Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji, a odluku o ograničavanju komunikacija donijele su bezbjednosne agencije nakon protesta koji su izbili posljednjih dana, saopštilo je danas iransko Ministarstvo informacionih i komunikacionih tehnologija.
U saopštenju objavljenom na Telegram kanalu iranske vlade navodi se da ministarstvo radi na uspostavljanju komunikacije i obnavljanju internet usluga, prenose mediji.
U Iranu su 8. januara održani protesti nakon poziva Reze Pahlavija, sina šaha Irana koji je svrgnut 1979. godine, prenose agencije.
Video snimci na društvenim mrežama prikazivali su proteste velikih razmjera, a internet usluge u Iranu su odmah bile prekinute.
Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog iranskog rijala.
Protesti u nekoliko iranskih gradova kasnije su se pretvorili u sukobe sa policijom, a ima žrtava i među snagama bezbjednosti i među demonstrantima.
Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana optužio je Sjedinjene Američke Države i Izrael za orkestriranje nemira u Islamskoj Republici.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iranska vlada radi na obnavljanju internet usluga u zemlji

Iranski režim prolazi kroz najopasnije trenutke u svojoj 47-godišnjoj istoriji.
Ono što je 28. decembra prošle godine započelo kao lokalizovani ekonomski bunt trgovaca u Teheranu, za manje od dvije sedmice preraslo je u koordinisani politički ustanak koji je zahvatio svih 31 provinciju te islamske države.
Do danas je, prema podacima novinske agencije protestnog pokreta HRANA, ubijeno najmanje 38 demonstranata, među kojima je šestoro djece.
Organizacija NCR-Iran izvještava o više od 2.200 uhapšenih građana. Međutim, za razliku od ranijih talasa nemira, izvještaji sa terena ukazuju da je strah promijenio stranu – dok se režim u pojedinim regionima povlači, u samom vrhu vlasti vlada panika, dodatno pojačana nedavnim padom ključnih saveznika u Damasku i Karakasu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FFaytuksNetwork%2Fstatus%2F2009322978065174889%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009322978065174889%7Ctwgr%5E8ec102418d6c358dd9c62fd436d21f9f0e37014b%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<h2>Nema interneta, prekinute i telefonske linije</h2>
Organizacija za nadzor interneta NetBlocks potvrdila je večeras dramatičan pad povezanosti u Iranu.
Prema njihovim podacima, došlo je do potpunog gubitka konekcije kod glavnog državnog operatera (TCI) u Kermanšahu, gradu koji je postao jedno od žarišta otpora. Istovremeno, BBC i CBS News izvještavaju o „digitalnom zamračenju“ u samom Teheranu, gdje su telefonske linije i internet prekinuti neposredno nakon poziva prestolonasljednika u egzilu na masovne proteste.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fnetblocks%2Fstatus%2F2009313506726957230%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2009313506726957230%7Ctwgr%5Ea241257417fa502479f34ef3ad4c1792bdf6048f%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Analitičari upozoravaju da ovakvi prekidi obično služe kao paravan za najteže oblike policijske brutalnosti, skrivene od očiju svjetske javnosti.
<h2>Sve je počelo ekonomskom katastrofom i kolapsom iranske valute</h2>
Okidač za eksploziju nezadovoljstva bio je potpuni kolaps iranskog rijala, koji je 6. januara dostigao istorijsko dno od 1,5 miliona za jedan američki dolar, izvještava Al Jazeera. Uz inflaciju hrane od 72 odsto, život prosječnog Iranca postao je praktično neizdrživ.
U očajničkom pokušaju da kupi socijalni mir, BBC navodi da je vlada u Teheranu najavila hitnu mjeru: mjesečnu naknadu od sedam dolara (oko 6,5 eura) za 71 milion građana.
Analitičari ovaj potez vide kao dokaz potpune panike, dok su demonstranti na ulicama mjeru dočekali s prezirom. Prema navodima Iran Internationala, slogani su se momentalno promijenili iz ekonomskih u revolucionarne: „Ni Gaza ni Liban, život dajem za Iran“ i „Smrt diktatoru“ (prim. aut. – vrhovnom vođi Hameneiju).
<h2>Kolaps režimske vlasti i pad gradova</h2>
Najdramatičnije scene dolaze iz zapadnih provincija. Agencija i24News i opozicioni portali izvještavaju da su gradovi Abdanan i Malekšahi u provinciji Ilam faktički van kontrole centralne vlasti.
Ovu eskalaciju potvrdio je i Institut za proučavanje rata (ISW), koji u svojoj analizi navodi da su demonstranti u zapadnom Iranu uspješno preuzeli kontrolu nad lokalnim sjedištima vlasti i bezbjednosnim bazama.
Prema ISW-u, gubitak ovih gradova ukazuje na kritične slabosti u režimskom aparatu prisile, koji se suočava s logističkim kolapsom u pokušaju da istovremeno odgovori na stotine žarišta širom zemlje. Snimci koje je verifikovao BBC prikazuju demonstrante kako potiskuju snage bezbjednosti u Mašhadu i otvoreno pozivaju policiju da im se pridruži u Bandar Abasu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDTNTvEdiOET%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Masovni protesti u Iranu: Sve više mrtvih i ranjenih, srušen internet

Lažne nagradne igre, sumnjivi sajtovi, neprovjereni linkovi i online forme u kojima se traže mejl adresa i lozinka najčešći su načini na koje građani, često nesvjesno, omogućavaju zloupotrebu svojih ličnih podataka, ocijenjeno je u podkastu „Akcija“ koji realizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Ekspert za informacionu i sajber bezbjednost iz kompanije Logejt, Dževad Đečević, upozorio je da su lični podaci danas izuzetno vrijedna roba, te da finansijska šteta koju građani odmah primijete često predstavlja samo početak ozbiljnijih zloupotreba.
– Kod nekih prevara se u startu skine manji iznos sa kartice, dovoljan da se ne aktivira višefaktorska autentifikacija. Međutim, stvarni problem nastaje kada neko prikupi korisničko ime i lozinku. Ti podaci se masovno sakupljaju, objedine u baze i potom prodaju na dark vebu – pojasnio je Đečević.
On je naveo da su česte i prevare koje podrazumijevaju preuzimanje naloga, koji se zatim koriste za dalje obmane drugih korisnika, posebno na društvenim mrežama.
<h3>Vještačka inteligencija – alat i za zaštitu i za napade</h3>
Đečević je upozorio da je razvoj vještačke inteligencije dodatno otežao prepoznavanje prevara.
– Nekada su „fišing“ mejlovi bili lako prepoznatljivi zbog lošeg prevoda i očiglednih grešaka. Danas, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, mejlovi su jezički i sadržajno gotovo savršeni i ciljano prilagođeni primaocu – rekao je on.
Posebno je ukazao na porast ransomware napada, u kojima se zaključavaju podaci korisnika, institucija, pa čak i bolnica, uz zahtjev za otkupninu.
– Ako nemate bekap, ljudi često plate. Napadi su sve ciljaniji, a iznosi otkupnina enormni – upozorio je Đečević.
<h3>Odrasli skeptični, mladi digitalno vještiji, ali ranjiviji</h3>
Profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica istakla je da se različite generacije na različite načine snalaze u digitalnom okruženju.
– Odrasli često imaju manje digitalnih vještina, ali više skepticizma. Mladi su digitalno mnogo kompetentniji, govore strane jezike i lakše pristupaju sadržajima, ali im često nedostaje kritička distanca – kazala je Koprivica.
Ona smatra da je medijska pismenost ključni odgovor na savremene digitalne prijetnje i da mora biti dostupna svim generacijama – od djece u vrtićima do penzionera.
– Sve je medijski konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo – naglasila je Koprivica.
<h3>Nema „besplatne večere“ u digitalnom svijetu</h3>
Sagovornici su saglasni da je ključno razvijati svijest o tome da „besplatne usluge“ na internetu zapravo plaćamo sopstvenim podacima.
– Nikada ništa niste dobili potpuno besplatno. Platili ste to svojim podacima – upozorila je Koprivica, ističući da će u budućnosti zloupotreba podataka imati još ozbiljnije posljedice, uključujući uticaj na obrazovanje, zapošljavanje i životne šanse pojedinaca.
Đečević je podsjetio da aplikacije poput Vibera i WhatsAppa koriste izuzetno skupu infrastrukturu, a korisnicima su besplatne upravo zato što se njihovi podaci koriste za analizu i razvoj sistema, uključujući i vještačku inteligenciju.
<h3>Edukacija i sajber higijena kao osnov zaštite</h3>
Sagovornici su saglasni da je edukacija svih uzrasta neophodna, uz stalno podsjećanje na osnovna pravila sajber bezbjednosti.
– Djeci dajemo ključeve od kuće i objašnjavamo kako da ih čuvaju, a telefon im često damo bez ikakvog objašnjenja. To mora da se promijeni – poručio je Đečević.
On savjetuje redovno mijenjanje lozinki, korišćenje složenih šifara, brisanje kolačića i keša, restartovanje uređaja, pa čak i povremenu promjenu mejl adrese.
Koprivica je istakla da je važno da djeca i mladi razumiju da agresivni i neprimjereni sadržaji, kao i dijeljenje ličnih podataka, imaju dugoročne posljedice.
– Sigurna sam da su moja djeca pametnija od telefona, ali algoritmi su kreirani da budu neodoljivi. Zato ih moramo učiti da razmišljaju kritički i da znaju ko i zašto donosi odluke u njihovo ime – zaključila je Koprivica.

CDT: Zašto nas na internetu varaju: Naši podaci vrijede više nego što mislimo

Digitalni prostor, koji je postao druga kuća mladih, sa sobom nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama, kazao je predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, na otvaranju Parlamenta mladih za srednjoškolce.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Kako je saopšteno iz Skupštine, ovogodišnja tema Parlamenta mladih je „Bezbjednost mladih na internetu“, a učesnici simuliraju razmatranje Zakona o zaštiti maloljetnih korisnika na društvenim mrežama.
Mandić je istakao značaj kontinuiranog uključivanja mladih u procese donošenja odluka i jačanja demokratske kulture.
Podsjećajući da je program „Parlament mladih“, pokrenut 2021. godine, Mandić je naveo da je on izrastao u samostalan mehanizam unutar Skupštine, zahvaljujući predanom radu Edukativnog centra i saradnji sa obrazovnim institucijama širom države.
- Ove godine u radu učestvuje 41 mladi parlamentarac iz srednjih stručnih škola i gimnazija, koji će kroz dvodnevni program raditi na kreiranju amandmana uz podršku mentora iz poslaničkih klubova - naveo je Mandić.&nbsp;
Kako je naglasio, centralna tema ovogodišnje simulacije – bezbjednost mladih na internetu – pitanje je od globalnog značaja.&nbsp;
Mandić je istakao da je digitalni prostor postao „druga kuća“ mladih.
- Ali istovremeno nosi brojne rizike, od štetnih sadržaja do manipulativnih algoritama - naveo je Mandić.
On je naglasio važnost obrazovanja, digitalne higijene i jačanja institucionalne saradnje, kako bi djeca i mladi dobili jednake i efikasne alate zaštite u online okruženju.
Mandić je podsjetio i na nedavno usvojeni Zakon o informacionoj bezbjednosti, kao i osnivanje Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), kao korake ka izgradnji sigurnijeg digitalnog društva.
Mandić je pozvao mlade da aktivno učestvuju, dijele svoja znanja iz oblasti tehnologije i daju sugestije koje će doprinijeti blagostanju njihovih vršnjaka i budućih generacija.
On je rekao da je uvjeren da će rad Parlamenta mladih rezultirati kvalitetnim inicijativama i amandmanima.
Kako je saopšteno iz Skupštine, danas su srednjoškolce u radu podržali, u ulozi mentora, poslanici Branka Marković i Nikola Zirojević.
Parlament mladih nastaviće zasijedanje sjutra.

Mandić: Bezbjednost mladih na internetu pitanje od globalnog značaja

U Crnoj Gori, prema istraživanju Monstata, pristup internetu kod kuće ima 88,1 odsto domaćinstava, što je 7,3 procentna poena više u odnosu na 2021. godinu.
- U petogodišnjem periodu, došlo je do rasta broja domaćinstava koja imaju pristup internetu. U ovoj godini, procenat domaćinstava koja imaju pristup internetu kod kuće je porastao 7,3 procentna poena, sa 80,8 odsto na 88,1 odsto, u odnosu na 2021 - navodi se u istraživanju Monstata o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) u domaćinstvima i od pojedinca.
U domaćinstvima se pristup internetu ostvaruje putem personalnog i prenosivog računara, kao i mobilnih uređaja.
U istraživanju se navodi da internetu putem personalnog računara pristupa 29,1 odsto anketiranih, a putem prenosivog, odnosno laptopa, netbooka i tableta 68 odsto.
Kada je riječ o načinu pristupanja internetu, odnosno tipovima internet konekcije, najviše domaćinstava, njih 86,6 odsto, koristi fiksnu širokopojasnu konekciju. Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 75,3 odsto domaćinstava.
U odnosu na prošlu godinu, zabilježen je rast od 3,7 procentnih poena domaćinstava koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju.
Kada je u pitanju teritorijalna zastupljenost interneta u domaćinstvima, ona je najmanja na sjeveru i iznosi 78,7 odsto, dok je u južnom regionu najveća i iznosi 96,2 odsto.
Pristup internetu u naseljima koja nijesu gradskog tipa iznosi 86 odsto, dok je u naseljima koja su gradskog tipa pristup internetu veći i iznosi 89,1 odsto.
Istraživanje je pokazalo da je u posljednja tri mjeseca 94,1 odsto anketiranih pojedinaca koristilo internet, od kojih je 91,4 odsto internet koristilo više puta dnevno.
Aktivnosti koje su ispitanici najčešće preduzimali putem interneta u privatne svrhe u posljednja tri mjeseca su telefoniranje putem interneta/video razgovori 98,4 odsto, korišćenje društvenih mreža 89 odsto, dok je 86,4 odsto njih saopštilo da je čitalo ili preuzimalo online novine ili časopise.
Istraživanje je pokazalo da je procenat onih koji nikada nijesu kupili ili naručili robu ili usluge putem interneta 37,6 odsto, dok procenat onih koji jesu iznosi 62,4 odsto.

Pristup internetu ima 88,1 odsto domaćinstava

Iran je danas gotovo potpuno ostao bez interneta, pokazala je analiza podataka mreže koju je sprovela organizacija za praćenje interneta Netbloks, prenosi BiBiSi (BBC).
Iranske vlasti su prošle nedjelje uvele neka ograničenja pristupa mreži, koja su uglavnom bila usmjerena na provajdere virtuelnih servera koje Iranci koriste za pristup međunarodnim sajtovima, ali današnji podaci pokazuju da je pristupačnost pala širom Irana, a Netbloks ukazuje da je obrazac „u skladu sa namjernim isključivanjem interneta“ od strane vlasti.
Današnji nestanak interneta je gotovo identičan onom koji smo pratili u Iranu od novembra 2019. godine, a prevazilazi ograničenja koja smo vidjeli tokom protesta protiv Mahse Amini 2022. godine, rekao je za BiBiSi (BBC) direktor istraživanja Netbloksa Isik Mater.
Istorijski gledano, Iran je težio da isključi pristup internetu zbog domaćih problema, a pokušavali su da obezbijede da se čuje njihov glas tokom međunarodnih sukoba, tako da je ovo nešto novo, ukazao je Mater.

Iran ostao bez interneta

Udruženje Roditelji i Crnogorski Telekom nastavljaju seriju besplatnih interaktivnih radionica za roditelje djece uzrasta od 2 do 12 godina, na temu Klik za bezbjedniji internet – kako pronaći ravnotežu?&nbsp;
Nakon Podgorice, druga radionica biće organizovana u Nikšiću, 29. maja 2025. godine u prostorijama OŠ “Milija Nikčević”.
Radionica je podijeljena u dvije grupe, i to za roditelje djece od 2 do 6 godina, od 16 do 18sati, a za roditelje djece od 7 do 12 godina, od 18.30 do 20.30 sati.
Stručnjaci će roditelje voditi kroz konkretna rješenja koja mogu primijeniti odmah kako bi postavili zdrave granice u upotrebi ekrana i ojačati porodično vrijeme – bez tehnologije. Predavači su socijalne radnice i porodične savjetnice Lepa Žunjić i Katarina Čarapić i vođa službe za multimedijalne servise u Crnogorskom Telekomu, Marjan Popović.
Za prisustvo se zainteresovani roditelji mogu prijaviti porukom/pozivom na broj telefona 063/493-493 ili putem mail adrese kliksadjecom@gmail.com

Besplatna radionica za roditelje iz Nikšića: Klik za bezbjedniji internet

Ministarstvo kulture i medija angažovamo radi da Crna Gora što prije dobije nacionalnu kontakt tačku sa velikim onlajn platformama (VLOP) i sa njima dogovori brzu reakciju u slučajeva širenja dezinformacija, &nbsp;govora mržnje i onlajn nasilja, kako je to predviđeno evropskim zakonodavstvom - saopštila je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Ona je kazala i da će biti formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost.
- Koji će osigurati sistematično planiranje i praćenje aktivnosti u ovoj oblasti, omogućavajući da naš odgovor na izazove bude sveobuhvatan i dugoročan - navela je Vujović.
U sklopu Medijske strategije imamo, dodaje ona, brojne aktivnosti kojima se tretira pitanje medijske pismenosti - kao jedne od osnovnih vještina digitalnog doba.
- Jer to više nije opciona vještina, već je neophodna za aktivno učestvovanje u modernom društvu - istakla je Vujović.
Ukazala je da roditelji, nastavnici, stručni saradnici, i svi mi imaju važnu ulogu i odgovornost za stvaranje sigurnijeg onlajn okruženja, boljeg internetskog iskustva i promovisanja odgovornije upotrebe tehnologija.&nbsp;
- To je moguće samo ujedinjenim pristupom i zajedničkim djelovanjem. Velika odgovornnost je na akterima iz obrazovanja, medija, telekomunikacionog sektora - poručila je ministarka kulture i medija.
Ona je povodom Dana sigurnijeg interneta istakla koliko je &nbsp;važno da djecu i mlade podučavamo o digitalnoj bezbjednosti, osnažujemo ih u onlajn svijetu, kao i da osiguramo zaštitne sisteme i ulažemo u alate za bezbjednost na mreži. Prisustvo mladih na internetu je, poručuje ona, neizbježno - a digitalni svijet sa sobom nosi ozbiljne rizike i opasnosti što, kako je kazala Vujović, može da utiče na njihovo mentalno zdravlje, dobrobit i sve druge aspekte života.
- Naše posljednje istraživanje je pokazalo da mladi informacije uglavnom traže na internetu, ali ohrabruje što su sve svjesniji da ne mogu svim informacijama vjerovati. Zbog širenja lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija, kritičko razmišljanje postaje ključna vještina u digitalnom dobu. Edukacija o prepoznavanju pouzdanih izvora i provjeri činjenica neophodna je kako bi se mladi zaštitili od pogrešnih i potencijalno štetnih informacija. Moramo ih osnažiti da kritički procjenjuju informacije koje konzumiraju i dijele, te koriste internet kao alat za učenje, komunikaciju i razvoj, uz poštovanje drugih korisnika - istakla je Vujović.
Korišćenje sigurnog interneta ne samo da će zaštititi najmlađe od potencijalnih opasnosti već će, cijeni ona, i podstaći njihov razvoj u digitalno pismene i odgovorne građane.
- Ključno je da osnažimo mlade da budu informisani, angažovani i kritički osviješteni članovi društva. Prva Medijska strategija stavlja naglasak na jačanje medijske pismenosti i predstavlja sveobuhvatan okvir za promociju kritičkog razmišljanja, razvoj digitalnih vještina i prevenciju digitalnog nasilja - navela je ona.
Prve kontakte su, kaže, u oktobru 2024. uspostavili sa Metom.&nbsp;
- Nastojaćemo i da što prije Crna Gora &nbsp;dobije nacionalnu kontakt tačku sa VLOP, kako je to predvidjeno evropskim zakonodavstvom. U cilju prenošenja novih uredbi EU, koje se tiču sigurnosti gradjana na mrezama, ove godine započinjemo zahtjevan proces usaglasavanja nasih propisa sa Digital services act (DSA) &nbsp;I Digital marcet act (DMA) &nbsp;EU - poručila je Vujović.

Vujović: Ubrzavamo uspostavljanje nacionalne kontakt tačke za sigurniji internet, biće formiran i Nacionalni savjet za medijsku pismenost

U Crnoj Gori, prema istraživanju Monstata, pristup internetu kod kuće ima 84,5 odsto domaćinstava, što je 4,2 procentna poena više u odnosu na 2020. godinu.
- U petogodišnjem periodu, došlo je do rasta broja domaćinstava koja imaju pristup internetu. U ovoj godini, procenat domaćinstava koja imaju pristup internetu kod kuće je porastao 4,2 procentna poena, sa 80,3 odsto na 84,5 odsto, u odnosu na 2020. - navodi se u istraživanju Monstata o upotrebi informaciono-komunikacionih tehnologija (ICT) u domaćinstvima i od pojedinca.
U domaćinstvima se pristup internetu ostvaruje putem personalnog i prenosivog računara, kao i mobilnih uređaja.
U istraživanju se navodi da internetu putem personalnog računara pristupa 32,3 odsto anketiranih, a putem prenosivog, odnosno laptopa, netbooka i tableta 67,6 odsto.
Kada je riječ o načinu pristupanja internetu, odnosno tipovima internet konekcije, najviše domaćinstava, njih 84,8 odsto, koristi fiksnu širokopojasnu konekciju. Mobilnu širokopojasnu konekciju koristi 71,6 odsto domaćinstava.
U odnosu na prošlu godinu, zabilježen je rast od 1,4 procentna poena domaćinstava koja koriste mobilnu širokopojasnu konekciju.
Kada je u pitanju teritorijalna zastupljenost interneta u domaćinstvima, ona je najmanja na sjeveru i iznosi 75 odsto, dok je u južnom regionu najveća i iznosi 95,8 odsto.
Pristup internetu u naseljima koja nijesu gradskog tipa iznosi 78,2 odsto, dok je u naseljima koja su gradskog tipa pristup internetu veći i iznosi 87,6 odsto.
Istraživanje je pokazalo da je u posljednja tri mjeseca 88,9 odsto anketiranih pojedinaca koristilo internet, od kojih je 90,8 odsto internet koristilo više puta dnevno.
Aktivnosti koje su ispitanici najčešće preduzimali putem interneta u privatne svrhe u posljednja tri mjeseca su telefoniranje putem interneta/video razgovori 98,3 odsto, korišćenje društvenih mreža 88,7 odsto, dok je 86 odsto njih saopštilo da je čitalo ili preuzimalo online novine ili časopise.
Istraživanje je pokazalo da je procenat onih koji nikada nijesu kupili ili naručili robu ili usluge putem interneta 43,1 odsto, dok procenat onih koji jesu iznosi 56,9 odsto.

Pristup internetu ima 84,5 odsto domaćinstava

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Tag: internet