaju u koordinaciji sa nadležnim Višim državnim tužilaštvom u Podgorici - saopšteno je iz Uprave policije.
Za sada su, tvrde oni, u mjerama prvog zahvata ostvareni značajni pomaci u istragama u ova tri slučaja.
- U jednom slučaju policija je došla do identitita izvršioca krivičnog djela i preduzimaju se konkretne aktivnosti na njegovom lociranju i lišenju slobode. Takođe, u jednom od tih slučajeva postignuti su konkretni pomaci u istrazi - kazali su u policiji.
U slučaju pucnjave u Herceg Novom preduzimaju se, kažu, sinhronizovane i sveobuhvatne mjere i radnje na identifikovanju, lociranju i hapšenju.
- Uzimajući u obzir destruktivno djelovanja i prepoznati model stvaranja destibilizacije vršenjem ovakvih krivičnih djela od strane kriminalnih struktura, v.d. direktora Uprave policije je naložio preduzimanje pojačanih represivnih mjera i radnji prema članovima OKG i operativno – interesantnim licima na teritoriji cijele države, kao i angažovanje Specijalne jedinice policije, Posebne jedinice policije, posebno obučenih i specijalizovanih grupa, uz upotrebu službenih pasa, a sve u cilju kontrole lica ove kategorije, uz temeljno planiranje i sprovođenje pojačanih aktivnost - naveli su u policiji.
Javnost će, kažu, obavještavati fazno.
- Imajući u vidu da se, u tri pomenuta slučaja, radi o složenim i kompleksnim krivičnim djelima koja zahtijevaju određeno vrijeme za rasvjetljavanje, javnost obavještavamo da Policija u koordinaciji sa nadležnim Tužilaštvom preduzima sve neophodne mjere i radnje na obezbjeđivanju dokaza u ovim događajima, o kojima ćemo javnost obavještavati fazno, u momentu kada to bude moguće kako se ne bi ugrozile dalje policijsko - tužilačke mjere i radnje, a u skladu sa principima transparentosti policijskog rada - zaključili su u policiji.

UP nakon tri pucnjave angažovala SPJ, PJP, službene pse: Ima pomaka u sva tri slučaja

Predsjednici tri bokeljske opštine potpisali su Memorandum o saradnji na pripremi i izradi lokalnih planskih dokumenata za opštine Kotor, Tivat i Herceg Novi. Ovim aktom definisano je da će poslove planiranja prostora za sva tri grada ubuduće obavljati Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, shodno odredbama novog Zakona o uređenje prostora.
Lokalne uprave Herceg Novog, Kotora i Tivta odlučile su da posao planiranja povjere jednoj Agenciji, procjenjujući da je to ekonomičan, praktičan i efikasan način obavljanja poslova iz domena planiranja prostora, posebno imajući u vidu da sva tri grada dijele specifično, zalivsko prirodno i geografsko okruženje.
Zajednička komunalna infrastruktura, kao i prirodno kulturno-istorijsko područje koje je pod UNESCO zaštitom, ide u prilog odluke Stevana Katića, Vladimira Jokića i Željka Komnenovića, da se prostor Boke planira iz jednog centra, u koordinaciji i saradnji sve tri opštine.
Memorandumom je definisano koje pripremne poslove iz ovog domena će obavljati jedinice lokalnih uprava, a koje Agencija, kao obrađivač plana.
Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog osnovana je 2006. godine, a njeno funkcionisanje usklađeno je sa novim zakonskim regulativama odlukama hercegnovske Skupštine opštine. Na poslovima planiranja prostora i projektovanja angažovano je pet planera, dok će biti uposleno još dvoje koji su stekli uslove za licencu i čekaju njeno izdavanje, kao i inženjera različitih profila: arhitektura, 
građevinarstvo, saobraćaj, hortikultura, elektroinženjerstvo.

Planiranje prostora za Kotor, Tivat i Herceg Novi radiće Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog

Hapšenje Predraga Dragojlovića, predsjednika borda direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ i ”uticajnog investitora” povezanog s političkim strukturama u Herceg Novom, otkrilo je složeni sistem finansijskih manipulacija, lažnih dugova i transfera novca između Srbije, Crne Gore i Slovenije. Istraga otkriva kako su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović izvukli milione iz stečaja, ulagali ih u hotele i imovinu u Crnoj Gori, dok se Dragojlović, poguran političkim vezama penjao u vrh Instituta. Velika akcija srpske policije i tamošnjeg Tužilaštva za organizovani kriminal rezultirala je hapšenjem sedam osoba osumnjičenih za udruživanje radi vršenja krivičnih djela, zloupotrebu položaja i pranje novca. Među uhapšenima su supružnici Predrag i Kristina Dragojlović, koje istražni organi terete da su osmislili i sproveli složenu šemu izvlačenja novca iz firme „Bleecker“ d.o.o., zloupotrebom stečajnog postupka i kreiranjem lažnih dugovanja. MILIONSKA PREVARA Prema nalazima istrage, od decembra 2023. do novembra 2025. godine u poslovnu dokumentaciju firme „Bleecker“ unošeni su izmišljeni dugovi, kojima je stvoren privid da kompanija tone u finansijski kolaps. Na taj način omogućeno je otvaranje stečaja i uklanjanje stvarnih vlasnika i povjerilaca iz kontrole nad imovinom, posebno nad hotelom „Garni B“ u Beogradu, koji je u vlasništvu Bleecker-a, te da se novac prebaci na kompanije i račune pod kontrolom okrivljenih ili u inostranstvu. Nakon preuzimanja upravljanja stečajnom masom, osumnjičeni su organizovali prebacivanje novca na povezane račune. Ukupna protivpravna imovinska korist, kako se sumnja, iznosila je najmanje 264,8 miliona dinara i 545.487 eura. Dio tih sredstava preusmjeren je na račun firme „Lumia“ d.o.o., kojom rukovodi supruga Predraga Dragojlovića, Kristina Dragojlović. Prema podacima iz istrage, Kristinina firma korištena je kao ključna karika u prikrivanju tragova, budući da se na njen račun slivao dio izvučenog novca, nakon čega su sredstva dalje raspoređivana, uključujući i investicije u Crnoj Gori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121012124_18d8e744b93bcfcd1229de76f8e201004b393bbd336e576b61f59a584d0c6a74" data-rendition-name="original" width="850" height="544" loading="lazy" alt="novac Dragojlović"> </figure>  Pored toga, najmanje 208.300 eura prebačeno je u projekte na crnogorskom primorju, dok je oko 107.000 eura završilo na računu u Sloveniji. Time je, prema sumnjama tužilaštva, osigurano da se dio kapitala iznese iz Srbije i uloži na način koji otežava traganje za njegovim porijeklom. DRAGOJLOVIĆEVE VEZE SA CRNOM GOROM Važnu ulogu u ovom sistemu imale su dvije firme „Bleecker“, jedna registrovana u Beogradu, koja je sada u stečaju, i druga u Herceg Novom, koja i dalje aktivno posluje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121012124_15f05fc476040a43eeafee26c472704a38bc5b2aebcdb6f258eaba57f830c53c" data-rendition-name="original" width="969" height="328" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Ova paralelna struktura omogućila je da se transakcije s jedne jurisdikcije prelivaju u drugu, dok su investicije u Crnoj Gori formalno prikazivane kao dio legalnog poslovanja. Prema dostupnim podacima i sama Kristina Dragojlović je bila povezana sa poslovanjem „Bleecker“-a kroz prijave imovine, što dodatno potvrđuje supružničko zajedništvo u poslovnim operacijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121012124_348667eda355aa3d539ae5d3b2030dbd489a5ca31600ddd56e98750931f55c44" data-rendition-name="original" width="976" height="518" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  Prema podacima sajta Company Wall, direktor i osnivač Bleecker firma registrovane u Herceg Novom je Predrag Dragojlović, a firma je osnovana 2021. godine. Za razliku od istoimene firme u Beogradu, ova u Herceg Novom posluje sa pozitivnim bilansom i iako 2022. godine nije ostvarila nikakav promet, u 2023 i 2024. bilježi profit. S obzirom da je istraga srpskih nadležnih organa malverzacije otkrila upravo u periodu od 2023. i 2025. godine, ovaj profit koji je u 2023. od 12.000 eura i u 2024. od 84.715 je predmet istražnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025121012124_a19faf616860d2000b7c1fceaf07298aeaf34320547bcddecde8bf9b0e7b0ba5" data-rendition-name="original" width="957" height="426" loading="lazy" alt="Dragojlović"> </figure>  SUMNJIVIM NOVCEM PLANIRAO REKONSTRUKCIJU ZADUŽBINE MANASTIRA SAVINA Jedan od zanimljivijih i kontroverznijih segmenata istrage njegovog poslovanja tiče se investicija u Herceg Novom. Kako su mediji ranije pisali Predrag Dragojlović je s Manastirom Savina potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu nekadašnje zadužbine pomorskog kapetana Nikole Musića Pođanina. Ova trospratna zgrada iz 19. vijeka, smještena na Belavisti, decenijama je propadala nakon zemljotresa iz 1979. godine, a plan Dragojlovića je predviđao kompletnu rekonstrukciju i pretvaranje zadužbine u butik-hotel.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025121012128_20b273337b221a48e0d37ae3051d3e933577aaec645b9a2d0c42a7bfd506d2fc" data-rendition-name="original" width="300" height="168" loading="lazy" alt="Manastir Savina"> <figcaption>Manastir Savina(Photo: Manastir Savina)</figcaption> </figure>  Dragojlović je s Manastirom potpisao ugovor o tridesetogodišnjem zakupu, čime je dobio pravo da objekat obnovi i pretvori u hotelski kompleks. Prema navodima iz istrage, najmanje 200.000 eura sumnjivog porijekla usmjereno je upravo u rekonstrukciju ovog istorijskog objekta, a u aprilu 2023. započeli su radovi finansirani, kako sada sumnja istraga, novcem izvučenim iz firme „Bleecker“ kroz lažne dugove i stečaj. Procjene ulaganja u rekonverziju zadužbine iznosile su više stotina hiljada eura, a nakon isteka zakupa objekat se trebao vratiti manastiru. U INSTITUT ”SIMO MILOŠEVIĆ” GA DELEGIRALE DEMOKRATE? Istovremeno, dok su investicije tekle, Predrag Dragojlović je napredovao u institucionalnim strukturama. Početkom 2025., prema pisanju medija, Dragojlović je kao predstavnik Razvojne banke Crne Gore delegiran od strane Demokrata na mjesto predsjednika Odbora direktora Instituta „Dr Simo Milošević“ u Igalu. Mediji su isticali i njegove prijateljske odnose s predsjednikom Opštine Herceg Novi Stevanom Katićem, takođe kadrom Demokrata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025121012128_7e4bf24d457c342b02360b4e5c2e9bc1f935ffa2dd4d0bed453c84c6d712f83d" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Institut ''Dr Simo Milošević''"> </figure>  Zanimljivo je i to da Dragojlović nema nijedan profil na društvenim mrežama, pa ni na LinkedIN-u. Hronologija slučaja pokazuje jasan tok događaja: Dragojlović je kreirao lažne dugove u Srbiji, pokretao je stečaj u firmi gdje mu odgovara, izvlačio je milionske iznose, a skriveni novac je ulagao u hotele u Crnoj Gori, sve to paralelno sa svojim ličnim karijernim usponom u vrh javnih institucija. Nakon izbijanja afere, u Crnoj Gori su odmah uslijedili pozivi da se ispita uloga Dragojlovića u Institutu u Igalu, da se pregledaju sve odluke koje je potpisivao, da se provjere investicije u Herceg Novom, kao i eventualne veze između lokalne politike, privatnog kapitala i državnih institucija. Povodom ove afere portal Standard je takođe poslao pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi saznali da li se i crnogorsko tužilaštvo bavi finansijskim malverzacijama Predraga Dragojlovića, odgovori se još čekaju.

MILIONSKA MREŽA PREVARA: Kako je Predrag Dragojlović sa suprugom gradio imperiju od lažnih dugova, stečaja i zadužbine Manastira Savina

Demokratska partija socijalista (DPS) saopštila je da će naredni partijски skup biti održan u četvrtak, 11. decembra, u Herceg Novom.
- Vidimo se u četvrtak u Herceg Novom - navedeno je u objavi na mreži X.
Okupljanje će biti održano na Trgu Nikole Đurkovića, sa početkom u 18 sati.
Podsjetimo, prethodni skup pod sloganom „Bori se za Berane, bori se za Crnu Goru“ održan je 30. oktobra &nbsp;u Beranama.

DPS najavio novi skup za 11. decembar u Herceg Novom

Potpredsjednik Demokratske partije socijalista i poslanik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević u razgovoru za Portal ETV govori o evropskim integracijama, identitetskim pitanjima, bezbjednosnoj situaciji, pritiscima na medije i mogućim političkim raspletima uoči ključnih godina za budućnost Crne Gore. Dizdarević upozorava da aktuelna vlast sistemski usporava EU proces, produbljuje društvene podjele i ugrožava stabilnost države.
<h3>Evropske integracije pod aktuelnom vlašću</h3>
Portal ETV: Kao opozicija, kako DPS ocjenjuje tempo i smjer evropskih integracija pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS-a konstantno ocjenjujemo da su tempo i smjer evropskih integracija značajno usporeni, u odnosu na širom otvorena vrata i dinamiku koju nameće EU.
Odsustvo političke volje za sprovođenje ključnih reformi, pitanje izbora nosilaca pravosudnih funkcija (Sudski savjet, Tužilački savjet, Ustavni sud) se konstantno prolongira i odluke se ne donose na vrijeme. Izostanak konsenzusa unutar vladajuće većine i potpuno odsustvo komunikacije s opozicijom usporava donošenje odluka. Zatim, konstantno se radi na uvođenju tema koje nijesu na EU agendi, poput revidiranja Zakona o državljanstvu ili pitanja identiteta, koje odvlače pažnju sa EU puta.
Sve su to teme koje ugrožavaju spoljnopolitičke pozicije Crne Gore sa očiglednom namjerom da se naša država zaustavi na putu članstva u EU.
<h3>Ko u vlasti ne želi Crnu Goru u EU</h3>
Portal ETV: Da li smatrate da u aktuelnoj vlasti postoje oni koji će učiniti sve da Crna Gora ne postane članica EU? Ako da, ko su oni?
DIZDAREVIĆ: U Vladi i parlamentarnoj većini postoje političke strukture čiji cilj nije punopravno članstvo Crne Gore u EU, već njeno vezivanje za interese drugih centara moći (Beograd i Moskva).
Ti akteri na nasoj politickon sceni strateški usporavaju reforme i insistiraju na temama koje su u suprotnosti sa sekularnim, građanskim i evroatlantskim vrijednostima.
Da li smatrate da ih je neophodno nabrajati? Cjelokupna javnost u Crnoj Gori se u decenijama iza nas mogla uvjeriti koje strukture su zaustavljale progres u razvoju crnogorskog društva, te ne smatram da je potrebno potcrtavati o kome je riječ.
<h3>Srpski jezik kao službeni – politička agenda koja ugrožava suverenitet</h3>
Portal ETV: Neki politički akteri, konkretno ZBCG i SNP, zagovaraju uvođenje srpskog jezika kao službenog. Šta se krije iza ove inicijative i koja je njena namjera?
DIZDAREVIĆ: Jasno je da je ova inicijativa politički motivisana i da se iza nje krije namjera rušenja crnogorskog građanskog i identitetskog tkiva. U pitanju je pokušaj da se sprovede kulturna i jezička asimilacija sto je samo jedan od koraka ka de-suverenitetu Crne Gore u kojoj će se negirati crnogorski identitet, jezik i kultura.
Znamo da su ovakva pitanja dobro zaštićena Ustavom Crne Gore, ta da se nakon dvotrećinske podrške u Parlamentu mora organizovati referendum na kojem će se tri petine od ukupno upisanih birača izjasniti pozitivno prema ovoj inicijativi, i na taj način verifikovati izmjena Ustava. Kad se sprovede ova procedura, neka bude srećno svim stranama u procesu.
Istovremeno, jasno je da otvaranje vještačkih identitetskih pitanja u momentu kada je ključno fokusirati se na EU integracije služi isključivo opstrukciji našeg puta u EU.
<h3>Kapela na Lovćenu – politička provokacija</h3>
Portal ETV: Ponovo se od strane Andrije Mandića, ZBCG, ali i SPC aktuelizuje priča o izgradnji kapele na Lovćenu. Da li je ovo pitanje koje bi zaista moglo da naruši mir i stabilnost u Crnoj Gori?
DIZDAREVIĆ: Poznat ja nas stav da je to pitanje zatvoreno i da je svako njegovo ponovno otvaranje direktna provokacija i pokušaj rušenja građanskog mira i stabilnosti.
Njegošev mauzolej na Lovćenu se posmatra kao simbol moderne i suverene Crne Gore.
Aktuelizovanje kapele u službi je produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i riječ je o političkom alatu kojim se održavaju tenzije.
<h3>Urušavanje crnogorskog identiteta</h3>
Portal ETV: Da li aktuelna vlast sistemski radi na rušenju crnogorskog identiteta?
DIZDAREVIĆ: Da Vlada, kroz svoje kulturne politike, sistematski radi na marginalizovanju crnogorskog istorijskog i kulturnog nasljeđa. Bogata istorija naše zemlje je na udaru falsifikatora činjenica a institucionalna zaštita kulturnog nasljeđa kao da ne postoji.
Od informacija koje se prenose digitalnim platformama kao sto je Wikipedia, osnova su za edukaciju mladih ljudi koji crpe svoje znanje putem interneta. Vec na prvi pogled mozete vidjeti da se falsifikatima najveći dio kulturnog blaga Crne Gore zeli pripisati drugim kulturama.
Na tom važnom medijskom polju, Crna Gora uveliko gubi utakmicu, a institucije države ne rade ništa po pitanju zaštite identiteta. Slično je sa situacijom na polju zaštite kulturno-istorijskih spomenika, pa se stiče utisak da se sistematski prepušta i razgrađuje ono što je najvrjednije u identitetskom smislu.
<h3>Pogoršana bezbjednosna situacija</h3>
Portal ETV: Kako ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori pod aktuelnom vlašću?
DIZDAREVIĆ: Bezbjednosna situacija je značajno &nbsp;pogoršana u posljednjih nekoliko godina. Odliv profesionalaca ili politički motivisana čistka profesionalaca u policiji i Agenciji za nacionalnu bezbijednost dovela nas je u poziciju da su nas naši međunarodni partneri, naročito NATO, počeli posmatrati sa rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija i kompromitovanja službi.
<h3>Selektivna pravda u bezbjednosnom sektoru</h3>
Portal ETV: Da li bezbjednosni sektor kojim rukovode Demokrate sprovodi selektivnu pravdu?
DIZDAREVIĆ: Često ukazujemo da je borba protiv kriminala i korupcije politički motivisana i selektivna. Fokus je na tome da se procesuiraju isključivo raniji funkcioneri, dok se u kontinuitetu toleririšu nezakonite radnje aktuelne vlasti i njihovih koalicionih partnera.
Skloni smo da ukazujemo na egzaktnim primjerima da se pravda koristi kao politički alat za obračun s neistomišljenicima, a ne kao istinska borba protiv svih oblika kriminala. Zbog bezbroj primjera selektivnosti, ne možemo vjerovati u dobre namjere ukupnog sistema bezbijednosti.
<h3>Pritisci na medije i novinare</h3>
Portal ETV: Primjećujete li pritiske i prijetnje, posebno prema novinarima i medijima?
DIZDAREVIĆ: Iz DPS- često ukazujemo da postoje politički pritisci na medije i novinare, naročito one koji su kritički nastrojeni prema aktuelnoj vlasti.
Ti pritisci se vide kroz političke kampanje blaćenja funkcionera u dijelovima medija bliskim Vladi, i zloupotrebama javnog servisa RTCG za potrebe aktueĺne većine.
To se jasno vidi i kroz zapošljavanje politički podobnih lica u javnom servisu (RTCG), čime se gubi objektivnost i povjerenje u servis svih građana.
<h3>Rekonstrukcija vlasti i uloga DPS-a</h3>
Portal ETV: Smatrate li da će doći do rekonstrukcije vlasti kako bi Crna Gora ubrzala put ka EU? Kakvu ulogu u tom procesu imaju DPS i opozicija?
DIZDAREVIĆ: Smatramo da je rekonstrukcija neodrživa ukoliko se u nju uključuju stranke koje su ideološki protivne EU putu a jasno je da aludiramo na ZBCG koja je u prošlim decenijama sprovodila otvorenu destrukciju po pitanju EU integracija.
Naglašavamo da je jedino održivo rješenje formiranje vlade koja bi vratila Crnu Goru na kolosjek građanske države i pripremila izbore.
Sigurni smo da možemo ponuditi stabilnu, proevropsku alternativu aktuelnoj vlasti koja je opterećena unutrašnjim tenzijama i neslaganjima oko temeljnih vrijednosti. Pitanje je da li postoji razumijevanje za takve ideje, koje su jedini garant uspjeha na krhkom putu evropskih integracija.
<h3>Izazovi koji čekaju Crnu Goru u 2026. godini</h3>
Portal ETV: Koji su najveći izazovi sa kojima će se Crna Gora suočiti tokom 2026. godine?
DIZDAREVIĆ: Najveći izazovi su definitivno ekonomske prirode. Ekonomska kriza koja se osjeća posljedica je povećanja javnog duga, i proizvodi neizvjesnost budžetskog finansiranja, što se jasno čita kroz pad životnog standarda.
Drugo, ulazimo u ozbiljnu fazu političke .. nestabilnosti s pojačanom nestabilnošću aktuelne Vlade, što neminovno vodi našu državu u blokadu ključnih reformi na EU putu.
Kao treće, kako budemo bliže evropskom snu to će recipročno uvećati rast identitetskih podjela a znamo da dalja polarizacija društva zavisi od nametanja vještačkih tema koje takođe mogu biti kamen spoticanja na EU putu.
Nije na odmet spomenuti i bezbjednosni rizik od daljeg kompromitovanja sigurnosnog sektora i ugrožavanje partnerstva sa NATO-om i Zapadom. Sve su to rizici koji će usložnjavati sliku u 2026.godini.
<h3>Suverenistički i proevropski blok pred izbore 2027.</h3>
Portal ETV: Hoće li doći do stvaranja suverenističkog i proevropskog bloka koji će zajednički djelovati u vremenu koje je ključno za pristup EU, a u susret izborima 2027?
DIZDAREVIĆ: Stvaranje širokog suverenističkog, građanskog i proevropskog bloka koji bi donio željeni rezultat na predstojećim izborima može biti jedno od rješenja za suočavanje s nazadnom politikom koja se sprovodi već šest godina. Važno je pronaći siguran model da se ojača opoziciona snaga koja će zaštiti crnogorski identitet i sekularni, antifašistički karakter države.
Zadatak takve strukture je da dodatno ubrza EU put i okonča, urušavanje institucija. Razmotrićemo najbolje opcije i adekvatno se pripremiti za izazove koji slijede u 2027. godini.

Dizdarević: Sektor bezbjednosti je kompromitovan, NATO nas posmatra s rezervom zbog sumnje u curenje povjerljivih informacija

Crnu Goru će danas u jutarnjim satima zahvatiti novo naoblačenje, koje će u popodnevnim satima ponegdje, a tokom noći u većem dijelu zemlje usloviti padavine, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Više uslova za padavine biće u južnim i centralnim predjelima, dok će na krajnjem sjeveru i sjeveroistoku biti i dosta suvog vremena.
Vjetar mjestimično umjeren do jak, južnih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha iznosiće od -15 do tri, najviša dnevna od -2 do 11 stepeni.

Stiže novo naoblačenje, padavine popodne i tokom noći

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva danas je stavio veto na zakon koji bi njegovom prethodniku Žairu Bolsonaru mogao da smanji 27-godišnju zatvorsku kaznu zbog pokušaja puča protiv Lule 2023. godine.
Lula je tu odluku saopštio na ceremoniji u predsjedničkoj palati u Braziliji na treću godinu nemira Bolsonarovih pristalica koji su upali u zgrade federalne vlade i uništavali ih.
Senat Palamenta Brazila je zakon donio u decembru i mogao bi da zaobiđe Lulin veto, ali analitičari kažu da je to riskantno za poslanike, jer se približavaju opšti izbori u oktobru.
Lula, 80-godišnji ljevičar, predvodiće favorite na izborima, a konkurent će mu vjerovatno biti senator Flavio Bolsonaro, 44-godišnji sin krajnje desnog 70-godišnjeg bivšeg predsjednika koji je u zatvoru.
- Nemamo pravo da zaboravimo prošlost. Zato ne prihvatamo diktature - civilne ili vojne - rekao je Lula predstavnicima sve tri grane vlasti na ceremoniji povodom godišnjice nemira koja se slavi kao "Dan obnavljanja demokratije" i istakao da je u istoriji to "dan pobjede naše demokratije, pobjede nad onima koji su pokušali da zadobiju moć silom, ignorišući volju naroda iskazanu na izborima".
Lula je 2023. godine ostvario tijesnu pobjedu nad Žairom Bolsonarom kome je kasnije zabranjeno da se kandiduje do 2030. godine zbog zloupotrebe vlasti, a potom je i osuđen na 27 godina zatvora. Sudi mu se zbog još nekih nedjela.
Da Lula nije stavio veto, zatvorska kazna za pokušaj puča bi se spojila sa drugom što bi dovelo do smanjenja ukupne kazne, a Bolsonarovim saučesnicima bi zatvorske kazne bile skraćene za dvije trećine.
Bolsonarovi ljekari traže da on zbog lošeg zdravlja pređe iz zatvora u kućni pritvor. On ide po bolnicama još od 2018. godine kada ga je tokom predsjedničke kampanje nožem izboo jedan mentalno poremećeni čovjek.

Predsjednik Brazila stavio veto: Bolsonaru ne smanjuju zatvorsku kaznu

Zbog najavljenih nepovoljnih vremenskih uslova, program manifestacije ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’, planiran za 9. i 10. januar, odlaže se i biće realizovan u novim terminama, saoptšeno je iz gradske uprave.
Kako navode, manifestacija ,,Novogodišnja priča u Prijestonici’’ nastavlja se 11. i 12. januara na Dvorskom trgu i Balšića pazaru, uz bogat muzički program za građane i posjetioce iz drugih gradova.
U nedjelju, 11. januara, program počinje nastupom Hora ,,Luča’’ u 11 sati, dok će u večernjim satima nastupiti mediteranska klapa Assa Voce u 18 sati i Leon Lasić Tribute Oliver Džiboni u 20h.
Završnog dana manifestacije, u ponedjeljak, 12. januara, publiku očekuju nastupi Danila Ivanovića Čode u 16 sati, Edisa Agića u 18 sati, kao i Indire Forze ex. Colonia u 20 sati.
Poseban dio programa biće posvećen i najmlađima, kroz Dječiji grad na Balšića pazaru, koji će 11. i 12. januara ponuditi zabavne i edukativne sadržaje, uključujući čitanje bajki, maskote, Ledenu laboratoriju i Veselov show.
- Pozivamo građane i posjetioce iz drugih gradova da zajedno zatvorimo ,,Novogodišnju priču u Prijestonici’ – navode iz gradske uprave.

Tag: herceg-novi