U Institutu za bolesti djece prethodnih dana je podnijeto šest zahtjeva za prekid radnog odnosa. Mi danas nemamo rješenje za tu ustanovu, mora se promptno reagovati, poručio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nermin Abdić.
Abdić je, na današnjoj sjednici Skupštine, konstatovao da se niko iz vlasti ne oglašava povodom ostavke doktora Velibora Majića na mjesto direktora Instituta za bolesti djece koji se suočava sa ozbiljnim kadrovskim izazovima.
- Oostavku je dao prvi čovjek Instituta za boilesti djece Velibor Majić - niko ni riječi, kao da se ništa tamo ne dešava, kao da najveća zdravstvena istitucija u Crnoj Gori za zaštitu djece ne postoji. Niko ni abera. Znajući ga kao vrhunskog profesionalca i čovjeka od moralnog integriteta, siguran sam da je rekao: "Gospodo, iznio sam probleme, nećete da ih rješavate..." Uvažili su ga toliko da ga nijesu ni pozivali na sastanke u Ministarstvu zdravlja. I što očekivati drugo bez da sa toliko godina iskustva digne ruke i kaže: "Evo snalazite" - istakao je Abdić.
Crna Gora je danas, ističe on, u društvu Nepala i Gvatemale.
- Imamo 23 odsto vakcinisane djece. To je sve loša strategija i komunikacija sa građanima, a, smatram, i nepovjerenje prema zdravstvenim vlastima u Crnoj Gori. Mi danas nemamo rješenje za Institut za bolesti djece, promptno se mora reagovati. Osipa se kadar, prije par dana u toj ustanovi došao je zahtjev za šest prekida radnog odnosa. Ljudi idu u drugu zdravstvenu ustanovu - naglasio je on.
On je saopštio i da je glavna sestra jedne zdravstvene ustanove prije nekoliko dana uputila dopis svim organizacionim jedinima u kojem je poručila zaposlenima da budu spremni na dopunski rad zbog nedostatka kadra.
- Ovo boba ne valja, ovo je haos. Neko svjesno urušava javno zdravstvo, a sve na štetu građana. Ako ne nađemo način da nešto učinimo, zalud nam je stotinu zakona, mi ćemo zdravstvo urušiti da će nam i Nepal biti nedostižan, a kamoli neki drugi zdravstveni sistem. Posljednja je ura da se nešto uradi - zaključio je Abdić.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Abdić pozvao na hitnu reakciju: Institutu za bolesti djece stiglo šest zahtjeva za prekid radnog odnosa, u društvu smo Nepala i Gvatemale

Direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) dr Aleksandar Radović smatra da je ostavka dr Velibora Majića na mjesto direktora Instituta za bolesti djece ispravan i moralan, koji je nedavno upozorio na odliv kadra u toj ustanovi, moralan i ispravan čin.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmajic-podnio-ostavku-na-funkciju-direktora-instituta-za-bolesti-djece&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Smatram da je dr Majić ovih četiri i po godine radio najviše i najbolje što je umio. On je u posljednjih nekoliko nedjelja iznio probleme sa kojima se srijeće u organizaciji Instituta za bolesti djece. Naveo je da je to nešto što u ovom trenutku nije bilo u moći da izmijeni onako kako bi smatrao da treba da bude. I on je podnio ostavku što smatram da je potpuno jedan legitiman čin i nešto čime treba da se svako rukovodi u životu. Svako ko se prihvati rukovodeće funkcije - rekao je Radović.
Radović je naveo da su ove godine u KCCG zapošljena 43 doktora, a da ih je od početka godine napustilo 27.
- Obzirom da je aktuelna priča oko odliva ljekara u novu privatnu bolnicu, mi za sada imamo podatak za četiri ljekara da će preći da rade u privatnu zdravstvenu ustanovu. Što se tiče srednjeg medicinskog kadra, od početka godine 106 medicinskih sestara i tehničara je dalo zahtjev za raskid radnog odnosa. Njih 16 je dobilo otkaz, a u istom periodu je zasnovalo radni odnos 169 - kazao je Radović.
U KCCG trenutno radi 628 ljekara. Radović je rekao da fali internista na onkologiji, na pedijatriji, anesteziologiji, ali da je situacija bolja je su angažovali šest novih mladih ljekara. 
- Neonatologija takođe je nešto što imamo decenijski problem - upozorava Radović.
Direktor KCCG pojasnio je da se dugo čeka na određene preglede kao kod endokrinologa, reumatologa ili očnog, zatim na dijagnostiku magnetnom rezonancom i skenerom. Pomaka ima na kardiologiji gdje specijalista zakazuje kontrolne i druge preglede tako da se pacijent ne vraća kod izabranog ljekara.
Prema riječima Radovića da bi to zaživjelo i na drugim klinikama.
- Postoje dva modela kojima ćemo pokušati to sve da riješimo da se pacijenti ne vraćaju na primaru zaštitu, to je da uvedemo administratore, a s druge strane da je informacioni sistem sam omogući da svi ti pregledi koji su neophodni do kontrolnog pregleda se obave automatizovano - rekao je Radović.
Radović je apelovao na građane da svaku sumnju na korupciju u zdravstvu prijave. To mogu da učine anonimno putem telefona ili maila.
U toku je kampanja “Zdravlje bez korupcije” koju KCCG provodi sa Ministarstvom zdravlja i Agencijom za sprečavanje korupcije.

Portal ETV

1250x600

Radović: Ostavka Majića ispravan i moralan čin

Direktor Instituta za bolesti djece dr Velibor Majić podnio je ostavku na tu funkciju, potvrdio je on za Portal Analitika.
- Sad će četiri - pet godina kako sam direktor. Vrijeme je za nekog novog - kazao je Majić za Analitiku.&nbsp;
Kako prenosi TV Vijesti, ostavka dolazi u trenutku kada je Institut za bolesti djece suočen sa ozbiljnim kadrovskim izazovima, na koje je Majić nedavno javno upozoravao.
Gostujući ranije u emisiji "Boje jutra" Majić je rekao da se Dječja bolnica suočava sa najavljenim odlaskom više ljekara, kao i deset medicinskih sestara, među kojima su i najiskusniji kadrovi sa odjeljenja neonatologije i intenzivne njege.
On je tada upozorio i na preopterećenost zdravstvenog sistema, te teške uslove u kojima rade ljekari i medicinsko osoblje navodeći da pored brojnih apela nije bilo sluha za njihove zahtjeve.
- To su visoka temperatura, upala grla, kašalj - sve ono što bi trebalo da zbrinjava izabrani pedijatar. Međutim, nakon 21 sat u Podgorici nemate nijednog pedijatra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, pa sav teret pada isključivo na našu bolnicu - kazao je tada Majić.
On je tada uporedio uslove rada u javnom i privatnom sektoru, upozoravajući da država više nije konkurentna kada je riječ o zadržavanju zdravstvenog kadra.

Majić podnio ostavku na funkciju direktora Instituta za bolesti djece: Vrijeme je za nekog novog

Iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) saopšteno je da je Institut za bolesti djece nabavio aparat za funkcionalno ispitivanje sluha Eclipse 25.
Ukupna vrijednost aparata, kako su kazali, je preko 58.000 eura, a sredstva su obezbijeđena najevećim dijelom iz donacije.
- CEDIS je obezbijedio 30.000 eura, dok je Vojska Crne Gore donirala preko devet hiljada eura, Skupština Crne Gore i Concord Invest d.o.o. Podgorica po pet hilhada, NVO Bajker blizu hiljadu eura, a preostali dio, preko osam hiljada obezbijedio je KCCG iz sopstvenih sredstava - naveli su u najvećoj zdravstvenoj ustanovi.
Donacija u iznosu od 30.000 eura realizovana je na osnovu ugovora o donaciji potpisanog u aprilu ove godine između CEDIS-a i Kliničkog centra Crne Gore.
- Ugovor o donaciji potpisali su Vladimir Ivanović, direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema, i dr mr sc. Aleksandar Radović, direktor Kliničkog centra Crne Gore, čime je nastavljena dugogodišnja saradnja dvije institucije - naveli su u KCCG.
Danas je izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CDIS) Vladimir Ivanović sa svojim savjetnikom Jagošem Pupovićem obišao je Institut za bolesti djece.
- Donacija Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore predstavlja samo još jednu u nizu potvrda, najprije društveno odgovorne orijentacije CEDIS-a, ali i snažnog partnerskog odnosa sa KCCG, kao i svim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori - naveo je Ivanović.
Posebno im je, ističe on, drago što su sredstva usmjerena Institutu za bolesti djece, imajući u vidu da je ovogodišnji fokus CEDIS-a u okviru društveno odgovornog poslovanja usmjeren na podršku najmlađima.
- Na osnovu ugovora potpisanog u aprilu ove godine, obezbijeđena su sredstva za nabavku aparata koji se koristi u svakodnevnom radu Instituta. Ovakvim ulaganjima želimo da damo konkretan doprinos jačanju zdravstvenog sistema i unapređenju uslova liječenja djece u Crnoj Gori. Vjerujemo da će ovaj aparat značajno unaprijediti dijagnostiku, olakšati rad medicinskog osoblja i doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti naših mališana - poručio je Ivanović.
Na značaj ove donacije ukazao je dr Velibor Majić, direktor Instituta za bolesti djece.
- Konačno smo dobili jedan savremeni aparat za dijagnostiku oštećenje sluha kod djece. To je nešto za čim smo mi vapili godinama. Dugo smo pokušavali da nabavimo ovaj aparat, ali nikada nije bilo dovoljno sredstava. Tender je konačno bio raspisan nakon donacije CEDIS-a od 30.000 eura. Uz pomoć drugih donacija u kojima su učestvovali Vojska Crne Gore, Concord Invest iz Podgorice, Skupština Crne Gore i Bajkeri dobre volje, Klinički centar je nadomjestio nedostajuća sredstva - kazao je dr Majić.
Dr Majić je istakao da će ovaj aparat olakšati proces dijagnostike sluha kako medicinskom kadru, tako i pacijentima.
- Za pojedine procedure koje radi ovaj aparat pacijenti su morali biti upućivani u regionalne centre. Pregled je sada kraći, ali i pouzdaniji. Ovo je veliki benefit za svu djecu koja imaju problem sa sluhom i ostalim problemima ravnoteže. Djeca su budućnost svake države, a ovaj aparat i naš kadar - doktorka Milena i doktor Danilo, će doprinijeti njihovom pravilnom razvoju i punom integrisanju u sistem školstva - istakao je on.
Dr Milena Pupović, spec. otorinolaringologije i supspec. audiologije u Institutu za bolesti djece dodatno je pojasnila kako će aparat funkcionisati i koji će biti njegovi benefiti.
- Ovaj aparat nam je značajno smanjio dužinu trajanja pregleda zato što se sada ispitivanje radi isključivo u prirodnom snu ili u opštoj anesteziji. Ranije nam je dva i po sata trebalo da odredimo prag sluha kod djece, sada ispitivanje završavamo za oko 45 minuta. Imamo veliki broj djece sa slušnim aparatima kod kojih nam je važno da odredimo prag sluha za svaku frekvenciju. Kroz ORL ambulantu je ove godine prošlo oko 9.000 pacijenata zakazanih pacijenata, kroz interventnu ambulantu 9.000, a kroz kabinet za audiološku njegu oko 900 djece. Od njih, skoro 10 posto je koji zahtijevaju ovu obradu. Ove godine je urađeno negdje oko 200 funkcionalnih ispitivanja sluha i nekih 900 audiometrija, što je veliki broj - saopštila je dr Pupović.
Ova značajna donacija Kliničkom centru samo je jedna od društveno odgovornih aktivnosti kojima CEDIS podržava zdravstvo u Crnoj Gori.
- Zdravstvo predstavlja jednu od primarnih oblasti kada je u pitanju društveno odgovornog poslovanja CEDIS-a. Tokom ove godine, za ovu oblast izdvojeno je više od 44.000 eura. Pored donacije Kliničkom centru Crne Gore, kompanija je donirala i 13.068 eura Bolnici „Vaso Ćuković“ u Risnu za nabavku operacione lampe, čime su stvoreni uslovi za korišćenje još jedne operacione sale, što je od posebnog značaja za pacijente i lokalnu zajednicu - naveo je izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CDIS), Vladimir Ivanović.

Institut za bolesti djece nabavio aparat za funkcionalno ispitivanje sluha

U organizaciji zaposlenih Centra za neonatologiju, i ove godine će se obilježiti “Svjetski dan prijevremeno rođene djece”, 17. novembra, sa početkom u 11 časova, ispred Instituta za bolesti djece KCCG.
Događaju će prisustvovati prijevremeno rođena djeca predškolskog i školskog uzrasta, njihovi roditelji, zdravstveni radnici koji brinu o ovoj najvulnerabilnijoj populaciji, donatori i prijatelji.
- Svake godine, širom svijeta, 17. novembar se obilježava kao “Dan prijevremeno rođene djece”, sa ciljem podizanja svijesti o prijevremenom rođenju i izazovima sa kojima se suočavaju ova djeca, njihovi roditelji, zdravstveni radnici i zdravstveni sistem- podsjećaju iz KCCG.
Zdravstveni radnici Centra za neonatologiju Instituta za bolesti djece (IBD) imaju ključnu i sveobuhvatnu ulogu u liječenju i njezi prijevremeno rođene djece. Pored zahtjevnog liječenja i medicinske njege, oni su partneri roditeljima, edukuju ih i pružaju podršku nakon otpusta iz bolnice. Emotivna i psihološka podrška porodicama je od izuzetnog značaja, jer prijevremeno rođenje djeteta često nosi dodatne izazove.
- Pozivamo sve zainteresovane da nam se pridruže u obilježavanju ovog važnog datuma, kako bi zajedno pružili podršku prijevremeno rođenoj djeci i njihovim porodicama, te istakli značaj ranog uključivanja, podrške i kvalitetne njege- poručili su iz Kliničkog centra.

KKCG obilježava Svjetki dan prijevremeno rođene djece

Osnovna pomoć pri pojavi prvih simptoma crijevne infekcije je oralna rehidracija djeteta kod kuće, rastvorima za rehidraciju koje roditelj treba da ima u svakom trenutku kod kuće, odnosno rehidraciju na usta, jer se time predupređuje neki teži poremećaj koji bi zahtijevao kasnije i bolničko liječenje - rekao je gostujući u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, specijalista pedijatrije, odjeljenje gastroenterohepatologije na Institutu za bolesti djece dr Oleg Cmiljanić.
Dehidracija je veliki i ozbiljan globalni problem, kaže Cmiljanić, jer uslijed akutnog gastroenteritisa na godišnjem nivou umre između 1,5 i 2 miliona djece u svijetu, što ga čini drugim po učestalosti uzrokom umiranja kod djece mlađe od 5 godina.
- Kod djece je procenat vode mnogo viši nego kod odraslih, pa su i poremećaji mnogo teži i izraženiji nego kod odraslih, pa često ishodi znaju da budu fatalni. Najčešći uzrok dehidracije je svakako akutna crijevna infekcija, odnosno akutni gastroenteritis i u Crnoj Gori to nije tako mali problem, posebno u ljetnim mjesecima bolnice budu preplavljenje djecom koja su dehidrirala uslijed crijevnih infekcija. Trebalo bi poslati poruku da liječenje akutnih crijevnih infekcija se ne vrši samo u bolnici, već ono kreće od samog početka simptoma kod kuće- rekao je Cmiljanić. &nbsp;
Prema Evropskom udruženju gastroenterologa u preporukama za liječenje akutnog gastroenteritisa se jedino nalaze probiotici koji u sebi sadrže saharomices bulardi kvasnicu. &nbsp;
Za rehidraciju, objašnjava doktor, treba koristiti komercijalna sredstva koja imaju tačno izbalansiran sadržaj elektrolita u sebi, jer se u miligram mora znati koliko za koje dijete treba dati kojeg rastvora.
- Postoje brojni preparati na tržištu do kojih roditelji mogu da dođu i postoje pravila kako se oralna rehidracija sprovodi. Ukoliko dijete povraća pravilo je da se narednih 20 minuta djetetu na usta ne daje ništa, a nakon toga svakih 10 minuta po jedna kafena kašika narednih 2 sata, a ukoliko dijete ima tečne stolice nakon svake tečne stolice treba razmutiti 100 do 150 ml rastvora i davati ga odmah nakon tečne stolice ukoliko dijete ne povraća. Oralnu rehidraciju treba sprovoditi energično, jer ukoliko se ona adekvatno sprovede preveniraće hospitalizaciju, preveniraće &nbsp;intravensku i preveniraće možda nastavak nekih novih infekcija koje &nbsp;bi bile u toku hospitalizacije nekim bolničkim sojevima koji su mnogo agresivniji od ovih sojeva koji kruže u svakodnevnoj zajednici- zaključio je Cmiljanić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D6_uWLuGKHXs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Cmiljanić: Uslijed akutnog gastroenteritisa na godišnjem nivou umre između 1,5 i 2 miliona djece u svijetu

Crnogorski elektrodistributivni sistem donirao je Institutu za bolesti djece Kliničkog centra Crne Gore 30.000 eura za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha "Eclipse - 25".
Na ugovor o donaciji, kako je precizirano u saopštenju, potpis su stavili direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Vladimir Ivanović i direktor Kliničkog centra Crne Gore Aleksandar Radović.&nbsp;
Ivanović je rekao da potpisivanje ugovora sa Kliničkim centrom Crne Gore predstavlja nastavak tradicionalne saradnje sa najznačajnijom zdravstvenom institucijom u zemlji.&nbsp;
-- Posebno nam je drago što su sredstva dodijeljena baš Institutu za bolesti djece jer je naš ovogodišnji fokus kroz društveno odgovorno poslovanje usmjeren na pomoć najmlađima. Briga o djeci je najvažnija obaveza svih nas, zato sam danas jako ponosan jer vjerujem da će ova donacija umnogome pomoći našim mališanima, ali i osoblju Instituta koje će dobiti savremeni aparat koji pruža sve mogućnosti ispitivanja sluha, te na taj način pružiti kvalitetniju njegu i svjetliju budućnost za naše najmlađe - istakao je Ivanović.
Radović je rekao da su zahvalni CEDIS-u na još jednoj vrijednoj donaciji, koja će značajno unaprijediti dijagnostičke kapacitete najmlađih pacijenata.&nbsp;
- Novi aparat omogućava savremeno i precizno ispitivanje sluha kod djece različitog uzrasta, što je od izuzetne važnosti za rano otkrivanje i liječenje poremećaja sluha. Kontinuirana podrška koju dobijamo od CEDIS-a potvrđuje njihovu posvećenost zajednici, a posebno radu sa najmlađima. Upravo su ovakve inicijative ono što doprinosi unapređenju zdravstvene zaštite koju pružamo i samim tim unaprjeđenju života građana i razvoju zajednice - poručio je Radović.
CEDIS je, kako se navodi u saopštenju, ranije bio potpisnik četvorogodišnjeg sporazuma sa Kliničkim centrom čija je vrijednost iznosila 100.000 eura.&nbsp;
- Sredstva su raspoređena u skladu sa godišnjim potrebama KCCG, pa su donacije utrošene za izgradnju "Baby friendly" odjeljenja na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, nabavku pedijatrijskog kardiološkog ultrazvuka za potrebe Instituta za bolesti djece, špric pumpi za potrebe Klinike za anesteziju, zatim za adaptaciju Klinike za plastičnu, rekonstruktivnu i estetsku hirurgiju, kao i nabavku stacioniranih ultrazvučnih aparata za potrebe Centra za RTG dijagnostiku - precizirali su iz CEDIS-a.

CEDIS donirao 30.000 eura Institutu za bolesti djece KCCG za nabavku aparata za funkcionalno ispitivanje sluha

Javna predškolska ustanova (JPU) „Đina Vrbica“ donirala je Institutu za bolesti djece biblioteku sa više od 700 knjiga, čime je obogatila sadržaj i mogućnosti edukativne podrške za najmlađe pacijente tokom njihovog boravka u bolnici, saopšteno je iz ove ustanove.
Direktorica JPU „Đina Vrbica“, Bojana Razić kazala je da je donacija dio projekta “Podrška ranom razvoju tokom bolničkog liječenja”, koji je započet u decembru 2022. godine, kao dio Strategije ranog i predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori.
- Vođeni plemenitim ciljem, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i UNICEF-om, uložili smo trud i energiju da djeci koja su na bolničkom liječenju pružimo ne samo obrazovnu podršku, već i toplinu, empatiju i trenutke radosti- navela je Razić.
Ona se posebno zahvalila timu vaspitača i osoblju Instituta za bolesti djece koji su prepoznali značaj ove ideje i radili zajedno na njenoj realizaciji, uloživši su u nju edukativni materijal ali i osmijeh, razumijevanje i pažnju, što je mijenjalo atmosferu u bolničkim sobama i činilo da djeca na trenutak zaborave da su u bolnici.
Razić je pojasnila i da su od ove godine &nbsp;osmislili i formirali biblioteku knjiga za djecu i roditelje na odjeljenju Instituta.
- Svijet knjiga omogućava mališanima da kroz čitanje i maštanje prevaziđu granice bolničkih zidova, dok istovremeno pomaže roditeljima da izgrade još kvalitetniji odnos sa svojom djecom kroz zajedničko čitanje i stvaranje toplih porodičnih rituala- poručila je Razić.
Kako je navela, akcija „Knjiga na dar“, koju su organizovali uz podršku zaposlenih i izdavačkih kuća “Pinta” i “Kreativni centar”, nije samo doprinijela opremanju biblioteke, već je podučila i odrasle i djecu važnim vrijednostima – empatiji, i dijeljenju. Razić se posebno zahvalila svima koji su prepoznali značaj ove akcije i svojim doprinosom omogućili da svijet knjiga postane dostupan svakom djetetu, kao i doktoru Veliboru Majiću, direktoru Instituta za bolesti djece, koji je prepoznao ovu inicijativu i doprinio realizaciji projekta.&nbsp;
Ona je podsjetila da je projekat obuhvatio preko 200 mališana, i poželjela da ovaj projekat bude podsjetnik da su čuda moguća – da je snaga promjene u nama i da svojim radom, ljubavlju i pažnjom možemo učiniti svijet ljepšim mjestom za život djece.&nbsp;
Direktor Instituta za bolesti djece doktor Velibor Majić zahvalio je JPU „Đina Vrbica“ na doniranim poklonima i inicijativi koja traje već tri godine, koja, kako je rekao, čini boravak malih pacijenata u bolnici kreativnijim i lakšim.
- Vjerujem da je ovo početak dugoročne saradnje koja će trajati i nakon mog odlaska sa pozicije direktora. Ova akcija je korisna za naše pacijente, a nadam se da će nastaviti da raste- kazao je Majić.
Pedagoškinja u JPU „Đina Vrbica“ i koordinatorka projekta “Podrška ranom razvoju tokom bolničkog liječenja”, Ivana Savović, istakla je da se ta ustanova svake godine trudi da obogati projekat novim aktivnostima i idejama.
- Ove godine fokus je stavljen na formiranje biblioteke knjiga za djecu na odjeljenjima instituta, koja će biti dostupna u holu instituta djeci i roditeljima. Primarna ideja ovog poduhvata jeste omogućiti djeci pristup knjigama i pisanoj riječi, bez obzira na životne okolnosti- &nbsp;izjavila je Savović.
Vaspitačica u JPU „Đina Vrbica“, Vesna Medenica, kazala je da je projekat doprinio da izađu iz okvira učionice i da sve vrijednosti koje njeguju u vrtiću prenesu dalje.
- Uvijek smo dolazili ovdje kod djece u Institut sa jednom snažnom i velikom emocijom koje se uvijek prepliću. Ovdje dolazimo sa istim ciljem, a to je da izmamimo osmijeh na licu djeteta. Zasigurno sam uvjerena da smo uspjeli u tome, jer zaista uvijek kada izađemo odavde, izađemo nekako punog srca- &nbsp;navela je Medenica.
Ona je dodala da su mališani u počeku bili iznenađeni kad su ih ugledali i pomisle da su bolničko osoblje.
- Ubrzo uvide da smo „tete“ iz vrtića koje donose dosta znanja, topline i da želimo da im uljepšamo te dane, bar taj jedan dan koji ovdje imaju, da im donesemo radost u toj sobi- rekla je Medenica.
I vaspitačica Ana Marić složila se da se atmosfera u sobi promijeni na bolje kada su djeca radosna i vesela.
- Kroz igru i maštu, djeca kreativno usvajaju znanje i vještine, a uspjeh im donosi beskrajnu radost. Najbolji dokaz da smo na pravom putu je to što djeca žele da aktivnosti traju duže, a materijal doživljavaju kao nagradu- kazala je Marić.
Marić je na kraju predstavila i edukativnu knjigu koju su vaspitačice ove godine osmislile za djecu, a koja je, kako kaže, stvorena sa velikom ljubavlju i posvećenošću.
- Naziv knjige „Moja knjiga za jučerašnje uspomene, sadašnju sreću i buduće snove“ savršeno odražava njen smisao- istakla je Marić.

JPU ''Đina Vrbica'' donirala Institutu za bolesti djece biblioteku od 700 knjiga

U Institutu za bolesti djece (IBD) Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) krajem avgusta je prvi put u Crnoj Gori primijenjena inovativna, genska terapija, koja predstavlja revolucionarno otkriće u liječenju spinalne mišićne atrofije tip 1 (SMA).&nbsp;
Riječ je o oboljenju koje dovodi do progresivnog gubitka svih životnih funkcija i završava se često smrću u najranijim godinama života.&nbsp;
- Budući da su u našoj zemlji od 2019. godine, pacijenti sa SMA liječeni do sada dostupnim, takođe, inovativnim terapijskim modalitetima, lijekovima Spinraza i Evrysdi, uvođenjem lijeka Zolgensma obezbijedili smo dostupne sve tri terapijske opcije za liječenje ove teške bolesti - saopšteno je iz Kliničkog centra.
Ovim povodom sjutra će u Insitutu za bolesti djece biti održana konferencija za medije na kojoj će govoriti dr Irena Šubarić iz Ministarsva zdravlja, dr Velibor Majić, &nbsp;direktor IBD i Nelica Ivanović Radović, neuropedijatrica IBD.
&nbsp;

Prvi put u Crnoj Gori primijenjena inovativna genska terapija

Prodaja njemačkog proizvođača luksuznih automobila BMW-a stabilizovala se u prošloj godini zahvaljujući dobrim rezultatima u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), pokazali su preliminarni podaci.
Grupa je prošle godine prodala ukupno oko 2,46 miliona vozila, 0,5 odsto više nego u 2024. godini, kada je prodaja bila pala četiri odsto, prenosi SEEbiz.
Isporuke u Evropi porasle su 7,3 odsto na 1,02 miliona vozila. Američkim kupcima isporučeno je 417,64 hiljade vozila, pet odsto više nego u prethodnoj godini.
Rezultat u Kini pokazao je dvocifreni pad, od 12,5 odsto, uz isporučenih 625,53 hiljade vozila.
Okruženje je na kineskom tržištu "izazovno", rekao je voditelj prodaje Jochen Goller.
Rast na američkom tržištu iznenadio je mnoge s obzirom na visoke carine. Međutim, BMW ima u SAD-u veliku fabriku u Spartanburgu, u saveznoj državi Južnoj Karolini, koja proizvodi otprilike polovinu BMW-a prodatih na američkom tržištu.
Uprava je naglasila da troškove carina nijesu prenosili na kupce, što je pomoglo prodaji, ali je uticalo na profitne marže.
Podružnica Mini povećala je prodaju 17,7 odsto na 288,29 hiljada automobila, dok je glavni brend BMW bilježio pad od 1,4 odsto, uz isporučenih 2,17 miliona automobila.
Prodaja Rolls-Roycea zadržala se na prošlogodišnjem nivou.&nbsp;
Potražnja za električnim automobilima pokazuje znakove posustajanja, prema rastu prodaje od samo 3,6 odsto. U prethodnim godinama rezultati su bili znatno bolji.

BMW stabilizovao prodaju

Porodična firma Feberbeg Lebensmittel našla se u finansijskim poteškoćama, pa bi stručnjaci trebalo da pomognu u spasavanju lanca sa više od 70 prodavnica.
Prema zvaničnim informacijama, supermarket Feneberg podnio je Opštinskom sudu u Kemptenu zahtjev za takozvani “zaštitni postupak”, prenosi Capital.ba.&nbsp;
- Cilj je da se kompanija ekonomski reorganizuje na održiv način uz nastavak redovnog poslovanja - kazali su iz Feneberg Lebensmittela, člana Edeka grupe.
Feneberg upravlja sa više od 70 prodajnih mjesta u južnoj Njemačkoj i austrijskom Klejnvalsertalu, uglavnom u regionima Algaja i Bodenz. Kompanija zapošljava oko tri hiljade radnika i ostvaruje godišnji prihod od preko 500 miliona eura.
Zaštitni postupak u njemačkom stečajnom pravu omogućava preduzećima koja se suočavaju sa finansijskim problemima, ali još nijesu insolventna, da sprovedu sanaciju. Porodica Feneberg je u upravu uključila Stephana Leibolda, koji je ranije već radio na rješavanju problema u jednoj od Fenebergovih firmi.
- U posljednjim godinama u Fenebergu je pokrenuto mnogo inicijativa, ali nijesu sve dosljedno sprovedene do kraja - rekao je Leibold.
Stručnjaci advokatske firme Grub Brugger iz Štutgarta takođe učestvuju u sanaciji, koja bi trebalo da se završi tokom ove godine.

Njemački lanac supermarketa pred stečajem

Za 11 mjeseci 2025. godine, 73 maloljetnika u Crnoj Gori osumnjičena su za 48 krivičnih djela, na štetu 59 maloljetnih žrtava, dok su 102 maloljetnika počinila 83 prekršaja protiv 85 maloljetnika, saopštila je Uprava policije na upit Portala RTCG.&nbsp;
Sagovornice Portala RTCG saglasne su da zvanična statistika ne prikazuje stvarni obim vršnjačkog nasilja među djecom u Crnoj Gori, te da bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško da možemo da očekujemo promjene. Ako želimo da vršnjačko nasilje zaista bude rjeđe, neophodno je graditi društvo koje nasilje ne prihvata kao normalno, opravdano ili poželjno, što je odgovornost cijelog sistema.
Magistrica socijalne politike i socijalnog rada Ivana Raščanin-Radičević ocjenjuje da su podaci Uprave policije značajni jer pokazuju da sistem evidentira i reaguje na prijavljene slučajeve, ali upozorava da oni ne obuhvataju veliki broj nasilnih ponašanja koja ostaju neprijavljena.
- Statistika Uprave policije je važna jer pokazuje da sistem bilježi i reaguje na prijavljene slučajeve vršnjačkog nasilja. Međutim, ona ne daje potpunu sliku, jer obuhvata samo slučajeve koji su formalno prijavljeni i procesuirani - kazala je Raščanin-Radičević.
Kako navodi, iskustva iz prakse i istraživanja ukazuju da je stvarni obim nasilja znatno veći, naročito kada je riječ o emocionalnom, digitalnom i seksualnom nasilju, koje djeca rijetko prijavljuju zbog straha, srama, nepovjerenja ili zato što ga često ne prepoznaju kao nasilje.
Posebno, kaže Raščanin-Radičević zabrinjavaju istraživanja prema kojima gotovo polovina mladih, njih oko 46 odsto smatra da se konflikti trebaju rješavati nasiljem, dok se nenasilni stavovi doživljavaju kao slabost.
- To nam govori da problem nije samo u broju slučajeva, već i u kulturi i sistemu vrijednosti koji u određenoj mjeri normalizuju nasilje - kazala je Raščanin-Radičević.
Sličan stav ima i Kristina Mihailović iz udruženja Roditelji.me, koja ukazuje da institucije i dalje ne prave jasnu razliku između nasilnog ponašanja i vršnjačkog nasilja, koje podrazumijeva namjerno, ponavljano i dugotrajno ugrožavanje djeteta ili grupe djece. Zbog toga, kako ističe, ne postoji ni kvalitetna evidencija, niti adekvatne mjere koje bi odgovorile na ozbiljnost problema.
Mihailović smatra da se društvo već dugo bavi pitanjem statistike i prebacivanjem odgovornosti, umjesto da prihvati činjenicu da je nasilje među djecom ozbiljan i rasprostranjen problem. Svakodnevni primjeri nasilja, kako među djecom tako i nad njima, pokazuju da je situacija alarmantna, ali da reakcije institucija nijesu dovoljne.
Svakodnevni slučajevi nasilja među djecom u Crnoj Gori pokazuju da je situacija alarmantna, ali da su reakcije institucija i dalje nedovoljne, smatra Mihailović.
Najčešći oblici vršnjačkog nasilja, kaže Mihailović su socijalno, psihičko i nasilje na internetu, dok je fizičko nasilje rjeđe, iako se o njemu najviše govori kada dođe do težih posljedica.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što se uzrocima nasilja gotovo uopšte ne bavimo, već isključivo njegovim posljedicama.
- Volimo da kada se nešto desi, onda komentarišemo šta je trebalo, nije trebalo, šta bi trebalo da uradimo nakon toga, ali sve ono što jeste uzrok vršnjačkog nasilja i dalje nije u predmetu pažnje, što bi rekli, onih koji donose odluke. Zašto? Zato što vjerovatno ne želimo da preuzmemo našu odgovornost kao odraslih - kazala je Mihailović.
Odgovornost se najčešće prebacuje isključivo na porodicu. Iako postoje problemi u porodičnim odnosima, u postavljanju granica i dosljednosti u vaspitanju, Mihailović smatra da država gotovo da nema razvijene servise podrške porodicama.
- Vi imate apsolutno nedostatak servisa podrške porodicama, rada sa porodicama, to manje više nigde ne postoji, izuzev u nekim situacijama kad neko ima mogućnost to da finansijski plaća, kad neko može da obezbijedi taj vid podrške, ali kada pričamo o servisima koji su dio sistema, apsolutno ne postoje i onda naravno da nema ko da radi sa porodicama - ukazuje Mihailović.
Bez sistemske pomoći i rada sa porodicama, teško je očekivati promjene.
Dodatni problem je nesklad između onoga što djeci govorimo i onoga što vide u ponašanju odraslih, javnom diskursu, medijima i kroz javne ličnosti, što dodatno utiče na njihovo ponašanje.
Kao hitne korake, Mihailović ističe potrebu da se počne sa dosljednom primjenom već postojećih zakona i mjera, uspostave sistemi podrške porodicama i jasno definišu mehanizmi odgovornosti za sve aktere – roditelje, škole i institucije.
Raščani-Radičević navodi da je kroz profesionalni rad bila u kontaktu i sa djecom koja su žrtve nasilja i sa djecom koja ga vrše, te da se u gotovo svakom slučaju radi o složenim situacijama koje uključuju porodične odnose, školsko okruženje, vršnjačke pritiske i društvene poruke.
- Žrtve često nose iskustvo straha, srama, izolacije i osjećaja da su ostavljene same. Sa druge strane, djeca koja čine nasilje vrlo često dolaze iz nestabilnih porodičnih i socijalnih okruženja, bez adekvatne emocionalne podrške, sa nedostatkom socijalnih i samoregulacijskih vještina. Često se dešava da su djeca koja vrše nasilje istovremeno i djeca koja su i sama bila izložena nasilju, bilo u porodici ili u vršnjačkom okruženju. Zato je u svakom slučaju ključna stručna, individualna procjena situacije i dobro osmišljena podrška, jer i žrtve i počinioci jesu djeca kojoj je potrebna pomoć Sistema - istakla je Raščanin-Radičević.
Govoreći o svom iskustvu ona ističe da djeca koja vrše nasilje nijesu djeca „bez emocija“.
- Kod mnogih se, nakon incidenta, javljaju strah, nesigurnost ili zbunjenost, ali često nemaju razvijene emocionalne, socijalne i kognitivne kapacitete da u potpunosti razumiju težinu svojih postupaka i posljedice po drugu djecu - kazala je ona.
Ta djeca, vrlo često dolaze iz rizičnih porodičnih i socijalnih okruženja, gdje su i sama izložena rigidnim, nasilnim ili zanemarujućim obrascima odnosa.
Ona ističe da su uzroci vršnjačkog nasilja su višeslojni. Napominje da postoje porodični faktori, nedovoljno osnažen školski sistem, snažan pritisak vršnjačkih grupa, ali i širi društveni kontekst u kojem se nasilje često vidi kao sredstvo moći, statusa ili „rješavanja problema“.
Prema njenim riječima, posebno zabrinjava istraživački podatak da skoro 60 odsto mladih u Crnoj Gori smatra da kriminal ima određenu vrijednost, odnosno da donosi korist i društveni status.
Raščanin-Radičević podsjeća da je važno istaći da nije svaki sukob vršnjačko nasilje, te da bi nešto bilo vršnjačko nasilje, mora postojati kontinuitet, ponavljanje, neravnoteža moći (stariji prema mlađem, grupa prema pojedincu ili druga vrsta nadmoći), kao i svjesna namjera nanošenja povrede ili štete.
Prema njenim riječima, nasilje nekad predstavlja način da obezbijede moć, kontrolu ili status, a nekad je samo model ponašanja koji su naučili,jer djeca uče po modelu,ono što vide najčešće i reprodukuju.
Zato, kako ističe, pristup počiniocima ne može biti isključivo represivan.
- Potrebna je kombinacija odgovornosti i sankcije sa edukacijom, razvojem empatije, radom sa porodicom i uključivanjem stručnih službi onda kada je to potrebno, jer samo tako možemo spriječiti ponavljanje nasilja i dugoročno promijeniti obrazac ponašanja - ukazuje Raščanin-Radičević.
Raščanin-Radičević mišljenja je da je neophodna jasna, stalna saradnja porodice, škole, Sistema socijalne I dječje zaštite.
Danas se najčešće reaguje tek kada dođe do fizičkog nasilja ili vidljivih incidenata poput uvreda i zadirkivanja, dok se emocionalno i posebno seksualno nasilje prepoznaje kasnije ili ostaje neprijavljeno, iako nosi izuzetno teške posljedice.
Ona podsjeća da u situacijama vršnjačkog nasilja postoje tri grupe djece: dijete koje vrši nasilje, dijete koje je žrtva i djeca posmatrači.
Posmatrači nijesu neutralni jer oni uče da se na nasilje ćuti i da je prihvatljivo.
- Ako sa njima ne radimo, oni postaju rizična grupa, sjutra mogu postati i žrtve ili počinioci. Još opasnije je ako ih naučimo da nasilje posmatraju kao nešto „normalno“, jer dijete koje danas ćuti na vršnjačko nasilje, sjutra neće reagovati ni na nasilje u porodici, već će ga tretirati kao privatnu stvar. Zato je ključno da sistemi sarađuju kroz jasne protokole postupanja, pravovremenu razmjenu informacija, zajedničku procjenu rizika i koordinisanu intervenciju - kaže Račšanin Radičević.
Kao najveći izazov danas ističe nedostatak sistemskih, kontinuiranih i kvalitetnih preventivnih program te da je od velikog značaja prevencija.
- Potrebno je da škole dugoročno rade na razvoju socijalnih i emocionalnih vještina djece, empatije, nenasilne komunikacije i sposobnosti rješavanja sukoba bez nasilja, uz istovremeno jačanje kapaciteta za prepoznavanje i sprječavanje nasilja - kazala je ona.
Takođe, ključno je da servisi pomoći i podrške budu dostupni, profesionalno osnaženi i finansijski održivi, kao i da škole, stručne službe i centri za socijalni rad imaju jasne mehanizme saradnje i dovoljno resursa da reaguju pravovremeno i odgovorno.
- Paralelno s tim, moramo raditi na promjeni vrijednosnih obrazaca mladih, jer dio njih danas nasilje i kriminal vidi kao nešto društveno prihvatljivo i korisno. Ako želimo stvarno smanjenje vršnjačkog nasilja, moramo graditi društvo u kojem nasilje nije normalizovano, nije poželjno i nije opravdano , a to je odgovornost cijelog Sistema - poručuje Raščanin-Radičević.

Alarmantni podaci o vršnjačkom nasilju: Reakcije institucija i dalje nedovoljne

Kada je riječ o kanalu Mareze, jasno je da se na trasi kanala od osam kilometara nalaze brojni objekti, kako stambenog karaktera, tako i druge vrste poput igrališta koje je izgradio Glavni grad - rekao je za Antenu M šef Kluba odbornika Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Andrija Klikovac komentarišući izjavu gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da će svi koji su nelegalnom gradnjom ugrozili kanal Mareze biti sankcionisani.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fmujovic-bice-sankcionisani-svi-koji-su-ugrozili-kanal-mareze-i-izdati-nalozi-da-se-uklone-nelegalni-objekti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ističe da ga zaista raduje ukoliko će gradonačelnik, zajedno sa nadležnim službama i upravom grada, ukloniti nelegalno sagrađene objekte.
- Tako da vjerujem da će ukloniti i one stambene objekte koji se nalaze na trasi tog kanala. Posebno je zanimljivo, što na osnovu satelitskih snimaka možemo vidjeti da su ti objekti nastali u periodu 2020-2025, a u toku je i nelegalna gradnja nekih od tih stambenih objekata - ukazuje Klikovac.
S druge strane, s obzirom na igralište koje je već uklonjeno, sagovornik Antene M naglašava da se postavlja osnovno pitanje - ko će nadoknaditi štetu od 50 hiljada eura Budžetu građana Podgorice, budući da su, kako podvlači, gradske službe koristile imovinu koja nije u vlasništvu Glavnog grada, već Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.
- Onda se postavlja pitanje ko će tu štetu nadoknaditi, a takođe ko će biti odgovoran što je šteta nastala. U vezi samog stadiona, oko kojeg se digla cijela hajka direktora lokalnih preduzeća, koji su obično i besposličari i ta preduzeća vode sa velikim minusom, očigledno je jedna zla namjera da je Demokratska partija socijalista uvijek i za sve kriva, pa čak i za njihov nerad. Jer podsjetiću da uprava Glavnog grada već godinu dana zna da je ovaj kanal zatrpan, a direktor Vodovoda i nadležne službe nijesu ništa uradile da očiste kanal - navodi Klikovac.&nbsp;
Pojašnjava da se stadion nalazi na privatnoj svojini, da se gotovo cijeli stadion osim reflektora nalazi mimo kanala, te da je i u Programu privremenih objekata, koji je, kako napominje, usvojen prije dva mjeseca, glasovima odbornika PES-a, koalicije Za budućnost Podgorice, Demokrata i Pokreta za Podgoricu, odnosno većine u lokalnom parlamentu.
- Tako da su oni dobro znali za ovaj stadion, i gdje se nalazi, i kojih je dimenzija i kvadrature, a uz sve to, postoji saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine na Program privremenih objekata, što će definitivno reći da ovaj stadion ne ugrožava životnu sredinu. Tako da je zaista u pitanju jedno politikanstvo i opet kažem, jedan jeftini PR pojedinih lokalnih direktora, koji zaista ne znaju ni šta rade, ni kako rade. A vjerujte mi da ćemo u narednom periodu vidjeti da li će sada, kada otiče voda tim kanalom, Mareza biti i dalje zamućena, a ukoliko bude zamućena, da li će direktor Vodovoda podnijeti ostavku - zaključuje Klikovac.

Tag: institut-za-bolesti-djece