Većina inicijativa koje zaprima Inspekcija rada odnosi se na javni sektor, međutim, privatni sektor podliježe češćim kontrolama jer tamo nepravilnosti nose teže posljedice, objasnio je podkastu Instituta Alterntavila Glavni inspektor rada.&nbsp;
Najavio jem kako se dodaje iz ove NVO, jačanje kapaciteta inspekcije, kao preduslova, između ostalog, i bolje kontrole javnog sektora.
- O tome koje su najčešće nepravilnosti prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, na koji način inspekcija odlučuje koga će da kontroliše i zašto ne planira veći broj redovnih nadzora u javnom sektoru – samo su neka od pitanja o kojma smo u šestoj epizodi IA podkasta ReForma razgovarali sa Srđanom Simovićem, glavnim inspektorom Inspekcije rada - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Institut alternativa je monitoringom rada inspekcija za 2023. i 2024. godinu uočila da je Inspekcija rada do tri puta manje kontrolisala javni u odnosu na privatni sektor, te da je preko 90 odsto nadzora u javnom sektoru sprovedeno na osnovu inicijativa.&nbsp;
Na pitanje zašto se ne planira nadzor u javnom sektoru, a kako dodaju iz Instituta, &nbsp;Simović je naveo da prilikom planiranja redovnog nadzora polaze od kapaciteta same inspekcija i procjene rizika. Ističe da se mnogo više nepravilnosti utvrđuje u privatnom sektoru, te da nepravilnosti u javnom sektoru uglavnom nose “manje posljedice” za zaposlene.
Govoreći o nepravilnostima utvrđenih kontrolom privatnog sektora, Simović je istakao da je najčešće utvrđivanje povreda obaveza poslodavaca kao što su nepoštovanje radnog vremena, obaveza da zaposlene prijave na obavezno socijalno osiguranje, a da su to nepravilnosti kojih nema u javnom sektoru.
- U javnom sektoru smo primijetili da se u najvećoj mjeri prijavljuje to da zaposleni ne ispunjavaju posebne uslove za određeno radno mjesto koji su predviđeni Pravilnikom o sistematizaciji. Zatim nam prijavljuju da su nezakonito raspoređeni na druga radna mjesta aneksima ugovora o radu. Radićemo i na povećanju kapaciteta, onda ćemo imati uslova da više kontrolišemo javni sektor - poručio je Simović i dodao da inicijative predstavljaju 30 do 35 odsto udijela kontrole na godišnjem nivou rada, od kojih se značajan dio njih odnosi na javni sektor.
<h2>Ograničavajući faktori</h2>
Simović je istakao da u najvećem broju slučajeva u javnom sektoru inspekcija može da reaguje na kršenje procesnih odredbi Zakona o radu, a koji se tiču davanje ponuda za potpisivanje aneksa ugovora i samog potpisivanja ugovora.&nbsp;
Kako ističe, ponuda mora biti obrazložena, što poslodavci najčešće ne urade pri raspoređivanju zaposlenog na drugo radno mjesto.&nbsp;
Ipak, kako se dodaje, kada postoji određeno obrazloženje i zaposleni nisu zadovoljni njime, tada ih upućuju na sud kako bi ostvarili svoja prava.
Kako navodi, postoji i određeni broj nepravilnosti koje Inspekcija rada može da utvrdi ali ne da i sankcioniše, ili da naloži preduzimanje mjera za otklanjanje nepravilnosti.
- Recimo imamo određena privredna društva koja u svom statutu imaju propisano da Vlada direktno imenuje izvršne direktore, a nama Vlada shodno Zakonu o inspekcijskom nadzoru ne može biti predmet nadzora. Mi u tim situacijama obavještavamo Vladu da postoje određene nepravilnosti u procesu imenovanja izvršnog direktora, odnosno u zaključivanju ugovora o radu sa njim. Informaciju prosljeđujemo Vladi koja najčešće i postupi po njoj - poručio je Simović, saglasivši se sa konstatacijom da Vlada nije u obavezi da postupi po toj informaciji.
Upitan za komentar u odnosu na stav Inspekcije rada da ne postoji obaveza javnog oglašavanja radnog mjesta ukoliko je osoba preuzeta iz nekog privrednog društva, Simović je rekao da bi volio da su odredbe Zakona o radu jasnije, te da ne postoje odvojene odredbe za izvršne direktore i njihovh imenovanja.&nbsp;
Podsjećaju da je IA podnio inicijativu 2023. godine zbog toga što je Nikola Rovčanin najprije sporazumno preuzet iz Vodovoda Pljevlja, a onda imenovan za izvršnog direktora EPCG bez prethodnog javnog oglašavanja, u čemu inspekcija rada nije vidjela nepravilnosti.
- Suština cijele priče je da prosto oni imaju isti status kao druga zaposlena lica i apsolutno je dozvoljeno po Zakonu o radu da postoji taj sporazum, odnosno da zaposleni prelaze iz jedne u drugu firmu na osnovu sporazuma o preuzimanju. Prosto, zakon u tom pogledu nije odvojio direktore od ostalih zaposlenih. Pošto ne tražimo to ni za druge zaposlene, ne možemo sada to ni za direktora, odnosno selektivno primjenjivati Zakon o radu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
<h2>Priznavanje radnog iskustva na osnovu poništenog konkursa</h2>
Simović je poručio da, kada govorimo o nezakonitosti zapošljavanja, moramo biti svjesni toga da postoje određene nezakonitosti u procesu zapošljavanja koje su potpuno formalne prirode.&nbsp;
Kako navodi, kada sa jedne strane pogledate, ukoliko je neko stekao radno iskustvo a nije ni ispunjavao uslove da bude zaposlen na tom radnom mjestu, logično bi bilo da mu se to radno iskustvo ne bi moglo priznati. Ipak, ističe da su takve stvari propusti samog poslodavca koji je napravio grešku procesnog tipa.
- Činjenica je da su oni obavljali u međuvremenu poslove određenog radnog mjesta i sam zakon kaže da to jeste radno iskustvo. Da ne bismo mi bili ti koji će konačno presuditi u toj situaciji konsultovali smo i sudski praksu i nailazili na slučajeve gdje se zaposlenima priznavalo radno iskustvo, pogotovo u situacijama kada oni nisu ni krivi jer je došlo do propusta u procesu njihovog prijema u radni odnos. Ne možemo staviti na teret zaposlenog određene propuste kojih možda zaposleni nije ni svjestan. Svakako je to pitanje koje treba precizirati - zaključio je Simović.
<h2>Trajno zaposlenje ili ranjivost na uticaje – šta inspektorima donose izmjene ZDSIN</h2>
Tokom razgovora je bilo riječi i o zapošljavanju inspektora, čija reforma je predložena kroz izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su u skupštinskoj proceduri, a kojima se mijenja postupak postavljenja i mandat inspektora i izjednačava ih sa drugim državnim službenicima i namještenicima. Te promjene donose i mogućnost da rukovodilac organa može inspektora u bilo kojem trenutku da rasporedi na drugo radno mjesto.
Simović je istakao da je do sada inspektor na konkursima nakon isteka petogodišnjeg mandata ponovo prolazio zapošljavanje preko oglasa, ali da niko od drugih kandidata i kandidatkinja nije imao toliko znanja, te da bi obično dotadašnji inspektor popunio mjesto koje je bilo oglašeno.
- Situacija je sada drugačija, nemamo oglas za inspektore ali imamo mogućnost starješina organa da nas rasporede na bilo koju poziciju. To stvara određenu nesigurnost i to je činjenica. Bojim se da će pojedina ministarstva zloupotrebljavati tu situaciju - zaključuje Simović

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Javni sektor pod lupom Inspekcije rada: Manje kontrola, više inicijativa

„Zamisli kada bi pripravnika izabrali za sudiju ili da postane advokat, i nakon što se otkrije da nije ispunjavao početne uslove zauzme se stanovište da je on ipak bio sudija ili advokat te četiri godine i da sad može da ide i kandiduje se za viši sud“ reče nam ugledni podgorički pravni pregalac o generalnom RTCG povodom rješenja Inspekcije rada. Koja kontra zakonu uvodi kao uslov za konkurs nekakav faktički rad. Što podrazumijeva i rad na crno. Time priznaju i nezakonit rad kao „radno iskustvo po zakonu“. Veselite se emigranti, useljenici, na divlje zapošljeni konobari i svi se krijete. Raširite ruke kad vidite inspektora. Tražite doprinose za radni staž tokom svih godina rmbanja „ispod žita“! Detalje će vam razraditi portal RTCG. Oni znaju kako jer tvrde naslovom da je Generalni zakonito primljen na posao. Čega nema u dokumentu inspekcije. Nego samo da ispunjava uslove. Zbunilo ih je što nije stavljena tačka kad se proglasila nemeritornom. Nego su nastavili obrazlaganje pokazavši - meritornost (uostalom potvrđenu već od Upravnog suda) izvrtanjem činjenica i neispravno citirajući zakon. <h2>Faktička radost</h2> Portal je pojačao naslov probravši prigodnog advokata da uputi kako taj faktički rad mora čak bit upisan u radni staž Raonića. Afirmisanjem tog moranja preplašiše Vladu. Slutnjom iznenadnog budžetskog deficita. Slijedi navala upisnih zahtjeva crnog tržišta rada. Zbog toga, a ne suda, smijeniće omiljenog direktora. Knjižare gomilaju zalihe radnih knjižica jer eksplanator pridade kako se faktički rad tamo upisuje. Ostade da visi da li se doprinosi zbog nelegalnog izbora moraju nadoknaditi firmi koju si uzurpirao? RTCG branilac dodaje kako se pravo ima na zdravstvenu zaštitu u faktičkom radu! Nijesu znali mnogi radnici na divlje, pa stečenu crkavicu davali ljekarima ako ih je zlo snašlo. Nadam se da su dovoljno u tom neznanju imali. Da su se izliječili. Posmatrajmo poslodavca. Ako ga neprijavljeni građevinac ne zadovolji na skeli smije li ga prijaviti za faktički nerad? Držim stranu Raoniću, jer se faktički iskazao u ponečemu. Toliko je krečio po zgradi, i još uvijek, da mu treba uručiti neku zahvalnicu proizvođača jupola i eloksirane bravarije. Bilo bi očekivano da su ga nekako i - faktički nagradili. Ako nijesu, sram ih bilo! Utješno mu je firma usula faktičku verijabilu. Ko zna dokle bih improvizovao da nema proste začkoljice: faktički rad se ne pominje u <a href="https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakon-o-radu.html">Zakonu o radu</a>. <h2>Imenovanje izbjegavati mimo konkursa</h2> Inspekcija se prepala jednog pojma. Zbog kog krivotvori. Moj je konkurent Srđan Čović primijetio kako „citiraju“ zakon da za generalnog direktora „može biti lice …“ umjesto „može biti imenovano lice“. Izbjegavaju ili obezvređuju „imenovanje“. Prema postupajućem inspektoru imenovanje nije predviđeno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa. Bez objašnjenja zašto i u tom slučaju nije preduzeo korake protiv Savjeta RTCG? Jer su konkurs raspisali za - imenovanje!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241031101012_688f1bac384e15372c865c522acf35d23b0d409073aeb9ef1ea36851c5f8e252" data-rendition-name="original" width="1329" height="527" loading="lazy" alt="Konkurs"> </figure>  Akcija protiv inkriminisanog izraza traje jer se jer direktor RTCG smije imenovati samo dva puta. Po neparafraziranom Zakonu. Pošto je Raonić imenovan četiri puta, brojanje su inspektori proglasili nevažnim, (zamara ih?) jer vele možete pokrenuti postupak pred nadležnim sudom. Uzurpirajte, griješite, mobingujte, falsifikujte, lažno se predstavljajte, da ne kažem što jače. Koliko hoćete puta jer kome smeta može se žaliti. Boris će, fino vidimo, nacifrati jedno 16 imenovanja. Na zdravlje radnim kontrolorima. Možda štucnu, svi zajedno, i to je sve.&nbsp; <h2>Mandatiranje</h2> Podmeće se dakle „mandat“ kao sinonim za Imenovanje. U stalnom naporu da elaborira mandate inspekcija drugi Raonićev mandat smatra nastavkom prvog. Iskazavši nepoštovanje Višeg suda. Po kome je nezakonit. I drugi mandat je nedavno isto prošao, ali što vrijedi kad su inspektori iznad. Pa dozvoljena imenovanja prevode kao odobren zbir mandata od po četiri godine. Portal RTCG je čak angažovao jednu univerzitetsku profesoricu radnog prava, koja smatra da se zakonska norma mora tumačiti (prije no poštovati?), da se ne može primijeniti samo jezičko tumačenje. Koja li to još tumačenja trebuju: pravno, psihološko, matematičko. Da li je jezičko „za bačit“ zbog jasnog jezika? Možda je u pravu jer jezičko-logički pošto generalni nije biran na pune mandate i nije postojala smetnja za njegov izbor, prema njenoj analizi, ispada da je direktor biran na prazne mandate.&nbsp; Mandati su istorijski, uvedimo i takvo tumačenje, skraćeni sudskim presudama. Ili ostavkom. Nije voljeni biran na nepune mandate, da oprosti pravno tumačenje. Što su nezakoniti, profesorica precizno ne tumači, pa nejezički stičemo utisak kako mu se između redova skraćenja moraju nadoknaditi? Dok ne izdirektoruje dva puna mandata uz bezbroj imenovanja! Konsultovah još jednog advokata, pokazavši mu tekst sa portala. Reče „možda je baš zakonodavac i htio prosto jezičko tumačenje norme o imenovanju, a ne kako profesorica tvrdi. Da se stane na kraj ovakvim nezakonitim imenovanjima“. <h2>Niko još kažnjen</h2> Direktora Media centra pitah što misli o mandatima kao zamjeni za imenovanje i faktičkom radu. Razmišlja slično nama: „Hipotetički, Raonić je svake godine mogao podnositi ostavku i opet se kandidovati. Tako 8 godina. Poenta imenovanja jeste da se mandat završi a ne stimulisati podnošenje ostavke. Pa da se opet kandiduješ. Komentarišući kazivanje od RTCG izabranog advokata „da se zbog presude suda prvi mandat ne može računati i da se poništava ali da se mora računati faktički radni staž“ Đurović veli da bi tom logikom neko mogao biti stalno nezakonito imenovan do penzije. U Raonićevom slučaju razmatrani „faktički radni staž je posljedica neprimjenjivanja pravosnažnih presuda. Sud jedino može utvrditi da li se vrijeme nezakonito provedeno na funkciji može uračunati u radni staž. Po mom mišljenju se ne može steći pravo da budeš izabran na osnovu nezakonitih radnji tj. 3 godine nezakonitog obavljanja funkcije. Ne može se uračunati u potrebno radno iskustvo.“ O neprimjenjivanju pravosnažnih presuda je govorila i portparolka EK govoreći za Vijesti. Hoće li policija, tužilac ili neki drugi organ natjerati Savjet RTCG na poznanije prava ne precizira, nego poručuje kako je „Na vlastima da postupaju u skladu sa presudom Višeg suda u slučaju Raonića“.&nbsp; Puste evropske snove raspršio je premijer Spajić. Iako prijeti kako nikome neće dozvoliti da ugrozi put ka EU smjesta to anulira stavom da je „Inspekcija rada rekla je kako je sve po zakonu“. Iako se ponavljaju kritike EK vezane za RTCG. Teško da će predsjednik Vlade zaustaviti sam sebe. Iako je podržavanjem inspekcijskih umjesto sudskih odluka upravo ugrozio put kojem, zasad, tobože stremi.&nbsp;

1250x600

1084x550

Inspekcija protiv EK

Nalaz Inspekcije rada u vezi sa trećim nezakonitim imenovanjem generalnog direktora RTCG je dokaz da je ovaj inspekcijski organ i dalje pod političkim uticajem, ocijenio je direktor Media centra Goran Đurović.
Nakon nedavnih izmjena zakonske regulative i ukidanja Uprave za inspekcijske poslove, sada, kaže Đurović, direktan politički uticaj nad ovom inspekcijom vrši Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga na ćijem je čelu Naida Nišić.
- Inspekcija rada i postupajući inspektor Azren Vučetović, smišljeno pogrešno interpretiraju činjenice u postupku imenovanja generalnog diektora RTCG i treće imenovanje generalnog direktora tretiraju kao drugo. Zakon o nacionalnom javnom emiteru RTCG u članu 35 propisuje da “isto lice može biti imenovano za generalnog direktora najviše dva puta”. Postupajući inspektor u svom nalazu utvrđuje da je Boris Raonić tri puta imenovan ali smatra da se radi o dva mandata (?) te da se time ne krši zakon. Dva prethodna nezakonita imenovanja Raonića, bez obzira što su se desila u periodu kraćem od zakonom utvrđenog mandata, predstavlaju prepreku za njegovo treće imenovanje. Da je zakonodavac htio da veže za “mandat” dozvoljeni broj godina koje jedno lice može provesti na funkciji generalnog direktora, onda bi to bilo tako i napisano. Zakon je precizno vezao za “imenovanje” mogućnost izbora istog lica na funkciju generalnog direktora - kazao je Đurović.
Postupajući inspektor, ističe Đurović, u prvostepenom rješenju, prihvata da se u radno iskustvo Raonića računaju i godine koje je nezakonito (po pravosnažnim presudama suda) proveo na mjestu generalnog direktora. 
- Zakon o radu je precizno utvrdio da se kao radno iskustvo “podrazumijeva vrijeme provedeno u random odnosu i stručnom osposobljavanju u skladu sa zakonom, u kvalifikaciji nivoa obrazovanja.” Kako je moguće da se nezakonito provedene tri godine na funkciji generalnog direktora RTCG uračunaju kao zakonito radno iskustvo i uvrste u neophodnih najmanje pet godina radnog iskustva, koliko mora imati kandidat za generalnog direktora RTCG? Kako je moguće da se iz neprava rodi parvo - rekao je Đurović.
Naglašava da postupajući inspektor Azren Vučetović u svom inspekcijskom nalazu ipak pravi otklon i saopštava da samo sud može meritorno utvrditi da li se vrijeme koje je neko nezakonito proveo na funkciji može tretirati kao zakonito radno iskustvo.
- Naravno, RTCG u današnjem prenošenju inspekcijskog nalaza skriva od javnosti ovu rečenici kako ne bi produbljivao sumnju u nalaz postupajućeg inspektora i kako bi javnost doveo u zabludu da je nalaz Inspekcije rada neprikosnoven u pogledu ocjene zakonitosti postupka - navodi Đurović.
Kolika je pouzdanost nalaza Inspekcije rada, a i nalaza drugostepenog organa (nadležnog ministarstva), najbolje pokazuje, ističe Đurović, presuda Upravnog suda iz aprila ove godine kojom je poništena odluka Inspekcije i Ministarstva da inspekcijski organi ne mogu preispitivati odluke Savjeta RTCG.
- Nakon 28 mjeseci Upravni sud je prihvatio tužbu Media centra i poništilo rješenje nekadašnjeg Ministarstva ekonomskog razvoja iz 42 vlade Zdravka Krivokapića, kojom se potvrđuje prvostepeno rješenje Inspekcije rada, a kojim se odbija izvršenje ocjene zakonitosti postupka imenovanja generalnog direktora RTCG sprovedenog u avgustu 2021. godine - naglasio je Đurović.
Podsjeća da je Inspekcija rada odbila da utvrdi zakonitost postupka imenovanja Raonića u avgustu 2021. i junu 2023. godine oglašavajući se nenadležnom. Sada je očigledno Inspekcija rada postala nadležna ali i dalje svoj posao radi nezakonito.
- O trećem imenovanju Raonića na funkciju generalnog direktora RTCG ocjenu će ponovo dati sud u postupku koji će trajati nekoliko godina. Velika je vjerovatnoća da Raonić uz političku podršku nezakonito provede na funkciji generalnog direktora RTCG sedam godina. Šteta koja je nastala za budžet RTCG, tj. budžet svih građana, je do sada preko 160.000 eura (nezakonito isplaćene zarade Raonića) - naglasio je Đurović.
On napominje da za sve ovo vrijeme nikome u vlastima od 2020. godine do danas nije palo na pamet da ne vrši pritisak na Inspekciju rada, da proširi nadležnosti Zaštitnika imovnisko-pravnih interesa Crne Gore i na javna preduzeća (kako bi mogli pokrenuti postupak povraćaja nezakonito stečenih zarada Raonića i njemu sličnih).
- RTCG i druge institucije su i dalje zarobljene a to što su predstavnici skoro svih političkih partija dobili nakon 2020. priliku da pričaju šta hoće na RTCG ne znači da je javni servis postao mnogo bolji. RTCG i dalje, kao i do 2020. godine ne smije da kritkuje vlast jer je generalni direktor ucijenjen a sa funckcije ga kad god požele mogu maći njegovi sadašnji politički mentori Andrija Mandić, Milojko Spajić, Milan Knežević - zaključio je Đurović.

Đurović: Inspekcija rada smišljeno pogrešno interpretira postupak imenovanja Raonića

Policijski službenici Savezne Republike Njemačke uhapsili su turskog državljanina G. M. C. (22), postupajući po međunarodnoj potjernici NCB Interpola Podgorica, zbog krivičnog postupka koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici zbog sumnje da je počinio krivično djelo otmica maloljetnika.
Kako su precizirali, u saopštenju Uprave policije, hapšenje je realizovano po potjernici Osnovnog suda od 8. jula.
U odvojenom postupku, službenici Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj su na teritoriji te opštine locirali i uhapsili kosovskog državljanina I. A. (45).
- On se traži od organa za sprovođenje zakona Kosova radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju odgodine, koju je izrekao Osnovni sud u Mitrovici, zbog izvršenog krivičnog djela laka tjelesna povreda - navodi se u saopštenju.

U Njemačkoj uhapšen turski državljanin: Traži se u Crnoj Gori zbog otmice maloljetnika

Frankfurtski aerodrom otkazao je danas više od sto letova zbog snježnih padavina i poledice.
Otkazana su 102 leta od ukupno 1.052 koja su zakazana za danas, prenosi Rojters.
Broj otkazanih letova možda će biti povećan tokom dana, saopštio je Frankfurtski aerodrom, navodeći da je poremećaj saobraćaja za sada planiran do 11 sati po lokalnom vremenu.

Frankfurtski aerodrom otkazao više od 100 letova zbog snijega

Cijene goriva u Crnoj Gori neće se mijenjati u narednih 15 dana.
Tako će cijena litra eurosupera 95 i 98 u naredne dvije sedmice biti 1.35 eura, odnosno 1,39 eura po litru. Litar eurodizela koštaće 1,27 eura. 
Jedino će za cent poskupiti lož ulje, pa će nova cijena iznositi 1,21 euro po litru.
- Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata („Službeni list CG“, broj 23/21 i 10/25) naredni obračun će se obaviti 26. januara 2026. godine, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 27. januara 2026.godine - saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Cijene goriva bez promjena

Manipulativni pokušaj direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića da za intervenciju 680 policajaca u Botunu optuži načelnika komunalne policije Raša Radenovića najbolji je pokazatelj o svjesnosti njegove zloupotrebe službenog položaja i krivične odgovornosti koju će utvrđivati tužilaštvo i sudovi, kazali su u Demokratskoj narodnoj partiji (DNP). U DNP-u su rekli da Uprava policije u svojim saopštenjima sve više podsjeća na Medijski centar jednog političkog subjekta, te, kako kažu u toj partiji, nemaju dilemu da je u toku postupak stvaranja partijske milicije u kojoj će Lazar Šćepanović umjesto činova kao znak inicijacije zadužiti crvenu kravatu.&nbsp; Jedina istina od koje bježi Šćepanović je, tvrde z DNP-u, da je intervenciju policije u Botunu usmenim pozivom tražio zamjenik načelnika Darko Papić, jer je gradonačelnik Saša Mujović oduzeo Radenoviću komandovanje akcijom komunalne policije kad je naredio povlačenje svojih službenika.&nbsp; - Po zakonu, Radenović je bio dužan da 24 časa nakon sprovedene akcije i formalno uputi zahtjev UP što je i učinio, ali tek kad je akcija bila završena jasno navodeći da su službenici policije pozvani na intervenciju usmenim putem od strane njegovog zamjenika - naglašeno je u saopštenju DNP-a. Dokaz za to je, kako navode, službena zabilješka koju je DNP priložio uz reagovanja, a koja, tvrde, u potpunosti raskrinkava pokušaj pranja ruku Lazara Šćepanovića od akcije u Botunu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_c26a7ffe22eda4ee59c75bb08384ec573bcf82dd14edce75ee11656858c6aac5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260112100124_c26a7ffe22eda4ee59c75bb08384ec573bcf82dd14edce75ee11656858c6aac5" data-rendition-name="original" width="1079" height="1260" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_db9cc6f22a4bd6031a7c1b981884fb197420b3d8c7c376e950c684a85cfe6688.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260112100124_db9cc6f22a4bd6031a7c1b981884fb197420b3d8c7c376e950c684a85cfe6688" data-rendition-name="original" width="1079" height="1586" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>  - Čitava Crna Gora je vidjela da je akcija pripremana danima, da je 680 policajaca dovedeno iz čitave Crne Gore, da se iste noći u Budvi dogodilo ubistvo jer nije bilo policije u gradu, i da je Šćepanović tražio da bude izabran na telefonskoj sjednici kako bi pokazao svoju lojalnost u sprovođenju represije nad golorukim narodom. Naravno, Šćepanoviću nije padalo na pamet da ovako reaguje prilikom blokade Sozine, blokade Šavnika, blokade željezničkog saobraćaja i mnogih drugih blokada. Izgleda je odlučio da nad Zećanima pokaže „snagu“ države i prvog dana svog punog mandata udje u istoriju da je uhapsio 54 građana Botuna. To nije uspjelo ni Veselinu Veljeoviću ni Slavku Stojanoviću u punoj snazi - naglašeno je u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260112100124_aef90c4aa6901a692082619214736018e78a807d5b40e57c4d6887ded58a14e2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260112100124_aef90c4aa6901a692082619214736018e78a807d5b40e57c4d6887ded58a14e2" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt="zabilješka"> </figure>  U DNP-u navode da ponašanje direktora policije Lazara Šćepanovića neodoljivo podsjeća na Milivoja Katnića. - Princip je isti, sve su ostalo nijanse. I siguran treba da bude da mu ovi jeftini politički spinovi i partijska saopštenja za koja koristi pečat UP neće proći. Koliko sjutra će dobiti nekoliko pitanja za koja očekujemo da mu napišu odgovor, pošto je očigledno da je Šćepanović više &nbsp;„usmen“ nego što je pismen - poručeno je u saopštenju DNP-a.

Tag: inspekcija-rada