Željko Obradović (57) iz Podgorice uhapšen je u nastavku policijske operacije „Lugansk“ pošto je danilovgradska policija pretresom njegovog stana pronašla pištolj marke CZ, 50 komada municije i dva okvira za pištolj u ilegalnom posjedu.
On se sumnjiči za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija, a procesuiran je po nalogu državnog tužioca u podgoričkom Osnovnom državnom tužilaštvu.
Operacija „Lugansk“ je, naglašavaju u policiji, rezultat snažne međuinstitucionalne saradnje koja je realizovana u koordinaciji i po nalogu Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i u saradnji sa službenicima Obavještajno - bezbjednosnog direktorata Ministarstva odbrane i Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.
U ovoj akciji je uhapšen Danko Savić koji se sumnjiči za učestvovanje u oružanim formacijama Rusije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fuhapsen-danilovgradanin-osumnjicen-za-ucestvovanje-u-oruzanim-formacijama-rusije-na-racunu-imao-milion-i-po-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Materijalni dokazi, prikupljeni u prethodnom periodu, ukazuju na sumnju da je D.S, protivno zakonu i pravilima međunarodnog prava, učestvovao u stranoj oružanoj formaciji Ruske federacije, u Lugansku, u ratu koji Rusija vodi protiv Ukrajine na ukrajinskoj teritoriji, u periodu od početka 2023. do početka 2025. godine, te da je na osnovu učešča u stranom ratu i u vezi sa izvršenjem ovog krivičnog djela protivzakonito pribavljao i posjedovao ogromna novčana sredstva, od čega je 1.500.000 eura (jedan milion i pet stotina hiljada eura) bilo na tekućem računu ovog lica - saopšteno je ranije iz Uprave policije.
Pretresom stambenih i drugih prostorija koje koristi Savić, policija je pronašla i oduzela: vazdušnu pušku bez potrebne dokumentacije, više komada vojne uniforme, pancire, šljemove, uniforme Kozačkog bratstva, uređaje za komunikaciju, SIM kartice, članske karte, veći broj računa i uplatnica, uvjerenje o državljanstvima i pasoše stranih država, knjižicu za učešće na frontu, dokaz o posjedu vrijedne nekretnine i druge predmete i stvari.
U ovoj operaciji uhapšen je i D.B. (74) iz Danilovgrada zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Izvršeni su pretresi na 13 lokacija u Nikšiću, Danilovgradu i Podgorici, a oduzeta su 24 komada vatrenog oružja, preko 1.000 komada municije različite vrste i kalibra, noževi, sablje, bajoneti, uniforme, zastave i druga obilježja formacijskih organizacija i grupa.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Obradović uhapšen u akciji „Lugansk“, pronađeni pištolj i municija u ilegalnom posjedu

Protiv M.J. (62) iz Bijelog Polja podnijete su krivična i prekršajna prijava nakon što je kod njega pronađeno oružje i municija u ilegalnom posjedu.
Kako je saopšteno iz policije, oni su pretresom pronašli pištolj marke CZ u ilegalnom posjedu, kao i 76 komada municije kalibra 7.62 mm od automatske puške, 15 komada municije kalibra 7.9 mm od puške, i 14 komada municije kalibra devet mm od pištolja.
- Sa događajem je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju koji je naložio upućivanje municije na odgovarajuća vještačenja, a da se protiv M.J. podnese krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija - kazali su u policiji.
Protiv njega je, kako su dodali, podnijet i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka shodno Zakonu o oružju.
- Regionalni centar bezbjednosti „Sjever“ će kao organ za sporovođenje zakona i dalje neselektivno i bez izuzetaka, odlučno i transparentno preduzimati mjere i radnje u cilju suzbijanja izvršenja krivičnih djela i prekršaja - zaključili su u policiji.

Bjelopoljcu krivična i prekršajna prijava zbog ilegalnog oružja i municije

Korijene tragedija, poput one na Cetinju, kao i sredstva za njihovo sprječavanje, ne možemo naći u krivičnopravnim modelima, zalagaću se za što strože sankcije kad je riječ o nedozvoljenom držanju i nošenju oružja i drugih eksplozivnih materija, kazao je ministar pravde Bojan Božović.
Višestruko ubistvo na Cetinju izvršeno 1. januara, kad je ubijeno 13 ljudi, a među njima i dvojica dječaka, dok se izvršilac krvavog pira ubio nekoliko sati kasnije, potreslo je Crnu Goru, ali i region.
Pokrenuta su brojna pitanja, prije svega odgovornosti čelnika bezbjednosnog sektora, ali i izmjena zakona, kako bi se pojačala prevencija sličnih krivičnih djela izvršenih vatrenih oružjem.
Božović u intervjuu za Politiku kaže da su svijesni brojnih nedostataka, ali prije svega blagih sankcija koje su bile propisane za ova krivična djela.
- Svjesni brojnih nedostataka, ali i blagih sankcija koje su bile propisane za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, kao i zbog obaveza usklađivanja nacionalne legislative s Protokolom UN o oružju, u decembru 2023. godine usvojili smo Izmjene i dopune Krivičnog zakonika (KZ). Izvršena je prije svega izmena člana 403 KZ tako da su jasno odvojene radnje držanja i nošenja vatrenog oružja, njegovih djelova, municije i eksplozivnih materija - rekao je Božović.
On je istakao da je po novom Krivičnom zakoniku za držanje oružja zaprijećena kazna od tri mjeseca do tri godine, za razliku od prethodnog rješenja, u kojem je za osnovni oblik bila propisana kazna zatvora od samo tri mjeseca. 
- Smatrali smo, na sjednici Veća za nacionalnu bezbjednost, da bismo eventualno i ovdje mogli da napravimo novu korekciju i zakonski minimum postavimo na jednu godinu. Sem toga, novim KZ-om predvidjeli smo za nedozvoljeno nošenje oružja kaznu zatvora od jedne do pet godina, a sada ćemo vjerovatno i to još jednom da učinimo strožim. Takođe, propisani su i teži oblici ovog krivičnog djela - kazao je Božović.

1250x600

1084x550

Božović: Zalagaću se za što strože sankcije za ilegalno posjedovanje oružja

Od tragedije na Cetinju u kojoj je Aco Martinović ubio 12 ljudi, od čega dvoje djece, četvoro ranio, pa presudio i sebi, prošlo je pet dana - a od policije, Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), Vlade i premijera Milojka Spajića još nema odgovora od koga, kada i kako je ubica dobio oružje i ogromnu količinu municije u nelegalnom posjedu - ukazao je advokat Veselin Radulović u izjavi za Portal ETV. Sudeći po ponašanju menadžmenta policije, ministra Danila Šaranovića, Vlade i premijera, Radulović smatra da je očigledno da njih to i ne zanima, te da uopšte nemaju namjeru da se bave tim pitanjem.&nbsp; - Umjesto otkrivanja ko je, kada i zašto Martinoviću dao oružje i ogromnu količinu municije, što su u gradu sa nepunih 15 hiljada stanovnika mogli i morali već da utvrde, oni planiraju kako da razoružaju građane koji legalno posjeduju oružje - istakao je Radulović cijeneći da će tako „nepodnošljiva količina neznanja, nesposobnosti i loših namjera“ ljudi koji upravljaju nečim što se zove bezbjednosni sektor, a što, kako je rekao, zahvaljujući njima objektivno ne postoji u Crnoj Gori - nekom budućem potencijalnom ubici dodatno olakšati posao. <h2>TRALJAVA RELATIVIZACIJA</h2> Advokat je poručio i da menadžment policije, Šaranović, Vlada i Spajić danima traljavo i na način koji vrijeđa zdrav razum pokušavaju relativizovati i izbjeći svoju odgovornost. - Umjesto otkrivanja ko je, kada i zašto Martinoviću dao oružje i ogromnu količinu municije, od ministra smo poslije tri dana dobili neubjedljivo izvinjenje za skandaloznu izjavu nakon zločina u kojoj je građanima poručio da „mogu da se vrate normalnom životu“, a od premijera smo čuli nešto što nijesu lapsusi, već elementarno neznanje - naveo je Radulović podsjećajući da je premijer Spajić na konferenciji za medije bolnicu „Danilo Prvi“ nazvao „Danilo jedan“, te građanima poručio da će uskoro moći da pozovu „hot-lajn“ - misleći na SOS liniju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241112071112_9be2b9b9a4c94906b3dbc85ab5d6d41bae5587064fc45e0db060cd6d7461ccdb" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Veselin Radulović"> <figcaption>ODGOVORNOST VIŠE NIJE SAMO OBJEKTIVNA VEĆ PRILIČNO LIČNA: Veselin Radulović(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  Kako je dodao Radulović, istovremeno, potpredsjednik Vlade i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora Aleksa Bečić odao je poštu stradalima objavom <a href="https://etv.me/drustvo/becic-falsifikovao-fotografiju-za-odavanje-pocasti-zrtvama-na-cetinju">stare fotografije koja je nastala drugim povodom</a>. - Zato od ovakvih osoba nije realno očekivati prihvatanje odgovornosti i podnošenje ostavki jer je ostavka moralan čin i ostavku podnose moralne i časne osobe - izričit je advokat. <h2>ODGOVORNOST JE STVAR BEZBJEDNOSTI</h2> Podvukao je da njihova odgovornost nije više samo objektivna, već prilično lična: zbog nečinjenja, zataškavanja odgovornosti i prikrivanja brojnih lica koja su doprinijela zločinima.&nbsp; - Utvrđivanje njihove odgovornosti nije pitanje politike, već pitanje bezbjednosti društva i svih građana jer su oni pokazali da ih ne interesuju uzroci drugog po redu užasnog zločina na Cetinju u zadnjih dvije i po godine, da ih ne zanima od koga pomahnitale ubice nabavljaju oružje i ogromnu municiju, niti ih zanima koliko je tog oružja i municije još u nelegalnom posjedu spremno da se dostavi drugim ubicama - jasan je Radulović. Jedino što njih zanima jesu, zaključuje advokat, funkcije i fotelje koje su zauzeli - a koje im ne pripadaju ni znanjem, ni obrazovanjem, ni vaspitanjem, ni moralom.

Anja Ivanović

Još nema odgovora od koga, kada i kako je Martinović dobio oružje i ogromnu količinu municije

Nakon što je predsjednik Vlade Milojko Spajić sinoć najavio zakon o oružju, ministar pravde Bojan Božović je za Televiziju Crne Gore rekao da će predložiti izmjene i dopune krivičnog zakonika kojim će se pooštriti minimalne zatvorske kazne za neovlašćeno držanje i nošenje oružja od godinu do tri.
Kako bi te mjere dale željene rezultate ministar poručuje da će predložiti da sudovi ne mogu ublažavati ove minimalne kazne.
- Trenutno zakon propisuje da ko neovlašćeno drži, akcentovano drži, vatreno oružje, njegove djelove, municiju ili eksplozivne materije, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine. Smatramo da sad moramo to podići za držanje oružja na makar godinu dana i više. Dok opet, sa druge strane, ko neovlašćeno nosi predmete, gdje je trenutno kazna zatvora od godinu do pet godina. Smatramo da treba makar tri godine za neovlašćeno nošenje oružja - istakao je on.
Kako bi ove mjere dale željene rezultate ministar će kaže predložiti i još nešto.
- Mislimo da je jako važno, da za ove i slične oblike uvedemo model da nema ublažavanje kazne. Nema ublažavanje kazne jer ne želimo da na taj način obesmislimo ovaj zakonski minimum - navodi Božović.
Osim toga pooštriće se, kako navodi, uslovi za izdavanje oružanih listova odnosno dozvola za držanje i korišćenje oružja.
Plan je i da se sa sadašnjih 18 godina podigne starosna granica za posjedovanje oružja. Kontrolisaće se proizvodnja oružja, eksploziva i municije ali i streljane kako bi se uvjerili da li se oružje tamo koristi iskljućivo u sportsko rekreativne svrhe.
- Postoje naravno i određena lica koja imaju se izriču određene mjere, kao što su i psihijatrijsko liječenje, ja ću u narednom periodu inicirati još veći stepen kontrole i budnosti i pažnje u odnosu na ta lica. Tako da ćemo voditi jako, jako budnu i veliku pažnju u odnosu na rad buduće specijalizovane bolnice u okviru, zatvoru Spužu, ali isto tako vidjećemo na koji način i u kojoj mjeri su efekti liječenja i u drugim specijalizovanim ustanovama ovog tipa - naveo je Božović.
Da bi sve predložene mjere dale rezultate u praksi potrebno je, kaže Božović, zajedničko djelovanje više ministarstva i institucija koje je uvjeren da neće izostati jer je to, kako poručuje, jedini način da preduprijedimo tragedije kakve su se desile na Cetinju.

Božović predlaže pooštravanje kazne zatvora za neovlašćeno držanja oružja

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Klikovac: Uprava grada godinu znala da je kanal Mareze zatrpan

Sjedinjene Američke Države „spremne su da pruže pomoć“ iranskim demonstrantima - izjavio je američki predsjednik Donald Tramp, u trenutku kada je, prema navodima aktivista, broj poginulih u protestima širom Irana premašio stotinu.
Dok demonstracije u svih 31 iranskoj pokrajini ulaze u treću sedmicu, vlasti su uvele strogu komunikacionu blokadu, a državni mediji za nerede optužuju „terorističke elemente“ koje navodno podržavaju Amerika i Izrael.
Prema podacima američke organizacije Human Rights Activists News Agency, broj stradalih porastao je sa 65 na 116, dok je najmanje 2.600 osoba privedeno. Ovi protesti smatraju se najvećim u Iranu od Islamske revolucije 1979. godine.
Iranski državni tužilac Mohamed Movahedi Azad poručio je da će svi učesnici protesta biti tretirani kao „neprijatelji Boga“, što u iranskom zakonodavstvu predstavlja teško krivično djelo kažnjivo smrtnom kaznom.
Poluzvanična agencija Tasnim objavila je da je u jednoj opštini u provinciji Teheran uhapšeno oko 100 ljudi. Lokalni guverner naveo je da su privedeni zbog navodnog narušavanja javnog reda i mira, te da su u okrugu Baharestan koristili vatreno i hladno oružje protiv građana, kao i pripadnika policije i snaga bezbjednosti.
U obraćanju javnosti, iranski vrhovni vođa opisao je protivvladine demonstrante kao „vandale i izgrednike“.
Protesti su izbili 28. decembra, nakon naglog pada vrijednosti nacionalne valute rijala, a ubrzo su prerasli u najozbiljniji izazov vlastima u posljednjih nekoliko godina.

Tag: ilegalno-oruzje