Inflacija potrošačkih cijena u Kini ubrzala se u decembru na najbrži tempo u gotovo tri godine, jer se potrošnja povećala uoči novogodišnjih praznika, dok je deflacija na fabričkim vratima ostala ukorijenjena.
To signalizuje da je temeljna potražnja ostala slaba, prenosi SEEbiz
Potrošačke cijene porasle su 0,8 odsto u odnosu na prethodnu godinu, što je njihov najviši nivo od februara 2023., prema podacima Nacionalnog zavoda za statistiku. Poboljšanje je uslijedilo nakon rasta od 0,7 odsto u novembru i ispunilo je očekivanja ekonomista u anketi Reutersa.
Oporavak potrošačkih cijena uglavnom je podstaknut svježim povrćem, koje je poraslo 18,2 odsto u odnosu na prethodnu godinu zbog nedostatka snabdjevanja tokom hladne zime. Među ostalim prehrambenim artiklima, cijene svinjetine pale su 14,6 odsto.
Temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene hrane i energije, porasla je 1,2 odsto u decembru u odnosu na prethodnu godinu, nepromijenjena u odnosu na rast prethodnog mjeseca. Na mjesečnom nivou, potrošačke cijene porasle su 0,2 odsto, iznad očekivanog rasta od 0,1 odsto u anketi Reutersa.
Ipak, za cijelu prošlu godinu, mjerač inflacije bio je stagniran, ispod službenog cilja od oko dva odsto, što signalizira da su do sada sprovedene mjere podsticaja Pekinga, uključujući program zamjene robe široke potrošnje, malo doprinijele povećanju potražnje.
Proizvođačke cijene pale su 1,9 odsto u decembru u odnosu na prethodnu godinu, što je bolje od predviđenog pada od dva odsto, produžujući deflacioni niz duže od tri godine. Pad se ublažio s pada od 2,2 odsto u novembru, dijelom zbog viših cijena obojenih metala.
Cijene trajnih roba široke potrošnje pale su 3,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Inflacija u Kini na najvišem nivou u tri godine

Godišnja inflacija u eurozoni za decembar, prema prelimiranim podacima, pala je sa novembarskih 2,1 na dva odsto, objavio je Eurostat.
&nbsp;Cijene usluga su porasle 3,4 odsto međugodišnje, usporivši u odnosu na 3,5 odsto u novembru, a cijene energije su pale značajno bržim tempom, 1,9 odsto međugodišnje naspram novembarskog pada za 0,5 odsto, prenosi Tanjug.
&nbsp;Kada su u pitanju hrana, alkohol i duvan, cijene su porasle 2,6 odsto međugodišnje, usporivši u odnosu na novembarskih 2,4 odsto, a cijene industrijskih proizvoda osim energije 0,4 odsto, usporivši u odnosu na međugodišnju stopu mjerenu prošlog mjeseca od 0,5 odsto.
&nbsp;Godišnja stopa bazne inflacije u eurozoni smanjena je u decembru na 2,3 odsto, u odnosu na novembarskih 2,4 odsto.
&nbsp;Među najvećim privredama u eurozoni, najznačajnija promjena primijetna je u Njemačkoj, gdje je porast godišnje stope inflacije usporila sa 2,6 odsto izmjerenih u novembru na dva odsto, kako pokazuju preliminarni decembarski nalazi mjereni harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP).
&nbsp;Francuska bilježi neznatno usporavanje godišnje stope inflacije koja u decembru iznosi 0,8 odsto, u poređenju sa 0,7 odsto zabilježenih u novembru i oktobru. Godišnja stopa inflacije porasla je u Italiji sa 1,1 odsto na 1,2, dok je u Španiji sa 3,2 odsto pala na tri odsto.
&nbsp;Najviše godišnje stopa inflacije u eurozoni na osnovu preliminarnih podataka za decembar bilježe se u Slovačkoj i Estoniji i iznose 4,1 odsto, dok je najniža stopa od 0,1 odsto zabilježena na Kipru, objavio je Eurostat.

1084x550

Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno smanjena na dva odsto u decembru

Inflacija u eurozoni bila je stabilna u novembru, pokazali su u novi podaci Eurostata, uz neznatno blaže poskupljenje hrane nego što su pokazale preliminarne procjene.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u novembru 2,1 odsto, izračunali su statističari, snizivši procjenu s početka mjeseca 0,1 procentni poen.
To znači da su potrošačke cijene porasle istim tempom kao i u oktobru. U septembru je rast cijena ubrzao na 2,2 odsto, s dva odsto tokom ljetnih mjeseci, prenosi Hina.
Najviše su i u novembru u eurozoni poskupile usluge, 3,5 odsto, jednako kao u oktobru, potvrdili su statističari preliminarne podatke.
Cijene svježe hrane porasle su 3,2 odsto, nešto blaže no što su statističari izračunali početkom mjeseca, procijenivši preliminarno njihov rast na 3,3 odsto.
Energija je i u novembru bila jeftinija nego lani, ali samo 0,5 odsto, potvrdili su statističari računicu s početka mjeseca. U oktobru je pojeftinila 0,9 odsto. Cijene energije u eurozoni padaju od marta, a najsnažnije su u odnosu na isti prošlogodišnji period umanjene u aprilu i maju, 3,6 odsto.
Kada se isključe energija i svježa hrana, cijene su u eurozoni u novembru bile više 2,4 odsto nego lani, kao i u septembru i oktobru, potvrdio je Eurostat preliminarne procjene.
Na mjesečnom nivou cijene mjerene HICP‑om u novembru su blago pale, 0,3 odsto, i to prvi put od maja, potvrdili su statističari. U oktobru su porasle 0,2 odsto.
U odnosu na oktobar, usluge su pojeftinile 0,8 odsto, dok je hrana poskupila 0,3 odsto. Preliminarni podaci su pokazali nešto snažniji pad cijena usluga, 0,9 odsto, i marginalno veći rast cijena hrane, 0,4 odsto.
Energija je na mjesečnom nivou poskupila 0,9 odsto, potvrdio je Eurostat procjenu s početka mjeseca.

Inflacija u eurozoni stabilna u novembru

Ekonomista Mirza Krnić ocijenio je da pad inflacije sa 4,8 odsto u oktobru na 4,2 odsto u novembru ne predstavlja dobru vijest, već signal za ozbiljnu zabrinutost, jer visoke cijene u Crnoj Gori i dalje rastu bez adekvatnog odgovora države.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Krnić je kazao da crnogorska ekonomija nema otpornost ni na spoljne, ni na unutrašnje poremećaje, te da je unutrašnja inflacija započela nakon uvođenja programa Evropa sad 1.
Prema istraživanju Unije slobodnih sindikata Crne Gore, sindikalna potrošačka korpa na kraju 2025. godine iznosi 2.045 eura, što je gotovo 200 eura više nego prije dvije godine. Istovremeno, zvanični podaci Monstata o potrošačkoj korpi nijesu dostupni gotovo dvije godine.
Krnić podsjeća da građani Crne Gore već četiri godine trpe kontinuirani rast cijena i visoku inflaciju, te da podatak o inflaciji od 4,2 odsto u novembru ne ukazuje na poboljšanje životnog standarda.
- To što je inflacija u novembru 4,2 odsto ne znači da su se cijene smanjile ako je u oktobru bila inflacija 4,9 pa 4,2 u novembru ne znači da su se cijene snizile, nego je samo pitanje intenziteta rasta. Inflacija 4,2 odsto su veće cijene u novembru ove godine u odnosu na period od prije godinu dana. Visoke su cijene u zemlje, taj problem se produbljuje, počelo je od programa Evropa sad 1, ali nije to jedini razlog poskupljenja, nema nikakve reakcije države u rješavanju ovog problema i samo možemo očekivati da se problem produbljuje i tako mi se čini da Vlada čeka da vidi šta će se desiti. Nemamo nikakvu otpornost ni na spoljne uticaje, a ni na unutrašnje jer od programa Evropa sad 1 mi imamo i domaću inflaciju osim uvozne - rekao je Krnić.
Govoreći o Vladinoj mjeri „Limitirane cijene“, Krnić smatra da se radi o marketinškoj akciji bez stvarnog efekta, uporedivoj sa pokušajem gašenja požara bokalom vode.
- Građani su prepušteni sami sebi, jer se ne rješava problem od posljedice, već bi trebalo početi od uzroka. Možete ograničiti marže, i nemate nikakav mehanizam da spriječite taj krupni kapital i trgovinske lance da odgovorno nastupaju, pritom oni vrlo jednostavno mogu da prenesu na druge proizvode, mogu da se dogovore sa dobavljačem da prikažu veće troškove nego što stvarno jesu i uglavnom se na kraju dešava da to prenesu na druge proizvode i na kraju kad prestane akcija imamo druge proizvode koji su skuplji i imamo one na koje se vratila cijena od ranije - zaključio je Krnić.

Krnić: „Limitirane cijene“ su kao pokušaj gašenja požara bokalom vode

Cijene proizvoda i usluga lične potrošnje, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u novembru su, u odnosu na isti mjesec prošle godine, u prosjeku bile više 4,2 odsto, pokazuju podaci Monstata.
Potrošačke cijene u novembru su u odnosu na oktobar u prosjeku bile niže 0,4 odsto.
- Najveći uticaj na negativnu mjesečnu stopu inflacije imali su pad cijena u grupama povrće, voće, usluge smještaja, hljeb i žitarice- navodi se u saopštenju.&nbsp;
&nbsp;Potrošačke cijene su u periodu od januara do novembra, u poređenju sa istim periodom prošle godine, u prosjeku bile više 3,9 odsto.
Posmatrano po glavnim grupama proizvoda i usluga prema namjeni potrošnje, u novembru je, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježen rast u grupama odjeća i obuća 2,5 odsto, prevoz 0,9 odsto, stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva, zdravlje i rekreacija i kultura po 0,1 odsto.&nbsp;
Pad cijena zabilježen je u grupama hrana i bezalkoholna pića 1,8 odsto, restorani i hoteli 1,3 odsto, alkoholna pića i duvan, ostala dobra i usluge, namještaj, oprema za domaćinstvo i rutinsko održavanje stana po 0,1 odsto.&nbsp;
Cijene ostalih proizvoda i usluga nijesu se bitnije mijenjale.

Monstat: Inflacija u novembru 4,2 odsto

Inflacija u eurozoni ubrzala je u novembru, uz izrazitije poskupljenje svježe hrane i usluga i blaži pad cijena energije, pokazali su preliminarni podaci Eurostata.
Godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila je u novembru 2,2 odsto.
Inflacija je u oktobru usporila na 2,1 odsto, nakon septembarskog ubrzanja na 2,2 odsto, prenosi Hina.&nbsp;
Tokom tri ljetna mjeseca cijene su rasle po stopi od dva odsto.&nbsp;
Najviše su i u novembru poskupile usluge, 3,5 odsto, nešto snažnije nego u oktobru, produživši period ubrzanog rasta cijena na tri mjeseca.
Svježa hrana bila je 3,3 odsto skuplja nego u prošlogodišnjem novembru. U oktobru je rast cijena naglo usporio, sa septembarskih 4,7 na 3,2 odsto.
Energija je i u novembru bila neznatno jeftinija nego prošle godine. Njene cijene padaju od marta.
Kada se isključe energija i svježa hrana, cijene su u eurozoni u novembru na godišnjem nivou porasle 2,4 odsto, jednako kao i u septembru i oktobru.

Inflacija u eurozoni blago ubrzala u novembru

Poslanik Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza, Boris Mugoša, istakao je u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E da postoji velika razlika između zvaničnih tvrdnji o stanju u zdravstvu i stvarnog iskustva građana.
- Kažu da je dobro da ima ljekova, da građani ne moraju da kupuju osnovna medicinska sredstva kad dođu u ustanove zdravstvenog sistema, dok sa druge strane građani pričaju potpuno drugačiju priču i negdje po logici stvari realnije je ono što govore pacijenti, jer se oni susreću sa tim - rekao je Mugoša.
Kako je naglasio, tužna realnost crnogorske političke scene, posebno kada je riječ o parlamentarnoj većini, ogleda se u današnjem skupštinskom zasijedanju, gdje neki poslanici koriste pitanja premijeru da bi se obračunavali sa opozicijom.
- Vidjeli ste i neke poslanike koji pričaju da je sve sjajno i bajno. Čovjek se zapita da li da potroši par sati kad je u pitanju premijerski sat, ali mislim, sa druge strane, da je bilo suvislih pitanja iz opozicije koja se tiču ekonomsko-socijalne situacije. Moj kolega Nenezić je otvorio jedno osjetljivo pitanje i vidjećemo kako će se stvari dešavati u narednom periodu - naveo je Mugoša.
Poslanik je podsjetio na situaciju sa Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, te dogovor o saslušanju po pitanju finansiranja zdravstvenog sistema.
- Parlamentarna većina se na sve načine trudila i na kraju, nažalost, uspjela da toj sjednici ne prisustvuje neko ko je na čelu Fonda zdravstva prethodne tri godine, ko je ukazivao na iste te izazove. Nijesmo ga mi kao Odbor pozvali, nego je on u skladu sa poslovnikom sam iskazao interesovanje i urađen je jedan presedan – prvo da mu se odbije prisustvo, a onda da se čak i o tome glasa. Ja sam prosto zamolio kolege iz vlasti da ne rade to, jer se uvode loše prakse. Govorio sam da će i oni možda nekad biti opozicija ili će neko doći poslije njih. Imam osjećaj da se političari ponašaju na način da dok su oni tu to je važno i to će da kontrolišu, a sve što se kasnije bude dešavalo ih apsolutno ne interesuje. Mislim da to nije dobro - naglasio je Mugoša.
On je dodao da je teško nešto sakriti u zdravstvu jer je to javan sistem kroz koji svakodnevno prolaze pacijenti, pa je nerazumljivo zbog čega poslanici parlamentarne većine rade ovakve stvari.
<h2>Finansijski problemi i nedostatak razvoja</h2>
Mugoša je ukazao i na konkretne probleme u zdravstvu, između ostalog i na to što je za testove za onkološke pacijente izdvojeno 300.000 eura umjesto neophodnih 500.000 eura za kontrolu i preventivu, da se ne liječe samo posljedice.
- Uvijek treba dati svakome priliku i onda argumentima pokušati da opovrgnete njegove tvrdnje, a ne na način da mu ne dozvoljavate da prisustvuje. Samo to nedozvoljavanje prisustva govori da se pokušalo da se ne čuje ta druga 'strana', neko ko je bio u tom sistemu duboko involviran. Na kraju krajeva, Vuka Kadića nije birao bivši režim nego je izabran 2022. godine. Ja sam tada rekao da meni Vuk Kadić ne treba da bi o politici pričao i ideološkim razlikama koje su potpuno legitimne, nego ta osoba treba da bude kao neko ko je tri godine bio na čelu Fonda za zdravstvo i kao neko ko je decenijama u zdravstvenom sistemu. Ali prosto vidite ono nevjerovatno glasanje gdje je devet članova Odbora bilo protiv da on dođe. Mislim da se to neće više dešavati u Skupštini. Možda je ovo jedan trenutak slabosti, ali ja, kako analiziram događaje, prosto, ova vlast ne dozvoljava da postoje kritičari te vlasti - rekao je Mugoša.
<h2>Ekonomski model i inflacija</h2>
On smatra da je ekonomski model vladajuće većine u početku izazvao pozitivne reakcije, ali da su građani razuvjereni onim na šta je opozicija ukazivala – da će vještačko povećanje zarada izazvati inflaciju.
Mugoša je ukazao da budžet nema razvojnu komponentu, jer je kapitalni budžet ispod 10 odsto izvornih prihoda budžeta, odnosno samo 3,5 odsto BDP-a, a ulaganje u konkurentnost privrede iznosi 0,12 odsto izvornih prihoda budžeta.
- Ta čuvena krilatica da je inflacija dobra za budžet i državu, loša za građane, koliko god da kritikujemo, ogolila je logiku vlasti i ne postoji rečenica koja je više ogolila tu realnost, a to je da mi u stvari imamo inflatorni budžet, da nama akcize i PDV čine više od 60 odsto prihoda. Akcize i PDV su porez na potrošnju i on najviše pogađa one koji imaju manje - istakao je Mugoša.
<h2>EU, NATO i spoljnopolitički prioriteti</h2>
Komentarišući nedavno glasanje za sudije Ustavnog suda, Mugoša je rekao da je javni interes bio da se pokuša doći do kandidata koji bi imali veći legitimitet uz podršku vlasti i opozicije.
On je naveo da je odluka EU da Crna Gora bude prva sljedeća članica Evropske unije dobra za zemlju.
- Meni su dva ključna spoljno-politička prioriteta nakon nezavisnosti bili NATO i članstvo u EU, jer to nema alternativu za Crnu Goru. Nadam se da ćemo uspjeti do kraja sljedeće godine da zatvorimo sva poglavlja, ali sa ovakvim pristupom parlamentarne većine, uz ovakvu dinamiku biće znatno teže - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Političari iz kancelarija ne znaju šta se dešava u javnom zdravstvenom sistemu

Najnoviji izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za Crnu Goru predstavlja brutalno otvoren obračun sa ekonomskom politikom Vlade Crne Gore.
Iza fasade samozadovoljnih saopštenja Ministarstva finansija o "stabilnosti i otpornosti ekonomije", MMF otkriva zabrinjavajuću sliku: ekonomija koja usporava, inflacija koja ponovo raste, fiskalna disciplina koja se raspada, i spoljna neravnoteža koja dostiže opasne nivoe. Dok Vlada Crne Gore objavljuje trijumfalističke poruke, međunarodne finansijske institucije upozoravaju na strukturne probleme koji se godinama akumuliraju kao rezultat nesposobnosti i populizma, ocijenio je za "Dan" ekonomski analitičar Miloš Vuković.
– Najgori pokazatelj ekonomske neodgovornosti sadašnje Vlade je drastično pogoršanje fiskalnih pokazatelja. MMF projekcija da će se budžetski deficit proširiti sa 2,9 odsto BDP-a u 2024. na 3,6 odsto BDP-a u 2025. godini. Ovo predstavlja potpuni obrnuti trend od perioda fiskalne konsolidacije koji je uslijedio nakon pandemije kovida-19. Vlada je u 2024. godini sistematski urušavala fiskalnu stabilnost države. Umjesto strukturnih reformi koje bi osigurale dugoročnu održivost javnih finansija, Vlada je odabrala put kratkoročnog i neodrživog populizma: povećanje plata u javnom sektoru bez reforme javne uprave, širenje socijalnih programa bez unapređenja sistema ciljanja pomoći i kapitalne projekte upitne ekonomske vrijednosti motivisane prije svega političkim kalkulacijama – kazao je direktor Fideliti konsaltinga.
Posebno je, kako je istakao, alarmantna činjenica koju MMF eksplicitno navodi: "Zakon o fiskalnoj odgovornosti Crne Gore nije dosljedno poštovan u praksi".
– Ovo priznanje od strane MMF-a otkriva fundamentalnu istinu o načinu na koji Vlada upravlja državnim finansijama – zakoni postoje na papiru, ali se u praksi sistematski krše jer Vlada neometano vodi politiku fiskalne ekspanzije u najgorem mogućem trenutku – naglasio je Vuković.
Dalje je naveo da je MMF izuzetno eksplicitan u ocjeni dugoročne fiskalne pozicije Crne Gore: "Do 2035. godine, Crna Gora će trebati 5–6 odsto BDP-a u dodatnim resursima za pokriće pritisaka iz starenja stanovništva, obaveza vezanih za odbranu i klimatskih promjena".
– No, Vlada ne samo da ne priprema zemlju za ove izazove, već aktivno pogoršava fiskalnu poziciju kroz neodgovorne politike. Umjesto da se vrši reforma penzionog sistema i javne uprave, ovi problemi su ignorisani. Međutim, u izvještaju je jasno navedeno da je Ministarstvo finansija zatražilo tehničku podršku MMF-a za obuzdavanje rashoda i reformu javne uprave. Cijena ove fiskalne neodgovornosti biće plaćena u narednim godinama kada će buduće generacije morati da saniraju budžetske deficite kroz drastične rezove programa ili povećanje poreza – poručio je Vuković.
Kao najalarmantniji nalaz MMF-a, istakao je dramatično pogoršanje spoljnotrgovinske pozicije Crne Gore. MMF projektuje da će se deficit tekućeg računa naglo proširiti na oko 18 odsto BDP-a u 2025. godini.
– MMF je precizan u ocjeni: "Tekući račun se procjenjuje kao značajno slabiji od nivoa opravdanog ekonomskim fundamentima i poželjnim politikama". Drugim riječima, deficit tekućeg računa nije rezultat privremenih eksternih šokova već posljedica loših ekonomskih politika koje vodi Vlada. Objašnjenje ove situacije je jednostavno: Vlada podstiče domaću potrošnju kroz ekspanzivnu fiskalnu politiku i rast plata koji nije potkrijepljen rastom produktivnosti, što direktno vodi rastu uvoza i pogoršanju tekućeg računa. Istovremeno, turizam, tradicionalni generator deviznog priliva, pokazuje znake stagnacije, a Vlada nije uspjela da diverzifikuje ekonomiju dalje od turizma i nekretnina. Ovakav deficit tekućeg računa predstavlja egzistencijalnu prijetnju. Bez adekvatnog priliva stranih direktnih investicija, Crna Gora će morati da finansira deficit kroz zaduživanje, što će dodatno povećati ionako visok javni dug i otežati servisiranje budućih obaveza – ocijenio je on.
<h3>Skraćeno radno vrijeme je ekonomski populizam</h3>
MMF upozorava da bi "moguće uvođenje skraćenog radnog dana moglo smanjiti ponudu rada i dodatno ograničiti rast produktivnosti".
– Ova mjera, koju Vlada promoviše kao progresivnu socijalnu politiku, u realnosti predstavlja još jedan primjer ekonomskog populizma koji ignoriše strukturne slabosti crnogorske ekonomije. Crna Gora već ima problem sa niskom stopom zaposlenosti, visokom stopom neformalne ekonomije i stagnirajućom produktivnošću. U takvim uslovima, smanjenje radnog vremena bi dodatno smanjilo proizvodni kapacitet ekonomije i pogoršalo ionako loše pokazatelje produktivnosti. Umjesto da radi na reformama koje bi povećale produktivnost (obrazovanje, digitalizacija, unapređenje poslovnog okruženja, smanjenje birokratije), donosioci odluka se bez pardona usuđuju da "slome" mikro, mala i srednja preduzeća – naveo je Vuković.
Vuković je istakao da MMF konstatuje dramatičan povratak inflatornih pritisaka, te da je inflacija porasla na 4,9 odsto u septembru 2025. godine.
– Ovaj skok inflacije nije rezultat eksternih faktora već direktna posljedica ekspanzivne politike plata koju vodi Vlada. MMF eksplicitno upozorava da "inflatorni pritisci ponovo se javljaju, djelimično vođeni rastom plata". Vlada je u predizbornom periodu sistemski povećavala plate u javnom sektoru bez obzira na produktivnost, što je stvorilo pritisak na privatni sektor da prati ta povećanja. Rezultat je spirala plata i cijena koja erodira kupovnu moć građana, posebno onih na fiksnim primanjima poput penzionera – rekao je Vuković.
MMF, kako je naveo, takođe upozorava da "veza između rasta plata i produktivnosti mora biti čvrsto ponovo uspostavljena".
– Ovo je diplomatski način da se kaže ono što ekonomisti odavno znaju: crnogorska Vlada je dozvolila da plate rastu mnogo brže od produktivnosti, što u srednjem roku vodi gubitku konkurentnosti, porastu inflacije, i pogoršanju vanjskotrgovinske pozicije – poručio je direktor Fideliti konsaltinga.
Kako je kazao, MMF predviđa da će "domaće cijene električne energije porasti kako se domaća karbonska cijena usklađuje sa cijenom EU sistema trgovanja emisijama (ETS)".
<h3>Usvajamo EU zakone, ali ih ne primjenjujemo</h3>
MMF kao prioritet navodi "jačanje Zakona o fiskalnoj odgovornosti i operacionalizaciju nezavisnog Fiskalnog savjeta".
– Problem je što Fiskalni savjet, premda predviđen zakonom još prije nekoliko godina, nikada nije postao operativan. Ovo je simptomatično za širi obrazac ponašanja jer Vlada formalno usvaja zakone i institucije koje zahtijevaju međunarodne institucije i EU, ali ih u praksi ne implementira ili aktivno sabotira njihovo funkcionisanje. Rezultat je fasada institucionalnog okvira iza koje stoji politička realnost potpune arbitrarnosti u vođenju ekonomske politike – ocijenio je Vuković.
– Ovo predstavlja ogroman fiskalni i socijalni šok za koji Vlada nije pripremila niti građane, niti privredu. Povećanje cijena električne energije će direktno pogoditi najsiromašnije građane koji već sada imaju problema da plaćaju račune. Istovremeno, energetski intenzivne industrije će se suočiti sa dramatičnim povećanjem troškova što će ugroziti njihovu konkurentnost i može dovesti do zatvaranja pogona i gubitka radnih mjesta. Privreda će trošak povećanja cijene struje prebaciti na građane, što će dovesti do povećanja inflacije, što u krajnjem pogoršava životni standard građana – pojasnio je Vuković.
MMF preporučuje da bi "unapređenje praksi upravljanja javnim investicijama povećalo ekonomski rast i efikasnost kapitalnih rashoda".
– Iza ove formulacije krije se surova realnost: Crna Gora hronično loše upravlja javnim investicijama, sa projektima koji sistematski kasne, prekoračuju budžete, i ne postižu projektovane rezultate. Vlada nema transparentan sistem prioritizacije kapitalnih projekata zasnovan na ekonomskoj analizi troškova i koristi. Umjesto toga, projekti se biraju na osnovu političkih kriterijuma. Rezultat je infrastruktura upitnog kvaliteta, projekti koji ne doprinose produktivnosti ekonomije i ogromno rasipanje javnih resursa – tvrdi Vuković.
<h3>Ugrožavanje CBCG vodi ka lošim ishodima</h3>
MMF naglašava da "za nastavak obezbjeđivanja finansijske stabilnosti, operativna nezavisnost Centralne banke mora biti očuvana".
– Ova opomena nije slučajna jer postoje indicije da Vlada pokušava da utiče na odluke Centralne banke. Istorija pokazuje da ugrožavanje nezavisnosti centralnih banaka uvijek vodi ka lošim ishodima – inflaciji, finansijskim krizama i gubitku kredibiliteta svih aktera – zaključio je direktor Fideliti konsaltinga.
Izvještaj MMF-a, kako je naveo, predstavlja opominjuću sliku ekonomske politike Vlade Crne Gore.
– Iza optimističke retorike i samozadovoljnih saopštenja krije se realnost: fiskalna disciplina se rapidno raspada, spoljne neravnoteže rastu, finansijski rizici se akumuliraju, a dugoročni izazovi se ignorišu. Strukturne reforme se odlažu. Fiskalna pravila se krše. Nezavisne institucije se marginalizuju. Dugoročna održivost se žrtvuje za kratkoročne političke poene. MMF je bio diplomatski ali jasan u svojoj poruci: sadašnja ekonomska politika nije održiva i mora se promijeniti. Pitanje je da li će Vlada uvažiti ove savjete ili će nastaviti da vodi zemlju prema ekonomskoj krizi koja će biti mnogo bolnija i skuplja za saniranje nego preventivne mjere koje bi trebalo preduzeti danas. Građani Crne Gore zaslužuju odgovornu ekonomsku politiku zasnovanu na dugoročnoj održivosti, a ne populističkim mjerama i kratkoročnim kalkulacijama – zaključio je Vuković.

Vuković: Ekonomija usporava, inflacija raste, fiskalna disciplina se raspada

Inflaciona očekivanja u eurozoni su u septembru blago oslabila, saopštila je Evropska centralna banka (ECB).
ECB je objavila izveštaj za septembar u kome se navodi da su inflaciona očekivanja potrošača u eurozoni blago pala, dok su očekivanja kada je riječ o potrošnji i cijenama nekretnina porasla.
Percepcija inflacije za prethodnih 12 meseci ostala je stabilna na 3,1 odsto osmi mjesec zaredom, dok su očekivanja inflacije za narednih 12 mjeseci blago pala sa 2,8 na 2,7 odsto, prenosi Blic.
Takođe, očekivanja za inflaciju u narednih tri i pet godina ostala su nepromijenjene na 2,5 i 2,2 odsto.
Očekivani rast nominalnih prihoda ostao je stabilan na 1,1 odsto, a očekivani rast potrošnje porastao je sa 3,3 na 3,5 odsto, dok je percepcija prošlogodišnje potrošnje blago pala sa pet na 4,9 odsto.
U izvještaju se navodi da su očekivanja ekonomskog rasta ostala negativna na minus 1,2 odsto, a očekivana stopa nezaposlenosti za narednih 12 mjeseci ostala je stabilna na 10,7 odsto.
Očekivani rast cijena nekretnina porastao je sa 3,4 na 3,5 odsto.
Takođe, očekivane kamate na hipotekarne kredite porasle su sa 4,5 na 4,6 odsto. Pristup kreditima je blago otežan u prethodnih 12 mjeseci, a očekivanja za dalje pooštravanje rastu treći mjesec zaredom.

Inflaciona očekivanja u eurozoni blago pala

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra na pitanja predstavnika poslaničkih klubova na posebnoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće Spajića da li smatra da bi, zbog neusvajanja izvještaja o radu tužilaštva u Skupštini, vrhovni državni tužilac Milorad Marković trebalo da podnese ostavku.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić interesovaće se za ključne planove i ciljeve koje Vlada namjerava ostvariti u preostale dvije godine mandata.
Šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović pitaće premijera da li su napadi na bezbjednosni sektor izraz očaja i panike političko-kriminalnih struktura koje su, kako je rekao, decenijama upravljale državom kao privatnim posjedom.
Poslanica Demokratske narodne partije Jelena Kljajević pitaće Spajića koje konkretne benefite i koristi, za građane i crnogorsku privredu, Vlada očekuje od prisustva i širenja poslovanja Wizz Air u Crnoj Gori.
Potpredsjednika Skupštine i poslanika Bošnjačke stranke Mirsada Nurkovića interesuje u kojoj fazi je realizacija projekta ski centra na Štedimu u Rožajama.
Šef Kluba poslanika Socijaldemokrata i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša pitaće Spajića kako komentariše činjenice da je godišnja inflacija u Crnoj Gori najvisa u poslednjih 16 mjeseci, da je više nego dvostruko veća nego inflacija u zemljama eurozone, te koje je mjere Vlada preduzela u proteklih šest mjeseci da suzbije rast cijena.
Predsjednik poslaničkog kluba pokreta URA Miloš Konatar pitaće Spajića šta je uradio da bi sprijećio rast cijena proizvoda i usluga, s obzirom na to da su premijer i Vlada povećanjem poreza na usluge u turizmu, kao i poreza i akciza na širok spektar proizvoda i usluga, uz narušavanje poslovnog ambijenta i stabilnosti javnih finansija, najodgovorniji za rast inflacije i slabljenje kupovne moći gradana.
Poslanicu Posebnog kluba Radinka Ćinćur interesuje kakav je plan Vlade na polju imigracione politike i šta će preduzeti da uvedete red u, kako je ocijenila, nekontrolisani priliv stranih državljana.
Poslanica Socijalističke narodne partije Slađana Kaluđerović pitaće Spajića da li raspolaže preciznim podacima o doseljavanju državljana Turske u Crnu Goru, kao i da li se analiziraju moguće posljedice po demografsku strukturu i tržište nekretnina.
Sjednica je zakazana za 12 sati.

1250x600

Spajić sjutra pred poslanicima o Markoviću, bezbjednosti, migracijama...

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Milanović: Grenland je beskoristan, ne znam je li Trampova administracija na karti vidjela Svalbard

U novom izdanju emisije „Jutro s Majom“ na Televiziji E, gledaoce očekuju zanimljivi sagovornici iz svijeta mode, muzike i umjetnosti.
Gost emisije biće poznati modni dizajner Igor Todorović, prepoznatljiv po autentičnom izrazu i stavu, koji dosljedno njeguje kako u modnim trendovima, tako i u životnim pogledima.
Voditeljka Maja Popović ugostiće i srpskog kompozitora i multiinstrumentalistu Saleta Sedlara, povodom njegove nove pjesme „Svetli beli grad“, koja predstavlja intimni i društveno angažovani muzički portret Beograda – grada koji, uprkos ranama i izazovima, ostaje ponosan, ali polako gubi sjaj po kojem je bio prepoznat.
U emisiji će učestvovati i panelisti: glumica Jovana Brnović, muzičarka Jovana Ćupić i muzičar Lazar Nenezić, koji će sa gostima i voditeljkom razgovarati o aktuelnim temama iz svijeta umjetnosti i društva.

Tag: inflacija