Rusija je tokom noći nastavila „teror protiv naroda Ukrajine“ gađajući civile i civilnu infrastrukturu u više regiona zemlje, saopštila je premijerka Julija Sviridenko.
U Zaporožju je, prema njenim riječima, šest avionskih bombi pogodilo stambene ulice i civilnu infrastrukturu.
- Jedan čovjek je ubijen u svom domu, drugi su ostali zatrpani ispod ruševina, a požari su zahvatili čitave kvartove - navela je Sviridenko u objavi na mreži Iks (bivši Tviter).
Dodala je da su „u Černigovu dronovi pogodili ključni infrastrukturni objekat unutar grada“. U Odeskom regionu, prema njenim riječima, poginula je jedna žena, a najmanje troje ljudi je ranjeno kada su ruske snage gađale komercijalne kioske, hotel, Ukrpoštu, Ukrtelekom, kulturni centar, administrativni servisni centar i privatna vozila.
- U Dnjipropetrovskoj oblasti, artiljerija i dronovi zapalili su kuće i imanja: stambenu zgradu u okrugu Krivi Rig, još jednu kuću u okrugu Nikopolj i privatnu imovinu u okrugu Sinelnikovo - precizirala je Sviridenko.
Ukrajinska premijerka je naglasila da „ovo nijesu vojni ciljevi, već porodice, domovi i osnovni sistemi koji omogućavaju svakodnevni život“.
- Strategija Rusije je sistematsko uništavanje civilnog postojanja u Ukrajini. Svijet mora da prepozna šta je ovo - državno organizovani teror. Svako odlaganje jačanja ukrajinske protivvazdušne odbrane znači više izgubljenih života, više uništenih domova i više razorenih porodica. Zaštita ukrajinskog neba nije samo pitanje Ukrajine - poručila je Sviridenko.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FSvyrydenko_Y%2Fstatus%2F1970371027881349151%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970371027881349151%7Ctwgr%5Ee348fb688931504a48ce72891b078d579d869b28%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Sviridenko: Ruski napadi pogodili više ukrajinskih regiona, stradali civili

Intenzivni ruski napadi dronovima i navođenim bombama natjerali su stanovnike ukrajinske sjeveroistočne Sumske oblasti da bježe iz svojih domova. 
 
Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, civili u panici traže sigurnost uslijed intenzivnih ruskih napada. 
 
Moskva je pojačala napade širom Ukrajine nakon što je pristala da obustavi napade na energetsku infrastrukturu u zemlji na 30 dana. 
 
Obustava napada na energetsku infrastrukturu dogovrena je u telefonskom razgovoru između ruskog i američkog predsjednika, Vladimira Putina i Donalda Trumpa, 18. marta. 
 
Radnici Crvenog krsta i Bijeli anđeli, ukrajinska policijska jedinica koja pomaže civilima, pomogli su stanovnicima Sumija da pobjegnu u grad Sumi, oblasnu prijestolnicu. 
 
Radnik Crvenog krsta Ihor Šapoval kazao je da su ih dronovi pratili, ali da su uspjeli da se izvuku. 
 
On je kazao da su evakuisali ljude iz njihovih domova nakon kontinuiranih napada koji su ciljali nekoliko sela u Sumskoj oblasti. 
 
U međuvremenu, danas je u ruskom napadu ubijena cijela tročlana porodica u jugoistočnom ukrajinskom gradu Zaporožju.

500x500

1250x600

1084x550

Intenzivni ruski napadi na Sumsku oblast

Govor predsjednice Evropske Komisije Ursule fon der Lajen u obraćanju, kako je sama rekla istorijskoj Kraljevskoj danskoj vojnoj akademiji, na EU Debates Jutjub kanalu, a u kojem je predstavila mapu puta 'Spremnost 2030' o jačanju odbrambenih kapaciteta EU, prenesen je kao „istorijski“.
Ukazujući na ponovno oživljavanje globalnih prijetnji i kraj ere, koju je nazvala "dividendom mira", predsjednica izvršnog tijela EU, nekadašnja ministrica odbrane Njemačke, danskim kadetima je juče poručila da im istinu - ma koliko nelagodna bila, mora reći otvoreno:
&nbsp;"Ako Evropa želi izbjeći rat, Evropa se mora pripremiti za rat."
Fon der Lajen je naglasila važnost ujedinjene i pripremljene Evrope za odvraćanje agresije i očuvanje suvereniteta, u trenutku kada je Rusija na „nepovratnom putu prema ratnoj ekonomiji“.
"I sada je Rusija na nepovratnom putu prema stvaranju ratne ekonomije. Masivno je proširila svoje vojno-industrijske proizvodne kapacitete: 40 posto svog federalnog budžeta troši na odbranu, što je devet posto BDP-a. Ovo ulaganje podstiče njen agresivni rat na Ukrajinu dok se priprema za buduće sukobe sa evropskim demokratijama. I baš dok se te prijetnje povećavaju, vidimo kako naš najstariji partner - Sjedinjene Države - &nbsp;pomjeraju fokus na Indo-Pacifik.
Dragi kadeti,
Mi bismo možda željeli da ove stvari nijesu istinite. Ili da ih nijesmo morali reći tako otvoreno. Ali sada je vrijeme da se govori iskreno kako bi svaki Evropljanin shvatio šta je u pitanju. Jer nelagoda slušanja ovih riječi blijedi u beznačajnost sa boli koju uzrokuje rat. Samo pitajte vojnike i narod Ukrajine. Poenta je da moramo vidjeti svijet onakvim kakav jest – i moramo djelovati odmah kako bismo se suočili s njim. Zato što će se novi međunarodni poredak formirati u drugoj polovini ove decenije i kasnije.”
Govor EU čelnice je uslijedio samo tri sedmice nakon što su posljednjeg dana februara u Ovalnoj sobi Bijele kuće, predsjednik i potpredsjednik SAD-a, Donalad Tramp (Trump) i Džej Di Vance (JD Vence) u živom prenosu brutalno napali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog toga što je njegova zemlja već tri godine žrtva pune ruske agresije - i otvoreno stali na stranu agresora, na šok Evropljana i ogromnog broja Amerikanaca.
Bio je to momenat buđenja EU i lidera ostalih država koje baštine vrijednosti zapadne demokratije, poput Kanade, Australije i drugih, nakon koga je u seriji sastanaka predvođenih britanskim premjerom Kirom Starmerom (Keir) i EU zvaničnicima, počelo ubrzano stvaranje uslova za osiguravanje odbrane Ukrajine „koliko god bude potrebno“, jer Ukrajinci, postalo je to jasno svima, a ne samo Baltičkim i Skandinavskim državama „ne brane samo svoju već i slobodu cijele Evrope" i jačanje odbrambenih kapaciteta EU „sad i odmah“. Uslijedila je odluka o evropskom odbrambenom paketu vrijednom 800 milijardi eura.
U danu kada je predsjednica EK dramatično upozorila Evopljane, prigodno izabravši obraćanje kadetima Kraljevske vojne akademije Danske, glavni headlines „udarna vijest iz svijeta“, uz onu da je Izrael kršeći „primirje“ a osokoljen podrškom SAD-a, koji ga je navodno osigurao slaveći Trampa kao „mirotvorca“ u Gazi, u jednom danu ubio još 400 Palestinica - bio je razgovor američkog i ruskog predsjednika, nakon tri godine zapadne izolacije Vladimira Putina. Poslije 2 i po sata razgovora, koji su ruski mediji, za promjenu - s pravom nazvali pobjedom, Trampova administracija je navela da se Rusija obavezala da će zaustaviti napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dok je Rusija za nastavak pregovora o miru tražila "zaustavljenje zapadne vojne pomoći Ukrajini".
I dok su se mediji kao ključne vijesti držali razgovora Trampa sa njegovim idolom Putinom, na evropskom su tlu nastavljeni užurbani radovi na mapi puta „Spremnost 2030“. Osim što je Fon der Lajen odaslala neuvijenu poruku da se Evropa mora spremiti za rat, njemački Bundestag je odobrio paket povećanja njemačke potrošnje vrijedan 500 milijardi eura, budućeg premijera najsnažnije evropske ekonomije Fridriha Merza (Friedrich Merz). Paket koji zahtijeva i određene ustavne promjene, a za koji se posljednjih sedmica vodila žestoka politička borba, dobio je više od neophodne dvotrećinske podrške parlamenta, sa 513 glasova za, dok je protiv bilo 207 poslanika Bundestaga.
Glasanje za omogućavanje zaduživanja za vojnu potrošnju i Ukrajinu, uz ostali paket reformi, &nbsp;je "prvi veliki korak prema novoj evropskoj odbrambenoj zajednici", poručio je budući kancelar Merc, precizirajući:
„Okolnosti su prije svega određene agresorskim ratom Putina protiv Evrope.”
Istovremeno je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) rekao je da će njegova zemlja naručiti dodatne ratne avione Rafal narednih godina i uložiti gotovo 1,5 milijardi eura (1,6 milijardi dolara) u jednu od svojih vazdušnih baza, kako bi opremila svoje eskadrile najnovijom tehnologijom nuklearnih projektila. Francuski nuklerni arsenal, prema novim najavama, neće više služiti samo za zaštitu Fancuske već cijele Evrope.
Makron se susreo i sa novim kanadskim premijerom Markom Karnijem, koji je iskazao spremnost da se u potencijalnim evropskim mirovnim snagama za Ukrajinu (uz britanske) nađu i kanadski vojnici, a istu spremnost iskazala je i Australija.
Markon koji je konačno shvatio da od „bromancea“ sa Trampom nema nikakve koristi, kao što je nije bilo ni od podilaženja Putinu, na poruke iz Rusije da se moraju pitati u vezi sa raspoređivanjem mirovnih snaga u Ukrajini, Kremlju je uzvratio, da odlluku o tome čije će snage dozvoliti na svojoj teritoriji donosi - Ukrajina, te da Rusija nije tražila saglasnost kada je u agresiju na Ukrajinu uključiila i dovela vojnike Sjeverne Koreje.
Britanski premijer Starmer je još nakon prvog sastanka u Londonu, 2. marta najavio novih 1.6 milijardi za odbranu, a istovremeno je za svog glavnog savjetnika za sigurnost imenovao Džonatana Pauela, nekadašnjeg savjetnika Tonija Blera, za kojeg se smatra da je bio glavni tvorac istorijskog sporazuma sa Sjevernom Irskom "Good Friday", o prekidu decenijskog konflikta. Njega je odmah poslao u Kijev da bude savjetnik Ukrajincima u pregovorima o miru, koje navodno vode SAD-a. &nbsp;
Sve države Baltika i Skandinavije već su jedna za drugom najavile i započele povećanje vojne potrošnje za odbranu, a Turska koja ima jednu od najozbiljnih vojnih sila i odlično razvijenu vojnu industriju, takođe je najavila da će udvostručiti odbrambene kapacitete, uz jasnu poruku Kremlju da nikad neće priznati aneksiju Krima, gdje živi velika tatarska zajednica.
Navednom treba dodati niz masovnih demonstracija podrške Ukrajini širom Evrope proteklih dana, kao i - ne bi rekla slučajnu kampanju na društvenim mrežama- "Ja sam iz (ime zemlje..)i stojim uz Ukrajinu?"&nbsp;
Evropa se dakle sa naznakom hitno sprema za zaštitu od ruske agresije i pozicioniranje u novom svjetskom poretku koji će uslijediti u narednih pet godina - a šta je sa „prvom sljedećom EU članicom“, navodno upravo u tom periodu, čiji predsjednik, Jakov Milatović koliko juče, reče da ne voli što se EU miješa u naše unutrašnje poslove? Možda bi premijer Milojko Spajić, kad nađe vremena od „dubajizacije“ Ulcinja, bez upita ili miješanja Ulcinjana, mogao naći vremena i da priupita i svog ministra vojnog, Dragana Karpovića, kad ovaj pak nađe vremena od besplatnog dijeljenja vojne zemlje Crkvi Srbije (SPC) - koja je produžena ruka ruske crkve –(zvanično još)nevojnog krila Vladimira Vladimiroviča, da sjednu i vide - &nbsp;đe mi stojima u svemu ovome?
Osim toga naši NATO susjedi Hrvatska i Albanija i komšija NATO aspirant Kosovo, potpisali su sporazum o trilateralnoj vojnoj inicijativi u ponedjeljak, pa je Antenin Miljan Vešović s pravom priupitao: " A zašto Crna Gora nije ovdje?".&nbsp;
Odgovori na ova pitanja ne bih rekla da su za čekanje!

Rusija je na nepovratnom putu ka ratnoj ekonomiji, Evopa se mora spremiti za rat da bi sačuvala mir - a đe smo mi?

Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom - poručila je portparolka ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova. 
 
Ukrajina je zatražila od evropskih saveznika da po završetku trogodišnjeg sukoba rasporede vojne kontingente na njenoj teritoriji, kako bi se zaštitila od budućih napada Rusije. 
 
Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo su sugerisali da bi mogli rasporediti mirovne snage, ali Moskva je odbacila tu ideju kao dio primirja, ili kao dugoročnu bezbjednosnu garanciju za Ukrajinu, prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Zaharova je na brifingu kazala da je za Moskvu apsolutno neprihvatljivo da jedinice vojske drugih država budu stacionirane u Ukrajini pod bilo kojom zastavom. 
 
- Bilo da se radi o stranom kontingentu i vojnoj bazi, sve bi to značilo uključivanje ovih zemalja u direktan oružani sukob sa našom zemljom - rekla je Zaharova. 
 
Njeni komentari dolaze nakon što su američki pregovarači otputovali u Rusiju kako bi predstavili svoj plan za prekid vatre u Ukrajini na 30 dana, nakon što su ranije ove sedmice dobili podršku za plan od Kijeva.

Zaharova: Države koje bi rasporedile mirovne snage u Ukrajini uključile bi se u direktan oružani sukob sa Rusijom

Izjava Vladimira Putina je obećavajuća, ali ne i potpuna. Nadam se da će Rusija učiniti pravu stvar - poručio je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp osvrnuvši se na izjavu ruskog kolege da su saglasni sa američkim prijedlogom o prekidu vatre s Ukrajinom, ali da „postoje nijanse“, te da svaki sporazum treba da dovede do dugoročnog mira.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fputin-saglasni-smo-s-americkim-prijedlogom-o-prekidu-vatre-ali-postoje-nijanse&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tramp je ovo izjavio tokom obraćanja javnosti iz Ovalnog kabineta.
Predsjednik SAD je rekao i da je voljan da razgovora sa ruskim predsjednikom kako bi obezbijedio prekid vatre.
On se danas sastaje sa generalnim sekretarom NATO- a Markom Ruteom.

Tramp: Putinova izjava je obećavajuća, ali nepotpuna

Finski premijer Peteri Orpo izjavio je danas da Rusija predstavlja stalnu prijetnju za Evropsku uniju i naglasio potrebu da se poveća potrošnja na odbranu i nastavi podrška Ukrajini.
Orpo bio je domaćin samita o bezbjednosti i imigracije, na kojem su prisustvovali visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas i premijeri Švedske, Italije i Grčke, Ulf Kristerson, Đorđa Meloni i Kirijakos Micotakis.
Finski premijer je novinarima poslije sastanka rekao da se bezbjednosna situacija promijenila.
- Rusija predstavlja stalnu i opasnu prijetnju za EU i evropske zemlje. Odbrana Evrope mora biti ojačana svim mogućim sredstvima, moramo istražiti sve finansijske opcije - dodao je Orpo ne pominjući nikakve konkretne planove za povećanje budžeta.
Kaja Kalas je rekla da Rusija predstavlja direktnu prijetnju evropskoj bezbjednosti i dodala da bezbjednost uključuje različite elemente.
- Vidimo razne hibridne napade širom Evrope, uključujući sabotaže, sajber napade, ometanje GPS-a i oštećenje telekomunikacionih kablova (Baltičkog mora), ali i militarizaciju migracije - dodala je ona.
Finska je optužila Moskvu da je organizovala priliv migranata na svoju istočnu granicu sa Rusijom dolaskom oko 1.000 ilegalnih imigranata u jesen 2023.

Orpo: Rusija je stalna prijetnja za EU

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da se sastao sa direktorom američke Centralne obaveštajne agencije Vilijamom Bernsom u Ukrajini.
- Berns je sada posljednji put posjetio Ukrajinu kao direktor CIA - rekao je Zelenski u poruci objavljenoj na Telegramu.
Dodao je da su njih dvojica imali puno sastanaka tokom rata, ali da se o većini njih nije govorilo u javnosti.
- On i ja smo imali mnogo sastanaka tokom ovog rata i zahvalan sam na njegovoj pomoći. Obično se takvi sastanci ne objavljuju, a svi naši sastanci u Ukrajini, u drugim evropskim zemljama, u Americi i u drugim djelovima svijeta, odvijali su se bez zvaničnih informacija - rekao je Zelenski.
SAD su najznačajnija finansijska i vojna podrška Ukrajine u ratu započetom prije gotovo tri godine. Vašington je takođe redovno dijelio vojne obavještajne podatke sa Ukrajinom, kako bi podržao njenu odbranu.
Očekuje se da će se Berns povući sa mjesta šefa CIA poslije dolaska republikanca Donalda Trampa na vlast, u januaru 2025.

Zelenski se sastao sa direktorom CIA u Ukrajini

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izjavio je da se nada da je Zapad ozbiljno shvatio nedavnu rusku upotrebu hipersonične rakete protiv Ukrajine i upozorio da je Rusija spremna da upotrijebi sva sredstva da se odbrani.
- Sjedinjene Države i njihovi saveznici koji dugometnim oružjem snabdijevaju režim u Kijevu, moraju da shvate da smo spremni da upotrijebimo sva sredstva da im ne dozvolimo da uspiju u onome što nazivaju strateškim porazom Rusije - rekao je Lavrov u intervjuu sa američkim novinarom Takerom Karlsonom objavljenom u četvrtak u Moskvi.
Lavrov je rekao i da je za Rusiju ključno da Ukrajina ne bude u NATO-u jer taj savez „ne smije biti na granicama Rusije“.

Lavrov: Rusija spremna da se brani svim sredstvima

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj izrazio je nadu da će se članice EU saglasiti da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije, prenosi Rojters.&nbsp;
- Ukrajina treba da bude u mogućnosti da koristi oružje koje smo joj dali, ne samo da zaustavi strijele, već i da pogodi strijelce - rekao je Borelj, prenosi Gardijan.&nbsp;
I dalje, kaže, vjeruje da je to ono što mora da se uradi.
- Siguran sam da ćemo još jednom razgovarati. Nadam se da će se zemlje članice saglasiti oko toga - dodao je Borelj.

Borelj: Članice EU da dozvole Ukrajini da upotrijebi oružje za napad unutar Rusije

Evropska unija radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije koji će pojačati mjere protiv zaobilaženja postojećih sankcija, s ciljem izolovanja ruske industrije od uvoza - saopštio je danas šef diplomatije Evropske unije (EU) Žozep Borelj.
On je razgovarao sa ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijem Sibihom u Kijevu.
- Pomenuo sam sankcije na početku našeg razgovora. Da, radimo na 15. paketu protiv Rusije, kako bismo uveli mjere protiv zaobilaženja sankcija jer Rusija ne može da proizvodi bez stranih djelova, stranih čipova i ostalih komponenti - izjavio je Borelj.
Njegova izjava je objavljena na sajtu EU.

Borelj: EU radi na 15. paketu sankcija protiv Rusije

Iako zvanični ekonomski pokazatelji često sugerišu stabilnost, ispod površine se gomilaju duboke strukturne neravnoteže koje ozbiljno ugrožavaju održivost javnih finansija. Zdravstveni sistem funkcioniše pod hroničnim deficitom, budžet je dominantno potrošački, inflacija sistematski potkopava životni standard građana, dok se javni dug formalno „smanjuje“ isključivo zahvaljujući inflatornom rastu nominalnog bruto domaćeg proizvoda. O stvarnim uzrocima ovih problema, fiskalnim rizicima koji se akumuliraju i mogućim izlazima iz postojećeg ekonomskog modela, za Portal ETV govori dr Jovan Rabrenović sa Instituta ekonomskih nauka. HRONIČNI DEFICIT Portal ETV: Da li je pogrešnom ekonomskom politikom aktuelna vlast dovela Fond za zdravstveno osiguranje do kolapsa? Postoji li izlaz iz ove situacije? RABRENOVIĆ: Da, strukturna neravnoteža u finansiranju zdravstva je realna i lako mjerljiva. Fond za zdravstveno osiguranje nije u potpunom kolapsu, ali se nalazi u stanju hroničnog deficita koji, bez intervencije, vodi u sistemsku krizu. Izlaz postoji, ali zahtijeva fundamentalne promjene u modelu finansiranja. Fond za zdravstveno osiguranje je za 2025. godinu zatražio budžet od 535 miliona eura, dok je Vlada odobrila 452,6 miliona eura. Razlika od 82,4 miliona eura predstavlja godišnji strukturni jaz. Fond je za ljekove tražio 178 miliona eura, a dobio je 140 miliona, pri čemu razlika od 38 miliona eura direktno utiče na dostupnost terapija pacijentima. Nakon ukidanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, Fond je izgubio izvorne prihode i postao u potpunosti budžetski zavisan. Akumulirani dug u iznosu od 30 do 40 miliona eura dodatno opterećuje sistem. Potpuna budžetska zavisnost dovodi do apsolutne zavisnosti od donosilaca odluka, čime se profesionalna nezavisnost rukovodstva Fonda dovodi u pitanje. Vlada time direktno vrši politički uticaj na Fond, za šta imamo više nego svjež primjer - smjenu uspješnog direktora i njegovo zamjenjivanje osobom koja nema isti nivo profesionalne i stručne ekspertize za obavljanje ovog složenog posla. Zaključak: Izlaz postoji kroz: zakonsku formulu za automatsko finansiranje zdravstva (minimum 6–7% BDP-a), petogodišnji plan sanacije duga, reviziju efikasnosti zdravstvenih ustanova, uspostavljanje modela koji eliminiše političke uticaje.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260107160132_72490d0b3d4134e92d9c09667569eb49f83f68d31b4742aef5a01bf846b5968c" data-rendition-name="original" width="1320" height="1192" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  EKONOMSKA DIJAGNOZA Portal ETV: Čuli smo i čuvenu rečenicu da je inflacija dobra za državu, ali ne i za građane. Da li je to suština aktuelne ekonomske politike - da građani stežu kaiš, dok država preko njihovih leđa puni budžet, jer drugačije ne umije? RABRENOVIĆ: Da, to je tačna ekonomska dijagnoza. Inflacija je de facto funkcionisala kao skriveni porez na građane, omogućavajući državi da poboljša fiskalne pokazatelje bez stvarnog smanjenja duga. Nominalni BDP porastao je sa 4,19 milijardi eura u 2020. godini na 8,0–8,28 milijardi eura u 2025. – gotovo udvostručenje. Prosječna plata je nominalno porasla sa 527 eura na 876 eura (godišnji prosjek za 2024), ali realni rast iznosi svega 35–40%, zbog kumulativne inflacije od 20–25%. Crna Gora duguje gotovo isto kao i ranije – oko 4,77 milijardi eura. Međutim, taj dug sada čini manji procenat BDP-a: 58,6% umjesto nekadašnjih 105%. Razlog je jednostavan – ukupna vrijednost ekonomije je porasla usljed inflacije. Dug nije smanjen, već samo izgleda manji jer se mjeri u odnosu na veći zbir. Upravo zato je inflacija „dobra“ za državu – jer prikriva stvarno stanje. Nominalni rast ekonomije ne znači suštinski rast. Veći prihodi ne znače veću produktivnost niti stvaranje nove vrijednosti. To je statistička iluzija. Za građane je ovo zamka. Političke izjave se prihvataju kao stručne ocjene, a nominalna poboljšanja kao realno bolji život, koji u suštini nije bolji. Za političare je ovaj model izuzetno povoljan – dok oni uživaju privilegije vlasti, građani se svakodnevno bore da sebi i svojim porodicama obezbijede dostojanstven život. Zaključak: Model nije održiv. Potrebni su: automatska indeksacija penzija i socijalnih primanja, metodologija praćenja realnog životnog standarda, fiskalni stimulansi za štednju, uvođenje modela mjerenja lične inflacije kao stvarnog pokazatelja troškova života svakog građanina. Na ovo Institut ekonomskih nauka već godinama upozorava donosioce odluka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260107160132_d9e4cf7362b4907d9bc44bca739176b94a6af1409d692a09d580b6ec8d52a904" data-rendition-name="original" width="1320" height="1142" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  POTROŠAČKI BUDŽET Portal ETV: Kakav je Budžet za 2026. godinu - razvojni ili potrošački? Da li ponovo gledamo masovno zapošljavanje partijskih kadrova radi političkog opstanka? RABRENOVIĆ: Budžet za 2026. godinu je nedvosmisleno potrošački. Kapitalni budžet iznosi svega 8,05%, što je gotovo upola manje od razvojnog praga od 15%. Ukoliko želimo stvarni razvoj, kapitalna ulaganja moraju iznositi između 15 i 20%, dok neke države u razvoju dostižu i 25%. Podaci o zapošljavanju u javnom sektoru izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Kontinuirani rast broja zaposlenih stvara balon koji jednom mora pući. Uhljebljenje partijskih kadrova i njima bliskih osoba predstavlja za crnogorsku, ionako slabašnu ekonomiju, veću opasnost i od inflacije i od spoljnog deficita. Riječ je, po pravilu, o kadrovima slabih stručnih kompetencija, koji ne mogu unaprijediti ekonomiju, već predstavljaju teret partijske neodgovornosti koja će jednom morati biti sankcionisana. Dok građani ne prihvate da su ovakve političke prakse opasne za budućnost države, napretka neće biti. Primjer zdravstva je najilustrativniji - sistem sa hroničnim nedostatkom kadra i ljekova. Dok se i pored toga na izborima donose pogrešne odluke, nema sreće u državi. Ukupan budžet iznosi 3,788 milijardi eura. Struktura je sljedeća: tekući budžet 1,609 mlrd (42,46%), fondovi 1,404 mlrd (37,06%), kapitalni budžet samo 305 miliona eura (8,05%). Gotovo 80% budžeta odlazi na tekuće rashode. Broj zaposlenih u državnim preduzećima porastao je za 29,28% u periodu 2020–2024, sa 10.748 na 13.895. Poreski dug tih preduzeća premašuje 40 miliona eura. Pritisak sindikata na rast koeficijenata plata generisao bi dodatni trošak od 80 do 90 miliona eura godišnje. Neodgovornost Vlade i neefikasnost sindikata doveli su u ozbiljan problem oko 100.000 zaposlenih u javnom i privatnom sektoru. Zaključak: Budžet favorizuje potrošnju nad razvojem. Potrebno je: ograničiti tekuće rashode na maksimalno 75%, uvesti moratorijum na zapošljavanje do revizije, formirati javni registar zaposlenih, izvršiti provjeru radnih i stručnih kompetencija novozaposlenih.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260107160132_a85cf3d627bf94bc7f22d7d4a4531db1659f282523cb42c468ca8be8ccb6b1af" data-rendition-name="original" width="1320" height="1290" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  PROJEKCIJE SVJETSKE BANKE I MMF Portal ETV: Da li se aktuelna ekonomska politika zasniva na realnim projekcijama rasta ili na privremenim prihodima i zaduživanju? RABRENOVIĆ: Djelimično. Projekcije rasta su realne i potvrđene od MMF-a i Svjetske banke, ali se finansiranje javne potrošnje u velikoj mjeri oslanja na zaduživanje koje odlaže rješavanje strukturnih problema. MMF procjenjuje realni rast BDP-a na oko 3,2% godišnje u periodu 2025 - 2026, uz blago usporavanje u 2027. Međutim, istovremeno raste javni dug - sa 58,9% BDP-a u 2025. na 61,7% u 2027, dok Svjetska banka procjenjuje čak 65,8%. Posebno je indikativan „paradoks duga“: od 2020. do 2025. otplaćeno je oko 3 milijarde eura, ali je nominalni dug ostao gotovo nepromijenjen - oko 4,7–4,8 milijardi eura. Dug se ne smanjuje, već se stalno rotira. Zaključak: Projekcije rasta nijesu problem, već rizičan model finansiranja. Bez promjene strukture potrošnje i jačanja proizvodnje, zaduživanje samo odlaže probleme.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260107160132_613d179268ff3653cc13184bec3d4147e07126699c4f585207db4e79e492cdce" data-rendition-name="original" width="1320" height="1250" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  VISOK FISKALNI RIZIK&nbsp; Portal ETV: Koliki je stvarni fiskalni rizik u narednih tri do pet godina? RABRENOVIĆ: Fiskalni rizik je visok i kumulativan. U baznom scenariju, dug raste na 61–62% BDP-a do 2027. U negativnom scenariju dostiže 65–68%, uz realnu mogućnost aranžmana sa MMF-om. Visoke potrebe refinansiranja (14–17% BDP-a godišnje) i deficit tekućeg računa od oko 18% BDP-a dodatno povećavaju ranjivost. Zaključak: Rizik nije neposredan, ali je realan. Neophodne su: jasna strategija upravljanja fiskalnim rizicima, fiskalni stabilizacioni fond od najmanje 3% BDP-a, preventivne kreditne linije sa međunarodnim finansijskim institucijama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260107160132_0bb7d9116fc200f91e77552a28f84281b6864036d6fb0d662daa2cecd5ddc6d9" data-rendition-name="original" width="1320" height="936" loading="lazy" alt="tabele"> </figure>  ZAVRŠNA OCJENA Crna Gora nije u fiskalnoj krizi, ali se nalazi na putanji koja, bez korekcija, vodi u sistemsku neodrživost u naredne tri do pet godina. Ključni nalazi: FZO ima strukturni jaz od 82,4 miliona eura godišnje. Inflacija je smanjila odnos dug/BDP sa 105% na 58,6%, ali je urušila kupovnu moć. Budžet za 2026. godinu je potrošački – kapitalni dio iznosi samo 8,05%. Projekcije rasta su realne, ali model finansiranja odlaže probleme. Fiskalni rizik je visok – bazni scenario predviđa dug od 61–62% BDP-a do 2027. Cijena odlaganja raste eksponencijalno. Svaka godina bez strukturnih reformi povećava buduće troškove i smanjuje prostor za manevar.

Rabrenović: Partijsko zapošljavanje kao ekonomska bomba – balon javnog sektora prijeti da eksplodira

Joanikije Mićović, mitropolit Crkve Srbije, okarakterisao je značaj Mojkovačke bitke kao „veliku i slavnu epopeju našeg roda, koja je ponos ne samo grada Mojkovca i Crne Gore, nego i vaskolikog srpstva“. Toj zloupotrebi Mojkovačke bitke i njenom lažnom predstavljanju pridružio se Andrija Mandić, četnički vojvoda od Krnje Jele, riječima: „Odgojeni, školovani i živjeli uz kosovski zavjet, naši preci su u tu posljednju borbu išli kao i njihovi preci pet vjekova ranije. Znali su da se životi mogu izgubiti, ali čast, obraz i duša ne smiju. Upravo zato je Mojkovačka bitka upisana zlatnim slovima u istoriju – kao završno poglavlje jedne epske epohe stare Crne Gore, ali i kao zavjet budućim generacijama da sloboda nikada nije dar, već odgovornost“. Prije će biti kao zavjet da Crnogorci više nikada ne žrtvuju svoje živote za tuđe interese, za interese onih koji im rade o glavi. Mojkovačka bitka jeste herojska pobjeda crnogorske vojske protiv tri i po puta moćnije austrougarske vojske, mnogo bolje opremljene i sa mnogo moćnijom artiljerijom, ali je pozadina Mojkovačke bitke sve samo ne obmana oko nekakvog „vaskolikog srpstva“ i „kosovskog zavjeta“. Radi se o vrlo perfidnom pokušaju da se crnogorska vojska desetkuje, kako bi se ostvarili politički ciljevi Srbije i Crna Gora primorala na kapitulaciju. Ili, kako je to u dnevniku zapisao austrougarski general Stjepan Sarkotić, zapovjednik austro-ugarskih snaga na jugoistočnom frontu, nasljednik Oskara Poćoreka, da su predsjednik srpske vlade Nikola Pašić, visoki oficiri Božo Janković i Petar Pešić „planski radili na kapitulaciji Crne Gore“. „Pešić je izdao bratsku i savezničku zemlju, bratsku i savezničku vojsku koja ga je prihvatila sa povjerenjem“, zapisao je general Sarkotić. Inače, pod njegovom komandom je u Lovćenskoj operaciji poražena i okupirana Kraljevina Crna Gora, tako da ne treba sumnjati u njegovu iskrenost. PLAN ZA „OČAJAN POLOŽAJ“ Za one koji ne znaju, srpski general Božo Janković i pukovnik Petar Pešić, koji ga je zamjenio, bili su na položaju načelnika Generalštaba crnogorske komande, po planu „zajedničke odbrane“ srpskog vojvode Radomira Putnika, uslovljenog od strane Rusije prijetnjom da Crna Gora neće dobiti pomoć u oružju ako ne pristane na taj plan. Po tom planu 2/3 crnogorske vojske je stacionirano u području Pljevalja, a ostatak ka hercegovačkoj granici i u odbranu Lovćena, prema Kotoru. Kada je, na početku rata, crnogorska vlada tražila pomoć francuske i engleske flote za oslobođenje Crnogorskog primorja, srpski državnici i diplomate su intervenisali kod saveznika da se obustavi ta pomoć. Premijer Srbije Pašić je insistirao: ako se „osvoji Kotor onda bi trebalo da ga okupira francuska vojska, a ne crnogorska“. Srpska Vrhovna komanda traži da crnogorske trupe budu prebačene na front prema Sarajevu. Viši francuski pomorski oficir Tomazi je kasnije rekao da bi balkansko ratište izgledalo sasvim drukčije, kao i djelovanje savezničke flote u Sredozemnom moru, da je Kotorski zaliv bio pod kontrolom Crne Gore.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260110200128_d115863b042cb5f21d89a460583132311584b4fd412cc5e359d16b3b1405e2d5" data-rendition-name="original" width="504" height="280" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Proglas Božo Janković(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Srpska vlada je zbog zauzimanja Skadra od strane crnogorske vojske 27. juna 1915. godine, protivno njenoj volji, kako bi što više otežala položaj crnogorske vlade u zemlji i kod saveznika, naredila generalu Jankoviću da podnese ostavku na položaj načelnika Crnogorske vrhovne komande. General Janković podnosi ostavku na dužnost načelnika štaba Vrhovne komande 26. juna 1914. godine, a na njegovo mjesto dolazi pukovnik Petar Pešić. Izvještavajući srpsku Vrhovnu komandu o reakciji diplomatskog kora na Cetinju povodom toga što je Crna Gora zauzela Skadar, pukovnik Pešić predlaže: „...Prema ovome, najbolji je trenutak (sada) da Srbija prekine veze sa Crnom Gorom! ... Međutim, ako naši interesi zahtevaju da se Crna Gora dovede u očajan položaj, bolje je koristiti drugu priliku a ne Skadar. Naprimer kad se kralj počne mešati u vojsci. Str.Pov O.Br. 16541 19.7.1915. Načelnik štaba, pukovnik Pešić“. Crna Gora jeste dovedena u „očajan položaj“ daljim djelovanjem Petra Pešića. Mojkovačka bitka je samo jedan u nizu poteza kojima je Pešić htio dovesti Crnu Goru do sloma. Deceniju nakon kapitulacije Crne Gore u svojim tekstovima u „Ratniku“, vojnom časopisu, u broju za novembar 1924, januar - februar 1925. godine („Crna Gora u Svetskom Ratu“), pukovnik Pešić je pravdao svoju naredbu da se „položaji na Tari imaju braniti najodsudnije i do poslednjeg čoveka“ time da je žrtvovao 4.000 crnogorskih života da od zarobljavanja spasi 80.000 vojnika koji su se povlačili kroz Albaniju. Međutim, to je oridinarna laž. UNIŠTAVANJE CRNOGORSKE VOJSKE Prema podacima srpske vojske već 4. januara 1916. godine, operacija povlačenja srpske vojske je završena i oko 80.000 srpskih vojnika se nalazi na prostoru Skadra, Drača i Tirane. Mojkovačka bitka se odigrala 6. i 7. januara 1916. godine, dakle kada se srpska vojska potpuno evakuisala! Petar Plamenac vidi u tome jasan cilj i piše u „Novoj Evropi“ iz 1926-te: „...Pašić je vidio u Skadru srbijansku vojsku svedenu na 80.000 ljudi, od kojih je onda još 20.000 pomrlo od fizičke iznemoglosti i u more bačeno. 10. decembra, na Cetinju, on je saznao od g. Pešića, svoga oruđa, da Crna Gora ima nedirnutih 53.000 vojnika, najboljih po hrabrosti u Evropi, koji bi, najedeni, obučeni i naoružani, vrijedili više od pruske garde. Pešić je tada ośetio da je ravnoteža poremećena; ali ovoga puta u korist Crne Gore, i uvidio je, da od ujedinjenja uz nestanak Crne Gore ne može biti ni govora“ ... Zato je bilo važno uništiti crnogorsku vojsku, što je i bila njegova misija, jer je teško povjerovati da je on to radio na svoju ruku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260110200128_4970b9fc1b91de33463c746f845635fc172e1681a2c67deeaf9dcdde12521f5d" data-rendition-name="original" width="2480" height="3508" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Raspuštanje Crnogorske vojske(Photo: SJ)</figcaption></figure>  To je najbolje objasnio sam pukovnik Pešić, u beogradskoj Pravdi 9. maja 1925, tada sa činom generala, obraćajući se svojim kritičarima, srpskim generalima, koji su ga optuživali da je svojim činjenjem uništio crnogorsku vojsku: „ .. jesu li ma kad razmišljali o tome kakva bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da se je na Solunskom Frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260110200128_8e804306dbb15abe492ae61e7250e56ae9ff8a2a249bcaaeaca204e6a0124a0f" data-rendition-name="original" width="960" height="1369" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Intervju generala Janka Vukotića „Jutarnjem listu“(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Skadar, 1916. godina - izvod iz telegrama Nikole Pašića regentu Aleksandru Karađorđeviću o stanju i vojno-političkoj situaciji: „Srbija trenutno gubi rat protiv Austrije, ali za sva vremena dobija rat protiv Crne Gore“! Mojkovička bitka uopšte nije pominjana nakon Prvog svjetskog rata. Istoričar i rektor Beogradskog univerziteta dr Vladimir Ćorović je o učešću Crne Gore u Prvom svjetskom ratu napisao: „Crna Gora se za vreme ovoga sloma Srbije držala veoma bedno. Njena vojska se uopšte, za čitavo vreme ovoga rata, nije istakla nijednom sjajnom pobedom … Jedna ružna ljaga u njenoj novijoj istoriji biće žensko upuštanje Lovćena, koji je mada sa onako vladajućim položajem, zauzet od Austrijanaca, sa manje žrtava nego ma koje mačvansko selo“… Mojkovačka bitka je bila na neki način prokazana i prećutana u državi za koju je žrtvovana crnogorska vojska – Kraljevini SHS, kasnije Kraljevini Jugoslaviji, sve do 1940. godine kada je obilježena u organizaciji Sokolskog saveza. Bivši crnogorski ministar spoljnih poslova, dr Pero Šoć piše u listu Vreme, od 1. septembra 1940. godine: „Tek tada Crna Gora je tad ubrala nove lovorike. Bitka na Mojkovcu sastavni je dio lanca slave koji se vjekovima kovao u Crnoj Gori. Ona je blistavi primjer najvećeg herojstva i samopožrtvovanja. Tom bitkom ispisane su zlatne i nenadmašive stranice u istoriji ratovanja, nacije i svijeta“… PEŠIĆ PREVARIO VUKOTIĆA General Janko Vukotić dao je intervju „Jutarnjem listu“ 1. aprila 1918. godine, koji prenose „Cetinjske novine“ 11. aprila: „Od 22. augusta 1914. pa sve do 17. januara 1916. godine bio sam isključivo komandant sandžačke crnogorske vojske. Načelnici štaba vrhovne komande ... bili su: srpski general Boža Janković od 22. augusta 1914, pa do zauzeća Skadra 1915. godine, a tad ga je zamijenio njegov dotadašnji pomoćnik srpski generalštabni pukovnik Petar Pešić, koji je ostao načelnikom štaba sve do 17. januara 1916. ... Pukovnik Pešić napustio je Crnu Goru 17. ili 18. januara 1916, i na odlasku mi saopštio, da ga, po kraljevoj naredbi, imam zamjeniti u dužnosti ... Primiv na ovaj način dužnost načelnika štaba, a računajući, da će srpska vojska, kao što mi je rekao pukovnik Pešić, u dovoljnoj snazi zauzeti odbrambene položaje duž Bojane i oko Skadra, te meni i mojoj vojsci osigurati jedinu odstupnicu preko Skadra, ja sam odmah, po odobrenju kralja Nikole, izdao naređenje čitavoj crnogorskoj vojsci - od koje se skoro veći dio nalazio duž rijeke Tare i Lima i na hercegovačkoj granici - da odstupi pravcem na Podgoricu, odatle ćemo preko Skadra za Albaniju. Kralj Nikola je otputovao iz Podgorice 19. januara u Skadar, a 20. januara iz Skadra dalje. Iste večeri nastupile su austru-ugarske čete, ni od koga nesmetane, uz rijeku Bojanu, a śutra dan, 21. januara, ušle su u Skadar, i tako nam preśekle jedinu moguću odstupnicu prije, nego je i jedan moj vojnik od hercegovačkog odreda ili sandžačke vojske stigao u Podgoricu“. I zaista, naređenja su izdata „čitavoj vojsci“, kako kaže Vukotić. Postoje brojni primjerci u arhivama.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260110200128_8c3ed6c91444b81df0b1f2fc6587b5ed761b467c39dab9b1ad145a164e1cfc2b" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="Mojkovačka bitka"><figcaption>Obraćanje Petra Pešića u beogradskoj Pravdi(Photo: SJ)</figcaption></figure>  Ako ne vjerujete meni da je Mojkovačka bitka samo dio sramne uloge pukovnika Petra Pešića kao načelnika Generalštaba crnogorske vojske, hoćete li vjerovati generalu Janku Vukotiću da ga je Petar Pešić izigrao, prevarivši ga da će obezbjediti povlačenje crnogorske vojske držanjem dolinom Bojane? Nemate što slaviti, gospodo! Pogotovu ne mahati srpstvom i kosovskim bojem, jer se radi o klasičnoj namjeri da se uništi Crna Gora kao država, zacrtano Niškom deklaracijom 1914. i Krfskom deklaracijom avgusta 1917. godine, što je konačno i ostvareno krajem 1918. nelegalnom i revolucionarnom Podgoričkom skupštinom, dijelom beogradskih slugu u Crnoj Gori, pod rukovodećom palicom beogradskih agenata i neviđenim nasiljem i mržnjom prema Crnogorcima. A sluga nikad nije falilo u Crnoj Gori potonjih dva stoljeća. I što je najgore, ponose se time.

Dosta je laži Crkve Srbije i Andrije Mandića

Društvena mreža Iks (X) za sedam dana će pustiti u javnost svoj novi algoritam, uključujući i programski kod koji odlučuje o preporukama objava i oglasa, objavio je vlasnik kompanije Ilon Mask danas na svojoj platformi.
Mask je pojasnio kako će se proces odvijati: "Ovo će se ponavljati svake četiri sedmice, s opsežnim bilješkama za razvojne programere, kako bi vam pomoglo da razumijete šta se promijenilo."
Iako milijarder nije otkrio konkretne razloge za taj potez, odluka o otvaranju algoritma dolazi u vrijeme pojačanih sukoba kompanije s regulatornim tijelima zbog sadržaja koji se prikazuje korisnicima.
Posebno su evropski regulatori pojačali nadzor nad Iksom, fokusirajući se na probleme dezinformacija, neadekvatne moderacije sadržaja i nedostatka transparentnosti.
Francuske su vlasti još u julu prošle godine zatražile od kompanije da podijeli svoj algoritam u sklopu istrage o navodima o pristranosti i manipulaciji. Iks je tada odbio udovoljiti zahtjevu, uz optužbe da je istraga politički motivisana.

Mask: Objavićemo novi algoritam Iksa

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Tag: invazija-ukrajine