Još jednom je državni aparat iskorišćen tačnije zloupotrijebljen za borbu protiv neistomišljenika. Ono što bi trebalo svakoga da zanima je da će nečije neznanje ili smišljenu lošu namjeru na kraju krajeva platiti građani Crne Gore kroz sudske troškove - poručili su u Nezavisnom sindikatu policije nakon što je njihov predsjednik Igor Rmandić juče, poslije skoro dvije godine, oslobođen optužbi da je vrijeđao bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Frmandic-poslije-skoro-dvije-godine-osloboden-optuzbi-da-je-vrijedao-adzica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rmandić se teretio za drsko i uvredljivo ponašanje jer je Adžiću rekao da ne govori istinu odgovarajući na njegovu opasku da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“. Prijavu protiv Rmandića nije podnio on, već Uprava policije, koja je navedena kao oštećeni. U tom kontekstu, u Nezavisnom sindikatu su danas poručili da neće kao ni mnogo puta do sada - biti individualne odgovornosti - već da će se pisci ovog lošeg scenarija i njihovi izvršioci radova hrabro i junački sakriti iza države.
- Od samog početka iskonstruisana, smišljena i na silu formirana optužnica od strane pojedinaca iz MUP-a i Uprave policije bila je zamišljena kao batina usmjerena na gušenje sindikalnog aktivizma, slobode govora i borbe za osnovna ljudska prava. Bila je ovo prilika koju su neki ljudi vidjeli kao šansu da uguše Nezavisni sindikat policije Crne Gore i našu borbu za bolji položaj svih zaposlenih u MUP-u - ocijenili su oni.
Pitaju kako drugačije tumačiti uporno istrajavanje Odjeljenja bezbjednosti Podgorica na skoro dvogodišnjem vođenju postupka kada je potpuno jasno da dokaza nema nego kao iscrpljivanje i držanje u neizvjesnosti održavanjem priče o tome kako su NSPCG i njegov predsjednik možda za nešto krivi jer „još uvijek im se sudi“.
- Kako drugačije tumačiti istrajavanje na vođenju postupka čak i onda kada se navodno oštećeni (bivši ministar Adžić) pismom obrati sudu i kaže da on postupak nije ni pokrenuo, da ga njegovo vođenje ne interesuje te da zbog drugih obaveza nema vremena da se pojavi pred sudom kao svjedok? Dakle, oštećeni iz optužnice jasno kaže da nije oštećen, svi drugi vide da dokaza nema ali OB Podgorica i njega i nas i cijelu crnogorsku javnost ubjeđuje da je naša moć percepcije i rasuđivanja vrlo tanka i da on jeste oštećeni jer oni tako kažu. A ko smo mi da im ne vjerujemo? - naglasili su u Nezavisnom sindikatu.
Pored kompletne javnosti nije im, kako su kazali, povjerovao ni onaj ko je najmjerodavniji i ko ima konačnu riječ - sud.
- Pravilno cijeneći dokaze provedene u postupku, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice vezane za sam događaj i praksu Evropskog suda za ljudska prava sud je donio ispravnu i na zakonu zasnovanu odluku a to je da prekršaj nije ni počinjen - naveli su oni.
Suđenja za neka, čak i teška, krivična djela traju, kako su ukazali, značajno kraće nego što je trajalo suđenje za navodni prekršaj iz oblasti javnog reda i mira predsjedniku Nezavisnog sindikata policije Crne Gore Igoru Rmandiću.
- Ipak, nakon skoro dvije godine suđenja istina i pravda su pobijedile i predsjednik NSPCG je odlukom Suda za prekršaje u Podgorici oslobođen optužbi da se na protestu sindikata održanom 20. septembra 2023 god. ispred zgrade MUP-a drsko ponašao i vrijeđao bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića - naglasili su oni.
Kao što su, kažu, znali tog 20. septembra 2023. godine - tako znaju i danas da nijesu i neće uspjeti da ih pokolebaju.
- Nijesu i neće uspjeti da nas slome. Nijesu i neće uspjeti da nas ućutkaju. Naša borba i dalje traje zahvaljujući hrabrim kolegama koji podržavaju iskrenu ideju pravog, čistog i beskomromisnog sindikalizma u kome je radnik na prvom mjestu. Dostojanstvo nema cijenu i nema alternativu - poručili su u Nezavisnom sindikatu policije.
Koliko god neko bio jak i spreman da se nosi sa problemima uvijek je. cijene oni, dobro ako ima pomoć u toj borbi.
- Mi smo je u ovom slučaju imali od gospođe Tee Gorjanc Prelević i Akcije za ljudska prava (HRA) koji su nam od samog početka obezbijedili besplatnu pravnu pomoć koja nam je u ovoj situaciji bila od nemjerljivog značaja i na kojoj smo iskreno i vrlo zahvalni. Zahvalnost dugujemo i advokatu Daliboru Tomoviću koji je uprkos birokratskim zamkama i opstrukciji procesa istrajao do samog kraja jasno zastupajući našu argumentaciju - istakli su u Nezavisnom sindikatu policije.
Kazali su da se i dalje boriti za dobro svakog kolege - pa, kako su dodali, čak i onih koji skriveno ili otvoreno rade protiv njih.
- Borićemo se i nadati da će oni jednog dana shvatiti da je obraz važniji od bilo koje funkcije, da je ljudskost važnija od nečijeg tapšanja po ramenu a da kolegijalnost i solidarnost nemaju cijenu. Nezavisni sindikat policije Crne Gore je danas hrabriji i jači nego juče a manje nego što će to biti sjutra - zaključili su u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nezavisni sindikat nakon što je Rmandić oslobođen optužbi da je vrijeđao Adžića: Pobjedile istina i pravda, neki su ovo vidjeli kao šansu da uguše našu borbu

Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić danas je, poslije skoro dvije godine, pred podgoričkim Sudom za prekršaje oslobođen od optužbi da je na protestu ispred Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) vrijeđao tadašnjeg ministra Filipa Adžića.
To je saopšteno iz Nezavisnog sindikata policije u objavi na Fejsbuku.
- Velika pobjeda istine, pravde i NSPCG - dodali su oni u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F172TwVkejy%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Rmandić se teretio za drsko i uvredljivo ponašanje jer je Adžiću rekao da ne govori istinu odgovarajući na njegovu opasku da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“. Prijavu protiv Rmandića nije podnio on, već Uprava policije, koja je navedena kao oštećeni.&nbsp;
U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, koji je u ime Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Sudu za prekršaje podnio policijski službenik Vladimir Vukčević, naveo je da se Rmandić ispred zgrade MUP-a „ničim izazvan drsko ponašao i vrijeđao ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića“.
- Na način što mu je u dijalogu rekao „nemoj da nas lažete više. Vama neće suditi javnost, Vama će suditi krivični sud, bože zdravlja. Sud Vama treba, ne javnost. Sud Vama treba da sudi, sramoto jedna za policiju“, a nakon nekog vremena kada je ministar odlazio rekao mu je: „Sram te bilo, sram te bilo“ - pisalo je u prijavi.
Iako je tadašnji ministar Adžić, nakon protesta, pred novinarima poručio da neće biti nikakve odmazde prema učesnicima protesta, Rmandić i član Glavnog odbora NSPCG Zoran Knežević, koji je uredno prijavio protest, pozvani su kasnije tog dana u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da se izjasne „na okolnosti“ u vezi sa protestom ispred zgrade MUP-a.

1250x600

1084x550

Rmandić poslije skoro dvije godine oslobođen optužbi da je vrijeđao Adžića

Predstavnici Nezavisnog sindikata policije, koji su 26. avgusta najavili blokadu pet najvećih graničnih prelaza ukoliko ih iz Vlade ne prime na razgovor o pitanju rješavanja njihovih zahtjeva u roku od 15 dana, održali su u proteklih 10 dana sastanke sa članovima Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića, direktorom Uprave policije Lazarom Šćepanovićem, te ministrom unutrašnjih poslova Danilom Šaranovićem. 
To je za Antenu M kazao predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić. Ističe da su sa svih adresa dobili podršku za ispunjenje zahtjeva koje su uputili Vladi.
- Procesi zapošljavanja novih ljudi i nabavke uniforme su u određenoj odmakloj fazi. Što se tiče povećanja zarada ostalo je da naredne sedmice, kako je ministar obećao, održimo sastanak gdje ćemo formalizovati i finalizovati naše zahtjeve, na koji način bi se povećala zarada službenicima i da on sa tim zahtjevom može da ode na Vladu, gdje će da ga zastupa i da traži da se to povećanje napravi, odnosno da se nađe novac za to povećanje - objašnjava Rmandić.
Svi se, naglašava Rmandić, moraju ponašati kao odrasli ljudi, te sa riječi preći na djela, to stoga očekuju da ih, dodaje, primi premijer.
Naglašava da je zahtjev za sastanak odbio ministar finansija Novica Vuković.
- Prekjuče smo zvanično od njega dobili dopis da, u prevedenom smislu, ne želi uopšte da razgovara sa nama. Uputio nas je na ministra unutrašnjih poslova, kazao da smo mi njegova odgovornost, njegov resor - ističe sagovornik Antene M.
Ukazuje i na probleme sa tenderima, koji nikako da se uspješno završe.
- Mi smo imali priliku da prije izvjesnog vremena dobijemo uniformu, ali je nažalost i taj tender pao. Ne znam čijom krivicom, ali ćemo mi insistirati da se odgovorni za to imenuju i da se adekvatno sankcionišu. Ne možemo mi trpjeti ili nečije neznanje ili nečiju zlu namjeru, da to trpi nekoliko hiljada policijskih službenika, da nema uniformu zato što je neko tamo neznanjem ili namjerno oborio neki tender - naveo je Rmandić.
Ranije su, kaže insistirali, a i dalje su pri istom stavu, da Policijska akademija mora da pređe pod okrilje MUP-a.
- Kako bi se smanjio ovaj glomazni proces zapošljavanja ljudi između Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave za kadrove i Policijske akademije. To je začarani krug, a ljudi koji zavše Akademiju i sve neophodne procese, čekaju po godinu i po, dvije da počnu da rade - objašnjava Rmandić.
Svjesni su, kaže, da zahtjevi ne mogu da se riješe u roku 15 dana, ali im je cilj bio da se stvari pokrenu sa mrtve tačke, te da neće čekati predugo.
- Očekujemo da u ovih 15 dana razgovaramo sa ljudima, da se proces pregovaranja pokrene. Da dobijemo određene naznake, a u nekom narednom kratkom periodu, ne predugom, da dobijemo jasne i čvrste garancije na koji način, kada i kako će naši zahtjevi biti ispunjeni. To je ono sa čim ćemo mi biti zadovoljni, ali ako budemo samo sjedjeli, razgovarali, sastančili bez konkretnog rezultata, onda to nema svrhe i mi na to nećemo pristati sigurno - upozorava Rmandić.
Spremni su, kaže, za nastavak razgovora, ali očekuju da to pokaže i druga strana.

Rmandić: Naredne sedmice finalizacija zahtjeva, svi se moraju ponašati kao odrasli ljudi

&nbsp;Upravi policije nedostaje više od 1,5 hiljada službenika, što otežava kvalitetno obavljanje poslova i zadataka koji su im povjereni, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić, navodeći da treba mijenjati cijeli sistem i da pojedinačne promjene ne daju rezultate.
Rmandić je rekao da je stanje u crnogorskoj policiji teško, ali da vjeruje da će iz te situacije uspjeti da izađu samo jači i organizovaniji.
- Problemi koji nas prate su mnogobrojni i višestruki, oni dolaze kako s polja, tako i iz organizacije i moramo da pregrupišemo svoje redove, da pokušamo da nađemo najbolje rješenje i najbolje modalitete za rješavanje tih problema - rekao je Rmandić u intervjuu agenciji MINA.
On je istakao da broj službenika kojim sada raspolaže policija nije dovoljan i ne može biti dovoljan za kvalitetno obavljanje policijskih poslova i svih zadataka koji su im povjereni.
- Mi faktički u ovom momentu „dišemo na škrge“. Borimo se za vazduh i pokušavamo sa tim snagama koje imamo da ih pravilno rasporedimo i da ih pravilno upotrijedimo - &nbsp;rekao je Rmadnić.
Kako je kazao, za sada im to polazi za rukom, ali je što prije neophodno zapošljavanje novih službenika.
- Nama nedostaje između 1,5 hiljada i dvije hiljade policijskih službenika za osnovni raspored da bi mogli da funkcionišemo onako kako treba. Na pragu je, ako već nije počela, turistička sezona na primorju i mi ćemo imati sve veći priliv ljudi u Crnu Goru i to neko mora da servisira - dodao je Rmandić.
Kako je rekao, pored 708 kandidata čije su prijave na Javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije, blagovremene i potpune, a koji su prijeko potrebni, postoji i 16. generacija polaznika Policijske akademije koja je završila školovanje u decembru prošle godine i još nije počela da radi.
- To smatram za izuzetno veliki propust, odnosno nedostatak službe. Ti ljudi su morali biti zaposleni odmah nakon završetka škole i da im bude omogućeno da rade pripravnički staž, a onda da zasnuju puni radni odnos - dodao je Rmandić.
On je naveo da očekuje da se to što prije riješi, dodajući da ti ljudi koji su već školovani za policiju, za razliku od 708 koji su se prijavili na Javni poziv, mogu sjutra početi da rade i da sa starijim kolegama na kvalitetan način odrađuju posao.
Rmandić je rekao da su u toku bezbjednosne provjere za 708 kandidata sa Javnog poziva i da će, prema njegovim informacijama, nakon toga sukcesivno biti pozivani kandidati za medicinska i ostala testiranja, nakon čega će moći da budu primljeni u službu.
Govoreći o uniformi policajaca, on je kazao da postojeća uniforma nije adekvatna, da je policijski službenici nose već devetu godinu i da je u velikoj mjeri pohabana.
Rmandić je naglasio da ne može da prihvati objašnjenja da su stalno pali tenderi i da zbog toga ne može da se kupi ništa što se tiče uniformi.
- Da li je moguće da u 30 godina slušamo da su nam problem tenderi i da nemamo pet pametnih glava koje će da sjednu i donesu jasne procedure na osnovu kojih bi se ti tenderi radili i obavljali i jasne procedure na osnovu kojih bi se određivali neki prioriteti - &nbsp;rekao je Rmandić.
Kako je rekao, postavlja se pitanje da li je neko odgovarao za to što je neki tender pao.
Rmandić je istakao da zbog takvih uniformi šteta za državu nastaje od samog graničnog prelaza, jer kada stranac dolazi u Crnu Goru pa vidi policajca u pohabanoj uniformi i patikama u nekoj boji, neće smatrati za ozbiljno društvo i sistem.
On je istakao da je prevashodni zadatak svakog policijskog službenika borba protiv kriminala, i u svojim redovima i spolja i da kao sindikat daju punu podršku menadžmentu Uprave policije na čišćenju policijskih redova.
Rmandić je dodao da se boji da u policiji žive „Orvelovu farmu gdje smo svi jednaki i samo su neki malo jednakiji i imaju malo veća prava“.
- Primjer toga je slučaj bivšeg vršioca dužnosti, direktora Uprave policije, Nikole Terzića, koga je jedan policijski službenik optužio da je pokušao, odnosno uticao na njega, da ne hapsi osobu koja je osumnjičena za utaju poreza otprilike milion EUR - kazao je Rmandić.
On je naveo da postoji papir na kome je Terzić sugerisao da se jedna osoba ne sankcioniše, ne procesuira i ne hapsi.
- Kolega nije podlegao pritisku i ta osoba je uhapšena i procesuirana, ali dolazimo u situaciju da Terzić danas radi o unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova i da on, koji apsolutno nema nikakav kredibilitet više za bilo šta, u očima policijskih službenika, treba da kontroliše iste te službenike i ocjenjuje da li su postupili zakonito u nekim postupcima - rekao je Rmandić.
Kako je naveo, u policiji postoje jako sposobni ljudi koji su sklonjeni sa strane i niko ih ne vidi.
- Nažalost sistem ih ne prepoznaje i recikliramo stalno iste ljude, vrtimo ih sa pozicije na poziciju, a od njih ne dobijamo nikakve rezultate - naglasio je Rmandić.
Upitan šta vidi kao razlog za to, on je odogoviro da ne zna, ali da, ako se promijeni jedan čovjeka na čelu neke organizacione jedinice nije ništa urađeno.
- Jer su ispod njega ostali sve oni isti koji su do tada traljavo, nikako ili pogrešno obavljali posao ili su ga oboljali samo da bi dobili. Tako da sistem mora da se mijenja kompletan, pojedinačne promjene ništa ne predstavljaju - dodao je Rmandić.
On je, govoreći o diplomama u Upravi policije, naveo da postoji mnogo diploma koje su kupljene po raznim univerzitetskim centrima van Crne Gore.
- Imamo u Upravi policije više menadžera, vaspitača, učitelja, ekonomista, nego ljudi koji su završili bezbjednost i pravo, koji su završili vojnu ili policijsku akademiju. Mi smo menadžerska asocijacija, nažalost, to ne može tako da funkcioniše - kazao je Rmandić.
Kako je rekao, policajac mora da bude onaj koji je počeo na ulici, koji je prošao sve stepenike službe i došao do vrha.
- Samo takav zna šta je policijski hljeb i samo takav zna kako da postavi sistem - naglasio je Rmandić.
Govoreći o obukama i stručnom osposobljavanju policajaca, Rmandić je rekao da imaju povremene obuke, ali da to nije adekvatno.
- Bojevo gađanje smo imali prije otprilike 20 dana, poslije 20 godina. To nije optimalno i nije pravo za jednog političkog službenika koji nosi oružje i koji svakodnevno može doći u priliku da ga upotrijebi - kazao je Rmandić.
On je istakao da moraju pružiti aktivne obuke ljudima za stvarne situacije koje mogu da im se dese u svakodnevnom poslu, kao i za postupanje sa različitim kategorijama društva.
Rmandić je istakao da se mora pružiti adekvatna psihološka podrška policajcima, navodeći da još nema sluha za to.
- Oni svakodnevno doživljaju stresove na poslu, doživljaju različita šikaniranja, napade kao što je bio prije nekoliko dana slučaj u Podgorici, nakon toga sa tim ljudima treba neko da porazgovara - rekao je Rmandić.
On je naveo primjer ubistva policajca u Igalu prije šest godina, kada niko nije pružio psihološku podršku kolegi koji je bio sa njim u autu, kao ni ljudima koji su hapsili ubice.
Prema riječima Rmandića, mnogo se problema gomilalo godinama i decenijama, nije se rješavalo, pa sada postoji „brdo problema“.
- Ako krenemo to brdo da rješavamo, vremenom ćemo doći do vrha i riješićemo sve. Oni se ne mogu riješiti za dan, dva ili pet, ali možemo da počnemo da ih rješavamo malo ubrzanijim ritmom i da to ide na mnogo bolji način - rekao je Rmandić.
Govoreći o radu Nezavisnog sindikata policije, on je podsjetio da je na njihov zahtjev povećan koeficijent za zarade policijskim službenicima za 20 odsto.
- Naša inicijativa je bila da se izmijeni Zakon u unutrašnjim poslovima i da se u penziju odlazi sa 50 godina života. Inicijativa je bila i da se važenje tih uslova produži do kraja 2028. godine, jer smo shvatili da bi, da je ostalo do kraja ove godine, veliki broj službenika iskoristio to pravo i otišao u penziju - rekao je Rmadnić.
On je istakao da je stalna inicijativa sindikata povećanje zarada policijskih službenika, vraćanje dostojanstva policijskoj uniformi, nabavka adekvatne opreme i obuće koju takođe nemaju.
Rmandić je naveo da je jedna od inicijativa, o kojoj su nedavno razgovarali i na međunarodnoj konferenciji policijskih sindikata koju su organizovali u Igalu, da se crnogorskoj policiji kao jedinoj u regionu, a možda i u Europi, sa uniforme ukloni traka sa imenom i prezimenom.
- Mi nosimo puno ime i prezime, za razliku od svih policija u okruženju. Na taj način smo vrlo izloženi pripadnicima raznih kriminalnih struktura, jer jasno vide sa kim imaju posla - naglasio je Rmandić i dodao da vjeruje da će Uprava policije i MUP imati sluha za to i da će to biti jedna od inicijativa koju će uspješno sprovesti.
Komentarišući odnos javnosti prema policijskim službenicima, Rmandić je rekao da imaju dobru saradnju sa građanima, ali da uvijek može biti bolja.
- Kada dođe do određene policijske intervencije, vidimo da se jedan dio javnosti jako uznemiri i da poču da sipaju drvlje i kamenje na policijske službenike i šta god da se desi u državi, obavezno je kriva policija. Nema veze da li mi imamo veze sa tim ili nemamo - kazao je Rmandić.
On je kao primjer naveo maloljetničku delikvenciju i vršnjačko nasilje, za čiju pojavu su pojedini osudili policiju, dodajući da su ljudi zaboravili da je porodica osnovna ćelija svakog društva i da se djeca vaspitavaju u porodici.
- Današnja djeca se, nažalost, vaspitavaju na način što već od dvije ili tri godine igraju igrice i gledaju klipove gdje se kolje, ubija i od samog početka života su upućeni na agresiju kao jedan vid prihvatljivog ponašanja - naveo je Rmandić.
Kako je rekao, roditelji moraju da povedu računa o tome, da usmjere svoju djecu i moraju da ih kontrolišu od najranijeg uzrasta.
- Policija dolazi tek kao represivni aparat. Kada se desi slučaj, odnosno kada se već desi posljedica, policija dolazi tek kao represivni aparat i mi nijesmo na izvoru tog problema. Policija ne može da ide po kućama da vas pitava djecu - zaključio je Rmandić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGxlicrDD1qw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Rmandić: Mijenjati kompletan sistem, pojedinačne promjene ne daju rezultate

Disciplinsko vijeće Ministarstva unutrašnjih poslova odbila je zahtjev predsjednika Nezavisnog sindikata Uprave policije Igor Rmandić i njegovih pravnih zastupnika da se obustavi drugi postupak protiv njega koji je pokrenut zbog prošlogodišnjeg verbalnog sukoba sa tadašnjim ministrom MUP-a Filipom Adžićem.
-Zbog pogrešne kvalifikacije prekršaja mi smo tražili da se postupak obustavi, ali disciplinsko vijeće je odbacilo taj prijedlog uz obrazloženje da treba da se nastavi – kazao je Rmandić za portal ETV.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv-pwa.superdesk.pro%2Fhronika%2Frmandic-disciplinski-postupak-protiv-mene-zasnovan-na-nepostojecim-prekrsajima-koje-sam-navodno-ucinio&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Nakon toga, kako je objasnio, zatražili su prekid disciplinskog postupka do okončanja postupka pred Sudom za Prekrašaj u Podgorici koji se vodi za isto djelo i iste riječi koje je uputio bivšem ministru Adžiću. Rmandić je objasnio da sad čekaju odluki Disciplinske komisije da li će prekinuti postupak do okončanja Prekršajnog postupka.
On i njegovi pravni zastupnici su ukazali da je pravna kavlifikacija teže povrede službene dužnosti koja mu se stavlja na teret postavljena vrlo neprecizno.
-Stojim iza toga da na prostestu nijesam uputio uvredu bilo kome, niti sam uputio prijetnju bilo kome od učesnika, niti sam omalovažavao bilo koga. Jasno je da smo svi mi toga dana bili izloženi jednoj jakoj i ničim izazvanoj agresiji od tadašnjeg ministra Adžića što je trebalo da rezultira našom reakcijom. Sve je to bilo smišljeno da bi izazavli našu reakciju, ali mi nijesmo pali pod taj uticaj i protest je prošao u najboljem mogućem redu i mirno – kazao je Rmandić portal ETV.
Rmandić se tereti da je uvrijedio tadašnjeg ministra kada mu je rekao „Vama neće suditi javnost, Vama će suditi sud“ i „nemojte da nas lažete više dosta nam je toga“.
Podsjećamo, sindikalci su u septembru prošle godine protestvovali ispred MUP-a. Adžić se zalijetao na grupu sindikalaca i ulazio u verbalni konflikt sa njima.

Marija Žižić

Rmandić: Mi smo bili izloženi Adžićevoj agresiji

Disciplinska tužiteljka Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajević povukla je odluku o pokretanju disciplinskog postupka protiv predsjednika Nezavisnog sindikata policije Igora Rmandića zbog davanja izjave medijima prošle godine o stanju policije, a nakon saslušanja koje je održano danas u prostorijama "Limenke".&nbsp; - Nakon detaljnog razmatranja slučaja povlačim odluku. Rmandić je djelovao kao predsjednik Nezavisnog sidikata policije - navela je Pajević. Predsjednica Disciplinske komisije Ljubica Damjanović najavila je da će donijeti prijedlog rješenja o obustavi postupka i dostaviti ga ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću. Rmandić je na saslušanju rekao da se disciplinski postupak koji se vodi protiv njega zasnovan na konstrukcijama i nepostojećim prekršajima koje je navodno učinio. Podsjećamo, Rmandić je juče kazao da su pokrenuta dva disciplinska postupka protiv njega - u okviru jednog mu se na teret stavlja to što je kao predsjednik sindikata dao izjavu za medije o stanju u policiji, a drugi se tiče dešavanja na protestu ispred MUP-a u septembru 2023. godine kada se desio verbalno okršaj sa bivšim ministrom unutrašnjih poslova Filipom Adžićem. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmup-sada-tereti-rmandica-i-jer-je-dao-izjavu-za-medije-o-stanju-u-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U okviru saslušanja zbog davanja izjava za medije o stanju policije, koja je počela u 11 sati, Rmandić je rekao da nije razumio sadržinu odluke, ali da će iznijeti odbranu. - Nejasno je i bez obrazloženja koji su to postupci kojima sam prekršio kodeks policijske etike. Na prethodnoj raspravi smo ukazali na to da je pokretanje postupka urađeno nakon isteka roka predviđenim za pokretanje. Datum saznanja za navodni prekršaj može biti samo dan kad je ta izjava izašla na zvanični portal, a to je 24. februar 2023. godine - istakao je Rmandić. U prilog toj činjenici naveo je dopis koji je šefica kabineta, odnosno predsednica Etičkog odbora uputila samoj sebi 24. februara istog dana kada je izašao sporni tekst. - Na osnovu toga zaključuje se da datum saznanja nije bio drugi taj dan osim taj - rekao je Rmandić. Dodaje da je nejasno zbog čega prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka za navodnu učinjenu povredu daje komandir stanice granične policije Dragoslav Drašković, a ne komandir u Herceg Novom čiji je službenik bio u vrijeme objavljivanje spornog teksta. - U saznanju sam i predlažem da Disciplinska komisija izvrši uvid u službenu korespondenciju između Stanice granične policije Bijelo Polje i Sektora granične policije iz koje će se utvrdite da je na komandira Dragoslava Draškovića vršen pritisak da protiv mene pokrene disciplinski postupak iako nijesam bio njegov službenik u vrijeme objavljivanje ovog teksta - naglasio je Rmandić. Dopis kojim se ponovno nalaže komandiru Draškoviću da pokrene postupak protiv njega, kako dodaje, potpisuje pomoćnik direktora Granične policije Milutin Vasiljević koji je, prema njegovim riječima, dao nezakonit prijedlog za premjestaj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091111090_6f031bfc557b9cc269f5c1dddec794365f40f1200040b46988614b5c6e1fef94.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091111090_6f031bfc557b9cc269f5c1dddec794365f40f1200040b46988614b5c6e1fef94" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Igor Rmandić"> </figure>  - Protiv mene i protiv Nezavisnog sindikata policije vodi se i vodila se organizovana kampanja, a sa ciljem onemogućavanje našeg rada. Ukazivali smo na brojne probleme sa kojima se susreću službenici MUP-a i njihove porodice. U svjetlu svih ovih činjenica i činjenica koje posjedujem, pokrenuću postupke pred nadležnima gdje ću tražiti zaštitu kredibiliteta i integriteta, kako sebe lično tako i organizacije koju predstavljam - poručio je Rmandić. U svojoj izjavi koju je dao na šest strana pred neposrednim starješinom Stanice granične policije Herceg Novi hronološki je naveo korjene postupaka koji se vodi protiv njega. - Naveo sam inicijatore i one koji su izvršavali tuđa nezakonita naređenja. U prilog tvrdnji da je čitav postupak montiran ukazujem na to da Disciplinska komisija nije dobila tu izjavu, već da je ona sakrivena vjerovatno sa namjerom da se sakrije informacije a da se moj položaj oteža što više - istakao je Rmandić. Sve izjave za medije koje je dao, kako je naveo, daje u svojstvu predsjednika Nezavisnog sindikata policije. - I to nijesu moji lični stavovi već stavovi organizacije koju predstavljam - naglasio je Rmandić. Pravo sindikalnog djelovanja i organizovanja daju mu, kako dodaje, zakon i Ustav Crne Gore, kao i potvrđene međunarodne konvencije koje imaju supremaciju nad domaćim zakonodavstvom. - Ostajem pri tvrdnji da je vođenje postupka u suprotnosti sa zakonom o službenicima i namještenicima i da je rok za pokretanje postupka protekao - naveo je Rmandić. Na pitanje disciplinske tužiteljke da li je o tekstu koji je uputio medijima upoznao članove Glavnog odbora Nezavisnog sindikata policije &nbsp;Rmandic je odgovorio potvrdno. - Dao sam izjavu isključivo kao predsjednik ove sindikalne organizacije, Glavni odbor bio je upoznat sa sadržajem teksta prije nego je poslat medijima. Iznio sam stavove Nezavisnog sindikata policije. U spornom tekstu jasno stoji Nezavisni sindikat policije. U narednom pasusu piše "Iz tog sindikata su se oglasili" što ukazuje na to da je ovo saopštenje organizacije a ne moje lično - istakao je Rmandić. Na pitanje disciplinske tužiteljke da li je nakon iznošenja ovog teksta u medijima bilo negativnih komentara od članova Nezavisnog sindikata, odnosno da li se iko protivio odgovorio je odrično. - Nije bilo protivljenja niti negativnih komentara, već suprotno - dobili smo pozive i pohvale od kolega koji su članovi drugog sindikata koji su nam pružili podrsku - rekao je Rmandić.&nbsp; Uputio je prigovor na dokaze, odnosno mišljenje Etičkog odbora koje je predstavila predsjednica Disciplinske komisije. Smatra da nijesu precizirali što je učinio, već su dali paušalnu ocjenu. - Rekli su da predstavljam policiju, a to nije tačno. Mišljenjem Etičkog odbora mi se ugrožavaju pravo na rad i pravo na slobodu govora. Želi se ugušiti svaka saradnja sa medijima i spriječiti komunikacija njih i Nezavisnog sindikata policije. Mišljenje Etičkog odbora je lična osveta gospođe Kristine Đukanović, tadašnje predsjednice Etičkog odbora, a sve zbog jedne izjave koju sam dao ranije i koju je ona pogrešno protumačila - ocijenio je Rmandić. Dodao je da kao svjedoka može da pozove novinara E Televizije Duška Mihailovica, kao i da u tekstu nije izrekao nijednu neistinu, uvredu niti prijetnju bilo kome.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911120940_37214810a1f058ab9eea8cf9a5f0c496243216092cbf26361afbe9ebfa616b81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240911120940_37214810a1f058ab9eea8cf9a5f0c496243216092cbf26361afbe9ebfa616b81" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Igor Rmandić"> </figure>  Punomoćnik policijsko službenika Rmandića, Marko Radusinović, navodi da je on kao punomoćnik zadovoljan odlukom koju je donijela disciplinska tužiteljka jer se po njegovom mišljenju nije mogla donijeti drugačije rješenje. - &nbsp;Pokretanje ovog postupka bila je jedna perfidna igra kako bi se Rmandiću onemogućilo da napreduje u službi jer je trebalo da bude raspoređen u zvanje mlađi policijski inspektor, pa se to nije htjelo dozvoliti čovjeku koji ima završen Pravni fakultet i višedecenijsko iskustvo u policiji. Pokretanjem postupka je nanešena šteta i pokazalo je da je sporni tekst istinit - da Adžić nije bio dorastao funkciji ni izazovnoj bezbjednosnoj situaciji - istakao je Radusinović. Rmandić je rekao da je spriječen da napreduje u službi upravo zbog vođenja disciplinskog postupka, jer je to zakonska smetnja. Saslušanje u okviru drugog disciplinskog postupka zakazano je za 14.30 sati.

Pajević povukla odluku o pokretanju disciplinskog postupka protiv Rmandića: Izjavu za medije dao kao predsjednik Nezavisnog sindikata policije

Predsjednik Nezavisnog sindikata policije Igor Rmandić saopštio je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova protiv njega pokrenulo dva disciplinska postupka – jedan zbog toga što je dao izjavu za medije u kojoj je komentarisao stanje u policiji, a drugi zbog prošlogodišnjeg verbalnog sukoba sa bivšim ministrom Filipom Adžićem.
Oba postupka su zakazana za sjutra u zgradi „Limenka“.
- Za 11 sati je zakazan disciplinski postupak gdje mi se na teret stavlja to što sam kao predsjednik sindikata dao izjavu za medije o stanju u policiji. Meni a i svim drugim predstavnicima sindikata se na ovaj način zabranjuje komunikacija sa medijima, ugrožava se pravo na rad i meni i vama. Ukoliko budem oglašen krivim to će biti jasna poruka svim drugim sindiklcima da je kontakt i davanje izjava ili informacija medijima strogo zabranjeno i kažnjivo – ocijenio je Rmandić u saopštenju za medije.
On je podvukao i da se ovim potezom MUP-a pokušava ugušiti rad Nezavisnog sindikta policije Crne Gore.&nbsp;
- Drugi disciplinski postupak je zakazan za 14.30 časova i tiče se dešavanja na protestu ispred MUP-a u septembru 2023 god. kada nas je verbalno, a umalo i fizički napao bivši ministar Adžić - podsjetio je Rmandić.
Njemu se na teret stavlja da je uvrijedio Adžića.
- Obzirom da se jedan postupak tiče nesmetanog rada medija a da su o pomenutom protestu izvještavali svi mediji u Crnoj Gori molim Vas da ispratite oba ročišta i svojim prisustvom i izvještavanjem date doprinos slobodi govora koja se očigledno pokušava ugušiti – zaključio je Rmandić.
Rmandić je prijavljen nakon protesta Nezavisnog sindikata policije ispred zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova u septembru prošle godine, kada se sukobio sa Adžićem koji ga je optužio da koristi kolege u ispunjavaju svojih ciljeva, te da „zastupa one zbog kojih je ćutao 30 godina“.
Rmandić je tada odgovorio da se ministar služi neistinama.
- U oči Vas gledam i kažem sljedeće - Igor Rmandić se bunio svih 27 godina svoje aktivne policijske službe, za vrijeme ovih, onih, trećih, petih... U ovu istu zgradu sam donio dokaze o kriminalu u Sindikatu UP. Što ste uradili da to pokrenete? Mog ubijenog kolegu iskreno iz srca žalim i borim se za njegovu porodicu i poslao sam Vam dopis gdje sam jasno ukazao kako ćete da zaposlite njegovu suprugu - odgovorio je Rmadić tom prilikom.
U zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka, koji je u ime Odjeljenja bezbjednosti Podgorica Sudu za prekršaje podnio policijski službenik Vladimir Vukčević, navodi se da se Rmandić ispred zgrade MUP-a „ničim izazvan drsko ponašao i vrijeđao ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića“.
- Na način što mu je u dijalogu rekao „nemoj da nas lažete više. Vama neće suditi javnost, Vama će suditi krivični sud, Bože zdravlja. Sud Vama treba, ne javnost. Sud Vama treba da sudi, sramoto jedna za policiju“, a nakon nekog vremena kada je ministar odlazio rekao mu je: „Sram te bilo, sram te bilo“ - navodi se u prijavi, uz naznaku da je time prekršio član 7, stav 1 Zakona o javnom redu i miru.
Iako je tadašnji ministar Adžić, nakon protesta, pred novinarima poručio da neće biti nikakve odmazde prema učesnicima protesta, Rmandić i član Glavnog odbora NSPCG Zoran Knežević, koji je uredno prijavio protest, pozvani su kasnije tog dana u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica da se izjasne „na okolnosti“ u vezi sa protestom ispred zgrade MUP-a.
Zanimljivo je to što im je u policiji saopšteno da su pozvani u OB Podgorica po usmenom nalogu državne tužiteljke u Osnovnom državnom tužilaštvu Biljane Pavličić, ali da su inspektori koji su od njih prikupljali podatke odbili da u zapisnike o prikupljanju obavještenja od građana unesu informaciju po čijem nalogu ih saslušava, kao i razlog poziva na „informativni razgovor“.
Rmandić je, inače, u avgustu prošle godine bez svoje volje raspoređen iz Herceg Novog u Bijelo Polje. Iz Nezavisnog sindikata policije više puta su ukazivali da je odluka o Rmandićevom preraspoređivanju na radno mjesto udaljeno 250 kilometara od mjesta stanovanja bila odmazda bivšeg ministra unutrašnjih poslova Filipa Adžića zbog njegovog sindikalnog djelovanja.
Suđenje zbog verbalnog sukoba sa Adžićem više puta je odloženo u Sudu za prekršaje. Od početka suđenja, odbrani nije dozvoljeno da ima uvid u spise predmeta, te je postupajući sudija posljednji put odložio ročište na neodređeno – dok ne donese rješenje da li će im omogućiti uvid.

Anja Ivanović

MUP sada tereti Rmandića i jer je dao izjavu za medije o stanju u policiji

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: igor-rmandic