Pojedini studenti Studijskog programa za primijenjenu fizioterapiju Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore požalili su se Pobjedi da im kasne subvencije koje je trebalo da prime početkom novembra. Dobili su informaciju da bi trebalo da ih prime do petog u mjesecu za prethodni mjesec, ali ih još nema na njihovim računima.
Od resornog Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI) Pobjeda čeka odgovore na ovu temu.
Vlada je u februaru ove godine donijela zaključak o participaciji troškova za smještaj i ishranu studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore - Studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, Herceg Novi. Tada je rečeno da MPNI, Univerzitet Crne Gore i Opština Herceg Novi od 1. marta do 1. jula, mjesečno uplaćuju finansijska sredstva studentima i to: Ministarstvo i UCG po sto eura, a Opština Herceg Novi po 50 eura.
Fakultet primijenjene fizioterapije osnovan je 2004. godine i od osnivanja studenti nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane. Iz Vlade su tada isticali da je važno istaći da se participacija odnosi na studente koji studiraju van mjesta prebivališta, odnosno nijesu iz Herceg Novog, što je prema evidenciji Medicinskog fakulteta 116 studenata.
Pojedini studenti su ispričali Pobjedi da im je krajem septembra počela nastava, te da su, kako je od njih traženo, dostavili nadležnima podatke i da im je rečeno da mogu očekivati subvencije početkom mjeseca za prethodni mjesec.
Studenti komentarišu da se suočavaju sa finansijskim izazovima, jer za razliku od njihovih kolega u drugim gradovima koji studiraju na državnim fakultetima - oni nemaju obezbijeđen smještaj, odnosno dom, niti menzu koju bi plaćali po simboličnim cijenama. Kažu da se zato osjećaju diskriminisano, jer moraju da se snalaze kako znaju i umiju i sami finansiraju smještaj i ishranu.
Navode podatke da je za njihov standard skupo iznajmljivanje stanova ili soba, te da plaćaju sobe u iznosu od 150 do 250 eura, a pojedini su, kako ističu, imali sreću da dođu do jednosobnog stana koji plaćaju 200 eura. Za ishranu izdvajaju, kako navode studenti, do 300 eura mjesečno, te se snalaze i na način da od kuće donose ponekad hranu. Studenti dobijaju kredit od 160 eura, ali kažu da im to nije dovoljno.
- Sijaset problema imamo. Od toga da ne možemo da plaćamo smještaj i hranu do toga da svakodnevno treba da izdvajamo određena sredstva i za fakultet, za kopiranje knjiga i slično. Ne dolazimo iz imućnih porodica i vrlo nam je teško. Osjećamo se zanemareno. Obradovali smo se subvencijama od 250 eura, koje bi nam dosta značile, da budu redovne isplate, ali ih još nema. Dešava se da to pravi dodatni problem studentima, jer nemaju za kiriju, računali su na tu vrstu pomoći, pa njihovi roditelji pozajmljuju od drugih kako bi njihova djeca mogla da plate sve što treba. Nimalo nam nije lako - kažu za Pobjedu.
Razgovarali su, kako dodaju, sa studentima koji su na drugim godinama, te su dobili informacije da te subvencije često kasne, te da kada ih dobiju, dešava se da budu isplate za dva mjeseca.
- Ovdje ima određenih praznih prostorija i uvjereni smo da se može riješiti i pitanje naše ishrane, odnosno da nam se obezbijedi menza. Skupo je ovdje sve za nas. Zamolili bismo donosioce odluka da pronađu rješenje, jer smo kao studenti primorani da pronalazimo neke poslove da bismo mogli da preživljavamo, a onda trpi nastava na fakultetu. Ne možemo da radimo puno radno vrijeme i da studiramo. Ne osjećamo se lijepo ni što roditeljima otežavamo sve, zbog čega moraju da se zadužuju - navode pojedini studenti.
<h2>Napuštaju studije</h2>
Ispričali su da svi na fakultetu znaju u kakvoj se poziciji nalaze studenti.
- Takvo je stanje godinama i ništa se ne dešava, ne mijenja. Na prvoj godini studija je oko 45 studenata. Na drugim godinama ih je manje, jer pojedini i napuštaju studije. Jasno je zbog čega. Nemamo uslova kao neke naše druge kolege kojima je dosta toga olakšano. Mi nemamo ni internet, ništa. Sve moramo da plaćamo i ne osjećamo se kao studenti, jer nemamo nikakvih povoljnosti. Mi sada preživljavamo. Ne možemo da učimo na hljebu i pašteti. Samo molimo nadležne da pokažu malo razumijevanja i da se pronađe trajno rješenje za našu situaciju - naveli su pojedini studenti.
Ranije je iz Vlade saopštavano da u kontinuitetu rade na unapređenju položaja studenata u društvu i kreiranju što povoljnijeg ambijenta za sve mlade ljude u Crnoj Gori.
Komentarisali su da odlukom o subvenciji nastoje postići uspjeh u svojim akademskim ciljevima, te da inicijativa predstavlja značajan korak prema obezbjeđivanju boljih uslova za studiranje za studente na ovom studijskom programu i važan podsticaj za stvaranje povoljnijeg ambijenta za mlade ljude.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kasne subvencije, studenti ne mogu da plaćaju kirije

Policijski službenici OB Herceg Novi, podnijeli su krivičnu prijavu protiv dvije osobe zbog sumnje da su počinile krivično djelo protivpravno lišenje slobode i krivično djelo zlostavljanje.
Za ova djela sumnjiče se operativno interesantno lice M. N. (41) iz Nikšića i njemu blisko lice D. M. (39) iz Kotora, a krivična djela počinjena su na štetu državljanina Republike Srbije.
Prema rezultatima kriminalističke obrade, sumnja se da su osumnjičeni 18. novembra, oko 18.30 časova, u Igalu primijetili oštećenog koji se kretao trotoarom pored puta. M. N. je tom prilikom izašao iz vozila, prišao muškarcu i pozvao ga da uđe u automobil, uz obećanja o pronalasku posla.
Kada je ušao u vozilo, D. M. ga je pokrenuo, dok je M. N. fizički sprečavao oštećenog da izađe, držeći ga na zadnjem sjedištu i ograničavajući mu slobodu kretanja, uz zadavanje više udaraca u predjelu glave. Prema navodima policije, udarce je oštećenom zadao i D. M.
Tokom incidenta, M. N. je postavljao pitanja o okolnostima boravka oštećenog u Herceg Novom, a potom mu je uzeo lični dokument koji je zadržao. Nakon što su vozilo zaustavili, osumnjičeni su muškarca izvukli napolje i ponovo ga fizički napali, zadavši mu više udaraca rukama i podesnim predmetom, nastavljajući da ga ispituju o njegovom boravku i kretanju po gradu.
Oštećeni je pretrpio tjelesne povrede koje su konstatovane u ljekarskom izvještaju.
O događaju je obaviješten tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Herceg Novom, koji je naložio da se protiv M. N. i D. M. podnese krivična prijava zbog sumnje da su izvršili krivična djela protivpravno lišenje slobode i zlostavljanje.

Igalo: Kotoranin i Nikšićanin zlostavljali državljanina Srbije

Prve goste na novoj autobuskoj stanici prihvatićemo naredne turističke sezone - saopštio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić koji je danas, sa predsjednikom Skupštine opštine Milošem Konjevićem, obišao lokaciju u Igalu na kojoj je u toku izgradnja i opremanje autobuske stanice i pristupne saobraćajnice.
Ovi projekti su, kako su kazali, rezultat saradnje Opštine Herceg Novi i Ministarstva javnih radova.
- Izvođači su nam rekli da je prema njihovoj dinamici i planu moguće očekivati da radovi budu završeni do februara, ali vjerujem da će Herceg Novi ovdje definitivno dočekivati goste do maja 2026. godine - izjavio je Katić.
On je istakao da su sva tri projekta ukupne vrijednosti oko 10 miliona eura.
- I ovo je sigurno jedno od najvećih ulaganja koje se realizuje u Herceg Novom u zadnjih tridesetak godina. U toku su završni radovi u unutrašnjosti objekta, dakle na opremanju autobuske stanice, a narednih dana počinju i radovi na platou za pristup autobusima. Slijedi postavljanje behaton ploča, kao i priprema za buduće asfaltiranje, a danas smo dogovarali i dinamiku radova za dio posla koji je važan i zahtjevan - naveo je on.
Podrazumijevaće, kaže, zatvaranje saobraćajnica u okruženju jer će se morati raditi nova trafo stanica za potrebe autobuske i budućeg bazena.&nbsp;
- Za taj posao potrebni su iskopni radovi do glavne trafo stanice u blizini marketa „Voli“, a da bi se obezbijedilo prstenasto snabdijevanje ovog dijela, moraće se buduća trafo stanica spajati na objekat nekadašnje kod Titove vile - kazao je Katić.
On je naglasio da je sa izvođačima dogovoreno da se, zbog pristupne saobraćajnice i funkcionisanja ovog dijala naselja, grubi radovi završe do kraja ove godine, a sitniji radovi i finese definisane ugovorom, nakon tog perioda.
Direktor Agencije za izgradnju i razvoj HN, Aleksandar Kovačević je istakao da je, uprkos poteškoćama koje su se javljale tokom izgradnje, završeno 70 odsto grubih radova.
- Agencija za izgradnju i razvoj je učestvovala u projektovanju autobuske stanice, a idejni nosilac je prof Veljko Radulović. Kao neko ko je involviran u projekat, pratili smo radove od samog početka iako Agencija ne obavlja nadzor. Bilo je dosta poteškoća, ali kao što je moguće vidjeti, 70 odsto radova, među kojima računamo one najteže, je završeno. U toku su fini radovi, postavlja se staklena fasada na južnoj strani koja će biti u staklu, instalacije su postavljeni i ostaju fini radovi i završetak fasade sa druge strane. Na osnovu razgovora sa izvođačima, očekujemo da u maju naredne godine ova autobuska bude operativna - kazao je Kovačević.
Radove su obišli i sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović i sekretar za urbanizam i građevinsku inspekciju, Vladislav Velaš.

Naredne turističke sezone prvi putnici na novoj autobuskoj stanici u Herceg Novom

Institut „Simo Milošević“ ostvario je u prvoj polovini godine pozitivan rezultat, za razliku od istog perioda prošle kada je zabilježio gubitak od 1,5 miliona eura.&nbsp;
Na ostavreni veći promet, kao i finansijski saldo od oko 900 hiljada eura, pored većeg broja korisnika i noćenja, uticale su i veće cijene liječenja fondovskih pacijenata, prodaja Dječijeg odjeljenja, ali i manji rashodi, prenosi Novski portal.
Izvršni direktor, Zoran Kovačević, kazao je da je broj korisnika povećan u odnosu na prošlu godinu 28 odsto, kao i da je u prvom polugodištu ostvareno 70,5 hiljada noćenja, što je rast od 31 odsto.
- Domaće tržište je poraslo za 33 odsto na 62,18 hiljada, a strano 18 odsto na 8,32 hiljade. Najveće učešće u broju noćenja imaju fondovski pacijenti 51,14 hiljade, što je 32 odsto više nego u uporednom period - &nbsp;rekao je Kovačević za Novski portal.
On je dodao da se analizom stranog tržišta dolazi do zaključka da se bilježi rast gostiju iz regiona, između ostalog i dobre marketinške kampanje. Broj gostiju iz Bosne i Hercegovine (BiH) porastao je 18 odsto, iz Srbije osam odsto, a Hrvatske 33 odsto, dok su u padu tržišta Holandije i Rusije.
U Institutu imaju razloga da budu zadovoljni finansijskim rezulatima, jer je zabilježen rast prihoda od prodaje usluga sa 3,5 milona eura na 5,67 miliona u prvoj polovini godine. Od toga je prihod od bolničkog liječenja oko pet miliona.
- Ukupan prihod je nešto preko 9,5 miliona eura kada uzmemo u obzir i sredstva koja smo dobili od prodaje Dječijeg odjeljenja kao učešće Instituta u Planu restrukturiranja. To svakako utiče na ukupan poslovni rezultat s obzirom i na to da su nam rashodi smanjeni sa 5,3 miliona na 4,86 miliona. U ovom periodu smo imali i redovno izmirivanje ličnih dohodaka, a u posljednja tri mjeseca i u punom neto iznosu, prema kolektivnom ugovoru u javnom zdravstvu - saopštio je Kovačević.
U Institutu je zaposleno oko 520 radnika. U takozvanoj drugoj fazi Instituta organizovana je medicinska rehabilitacija, a u starom zdanju ili prvoj fazi omogućeno je samo noćenje s doručkom po povoljnim cijenama. U menadžemntu su odlučili da otvore i soliter za sezonce sa prvom fazom, iako ne očekuju zanačajniji finansisjki rezultat.
Namjera je bila da, dok ne krene ozbiljno renoviranje, ipak, budu u funkciji.
U Institutu je aktuelan postupak dokapitalizacije. U julu su iz Razvojne banke, Zavoda za zapošljavanje, Fonda za zdravstveno osiguranje i HTP Vile Oliva, koji zajednički posjeduju 85,66 odsto akcija kompanije, uputili poziv za otkup akcija od manjinskih akcionara.
Otkupom akcija i budućom dokapitalizacijom će Vlada, njeni fondovi i HTP Vila Oliva imati ravnomjerni rast broja svojih akcija, čime će otprilike zadržati sadašnje procente, odnosno država neće imati dvije trećine vlasništva i neće moći da izbaci privatnog partnera iz postupka odlučivanja i upravljanja Institutom.
- U okviru tog postupka treba da se riješe zaostale obaveze, kratkoročna potraživanja, u iznosu od oko 21 milion eura, koji će biti podmiren ulaganjima Vlade i Vile Oliva. Kada se to riješi kroz proces dokapitalizacije u idućoj fazi Plana restruktuiriranja slijede investicije u renoviranje kapaciteta, poboljčanje kategorije i kvaliteta medicinskih sadržaja. Ako se sve to ostvari, vjerujemo da će Institut u nekim narednim godinama biti konkurentan i na stranom tržištu - rekao je Kovačević.

Kovačević: Institut zabilježio rast noćenja od 31 odsto, prodajom Dječijeg odjeljenja smanjeni rashodi

Šesnaestogodišnji Harun Mekić, koji je u subotu veče pretučen oko pola sata nakon ponoći na šetalištu ispred jedne diskoteke u Igalu, operisan je i nalazi se na Odjeljenju intenzivne njege u Kliničkom centru Crne Gore u Podgorici - ispričala je njegova majka Elmaza Međedović za Portal RTCG.
Podsjećamo, iz Uprave policije su juče saopštili da je između subote i nedelje veče prijavljeno da se na šetalištu u Igalu desila tuča, te da su sprovođenjem prioritetnih i sveobuhvatnih aktivnosti na terenu u kratkom roku identifikovani osumnjičeni - dva maloljetnika iz Republike Srbije, koji imaju po 17 godina.
- Nakon prikupljenih obavještenja od više osoba, uhapšen je jedan maloljetnik iz Beograda zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju u saizvršilaštvu, dok se za drugim traga - kazali su juče iz policiji.
Međedović je za portal Javnog servisa rekla da su njenom sinu život spasili roditelj jednog od drugara s kojima su njena djeca odrasla, kao i žena - slučajna prolaznica - koja je, upotrijebivši biber sprej, spriječila još teže posljedice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fherceg-novi-jedan-aloljetni-beogradanin-uhapsen-jer-je-ranio-sesnaestogodisnjeg-novljanina-za-drugim-se-traga&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Njen sin Harun je, kako je ispričala, sa drugarima te kobne večeri bio sa drugarima na šetalištu ispred jedne diskoteke u Igalu, kada su ih momci, kako je saznala iz medija i djece koja su dala izjavu, iz Beograda zapalili baklje i gađali bakljom prema njima.
- Momci su pitali drugare i mog sina da li imaju neki problem, na šta je moj sin odgovorio da nemaju problem i zamolio ih da se udalje od njih - navela je Međerović, ističući da su joj tako ispričali Harunovi drugovi.
Međutim, kako je rekla, oni su počeli sa udaranjem, guranjem, te kako je rekla, to nije trajalo dugo.
- Mog Haruna su uboli nožem u leđa, u predjelu bubrega, desnog bubrega, on ima ubodnu ranu, kao i palicama - on ima ranu na glavi - kazala je Međedović.
Ljudi koji su ga spasili su, kako dodaje, Haruna ubacili u auto, nisu čekali policiju i hitnu, nego su ga brzo poveli u bolnicu Meljine, gdje mu je ukazana prva pomoć.
Kada je došla u bolnicu Meljine kaže rekli su joj da je dijete stabilno, te da je u pitanju ubodna rana i da nije ništa oštećeno i da mu je ukazana prva pomoć.
- U četiri sata ujutru su me zvali iz bolnice Meljine da hitno dođem. Da Harun mora biti transportovan za KCCG, jer je njegovo stanje jako loše. Ima krvarenje, hematom ispod bubrega i oštećeno mu je neko tkivo. Mada oni to meni to nisu rekli, već da ima obilno krvarenje. Kad sam ga vidjela, on je bio u jako lošem stanju. Kad sam ga zvala, sve što je mogao da progovori je: "Dobro je majko", ali vidjela sam da gubi svijest, da on nije to dijete koje ja poznajem. Imao je i dosta gušenja - navela je Međedović.
Ona kaže da je molila da zajedno sa njima da pođe do Podgorice, kako bi bila uz njega, međutim, to joj nije dozvoljeno.
Međedović navodi da je Harun juče, u nedjelju ujutru, operisan, te da su joj ljekari rekli da su uspjeli da mu spasu bubreg i trenutno se nalazi na odjeljenju Intenzivne njege u KCCG.
Pohvalila je rad ljekara intenzivne njege da su korektni, dodajući da ne razumije da je niko nije pozvao iz hercegnovske policije da je obavijesti o njihovim aktivnostima u pogledu hapšenja osumnjičenih, već je o tome iz medija saznala.

Šesnaestogodišnji mladić kog su uboli nožem i tukli palicama operisan, spasili ga prolaznici

Maloljetnik iz Beograda uhapšen je zbog sumnje da je sinoć oko pola sata prije ponoći u leđa nožem ubo šesnaestogodišnjaka iz Herceg Novog. On je iz bolnice u Meljinama transportovan u Klinički centar Crne Gore, a kako je saopšteno iz policije, nije životno ugrožen.
Policiji je prethodno prijavljeno da se na šetalištu u Igalu desila tuča.
- Sprovođenjem prioritenih i sveobuhvatnih aktivnosti na terenu u kratkom roku su identifikovani osumnjičeni: dva maloljetna lica stara 17 godina, državljani Republike Srbije, te je nakon prikupljenih obavještenja od više lica, lišen slobode jedan maloljetnik iz Beograda zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju u saizvršilaštvu, dok se za drugim traga - kazali su u policiji.
Protiv drugog maloljetnika, takođe iz Beograda, biće podnijeta krivična prijava Višem državnom tužilaštvu u Podgorici za krivično djelo ubistvo u pokušaju u saizvršilaštvu.
- A u toku su intenzivne aktivnosti na njegovom lociranju te je za istim raspisana lokalna potraga - dodali su u policiji.
Kako su saopštili, sa događajem je upoznat državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, po čijem su nalogu i u koordinaciji sa istim, preduzete hitne mjere i radnje na rasvjetljavanju događaja.
Maloljetnik koji je uhapšen će uz krivičnu prijavu biti priveden višem državnom tužiocu za maloljetnike u Podgorici, na dalju nadležnost i postupanje.

Herceg Novi: Jedan maloljetni Beograđanin uhapšen jer je ranio šesnaestogodišnjeg Novljanina, za drugim se traga

Turski državljanin E.G. (65) uhapšen je zbog sumnje da je juče, na šetalištu u Herceg Novom, ranio sunarodnika.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti “Jug” – Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su, po prijavi građana, u roku od 30 minuta locirali i uhapsili turskog državljanina koji je, nakon verbalnog konflikta, nožem nanio povrede drugom turskom državljaninu i pobjegao.
- Juče je oko 16 sati Dežurnoj službi Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi prijavljeno da je na šetalištu u Igalu ispred jednog prodajnog objekta u vlasništvu turskog državljanina, došlo do verbalnog konflikta između njega i još jedne osobe, nakon čega je nepoznata muška osoba oštećenom nanijela povredu nožem i dalo se u bjekstvo. Oštećenom je ukazana medicinska pomoć i tom prilikom je konstatovana laka tjelesna povreda u predjelu stomaka - navedeno je u saopštenju Uprave policije.
Ubrzo je kao osumnjičeni identifikovan turski državljanin E.G. nakon čega je ubrzo i lociran u naselju Kumbor, dok su policijski službenici na licu mjesta pronašli i izuzeli nož za koji se sumnja da je osumnjičeni odbacio nakon nanošenja povreda oštećenom.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom E.G. je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivično djelo laka tjelesna povreda i on će danas uz krivičnu prijavu biti sproveden postupajućem tužiocu na dalju nadležnost - saopšteno je iz Uprave policije.

1250x600

1084x550

Turski državljanin osumnjičen da je nožem ranio sunarodnika na šetalištu u Igalu

Fudbaleri Grblja i Igala igrali su danas u Radanovićima neriješeno 1:1, u utakmici 24. kola Druge crnogorske lige. 
 
Gosti su poveli u 22. minutu golom Aldina Adžovića. 
 
Konačan rezultat, samo šest minuta kasnije, postavio je Andri Strižak. 
 
Grbalj je na četiri meča produžio seriju bez pobjede, dok Igalo pet utakmica ne zna pobjedu. 
 
Pobjednika nije bilo ni u jučerašnjem duelu Mladosti i Rudara, koji je završen 0:0. 
 
Za sjutra zakazan je duel Lovćena i Koma na Trening kampu Fudbalskog saveza (14.00). 
 
Odgođen je meč između Iskre i Podgorice. 
 
U ovom kolu slobodan je Ibar.

Grbalj i Igalo bez pobjednika

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je jutros u 4:43 sata registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na četiri kilometra jugozapadno od Igala, Herceg Novi.
Jačina ovog zemljotresa u hipocentru iznosila je 2,3 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od četiri stepena Merkalijeve skale (MCS).
Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od sedam kilometara.
- Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području - saopšteno je iz Zavoda.

Slabiji zemljotres kod Igala

Cijelog ljeta nijesu prekidani radovi na novoj Autobuskoj stanici u Igalu, čija gradnja je počela u junu prošle godine, a sa opremanjem i saobraćajnicom koštaće 9,5 miliona eura.
Na gradilištu, na krovu objekta ovih dana angažovano je samo nekoliko radnika. Međutim izvođač, podgorička kompanija “Entext inženjering” objašnjava da je riječ o najdelikatnijim armaturnim radovima, te da neće prekoračiti ugovoreni rok od 20 mjeseci.
- Prešli smo polovinu radova, trenutno smo u najtežoj fazi, radimo najkomplikovaniji element projekta, kasetiranu tavanicu. To nije tipičan betonski element, već je projektovan za ovaj objekat jedino, specifičan je. Ne koristi se oprema, ključan je ljudski rad. Betonska konstrukcija nije standardizovana kao što se može vidjeti na drugim zgradama - priča za Novski portal project menadžer, Đorđe Žagrić.
Nema mnogo radnika, što se obično dešava kada krenu završni radovi, dodaje on.
- Spremne su firme koje treba da obave finalne poslove, ali one ne mogu da uđu dok se sva oplata ne ukloni sa podkonstrukcije. Sada su nam na krovu &nbsp;potrebni samo uskospecijalizovani radnici, armirači, koji rade sa velikim profilima. Ne mogu se obezbijediti u velikom broju, a opet oni s donje strane blokiraju ostale i zbog toga trenutno je vidljivo manje radnika - rekao je Žagrić.
Prognoze su da izvođač ima još šest do sedam mjeseci radova nakon gradnje konstrukcije. Završni radovi će ići mnogo brže nego sama konstrukcija, uvjerava Žagrić.
- Očekuje se nekih sedam do osam firmi da dovedu sve radnike odjednom i to smo već ugovorili. U generalnom planu blago se kasni sa konstrukcijom, ali je realan završetak objekta početak ljeta sljedeće godine - istakao je on.
Najčešće se autobuske stanice grade od montažnih elemenata, poput one u Tivtu i gradnja je brža. Međutim, ova u Igalu je betonske konstrukcije što je teže i komplikovanije, ali estetski ljepše.
- Glavna stvar je da se završi tijelo od betona, poslije toga je sve “šminka”, odnosno manje zahtjevni poslovi - ističe Žagrić, koji podsjeća da su imali i dosta nevolja na startu dok su raščistili i pripremili teren sa iskopima, jer je na lokaciji bilo dosta raznog otpada, pored zemlje.
Poseban ugovor sa Opštinom je i gradnja pristupne saobraćajnice u dužini od oko 600 metara, koju izvođač takođe uskoro treba da počne da gradi.
- Da bi ona mogla da počne da se gradi, a plan je u narednih nerkoliko dana, trebalo je da završimo prvo potporni zid u krugu oko Autobuske stanice. Imali smo problem ljetos zbog obližnjeg hotela, pa nismo gradili put. To je i nama odgovaralo, jer smo završili potporne zidove nakon čega ćemo sada iskopati cijeli potez za gradnju saobraćajnice - kazao je on.
Za opremanje Autobuske stanice neophodno je raspisati tender, a procedura još nije počela. Kako Novskom portalu kaže direktor Agnecije za izgradnju i razvoj Herecg Novog, Aleksandar &nbsp;Kovačević, još nije usaglašeno ko će raspisati tender Opština ili Uprava za kapitalne projekte.
On očekuje da, ipak, to bude za 15 dana, da izvođač završi svoj građevinski dio posla, kako je po ugovoru do kraja aprila, a da Autobuska bude opremljena do sljedećeg ljeta.
Ovaj projekat realizuje &nbsp;Opština Herceg Novi nakon više od 50 godina sa Upravom za kapitalne projekte. Građevisnki dio košta 5,7 miliona eura, dok opremanje i uređenje terena košta oko 3 miliona. Sama &nbsp;saobraćajnica je &nbsp;projektovana na 800.000 eura. Ona se nadovezuje na naselje Šištet – Bare i postavljanje kanalizacionog kolektora za dio Gomile.

Završeno više od polovine radova na Autobuskoj stanici u Igalu

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: igalo