Novi Zakon o igrama na sreću predstavlja značajan iskorak u unapređenju regulatornog okvira u ovoj oblasti, uvodeći jasna pravila koja imaju za cilj zaštitu javnog zdravlja, jačanje odgovornog ponašanja i sprečavanje zavisnosti od igara na sreću, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Jedna od ključnih novina odnosi se na oglašavanje priređivača igara na sreću.
- U skladu sa članom 19 stav 1 Zakona, zabranjeno je oglašavanje igara na sreću na javnim mjestima. Time se dodatno uređuje javni prostor i smanjuje izloženost građana, naročito maloljetnika i ranjivih kategorija stanovništva, reklamnim sadržajima koji mogu podsticati rizično ponašanje - rekli su iz Ministarstva.
Zabranjenim oglašavanjem smatra se isticanje naziva priređivača igara na sreću, kao i korišćenje logotipa, zaštitnih znakova, boja i drugih elemenata vizuelnog identiteta po kojima je priređivač prepoznatljiv, bez obzira na to da li reklamna poruka sadrži direktan poziv na učešće u igrama na sreću.
Takođe, kako su objasnili, zabranjeno je oglašavanje usluga igara na sreću kroz promociju konkretnih igara, upućivanje na adresu priređivača, njegovu internet stranicu ili mobilnu aplikaciju, kao i svaka promocija pogodnosti u vezi sa igrama na sreću, poput bonusa, džekpotova, nagrada, besplatnih spinova i sličnih sadržaja.
- Zabrana se odnosi na sve oblike reklamiranja u javnom prostoru, uključujući reklame, bilborde, panoe i druge javno vidljive površine koje sadrže naziv i/ili logotip priređivača igara na sreću, kao i poruke povezane sa uslugama i pogodnostima igara na sreću - navodi se u saopštenju.
Istovremeno, Zakon predviđa jasno definisane izuzetke.
Dozvoljeno je isticanje naziva i logotipa priređivača na objektima u kojima se igre na sreću priređuju, u skladu sa zakonom, pod uslovom da takvo obilježavanje ne sadrži poziv na učešće u igrama na sreću. 
Takođe, dozvoljeno je brendiranje sopstvenih ili iznajmljenih vozila koja se koriste za obavljanje djelatnosti priređivača, isključivo logotipom, bez promotivnih poruka ili poziva na igranje.
- Ove mjere predstavljaju važan korak ka stvaranju uređenijeg i odgovornijeg društvenog okruženja, u kojem se balansira sloboda poslovanja sa interesima javnog zdravlja i zaštite građana. Poseban akcenat stavljen je na smanjenje negativnog uticaja reklamnih sadržaja o igrama na sreću u javnom prostoru, kao i na prevenciju prekomjernog i rizičnog učešća u igrama na sreću - dodali su iz Ministarstva.
Nadležne institucije pozivaju sve priređivače i druge privredne subjekte da dosljedno poštuju zakonske odredbe, podsjećajući da njihovo nepoštovanje predstavlja prekršaj i povlači zakonom propisane sankcije.
- Dosljedna primjena Zakona doprinosi jačanju povjerenja građana i izgradnji društva koje odgovorno upravlja rizicima povezanima sa igrama na sreću - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Novi zakon uvodi stroga pravila za reklame igara na sreću

Grupacija priređivača igara na sreću pri Privrednoj komori Crne Gore predstavila je Program rada za period 2025–2026, koji, kako je saopšteno, predstavlja strateški iskorak u unapređenju rada sektora igara na sreću.
Potpredsjednik Grupacije Miloš Lalević istakao je da usvajanje Programa označava početak snažnijeg institucionalnog pristupa zasnovanog na dijalogu, transparentnosti i profesionalnim standardima.
– Sektor igara na sreću jedan je od najstrože regulisanih u Crnoj Gori. Naš prioritet je jačanje partnerstva sa Ministarstvom finansija, Upravom za igre na sreću, Poreskom upravom, Upravom policije, Centralnom bankom i drugim institucijama – poručio je Lalević, dodajući da se puni efekti zakonskog okvira mogu postići samo putem kontinuirane i stručne saradnje.
On je ukazao da crno tržište igara na sreću ostaje najveći izazov pred državom.
– Nelegalne online platforme, razvoj tehnologija i nedovoljno efikasni kontrolni mehanizmi omogućavaju procvat crnog tržišta, što predstavlja opasnost za javne finansije, bezbjednost korisnika i poštovanje zakona. Snažna institucionalna akcija je ključna – naglasio je Lalević.
Grupacija će, istakao je, nastaviti da promoviše standarde odgovornog priređivanja kroz saradnju sa civilnim sektorom, stručnim organizacijama i lokalnim samoupravama.
– Odgovorno priređivanje nije samo zakonska obaveza, već zajednički društveni interes – kazao je Lalević.
On je najavio i intenziviranje prekogranične saradnje, u cilju jačanja regulatorne transparentnosti i nadzora, te unapređenja borbe protiv nelegalnog tržišta.
– Jedinstven i profesionalan nastup industrije ključan je za efikasno zastupanje interesa legalnih priređivača i jačanje ugleda sektora – poručio je Lalević.
Zaključio je da Grupacija ostaje posvećena transparentnom i odgovornom poslovanju u skladu sa novim zakonskim okvirom.
– Bićemo konstruktivan partner institucijama i pouzdan sagovornik javnosti – zaključio je Lalević.

500x500

Lalović: Novi program borba protiv crnog tržišta i jačanje partnerstva sa državom u fokusu

Nedavna presuda Vrhovnog suda Španije mogla bi imati dalekosežan uticaj na regulaciju oglašavanja igara na sreću u cijeloj Evropskoj uniji, ali i u zemljama kandidatima za članstvo, uključujući Crnu Goru. Španski sud poništio je odluku kojom je 2020. uvedena potpuna zabrana reklamiranja priređivača igara na sreću, ocjenjujući je kao neustavnu i protivnu osnovnim principima prava EU, saopšteno je iz Montenegro Bet-a.
Kako navode u saopštenju, presuda jasno naglašava da:
- Komercijalno oglašavanje spada pod slobodu izražavanja, te zabrana direktno narušava ovo pravo.
- Potpuna zabrana je prekomjerna i ne predstavlja proporcionalnu mjeru u odnosu na ciljeve zaštite građana.
- Zabrane narušavaju konkurenciju, jer ograničavaju fer tržišnu utakmicu, koja je jedan od temelja funkcionisanja EU.
Ova odluka, kako navode, &nbsp;nosi značajnu pravnu i političku poruku za sve države koje teže članstvu u EU. Crna Gora, kao kandidat, dužna je da svoje zakonodavstvo uskladi sa evropskim vrijednostima i praksom.&nbsp;
To, kako kažu, &nbsp;konkretno znači:
-Zabrane poput španske iz 2020. godine ne mogu biti model, jer su sada i formalno proglašene nespojivim sa pravom EU.
-Regulacija mora biti uravnotežena, usmjerena na zaštitu ranjivih grupa, ali bez kršenja prava na oglašavanje i slobodu pružanja usluga.
- Fokus treba biti na odgovornom oglašavanju i edukaciji, ne na opštoj zabrani.
Dodaju da Evropska unija jasno poručuje da zaštita potrošača i ranjivih grupa ne smije ići nauštrb osnovnih demokratskih prava, kao što su sloboda izražavanja, pravo na informisanje i fer tržišno takmičenje. Za Crnu Goru to znači obavezu da kreira regulatorni okvir koji istovremeno poštuje evropske standarde i štiti građane.
Posebno je važno istaći da ova presuda ima i širi značaj za medijsku zajednicu: potvrđuje da oglašavanje i komercijalne informacije predstavljaju sastavni dio prava na slobodno informisanje u demokratskom društvu.
- Ukoliko Crna Gora želi da bude dio evropske zajednice do 2028. godine, kako je zacrtano, mora pokazati spremnost da primjenjuje upravo ovakve pravne standarde – koji štite građane, ali ne guše tržište i osnovna ljudska prava- zaključuju u saopštenju.

1250x600

1084x550

Presuda iz Španije važna i za Crnu Goru – sloboda izražavanja ispred zabrana

Vlada Crne Gore je na današnjoj telefonskoj sjednici donijela Odluku o dodjeli koncesije za priređivanje posebnih igara na sreću u kazinima u kazinu ''Merit Royal Budva'', koji se nalazi u hotelu Splendid u Bečićima.
Ovim putem koncesionar je postao DOO ''NET MONTENEGRO'', privredno društvo iz Podgorice, koji je dobio pravo priređivanja posebnih igara na sreću u kazinu ''Merit Royal Budva'' kuglicama, kockama i kartama do 29 stolova (ruletm, island texas hold'em poker, trio poker, novo poker, ruski poker, bakara, major poker, blekdžek i slično) i do 250 automata za igra na sreću, na period od deset godina, navodi se u saopštenju Vlade.
- Koncesionar je dužan da uplati jednokratnu naknadu za dodjelu licence za priređivanje igara na sreću u kazinu u iznosu od 2.000.000,00 eura, do zaključenja ugovora o koncesiji. Koncesija je neprenosiva, a koncesionar je dužan da koncesionu naknadu za priređivanje igara na sreću u kazinu plaća na način i u rokovima utvrđenim Zakonom o igrama na sreću- zaključuje se u saopštenju.

Vlada dala pod koncesiju kazino u hotelu Splendid

Ukupni prihodi od igara na sreću i nagradnih igara u prva dva mjeseca dostigli su iznos od 5,89 miliona eura, što je 55,13 odsto više u poređenju sa istim periodom prošle godine, saopšteno je iz Uprava za igre na sreću.
- U navedenom periodu zabilježen je porast prihoda u segmentu priređivanja igara na sreću putem interneta i drugih telekomunikacionih sredstava 226,59 odsto, čiji je iznos 2,51 milion eura - navodi se u saopštenju.
Ukupni prihodi od kazinskih igara iznose 553,15 hiljada eura, pa je i taj segment ostvario rast od 31,93 odsto.
- Takođe, po osnovu priređivanja igara na sreću u automat klubovima prihodovano je 1,17 miliona eura, čime se i u tom dijelu bilježi povećanje od 13,86 odsto - rekli su iz Uprave.
Pored toga, ukupni prihodi od kladioničkih igara iznose 1,65 miliona eura, što predstavlja povećanje od 4,93 odsto.
- Ovaj trend rasta ostvaren je, prije svega, zahvaljujući unapređenju nadzora kroz implementaciju novog informacionog sistema koji doprinosi efikasnijoj kontroli i suzbijanju sivog tržišta u oblasti igara na sreću - navodi se u saopštenju.
Uprava za igre na sreću svojim djelovanjem, kako su rekli, potvrđuje kontinuitet kvalitetnog rada, što se, pored ostalog, ogleda i kroz konstantan rast prihoda.
- Rad Uprave je u potpunosti usklađen sa zacrtanim ciljevima Vlade i Ministarstva finansija, naročito u pogledu stabilnog jačanja budžetskih prihoda - zaključuje se u saopštenju.

Prihodi od igara na sreću 5,89 miliona eura

Neophodno je dodatno razmotriti izmjene i dopune zakonske regulative Nacrta zakona o igrama na sreću, kako bi se osigurala pravna sigurnost i ekonomska održivost priređivača igara na sreću, s obzirom na to da je javna rasprava o predmetnom tekstu zakona organizovana netransparentno i u kratkom periodu, bez konsultacija sa preduzećima koja se bave tom specifičnom privrednom djelatnošću.&nbsp;
Ovo je poručeno na sjednici Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore održanoj 4. novembra, koju je vodila zamjenica predsjednika Grupacije Marijana Zec.
Tokom sjednice su, zajedno sa predstavnicamama Uprave igara na sreću Milenom Đuričić i Natašom Mijatović, kako se navodi u saopštenju Privredne komore, razmotrene sve odredbe Nacrta zakona kako bi se zajednički došlo do održivih rješenja koja će zadovoljiti interese svih strana, a posebno zaštitu maloljetnika i očuvanje javnog interesa.
Zec je istakla da će novi zakon izazvati ozbiljne negativne posljedice kako za državu, tako i za industriju igara na sreću. Smatra da je posebno zabrinjavajuće to što nije prethodno sprovedena analiza uticaja na stabilnost tržišta igara na sreću, kao ni na naplatu varijabilnih naknada koje država ostvaruje.
Đuričić je istakla da je zakonodavni proces otvoren i transparentan, te da je glavni cilj ažurirati i prilagoditi regulativu kako bi se omogućio bolji rad sektora. Ona je takođe apostrofirala kompleksnost implementacije novog informacionog sistema, koji je ključan za rad svih koncesionara.&nbsp;
-Mi, kao Uprava igara na sreću, imamo obavezu da budemo podrška poslovanju, a ne prepreka, naravno unutar okvira zakona – kazala je ona, istakavši važnost koordinacionog tijela koje bi trebalo uskoro da se sastane i nastavi dalji rad na zakonodavnom okviru.
S obzirom na značaj članova zakona, posebno člana 3a, Đuričić je upozorila na potrebu za preciznijim definicijama i tumačenjima koja će obezbijediti pravnu sigurnost.&nbsp;
– Iako je zakon star i neodređen, naš cilj je da ga prilagodimo aktuelnim potrebama tržišta i obezbjedimo zaštitu maloljetnika – istakla je ona, dodajući da se ova djelatnost želi osnažiti, ali na opštu dobrobit cjelokupnog društva.
Jedna od glavnih primjedbi priređivača odnosila se na član koji predviđa da se pravo priređivanja igara na sreću prenosi upravnim postupkom. Ova promjena predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dosadašnji koncesioni model, čime se postavlja pitanje transparentnosti i jednakosti u procesu dodjele koncesija.
- Učesnici smatraju da je važno osigurati da se koncesije dodjeljuju pod jedinstvenim uslovima i da svi privrednici imaju jednake šanse. Takođe, prijedlog je da se član 106 izmijeni kako bi se osiguralo da koncesioni ugovori ostaju na snazi do njihovog isteka, omogućavajući privrednim društvima da usklade svoje poslovanje s novim zakonom. Takođe, naglašeno je da bi privredna društva mogla imati poteškoća u prikupljanju opsežne dokumentacije potrebne za odobrenje u predviđenom roku od 90 dana, te apeluju da se ovaj rok smanji - navodi se u saopštenju.
Druga značajna primjedba odnosila se na član 4 Nacrta zakona, koji definiše način raspodjele prihoda od igara na sreću.&nbsp;
- Učesnici su ukazali na potrebu jasnog definisanja javnog interesa, koji uključuje socijalno-humanitarne potrebe, i naglasili da sredstva iz igara na sreću moraju biti raspoređena transparentno i efikasno. Smatraju da izostavljanje člana 15 postojećeg zakona, koji detaljno razrađuje kako se sredstva raspodjeljuju, može dovesti do nedostatka jasnoće i potencijalnih zloupotreba - rekli su iz Privredne komore.
U vezi sa definicijama u članu 6, Nacrta zakona učesnici su predložili doradu kako bi se osiguralo da su primjenjive na sve oblike priređivanja igara.&nbsp;
- Precizne definicije "igrača" i "stvarnog vlasnika" su od ključnog značaja kako bi se izbjegle pravne nejasnoće. Takođe, ukazano je na diskriminatornu odredbu u članu 16, koja se odnosi na ograničenja u oglašavanju, a koja ne bi trebala favorizovati jedan oblik priređivanja igara nad drugim, te smatraju da, priređivači igara na sreću koji nisu registrovani u Crnoj Gori, ne bi smjeli da imaju pravo oglašavanja - navodi se u saopštenju.
Jedna od centralnih tema diskusije bio je i član 25, Nacrta zakona gdje je predloženo da se udaljenost objekata za igre na sreću od obrazovnih ustanova mjeri najkraćim pješačkim putem, a ne vazdušnom linijom.&nbsp;
- Osim toga, odredba iz člana 26, koja zahtijeva potvrdu od nadležnog organa za vođenje krivične evidencije za direktore i članove društava, predstavlja kršenje prezumpcije nevinosti. Učesnici su predložili skraćenje roka za rješavanje zahtjeva iz člana 27 sa 90 na 30 dana kako bi se osigurala efikasnost postupka. Takođe, sugestije su upućene i na odredbe člana 36 Nacrta zakona, koje se odnose na oporezivanje i određivanje osnovice za izračunavanje naknada, koje su neprimjenjive i dovode do duplog oporezivanja. Povećanje fiksne naknade po kladionici takođe je osporeno, a predloženo je da se smanji na 500 eura, uzimajući u obzir ekonomsku održivost i trenutno stanje na tržištu - naveli su iz Privredne komore.
Shodno navedenom, Grupacija priređivača igara predlaže da se produži rok trajanja javne rasprave po ovom pitanju, te još jednom razmotre svi ključni aspekti novog zakona, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i osigurala zaštita interesa svih učesnika na tržištu.
Đuričić je naglasila da, iako postoje brojni izazovi, Uprava igara na sreću ostaje otvorena za saradnju i spremna da razmatra sve predloge koji će doprinijeti unapređenju zakonskog okvira.&nbsp;
- Ova industrija se brzo mijenja, i zato je važno da se svi zajedno uključimo u proces izrade novih rješenja koja će biti na obostranu korist - poručila je ona.

Brojne sugestije privrednika na Nacrt zakona o igrama na sreću

Crna Gora je od nagradnih i igara na sreću u prvih sedam mjeseci po osnovu koncesionih naknada zaradila oko 18 miliona eura, što je preko 80 odsto veći prihod nego u istom periodu prošle godine.

Direktor Uprave za igre na sreću Spasoje Papić kazao je za Radio Crne Gore da je država samo u julu prihodovala 3,2 miliona eura.

On je kazao da je ovo jako ozbiljan rezultat koji je potvrda ispravnih politika i mehanizama države u kontekstu stvaranja neophodnih preduslova za snažnije budžetske prihode od oblasti igara na sreću.

- Smatram da je potrebno dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali se tako na bazi objektivnih parametara u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda od ove oblasti, jer prostora za to svakako ima. Takođe sam i uvjeren da će se vrlo brzo stvoriti neophodni normativni preduslovi da ponovo dio tih sredstava bude usmjeren za razvoj oblasti od javnog interesa poput sporta, mladih, obrazovanja, socijalne zaštite i osoba sa invaliditetom - rekao je Papić.

On je ocijenio da je država svjesna potencijalnih opasnosti koje donose igre na sreću. Zato prihode od igara na sreću želi da usmjeri na opšte dobro zajednice.

Papić je naveo i da su u prethodnoj godini uključili veliki broj resora i formirali Vladino koordinaciono tijelo da bi se unaprijedila situacija u toj oblasti.

- U realizaciji treba da učestvuje dosta različitih aktera, ne samo vladine institucije, već i NVO sektor i sami priređivači. Uprava kao jedan od svojih ciljeva osim redovnog zakonskog djelovanja, ako i unapređenja nadzora koji je u toku planira da u saradnji sa drugim resornim organima širi svoje aktivnosti i kampanje koje informišu javnost o štetnosti kockanja i znakovima zavisnosti, tako da nas do nove godine očekuju nove aktivnosti u ovom pravcu koje su i uvrštene u naš polugodišnji plan - rekao je Papić.

On je naveo i da samo priređivači treba da promovišu odgovorno kockanje kroz jasne poruke i alate za samokontrolu, ali i mehanizme pomoći za one koji osjećaju da imaju problem sa kockanjem.

Papić je ukazao i na to da treba dalje unapređivati ambijent za odgovoran rad priređivača igara na sreću, ali i isto tako u kontinuitetu snažiti segment naplate prihoda, jer prostora, kako kaže, za to svakako ima.

On je ocijenio da će se kroz novi zakon o igrama na sreću značajno unaprijediti ambijent za funkcionisanje tog sistema.

Od nagradnih i igara na sreću 18 miliona eura

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: igre-na-srecu