Svjetske cijene hrane su u avgustu pale na najniži nivo za tri mjeseca, ali cijene mesa su porasle na rekordni nivo, objavila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar iznosi 128,8 poen, što je blagi pad u odnosu na revidiranih 129,7 poena u avgustu, navodi FAO.
Pad cijena žitarica, mliječnih proizvoda, šećera i biljnih ulja prevagnuo je nad rastom cijena mesa, pokazuju najnoviji podaci organizacije, prenosi B92.&nbsp;
Vrijednost indeksa koji prati cijene žitarica smanjena je 0,6 odsto na 105 poena, što je najniži nivo u četiri godine. Cijene pšenice pale su treći mjesec zaredom, zbog slabe potražnje i velikih prinosa u Rusiji, Evropi i Sjevernoj Americi.
Kukuruz je pojeftinio zahvaljujući obilnim zalihama iz Brazila i Sjedinjenih Američkih Država, dok je privremeno ukidanje poreza na izvoz u Argentini dodatno oborilo cijene. Indeks mlijeka i mliječnih proizvoda pao je treći mjesec zaredom, 2,6 odsto na 148,3 poena.
Maslac je pojeftinio sedam odsto usljed sezonski većih zaliha, dok su mlijeko u prahu i sir takođe zabilježili pad. Pored toga, vrijednost indeksa cijena šećera spustio se 4,1 odsto na 99,4 poena, što je najniži nivo od marta 2021. godine. Pad je posljedica snažne proizvodnje u Brazilu, kao i povoljnih uslova u Indiji i Tajlandu koji obećavaju bogatu žetvu.
Cijene biljnih ulja smanjene su 0,7 odsto na 167,9 poena, usljed nižih cijena palminog i sojinog ulja, što je prevagnulo nad rastom cijena suncokretovog ulja i uljane repice.
Meso je dostiglo novi rekord – indeks je porastao 0,7 odsto na mjesečnom nivou na rekordnih 128 poena. Potražnja u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji podigla je globalne cijene junetine na istorijski maksimum. Poskupila je i ovčetina, dok su cijene svinjetine i živinskog mesa ostale uglavnom stabilne.
Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za septembar porasla je 3,4 odsto međugodišnje, ali je istovremeno 20 odsto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na web stranici FAO.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Svjetske cijene hrane u septembru najniže za tri mjeseca

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove radi detaljne kontrole kako bi ustvrdili da li na našem tržištu ima proizvoda spornog proizvođača zamrznutog bobičastog voća iz Srbije, a u čijim je uzorcima u Njemačkoj nađen hepatitis A.
To je kazao direktor pomenute uprave Vladimir Đaković.
On je naveo da za sada nemaju potvrdu da je opasni proizvod završio na crnogorskom tržištu.
Za sada se raspolaže informacijom da je u mješanom bobičastom voću porijeklom iz Srbije, a koje je namjenjeno njemačkom tržištu pronađen virus hepatitisa A. To je objavljeno na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF).
Đaković kaže da se radi o kompaniji iz Srbije koja ima dozvole za izvoz u zemlje Evropske unije.
Pojasnio je da za sada nemaju informaciju da su ovi proizvodi prisutni na našem tržištu, ali da se radi detaljan izviđaj u Srbiji.
- U intenzivnom smo kontaktu sa nadležnim organima Srbije. Trenutno nemamo potvrdu da su njihovi proizvodi završili kod nas - kazao je Đaković.

Ima li u CG voća u kojem je nađen hepatitis; Đaković: U intenzivnom smo kontaktu sa organima iz Srbije

U zamrznutom miješanom bobičastom voću porijeklom iz Srbije koje je namijenjeno njemačkom tržištu pronađen je virus hepatitisa A - objavljeno je na sajtu evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF).
Upozorenje je izdato 10. jula, a navodi se da je uzorak voća uzet 15. maja ove godine.
Rizik je okarakterisan kao ''ozbiljan''.
Hepatitis A je akutno zapaljenje jetre prouzrokovano istoimenim virusom. Pripada grupi crijevnih zaraznih bolesti.
Najčešće se unosi preko usta, uzimanjem zaražene vode ili hrane. Poznat je i kao "bolest prljavih ruku".

Njemačka: Otkriven virus hepatitisa A u uzorcima zamrznutog bobičastog voća iz Srbije

Stižu brojni izvještaji da su mnogi građani Španije i Portugala ostali bez tekuće vode. Više osoba javilo je za Sky News da su u supermarketima u Lisabonu vidjeli paničnu kupovinu vode i drugih potrepština. Kaj Klark, koji se nalazi u Foros de Amora južno od Lisabona, kaže da su ljudi u početku navalili na jeftinu negaziranu vodu, ali kako su se zalihe brzo ispraznile, sada kupuju i gaziranu i skuplju vodu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_36b1f60b7754fada731c51f29f94725f249d1715c381a9bd834aa9dfe66e5fa9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428170412_36b1f60b7754fada731c51f29f94725f249d1715c381a9bd834aa9dfe66e5fa9" data-rendition-name="original" width="1024" height="1365" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  Kak je podijelio i fotografije iz svog lokalnog supermarketa. Sky News je objavio fotografije iz supermarketa Mercadona u Kastelonu, koje prikazuju prazne police na mjestima gdje inače stoji flaširana voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_ac0cbaf96277f78e18e837150c055a229dd4e31060d39efd59d0a3d8aa45bf7d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250428170412_ac0cbaf96277f78e18e837150c055a229dd4e31060d39efd59d0a3d8aa45bf7d" data-rendition-name="original" width="1024" height="1820" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  Džordž Atkins, koji je snimio fotografije, kaže da su on i hiljade drugih ostali bez vode.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428170412_a0f180e4399b316d34a5bba045d57d0476e984a3e05489c4b2de69f829e68fbe.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250428170412_a0f180e4399b316d34a5bba045d57d0476e984a3e05489c4b2de69f829e68fbe" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="kupovina vode"></figure>  - Imamo novorođenu bebu, nemamo struje ni vode. Spoljni svijet je u haosu. Automobilske nesreće događaju se jer nema semafora, a ljudi su zaglavljeni u liftovima u stambenim zgradama - rekao je George za Sky.

1084x550

FOTO: U Španiji i Portugalu panična kupovina hrane i vode

Svjetske cijene hrane su u februaru porasle u odnosu na januarske vrijednosti, posebno cijene šećera koje su skočile za 6,6 odsto, objavila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za februar iznosi 127,1 poen, što predstavlja porast za 1,6 odsto u odnosu na januar, navodi FAO. Rezultat je posljedica mjesečnog rasta vrijednosti indeksa u kategorijama šećera, mliječnih proizvoda, biljnih ulja i žitarica, uz neznatni pad cijena mesa.
Indeks cijena šećera je mjesečno porastao za 6,6 odsto na 118,5 poena pošto su tržišta zabrinuta zbog smanjenih globalnih zaliha u sezoni 2024/25, kao i zbog slabijih izgleda za proizvodnju u Indiji i useve u Brazilu. Cijene šećera su ipak za 15,8 odsto niže nego u istom mjesecu lani.
Prosječna vrijednost indeksa cijena mliječnih proizvoda je u februaru mjesečno porasla za četiri odsto na 148,7 poena, dok međugodišnji rast iznosi 23,2 odsto. Mjesečna poskupljenja su zabilježena u svim kategorijama mliječnih proizvoda, prenosi Tanjug.
Vrijednost indeksa cijena biljnih ulja je u februaru mjesečno porasla dva odsto na 156 poena, tako da su one čak za 29,1 odsto više nego u istom mjesecu lani. Povećanje indeksa je podstaknuto većim kotacijama palminog, sojinog i suncokretovog ulja, kao i ulja repice.
Cijene žitarica su na mjesečnom nivou blago porasle 0,7 odsto na 112,6 poena, podstaknute rastom cijena pšenice i kukuruza, dok su na međugodišnjem nivou niže za 1,2 odsto. Indeks cijena mesa je međumjesečno neznatno pao za 0,1 odsto na 118 poena, što je istovremeno za 4,8 odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Ukupna vrijednost indeksa svjetskih cijena prehrambenih proizvoda (FFPI) za februar je porasla za 8,2 odsto međugodišnje, ali je istovremeno za 20,7 odsto manja u odnosu na vrhunac iz marta 2022. godine, dodaje se u izvještaju na veb stranici FAO.

1250x600

Svjetske cijene hrane porasle u februaru, šećer skuplji 6,6 odsto

Evropska unija planira da blokira uvoz određenih vrsta prehrambenih proizvoda koji nisu proizvedeni prema evropskim standardima nastojeći da zaštiti evropske proljoprivredne proizvođače, piše Financial Times (FT).
Britanski list navodi da ova mjera podsjeća na trgovinsku politiku koju je primjenjivao američki predsednik Donald Tramp, prenose agencije.
Iz sjedišta Evropske komisije je najavljeno da će se sljedeće nedjelje razmatrati strožija ograničenja na uvoz određenih prehrambenih proizvoda, potvrdila su za FT tri neimenovana evropska zvaničnika upoznata sa ovim pitanjem.
Kako navode, u prvom setu mera mogli bi se naći poljoprivredni proizvodi iz SAD, kao na primjer soja koja se gaji uz pesticide koje evropski poljoprivrednici ne smiju da koriste, prenose Nezavisne.

Evropska unija planira blokadu uvoza hrane

Ministarstvo unutrašnjih poslova planira da izdvoji 13.000 eura za smještaj ishranu za pripadnike Uprave policije tokom obuke u zimskim uslovima na Žabljaku.
Kako je navedeno u objavljenoj javnoj nabavci, u desetodnevnoj obuci u februaru je predviđeno da učestvuje 210 policijskih službenika.
MUP traži smještaj koji ima toplu i hladnu vodu 24 sata i klima uređaj, a u okviru koga je obezbijeđena sala za vježbanje u periodu od sedam do devet sati svakog dana tokom trajanja obuke.
Ishrana podrazumijeva pun pansion, s tim što se ručak po potrebi može izdavati kao „Lunch paket“.	
Takođe, potrebno je obezbijediti i dnevni ski pas na skijalištu „Savin kuk“.
Od ostalih uslova, MUP traži zaseban parking za minimum 10 službenih vozila i salu za sastanke kapaciteta minimum 30 mjesta.
Rok izvršenja ugovora je od 9. do 18. februara.
T.K.

Zimska obuka policijskih službenika na Žabljaku: MUP za smještaj i hranu izdvaja 13.000 eura

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: hrana