Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore i dalje reflektuje jasnu opredijeljenost EU da Crna Gora bude naredna članica, uprkos istoj toj Crnoj Gori, ili tačnije uprkos njenim vlastima - ocijenio je u razgovoru za Portal Analitika ocijenio politikolog Marko Savić.
Kako pojašnjava, Izvještaj je u određenim dijelovima bolji od prethodnih. Međutim, na više mjesta možemo naći vrlo jasna upozorenja i dokaze da EU zapravo dobro razumije situaciju u Crnoj Gori.&nbsp;
- Izvještaj je obuhvatio period do juna ove godine. U izvještaju imamo čitave klastere u čijim potpoglavljima su navedene iste zamjerke koje čitamo godinama. To upućuje da se nije puno radilo na suštinskim reformama. U poglavlju 24, gdje se nalazi i vizna politika, jasno je ukazano na nazadovanje, odnosno nastavak vlasti da sprovode viznu liberalizaciju prema državama kojima treba viza za ulazak u zemlje EU. U izvještaju se jasno ukazuje da institucije nijesu nezavisne i podložne su političkim pritiscima. Prepoznati su odnosi u vladajućoj većini koji su uzrokovali usporavanje reformi od početka ove godine. Dodatno, prepoznati su i odnosi u Vladi gdje je konstatovan manjak koordinacije među ministrima i strateškog planiranja reformi - ukazuje Savić.&nbsp;
Zaboravljene preporuke i upozorenja koje vlast ignoriše
Prema njegovim riječima, slaveći izbornu reformu, ili parcijalnu reformu, zaboravili smo na preporuke ODIHR-a i GRECO-a, a iz javnog diskursa su se gotovo izgubile preporuke Venecijanske komisije o sastavu i načinu rada Tužilačkog savjeta.&nbsp;
- Međutim, u izvještaju se nalaze „podsjećanja“ i na ove obaveze. Izazovi prepoznati u radu Tužilačkog i Sudskog savjeta, v.d. stanja Agencije za sprečavanje korupcije, preuzimanje nadležnosti Ustavnog suda od strane Skupštine, jasno su iskazani i vrlo čitljivi, ko bude htio da ih čita. Evropska komisija je ukazala i na nužnost poboljšanja stanja u MUP-u, u dijelu antikorupcijskih politika ukazala je na nužnost unutrašnje reorganizacije, neodrživosti v.d. stanja u Upravi policije, zabrinutost za izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima u dijelu zapošljavanja i napredovanja službenika ili, konkretnije, upitne meritokratije - navodi Savić.
&nbsp;&nbsp;Teme ekonomskog državljanstva izgubljene iz javnosti, nijesu, kako dodaje, prošle ispod radara EK, i zabrinutosti za nastavak te politike Vlade.&nbsp;
- Utisak je da je Vlada svjesno odabrala rad na manje zahtjevnim tzv. tehničkim poglavljima nakon dobijanja IBAR-a, a da je to uslovljeno, i u izvještaju prepoznatim, odnosima u vladajućoj većini, odnosu premijera prema Skupštini, manjku koordinacije i strateškog usmjerenja rada ministara, telefonskim sjednicama Vlade, i značajnim problemima kojima se još uvijek ne pristupa sistemski (korupcija, trgovina drogom) - pojašnjava Savić.
<h2>Fingiranje reformi više ne prolazi&nbsp;</h2>
Sagovornik Analitike naglašava da je fingiranje reformi moglo biti strategija ranije, ali, kako on čita ovaj izvještaj, jasno je da nas EU želi kao narednu članicu, te da mi treba da isporučimo reforme i nikako drugačije.&nbsp;
- Mi nećemo moći da isporučujemo razultate sve dok nemamo punu ili približno punu konsolidaciju vlasti (većine) oko ovog pitanja. Politika uslovljavanja, borbe za prijesto, direktni pritisak na VDT i SDT i uticaj na autonomiju institucija, kolektor u Botunu, pokušaji Andrije Mandića da od Skupštine napravi tvrđavu iz koje će da vlada svakim dijelom vlasti, pa i rukovodi procesima u Vladi, besprizorno partijsko zapošljavanje, neozbiljnost u vanjskim poslovima i suštinska izmjena vrijednosti i principa društvenog dogovora, za koji smo smatrali da je postignut, jasno će nas svrstati u čekaonicu i nadanje da će se konačno na čelu institucija naći kadri, sposobni, prodorni, odvažni i radni ljudi - smatra Savić.
Upitan da li postoji prostor za formiranje nove, istinski proevropske većine koja bi bila oslobođena ideoloških i identitetskih podjela, Savić odgovara da vjeruje da proevropske partije treba da budu kadre da rješavaju pitanja koja su vrijednosna i identiteska, ako ta pitanja terete stvarnost.&nbsp;
- A vidimo da je to slučaj. Gotovo da nemamo političku snagu koja ima jasan prijedlog za rješavanje ovih pitanja, time i prevazilaženje podjela, osim da se one stavljaju pod tepih, od onih nedoraslih za bavljenje ovim pitanjima, ili se nameće rješenje kroz istorijski revizionizam i modifikovanje prošlosti zarad vrijednosnog oblikovanja budućnosti, do onih drugih čiji su politički uzori presuđeni ratni zločinci. Ja u ovakvom kontekstu ne vidim te snage - naglašava Savić.
<h2>Prekompozicija političke scene i ulazak u procrnogorsko biračko tijelo</h2>
Crna Gora je, podvlači, polarizovano društvo koje klizi ka afektivnoj polarizaciji gdje će i ovaj krnji dijalog, koji danas imamo, biti u potpunosti nemoguć.&nbsp;
- Prekompozicija koja se danas želi prodati kao opcija je stvaranje koalicije centra. Cilj je jasan, ulazak u procrnogorsko biračko tijelo, i nakon eventualnog boljeg rezultata na izborima, politički zagrljaj sa bivšim DF-om. To je jedina prekompozicija koju ja mogu da dokučim da bi mogla da se desi do 2027. godine - jasan je sagovornik Analitike.
U zemlji gdje se i dalje vode oštri ideološki sukobi, gdje nema stabilne većine, a evropska agenda je često predmet dnevnopolitičkih manipulacija, Savić odgovor vidi u mogućnostima krnjeg članstva u EU.&nbsp;
- Ako ne isporučimo rezultate, a pritisak geopolitičkih dešavanja i prekomozicije snaga na međunarodnom nivou i dalje budu uslovljavali važne političke odluke, bićemo članica sa statusom za koji ni EU još uvijek ne zna kako bi izgledao. Ja vjerujem u sve one posvećene službenike i službenice koji imaju institucionalnu memoriju i u procesu su više od decenije. Uprkos manjkavoj koordinaciji i liderstvu, oni nastavljaju mukotrpni rad na reformama svakog dijela ovog sistema - kaže Savić.&nbsp;
Kako dodaje, političari su tu da njihov rad obesmisle.&nbsp;
- U ekstremno pozitivnom scenariju, time i malo vjerovatnom, vidim mogućnost političke odluke za zajednički rad narednih 14 mjeseci na reformama bez političkih trgovina i uslovljavanja. I u ovom političkom blatu dozvolite da maštam - napominje on.
Funkcioneri vlasti pumpali balon dezinformacijama, vjerski faktor ključan za odmazdu
Govoreći o zabrinjavajućem porastu islamofobije i antiturske histerije, koja je kulminirala vandalizmom u Podgorici i odlukom Vlade o uvođenju viza za državljane Turske, Savić ističe da su jednostavna, brza rješenja za kompleksne probleme i sagledavanje procesa i problema na nivou crno-bijelo, odlike populizma.&nbsp;
- Kao isprazan ideološki okvir, a ne ideologija po sebi, populizmu treba sadržaj koji je ovoga puta (ali ne i prvi put)populistički premijer našao u desničarskoj orijentaciji, nativizmu, kvazi-zabrinutosti za sigurnost domicila - naglašava on.
Ovi događaji su, kako ističe, kombinacija neznanja, populizma, ali prije svega izmijenjenih vrijednosti koje već oblikuju našu stvarnost i imaju potencijal da izmijene društveni okvir u kojem ćemo živjeti u budućnosti.&nbsp;
&nbsp;- (Ne)svjesni posljedica funkcioneri vlasti su pumpali balon dezinformacijama, lažima, lažnoj zabrinutosti za radna mjesta građana, lažnoj zabrinutosti za sigurnosti građanki i građana, sve iz udobnih fotelja vlasti iz kojih ni da pisnu kako nam je i bezbjednost ugrožena svakodnevno, od bratanića i sestrića do vojvoda i obračuna klanova. Licemjerje, ksenofobija i fašizam su se izlili na ulice kad je taj balon pukao zbog događaja o kojem ni policija, pokazalo se, nije znala sve detalje - navodi Savić.
Pokazali smo, kaže, sve što je u nama i bilo, i to treba jasno reći, jer sa tim moramo živjeti.
- Narativ „mi i oni“ nije prestao ni kada je utvrđeno da Turci nemaju veze sa slučajem. A to je dokaz odnosa prema drugačijem i dokaz da je samo vjerski faktor bio ključan za odmazdu i ulične patrole - kategoričan je sagovornik Analitike.
Na pitanje da li očekivao da će Bošnjačka stranka, ali i partije albanskih manjina, napustiti Vladu u znak protesta zbog dešavanja u Podgorici, Savić ponavlja već više puta do sada iznijeti stav da će klijentelizam nadvladati u svakom od ovih ili sličnih slučajeva jer su se, kako pojašnjava, ova partije sa tim ciljem i razvijale.&nbsp;
- U jednom specifičnom istorijskom kontekstu imale su zapaženu ulogu za društvenu konsolidaciju, ali sad se vidi cilj da postanu faktor koji će moći i može sa svima. Nema korekcije unutar vlasti, samo se korigiju namještenja i to je sve - podvlači on.
<h2>Problemi ne nestaju članstvom u EU</h2>
Stava je da su identitetske i političke podjele postale duboko ukorijenjene i da apsolutno zahtijevaju novi društveni dogovor.&nbsp;
- Dodatno, suludo je razmišljati da ovi problemi nestaju eventualnim članstvom u EU. Oni mogu biti manje intenzivni, ali samo do momenta novog pucanja i izlivanja u drugačijem i razornijem obliku. Ja vjerujem da je većinska Crna Gora država suživota i međusobnog poštovanja. Vjerujem da period u kojem se nalazimo mora imati svoj završetak koji će značiti i obnovu temeljnih vrijednosti ovog društva i države. Sumnja je koje društvene snage će to i omogućiti. Neka bude da će Gen Z, eto kod njih neka bude teret nadanja za izgradnju novog društvenog dogovora - ističe Savić.
<h2>Uticaj iz Srbije za cilj ima promjenu političke agende</h2>
Upitan da prokomentariše kontinuirano oblikovanje narativa o Crnoj Gori od strane beogradskih medija i propagandnog aparata predsjednika Srbije Aleksandra Vučića - od istorijskih reinterpretacija do svakodnevnog političkog diskursa – Savić naglašava da je riječ o jasnim primjerima istorijskog revizonizma.
- Da su samo reinterpretacije značilo bi da Vučić i njegova klika imaju neka nova naučna saznanja kojima nas zasipaju. U svom naučnom radu, a i kroz projektne aktivnosti na regionalnim projektima, pokazali smo da je ključna karakteristika medijske scene regiona prelivanje medijskog sadržaja iz Srbije - ukazuje on.
To, kako dodaje, znači više manipulacija, više dezinformacija i više lažnih vijesti.&nbsp;
- EK je i u ovom izvještaju ukazala na značaj daljeg razvoja operativne otpornosti Crne Gore kada su u pitanju hibridne prijetnje i zaštita kritične infrastrukture. Ovaj vid meke moći, uz hibridne prijetnje, je u Crnoj Gori upošljen dugi niz godina. Razgranata mreža učesnika, i političkih i biznis aktera, medija i kvazi-nevladinih organizacija i Srpske pravoslavne crkve, dobro je poznata, jasno analizirana i istražena. Izgradnja sistemskog odgovora države je bliža ocjeni 0 nego 1 - upozorava Savić.
Ova vrsta uticaja, smatra on, ima za krajnji cilj da u potpunosti ili djelimično mijenja političku agendu i određuje političke prioritete.&nbsp;
- Dalje, insistiranjem na istorijskom revizionizmu nudi se set novih društvenih vrijednosti koje bi trebalo biti prihvaćene zarad pomirenja, dok se uvriježene vrijednosti antifašizma, suživota, solidarnosti, obesmišljavaju. Oba su pogubna, za mene ova druga vrsta uticaja je i pogubnija, ima dugoročniju strategiju i razarajuće posljedice po građansko društvo - ocjenjuje on.
<h2>Biti dio procesa odvlačenja Crne Gore od evropskog puta porazno za razum</h2>
Komentarišući činjenicu da se Crna Gora, koja je decenijama važila za faktor stabilnosti u regionu, danas sve češće pominje kao prostor preko kojeg se prelamaju interesi Beograda, Moskve i Brisela, sagovornik Analitike podsjeća da nije novost da različiti interesi u različitim okolnostima pokušavaju da utiču na proces donošenja i na same odluke.&nbsp;
- Zavisi kroz koje političke naočare to gledate, da bi takvi pritisci za vas bili prihvatljivi ili ne. Međutim, rad pod pritiskom (na primjer zahtjeva za reformama), nije isto što i rad u tuđem interesu. Interesi su prelamali vijekovima preko ovog parčeta kontintenta, ni to nije novost. Na šta su ti interesi nailazili u Crnoj Gori, e to je za analizu - kaže Savić.
Ukazuje da smo se mi svjesno odlučili da je naš politički i ekonomski i vojni i bezbjednosti put zapravo put na Zapad.&nbsp;
- U tom smisli možemo govoriti da su interesi koji vode dobijanju stolice u tom društvu, i pritisci na tom putu, zapravo i naši interesi. Za šta, da budemo potpuno precizni, dobijamo značajna ulaganja za proces reformi u Crnoj Gori. Sa druge strane, strategija odvlačenja Crne Gore od ovog puta podrazumijeva upošljavanje crkveno – političko - medijske mašinerije, koja ne daje, samo uzima, koja traži i crpi i hrani sopstvene istorijske zablude i sulude istorijske konstrukte. Biti dio tog procesa porazno je za razum. Ali je dobro za pojedine džepove. Vjerujem da se proces donošenja odluka odvija u Crnoj Gori pod izrazitim uticajem i jednih i drugih i trećih. Razlika je u čijem interesu se to radi kad se prilagodite jednima, drugima ili trećima - zaključuje Savić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Savić: Identitetske i političke podjele zahtijevaju novi društveni dogovor

Pokret Evropa sad nije protiv dijaloga koji će riješiti višedecenijske podjele podsticane u političke svrhe, ali nije ni za afirmaciju onih tema koje će dizati tenzije, kazao je funkcioner PES-a i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović.
Pejović je na mreži X naveo da identitetske teme nijesu prioritet ove Vlade, već ekonomija, infrastrukturni razvoj, evropske integracije i vladavina prava.
- Pokret Evropa sad nije protiv dijaloga koji će riješiti višedecenijske podjele podsticane u političke svrhe, ali nije ni za afirmaciju onih tema koje će dizati tenzije, takođe u političke svrhe, što je protivno interesima većine građana koji žele bolji život - poručio je Pejović.

500x500

1250x600

1084x550

Pejović: Nismo protiv dijaloga za rješavanje podjela, ali ni za afirmaciju tema koje dižu tenzije

Predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje Evropskog parlamenta Tomas Vajs ocijenio je da je naša zemlja napravila veliki pomak u EU integracijama u protekloj godini, ali da postoji još mnogo izazova u kontekstu reformi i načinu vođenja politike.
- Mnogo je posla urađeno u prošloj godini i to je priznato, ali isto tako ima i dosta značajnih odluka koje tek treba donijeti. Kao što sam rekao, jedna od njih je izborna reforma. Veoma je važno da Crna Gora počne da strukturiše svoje izborne cikluse na drugačiji način, jer dosadašnja praksa je problematična i otežava konstruktivan politički rad. Treba napomenuti da je veoma važno da se do kraja sprovedu reforme u sudstvu, najprije imenuje predsjednik Vrhovnog suda. Dakle, da sumiramo, Izvještaj pokazuje i napredak koji je učinjen, ali pokazuje što još treba učiniti na putu pristupanja EU. Jer ako već svi želimo da to ostvarimo u roku od dvije ili tri godine, ima još puno posla da se uradi - rekao je Vajs u intervjuu za Pobjedu.
Vajs smatra da bi svako dalje istrajavanje na identitetskim politikama samo udaljilo zemlju od EU, te stoga ističe da svi subjekti moraju staviti fokus na temama koje zemlju približavaju članstvu u Evropskoj uniji.
- Zabrinuti smo zbog prijedloga koji su u velikoj mjeri zasnovani na takozvanoj politici identiteta i zabrinuti smo što ove rasprave koje, s moje tačke gledišta očigledno nijesu glavna politička pitanja kojima se trebamo baviti, odvlače politički diskurs od stvarnih važnih tema koje se odnose na pristupanje EU. Nikome ne držim stranu. Zalažem se za ulazak cijelog regiona u Evropsku uniju. Ne pravim razliku između različitih etničkih ili vjerskih grupa. Ali mislim da niko od nas to ne bi trebalo previše da radi. Svi treba da budemo veoma osjetljivi u pogledu očuvanja jedinstva crnogorskog stanovništva, fokusiranja na ciljeve koji nas sve ujedinjuju. I ovo je prosperitet, vladavina prava, dobar ekonomski, ali i društveni razvoj zemlje - naglasio je Vajs.
On je konstatovao da velika većina stanovništva u Crnoj Gori, oko 80 odsto, želi ulazak u EU.&nbsp;
- Mogu vam reći da će Evropskoj uniji biti veliko zadovoljstvo da dočeka Crnu Goru. To će Evropsku uniju učiniti bogatijom u smislu kulture, prirodnog naslijeđa, takođe i zajedničke istorije. I zato bi se trebalo fokusirati na ovo i zaista držati ruke podalje od politika koje bi mogle podstaći podjele u zemlji, kao i onih politika koje bi podstakle polarizaciju ili naštetiti dobrosusjedskim odnosima. Potrebni su nam dobrosusjedski odnosi prema svim državama - Srbiji, Hrvatskoj, svima… - istakao je Vajs.
Govoreći konkretno o pitanjima koja su bila predmet oštre političke debate u proteklom periodu, Vajs navodi da je u direktnom razgovoru sa liderom ZBCG i predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem izrazio zabrinutost zbog činjenice da ta partija predlaže rješenja koja stvaraju polarizaciju i ulaže napore u politiku identiteta.
- Direktno sam mu rekao i to ne krijem. Zamolio sam ga da ne ulaže napore u politiku identiteta jer to stvara podjele, polarizaciju, a to bi moglo dovesti i do poremećaja samog procesa pristupanja EU. Prijedlog zakona o stranim agentima nije nigdje u zakonodavnoj procedure. To je bila ideja ili prijedlog koji je dobio vrlo jasne reakcije sa naše strane - kazao je Vajs.
Nema sumnje, smatra on, da bi ovakva zakonska regulativa ugrozila proces pristupanja Crne Gore. Što se tiče dvojnog državljanstva, Vajs kaže da je to nezgodno pitanje.&nbsp;
- Postoje dvije strane medalje. U Crnoj Gori već 10, 20 godina, pa čak i duže, žive građani koji danas nemaju državljanstvo. Sa te tačke gledišta, to je nešto čime Vlada i parlament treba da se bave. Ipak, potpuno je druga stvar ako govorimo o ljudima koji tvrde da su u nekoj vrsti davnih veza sa Crnom Gorom ili imaju porijeklo na osnovu kojeg žele državljanstvo. Ovo je druga priča jer je Crna Gora mala država. Njenu nezavisnost iznova i iznova osporava jedan od njenih prvih susjeda. Tako da hodanje tim putem, koji bi stvorio jednu situaciju u kojoj dobar dio vaših glasača zapravo ne živi u vašoj zemlji, to je nešto što bi moglo da ugrozi krhku ravnotežu građanske države Crne Gore - istakao je on.
Zato je snažno apelovao na parlament i Vladu da sa tim prijedlogom idu u konsultacije sa civilnim društvom, svim političkim partijama i sa Evropskom unijom, te da je informišu o svemu.
- Dakle, ne bih mogao dati opšti odgovor da li je ovaj zakon dobar ili loš, pitanje je kako je osmišljen i sa kojom namjerom. Moja uloga nije da sudim, već da osiguram da Crna Gora ostane na putu pristupanja i da ne preduzima zakonodavne korake koji to ugrožavaju. Kada je u pitanju srpski jezik, i tu sam za pronalaženje pragmatičnog rješenja. Mislim da treba da poštujemo identitet ljudi, a ne da stvaramo velike rasprave o temama koje zapravo nijesu relevantne za bogatstvo i prosperitet zemlje, a takođe ne i za ljude - poručio je Vajs.

Vajs: Zabrinuti smo zbog insistiranja na identitetskoj politici, to je hod po tankom ledu

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: identitetska-pitanja