Ovo što se trenutno dešava u Pljevljima je zločin protiv čovječnosti, najgori mogući ekološki zločin, kazao je ekološki aktivista Aleksandar Dragićević za Radio Slobodna Evropa, ilustrujući život u ovom gradu posljednjih dana.
Naime, u ovoj sjevernoj opštini od 13. decembra su izmjerena ekstremna prekoračenja štetnih čestica sumpor-dioksida (SO₂) u vazduhu.
Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, vrijednosti su dostizale i do 805 mikrograma po kubnom metru, što je višestruko iznad dozvoljene satne granice od 350 i dnevnog limita od 125.
Ekstremne vrijednosti zagađenja se poklapaju sa “puštanjem u rad” državne Termoelektrane ali i preko 4.000 ložišta domaćinstva za grijanje tokom zime, gdje većina za ogrijev koristi ugalj.
Čestice koje nastaju tokom loženja, klasifikovane su kao kancerogene.
Međutim, iz Elektroprivrede Crne Gore su saopštili da Termoelektrana nije uzrok zagađenja i najavili umanjenje tri računa za struju ovom gradu za 50 odsto.
Povodom te odluke, ljekar Ilhan Tursumović je 17. decembra na protestnom skupu u Pljevljima povodom zagađenja rekao da je samo u tom gradu “ljudski život jeftiniji od kilovata električne energije”.
Inače, Pljevlja su mali rudarski grad na sjeveru zemlje, sa oko 30 hiljada stanovnika.
Zbog pogoršanja kvaliteta vazduha, Institut za javno zdravlje Crne Gore izdao je preporuke i upozorenja.
Posebno su, kažu, ugrožene trudnice, mlađa djeca, stariji, kao i oboljeli od kardiovaskularnih i respiratornih bolesti.
Preporučili su izbjegavanje boravka i fizičkih aktivnosti na otvorenom, apelovali da se ne provjetravaju stambene prostorije.
U Opštoj bolnici Pljevlja trenutno je hospitalizovano devetoro djece, koja su, kako se navodi u saopštenju Ministarstva zdravlja, stabilno.
- Širom Crne Gore zabilježen je porast broja djece sa respiratornim tegobama, što povezuju sa sezonskim talasom virusnih infekcija, a ne isključivo sa zagađenjem vazduha - navedeno je u saopštenju.
<h2>Ko je krivac za zagađenje?</h2>
Termoelektrana Pljevlja puštena je u pogon 1. decembra, nakon višemjesečne ekološke rekonstrukcije čiji je cilj smanjenje emisija štetnih gasova. Trenutno je u probnom režimu.
Investicija je vrijedna oko 80 miliona eura.
Opozicija i dio civilnog sektora tvrde da je Termoelektrana uključena bez funkcionalnog sistema za odsumporavanje i bez potrebnih inspekcijskih saglasnosti, te da se nagli rast koncentracija sumpor-dioksida u Pljevljima poklapa sa njenim ponovnim radom.
Iz državne Elektroprivrede Crne Gore tvrde da termoelektrana nije uzrok zagađenja i da u fazi probnog rada ekološki podsistemi ne funkcionišu istovremeno, već se uključuju postepeno.
Kako navode, to je standardna tehnička praksa.
Ističu i da je zagađenje u Pljevljima dugogodišnji, sezonski problem, na koji utiču individualna ložišta i nepovoljni meteorološki uslovi.
Ministar ekologije Damjan Ćulafić saopštio je da je ekološka inspekcija tokom nadzora u Termoelektrani Pljevlja utvrdila da automatski sistem za mjerenje emisija ne funkcioniše, zbog čega je naloženo njegovo osposobljavanje i sprovođenje nezavisnih mjerenja.
<h2>“Ovo je zločin protiv čovječnosti”</h2>
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević ocjenjuje da je Termoelektrana Pljevlja najveći pojedinačni zagađivač u gradu, iako, kako kaže, nije jedini.
- Trebalo bi je odmah ugasiti. Ovo što se trenutno dešava u Pljevljima je zločin protiv čovječnosti i jedan od najtežih ekoloških zločina, jer nadležni znaju da uređaji za odsumporavanje ne funkcionišu i da sirovi dim ide direktno u atmosferu i ugrožava zdravlje građana - kaže Dragićević za RSE.
Navodi da Termoelektrana koristi stotine tona uglja po satu i zbog toga je najveći izvor sumpor-dioksida.
- Suštinski problem Pljevalja je dugogodišnja zavisnost od uglja – i za proizvodnju struje i za grijanje - istakao je Dragićević.
Upozorava da, osim Termoelektrane, značajan izvor zagađenja predstavljaju i hiljade individualnih ložišta, kao i gradska toplana, u kojima se tokom zime sagorijevaju velike količine uglja i sirovog drveta.
Ukazuje da se ovim problemom sistemski niko nije bavio decenijama.
Kao ključne mjere navodi zabranu prodaje uglja fizičkim licima, obustavu rada Termoelektrane dok se u potpunosti ne osposobe uređaji za odsumporavanje i sistem za transport šljake, kao i subvencionisanje električne energije kako bi se građani motivisali da pređu na održivije izvore grijanja.
<h2>Sumpor-dioksid okupio građane na protest</h2>
Rekordno prekoračenje koncentracije sumpor-dioksida okupio je na protestu nekoliko stotina građana 17. decembra.
Zatražili su da se Termoelektrana zatvori dok se ne završi njena potpuna ekološka rekonstrukcija, i poručeno da zdravlje Pljevljaka mora biti iznad interesa energetskih kompanija.
Kritikovali su i odluku Elektroprivrede da domaćinstvima u tom gradu odobri 50 odsto popusta na aktivnu električnu energiju, navodeći da se radi o umanjenju od 10-15 eura.
- Naše zdravlje ne može da se plati popustom od deset ili petnaest eura na račun za struju. Ne tražimo subvencije, nego vazduh koji ne truje našu djecu. Samo je u Pljevljima život jeftiniji od kilovata električne energije - kazao je doktor Ilhan Tursumović i dodao da svaki četvrti Pljevljak umire od posledica zagađenja vazduha.
Građanski aktivista Pavle Čolović kazao je da je odavno nepodnošljivo.
- Pljevlja nisu pepeljara. Građani nisu kolateralna šteta. Djeca nisu statistika. Nećemo ćutati, niti se povući. I nećemo da dišemo pepeo da bi se neko pravio da je sve u redu. Vazduh je pravo. Ćutanje je saučesništvo. Vrtić nam je udaljen tri minuta hoda od kuće, ali djecu do tamo vozim autom. Disati se ne može, pa makar malo da umanjim štetu. Ili makar mislim da ih čuvam - kaže Jovan iz Pljevalja za Radio Slobodna Evropa.
<h2>URA podnijela krivičnu prijavu</h2>
Građanski pokret URA podnio je krivičnu prijavu protiv rukovodstva Elektroprivrede Crne Gore i ministra energetike zbog sumnje da je Termoelektrana nezakonito puštena u probni rad i da je time ugroženo zdravlje građana.
Tvrde da elektrana od 1. decembra radi bez potrebnih saglasnosti i nezavršenih segmenata ekološke rekonstrukcije.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je poručio je i da su nadležni morali pokazati veću odgovornost i prisustvo na terenu.
On je posebno ukazao na ulogu Termoelektrane Pljevlja, ističući da su njene emisije direktno povezane sa posljedicama po zdravlje građana.
- Neko u Podgorici mora da čuje šta se dešava u Pljevljima, da je prije neko veče više djece završilo u bolnici upravo zbog ekološke katastrofe koja se desila - rekao je Milatović, dodajući da je nedopustivo što u Pljevljima, usred krize, nije prisutan nijedan član Vlade.
<h2>Regionalni problem</h2>
U noći između 13. i 14. decembra, na državnoj mjernoj stanici zabilježene su satne vrijednosti od 557, 805 i 695 mikroggrama po metru kubnom.
Prema Direktivi Evropske unije o kvalitetu vazduha, satni limit od 350 µg/m³ ne smije biti prekoračen više od 24 puta godišnje.
U Pljevljima je taj prag, prema dostupnim podacima, premašen 23 puta u samo tri dana, od subote do ponedjeljka, 15. decembra.
Izvještaj Bankwatch Network “Uskladiti ili zatvoriti” 2025 pokazuje da termoelektrane na ugalj u zemljama Zapadnog Balkana više od sedam godina nisu ispunile obaveze za smanjenje emisija štetnih gasova, uključujući sumpor-dioksid.
Prema podacima iz izvještaja, ukupne emisije SO₂ iz termoelektrana obuhvaćenih nacionalnim planovima za smanjenje emisija u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji bile su šest puta veće od zakonom dozvoljenih u 2024. godini.
Situacija u Pljevljima je ogledalo šireg regionalnog problema o kojem godinama piše Bankwatch.
U njima se često ponavlja informacija da mali broj termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu emituje više SO2 nego preko 200 takvih postrojenja u EU

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ljekar Tursumović: Samo u Pljevljima je život jeftiniji od kilovata struje

Predsjednik Opštine Pljevlja dr Dario Vraneš, kako su javili pljevaljski mediji, primio je danas Emira Loja, mladića koji je u četvrtak, 24. oktobra, bez straha za svoj život, na vapaj medicinske sestre – upomoć, utrčao u ordinaciju u Domu zdravlja, gdje je zatekao ljekara u krvi, sa nožem pod grlom i napadač koji je prijetio da će da ga zakolje. Predsjednik Opštine je, kako prenose lokalni mediji, izrazio duboko poštovanje i zahvalnost mladom heroju za njegovu hrabrost i odlučnost. - Ovaj čin je primjer kako pojedinac može da utiče na život drugih. Tvoja hrabrost zaslužuje sve pohvale, i mi smo ponosni što imamo ovakve ljude u našem gradu - rekao je Vraneš. On je, sudeći prema saopštenju sa ovog sastanka, Loju obećao posao. Iako diplomirani ekonomista ovaj maldić, kako smo pisali, od 2019. godine u Pljevljima ne može naći posao i sakupio je desetine odbijenica. Konkuriše i na oglase sa nižim kvalifikacijama, ali uzalud.&nbsp; Vraneš je danas rekao Loju da je sa ministrom zdravlja dr Vojislavom Šimunom razgovarao o mogućnostima rješavanja njegovog zapošljenja. Mladom heroju Vraneš je uručio simboličan poklon, a, kako je saopšteno, razgovaralo se i o mogućim inicijativama za promovisanje sigurnosti na radnom mjestu i podršku zdravstvenim radnicima. - Ovaj događaj podsjeća sve nas na važnost solidarnosti i hrabrosti u teškim trenucima. Opština Pljevlja će nastaviti da radi na unaprjeđenju uslova rada i sigurnosti za sve naše građane, a istinske heroje će uvijek ponosno isticati – zaključio je Vraneš. Portal ETV prvi je medij koji je ispričao priču o heroju iz Pljevalja Emiru Loju, u subotu, 26. oktobra, kada smo istakli upravo sramotnu činjenicu da ga do objavljivanja tog teksta niko od lokalnih i državnih zvaničnika nije pozvao da mu, makar, zahvali na herojskom činu.&nbsp; Do informacije smo došli zahvaljujući Fejsbuk objavi Pljevljaka Pavla Čolovića koji je napisao da je dr Tursumović živ zahvaljujući Loju i apelovao na državne i lokalne vlasti da zaposle ovog mladića. Lojo je tada za Portal ETV ispričao da je u hodniku čekao red da ovjeri ljekarsko uvjerenje koje je trebalo da preda uz ostalu dokumentaciju za oglas za vozača u Domu starih, kada je istrčala medicinska sestra dozivajući upomoć. Bez razmišljanja je utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom. Napisali smo da je rizikovao život, jer dok se rvao sa napadačem u pokušaju da mu otme nož, oštrica je bila tik uz njegov stomak. - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokve od krvi – ispričao je Lojo za naš portal Na dr Tursumovića, poznatog neuropsihijatra, u ordinaciji je nasrnuo šezdesetpetogodišnji Pljevljak Dušan Vukašinović. Došao je u ambulantu, naoružan nožem, a pošto je ovaj ljekar dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje za oružni list. - Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem... Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – prisjeća se Lojo. On je i dalje u šoku zbog svega što se dogodilo prošle sedmice, a prema informacijama Portala ETV, do danas ga nijesu nazvale kolege dr Tursumovića – direktor Opšter bolnice Pljevlja Saša Grbović i direktorica Doma zdravlja Brankica Stanković. Bolnica i Dom zdravlja su u istoj zgradi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028201024_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241028201024_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Zgrada Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja"> <figcaption>Zgrada Opšte bolnice i Doma zdravlja Pljevlja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U subotu smo objavili i kako je poziv izostao sa adresa predsjednika Opštine Vraneša i ministra zdravlja Šimuna... Nakon našeg tekst, prvo je Šimun, u neđelju, tokom obilaska u bolnici dr Tursumovića, zahvalio Loju na na hraborom činu, a juče ga je ugostio i Vraneš. Loja, u saopštenjima, nijesu pomenuli ni policija ni tužilaštvo, iako bi i on trebalo da se tretira kao, kako oni kažu, oštećeni. Niko nije pomenuo da je život ljekaru spasio čovjek koji se zatekao u hodniku Doma zdravlja i koji je napadača, zajedno sa još dvojicom momaka, kako nam je ispričao, držao dok nije stigla policija – pet-šest minuta kasnije. A policija je saopštila da su uhapsili napadača, ne pominjući da ga je, ugrožavajući sopstveni život, savladao Lojo i da su oni stigli na „gotov posao“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241028201024_7b2a25d0d091fa01ec902a0668ead313e5cf0fe703a2099f2418d92610a7ad00.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241028201024_7b2a25d0d091fa01ec902a0668ead313e5cf0fe703a2099f2418d92610a7ad00" data-rendition-name="original" width="750" height="430" loading="lazy" alt="Šimun u neđelju posjetio dr Tursumovića"> <figcaption>Šimun u neđelju posjetio dr Tursumovića(Photo: Ministarstvo zdravlja)</figcaption> </figure>  Dr Tursumović uspješno se oporavlja u pljevaljskoj bolnici. Imao je više ubodnih rana u na leđima, grudnom košu i po rukama. Pokušao je da otme nož napadaču, ali bezuspješno. Da nije bilo Loja i njegovog herojskog čina, dr Tursumović danas, vjerovatno, ne bi bio živ. Vukašinović se tereti za krivična djela - ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje.

Kaćuša Krsmanović

Vraneš i ministar Šimun obećavaju Loju posao

Heroj iz Pljevalja koji je u četvrtak spasio sigurne smrti ljekara Ilhana Tursumovića na kojeg je nožem, u ordinaciji pljevaljskog doma zdravlja, nasrnuo njegov pacijent, šezdesetpetogodišnji D. V, zove se Emir Lojo. Bio je, sa još šest-sedam osoba u hodinuku kada je istrčala medicinska sestra dozivajući u pomoć – odmah je, bez trena razmišljanja, utrčao u ambulantu i savladao napadača koji je doktoru držao nož pod grlom. Rizikovao je život. Dok se rvao sa napadačem u pokušaju da mu otme nož, oštrica je bila tik uz njegov stomak. - To je slika koju nikada neću zaboraviti. Napadač je doktoru držao nož tačno pod grkljanom, a doktor sav u lokvama od krvi – prisjeća se Lojo u izjavi za Portal ETV. Ispričao je da je čekao u hodniku da ovjeri ljekarsko uvjerenje za konkurs za posao u Domu starih.&nbsp; - Taman mi je doktorica završila ljekarsko. Začuo se krik. Bila je to medicinska sestra koja je radila sa doktorom Tursumovićem. Ordinacija do. Bilo nas je šest-sedam. Vikala je: „Upomoć, neka mi neko pomogne! Čovjek je nožem napao doktora Tursumovića!“... Onda je zavikala: „Lojo, molim Vas, pomozite“! I ja sam pojurio. Ušao u prostoriju i imao sam što vidjeti. Bez razmišljanja sam krenuo prema napadaču i uhvatio ga za ruku. Nekako mu oteo nož, savladao ga i bacio na krevet. U to su još dvojica momaka ušla da mi pomognu da ga zadržim. On je samo ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem! Pustite me da ga zakoljem!“... Vikao je: „Polomi mi ruku!... Pustite me, pustite me!“... To je trajalo jedno pet-šest minuta, a meni je to bila vječnost. To je scena koja će mi za čitav život ostati. Držali smo ga dok je došla policija. Nož sam spustio na radijator. Sav od krvi – prisjeća se Lojo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241026001028_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241026001028_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Bolnica u Pljevljima "> <figcaption>Bolnica u Pljevljima</figcaption> </figure>  Dok se još rvao sa napadačem, pošto mu je oteo nož, nazavo je policiju, broj 122. - Nijesam ni vidio kad su doktora iznijeli. Nijesam znao u kakvom je stanju. Bio sam fokusiran na napadača koji se žestoko opirao i branio. Odlučivale su sekunde. Jačeg čovjeka, čini mi se, nijesam sreo. I danas su mi ruke plave, koliko se borio. Samo se sjećam da je doktor bio sav krvav. Poslije je došlo i obezbjeđenje bolnice (Opšta bolnica i Dom zdravlja su u istoj zgradi p.a.). Kad je stigla policija gledao sam krvarlim li i ja, jer mu je nož dok smo se borili bio okrenut ka mom stomaku. Možda bi i ja nastradao da nijesam bio brz i fokusiran. Još sam u šoku i teško mogu i da pričam o tome. Još nijesam svjestan što se desilo. Ljudi me zaustavljaju na ulici, zovu... – kaže Lojo.&nbsp; <h2>ČOLOVIĆ OBZNANIO KO JE JUNAK</h2> A zovu ga sugrađani. Pljevljaci. Do sinoć, kada smo razgovarali nije ga pozvao ni direktor Opšte bolnice Pljevlja Saša Grbović, direktorica Doma zdravlja Brankica Stanković, ni predsjednik Opštine Dario Vraneš, niti ministar zdravlja Vojislav Šimun... - Zvala me doktorova supruga da mi zahvali. Kaže da su mi dužni život... Rekao sam joj: „Nijeste mi ništa dužni, meni je Bog dao snagu da sve to odradim samo da doktor bude dobro“ – kaže Lojo.&nbsp; Pljevaljski heroj je diplomirani ekonomista. Od 2019. godine je u potrazi za poslom. - Sada sam konkurisao za mjesto vozača u Domu starih. Iako sam ekonomista po struci, pošto nema posla, onda – daj što daš. Tu već peti put konkurišem. Sve se traži veza. Ja nemam veze i onda predajem dokumenta od oglasa do oglasa. Imam odbijenica ukupno 15-20, od 2019. godine. Konkurisao sam na svaki oglas od Elektroprivrede, Rudnika, Opštine gdje god vidim konkurs. Ali, oni samo kažu da je sve namješteno i tako u nedogled – zaključuje Lojo.&nbsp; Priču o ovom hrabrom mladiću juče je na svom Fejsbuk profilu podijelio njegov sugrađanin Pavle Čolović, uz njegovu fotografiju. - Ovo je Emir Lojo, naš hrabri junak, junak teških vremena koji je juče spasio doktoru život, rizikujući svoj život. U ovo vrijeme kada su glave jeftine, a ljudska glupost nemjerljiva. Spasio je mogući sukob između dvije porodice, spriječio je da petoro đece dr Ilhana ostanu siročići. Ovaj naš narodni heroj, naš sugrađanin je nezaposlen i juče je mirno čekao svoj red da izvadi ljekarsko uvjerenje za posao, kada je začuo vrisak medicinskih sestara, skočio je sa stolice i poput Vuka Mandušića ili poput serdara Šćepana Radojevića skočio da brani nejač, ne znajući šta se dešava. Ovaj momak juče nije uspio završiti ljekarsko uvjerenje za posao na konkurs koji je već bio nekome drugom obećan ili namješten (svi znamo kako se zapošljava na Balkanu zadnjih 100 godina). Momak je bez posla i bez ikakvog primanja, pa apelujemo na neke od odgovornih funkcionera da ovog našeg narodnog heroja zaposle, a mi Pljevljaci znamo da će on svoj posao raditi najbolje na svijetu. Naš narodni heroj zaslužuje posao... – napisao je, pored ostalog, Čolović. On je u objavi dan ranije pozvao ministra Šimuna da primi Emira Loja i razgovara sa njim.&nbsp; - ...Ministre treba da pod hitno pozovete na prijem momka koji je spriječio da ne dođe do nekog drugog događaja. Emir Lojo ne smije biti anonimni heroj već se mora njegovo ime javno ispisati i on se mora nagraditi. Pozivam i predsjednika Opštine Pljevlja da primi heroja i simbolično nagradi našeg sugrađanina koji je rizikovao svoj život – napisao je Čolović.&nbsp; Uzalud. Za sada. Možda će, poziv, ipak, uslijediti tokom naredne sedmice. Jer, Emir Lojo zaslužuje da mu se zvaničnici makar zahvale. <h2>VRANEŠ POSJETIO LJEKARA</h2> Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš juče je obišao povrijeđenog ljekara Tursumovića koji je i dalje na Intezivnoj jedinici Hirurškog odjeljenja Opšte bolnice u Pljevljima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241026001028_e90e792d95d0a57f587fd2b0877ba185c302a0639f5e83be4ea731364d8e35b1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241026001028_e90e792d95d0a57f587fd2b0877ba185c302a0639f5e83be4ea731364d8e35b1" data-rendition-name="original" width="588" height="600" loading="lazy" alt="Vraneš sa povrijeđenim ljekarom"> <figcaption>Vraneš sa povrijeđenim ljekarom</figcaption> </figure>  - Najoštrije osuđujem jučerašnji napad na kolegu dr Tursumovića. Jučerašnji incident je alarm za državu da najhitnije reaguje i zakonskim regulativama zaštiti sve medicinske radnike. Svjedoci smo svakodnevnih slučajeva napada na sve medicinske radnike, ne samo ljekare, u svim opštinama u Crnoj Gori. Posao medicinskih radnika je jako odgovoran, težak i stresan, to su ljudi za koje ne postoji radno vrijeme i cijela društvena zajednica mora imati mnogo više pažnje i senzibiliteta za njihov rad – saopštio je on nakon posjete. Dr Ilhan Tursumović je ugledni pljevaljski neuropsihijatar. Pacijent ga je, prema nezvaničnim informacijama, napao u ordinaciji, jer je dan ranije odbio da mu izda ljekarsko uvjerenje potrebno za oružni list. Ubo ga je više puta nožem, a od oštrice ima rane i na šakama i rukama, jer se borio sa pacijentom u pokušaju da mu otme nož. Iako teško povrijeđen, kako prenose pljevaljski mediji, u stabilnom je stanju. Više tužilaštvo u Bijelom Polju juče je odredilo zadržavanje do 72 sata Pljevljaku D. V. (65). - U tom roku biće donijeta naredba o sprovođenju istrage sa prijedlogom za određivanje pritvora, zbog sumnje da je počinio krivično djelo ubistvo u pokušaju u sticaju sa krivičnim djelom nasilničko ponašanje - saopšteno je iz tužilaštva. Navode da je „D.V. došao u prostorije Doma zdravlja u Pljevljima, gdje je da bi ušao kod ljekara odgurnuo medicinsku sestru Lj. L. Ona je tada pala na pod, nakon čega je osumnjičeni ušao u prostoriju gdje se nalazio ljekar Tursumović i nožem mu nanio dvije ubodne rane u predjelu grudnog koša i leđa, kao i dvije posjekotine u predjelu ruku – piše u saopštenju Višeg tužilaštva. Niti policija, niti tužilaštvo riječju nijesu pomenuli da je mladi Pljevljak Emir Lojo, rizikujući svoj život, sigurno spasio život doktoru Tursumoviću. Ne pišu da se rvao sa naoružanim napadačem, da je i sam, kako bi oni rekli, oštećeni, jer je oštrica noža prijetila i njemu. Ništa.&nbsp; Ali, znaju Pljevljaci. I zahvaljuju mu i znani i neznani. Dok država ćuti. Ni da pitaju – kako ste?

LOJO: Samo je ponavljao: „Pustite me da ga zakoljem!“

Napad na kolegu dr Ilhana Tursumovića je pokazatelj u kom stanju se nalazi naše društvo, ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista dr Jevto Eraković.&nbsp;
Eraković je kazao da je dr Tursumović čitav svoj radni vijek posvetio liječenju građana Pljevalja i okoline i bio uspješan rukovodilac DZ Pljevlja.
- Ljekari rade pod velikim pritiskom, suočeni su sa nikad većim problemima u zdravstvenom sistemu i ne postoje mehanizmi njihove zaštite. Odgovorne ne treba dugo tražiti - istakao je Eraković na mreži X.
On je rekao da su ministar zdravlja Vojislav Šimun i drugi predstavnici vlasti direktno su odgovorni za ovakvo stanje.
- Dio su vlasti koja je ukinula odredbe iz zakona koji su tretirali napade na zdravstvene radnike kao krivično djelo - zaključio je Eraković.

Eraković: Ljekari rade u nikad gorim uslovima, odgovorna vlast i Ministarstvo zdravlja

Poslanica Pokreta Evropa sad (PES) Dragana Vučević osudila je današnji fizički napad na neuropsihijatra Opšte bolnice Pljevlja Ilhana Tursumovića. 
- Najoštrije osuđujem fizički napad na kolegu, neuropsihijatra Opšte bolnice Pljevlja Ilhana Tursumovića, koji je povrijeđen i ima nekoliko ubodnih rana koje je zadobio na radnom mjestu - navela je Vučević.
Prema njenim riječima, umjesto podrške i saradnje u obavljanju iznad svega humanog posla, dešavaju se ovakvi nemili događaji i to se, kaže, pod hitno mora zaustaviti.
Vučević je pozvala nadležne organe da u što kraćem roku preduzmu sve neophodne mjere kako bi se stalo na put ovakvim i sličnim djelima koji ugrožavaju živote i medicinskih radnika i pacijenata.

Vučević osudila napad na doktora Tursumovića: Nadležni da u što kraćem roku preduzmu sve mjere

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: ilhan-tursumovic